Travnja 2006. godine, te se odgađa prihvaćanje Izvješća o izvršenju Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture za period 2002.- 2005. god., za jednu od slijedećih sjednica Gradskog vijeća, odnosno dok se od Međimurskih voda d.d. Čakovec ne pribavi: a. izvješće o sredstvima koja se ubiru od priključaka na kanalizaciju i vodovod u Međimurskim vodama, a koja su i naš prihod, odnosno kakav je saldo neplaćenih iznosa za navedene priključke Gradu Čakovcu, koliko je neplaćenih i ugovorenih priključaka; b. izvješće o kamatama koje se naplaćuju u Međimurskim vodama, s obzirom da se priključci plaćaju na rate. One bi trebale biti prihod Grada Čakovca; c. S obzirom da u Izvješćima koja Međimurske vode dostavljaju Gradu Čakovcu, Međimurske vode daju prikaz ukupno potrošene vode, obračunatog i naplaćenog, a iz naplaćenog prikazuju koliko je prihod Grada Čakovca, potrebno je da nam dostave i Izvješće o nenaplaćenim potraživanjima od tkz. “velikih potrošača”. Da li su izvršena sva plaćanja Gradu Čakovcu i prikazana u stavci “naplaćeno”? d. izvješće o sklopljenim rješenjima o radovima za priključak na vodovod i kanalizaciju, kako bi se moglo pratiti, što i kako je trebalo biti plaćeno Gradu Čakovcu. e. izvješće o plaćanju odnosno neplaćanju PDV-a. f. izvješće o udjelu u temeljnom kapitalu društva općina i gradova Međimurske županije II. Gradsko vijeće imenuje Komisiju u sastavu: 1. Marija Ružić, predsjednik Odbora za financije i proračun Grada Čakovca 2. Lidija Jaklin, pročelnik upravnog Odjela za financiranje Grada Čakovca 3. Stjepan Korunić, član Poglavarstva Grada Čakovca zadužen za financije, koja će od Međimurskih voda prikupiti izvješća navedena u točki 1. ovog Zaključka. III. Ovaj Zaključak stupa na snagu danom objave u Službenom glasniku Grada Čakovca. Klasa: 363-03/05-01/252 Ur. broj: 2109/2-05-06-05 Čakovec, 27. travnja 2006. PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA: Veselin Biševac, dipl. ing. Broj 4 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Strana
Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
PDF stranica 93
Članak 5.
Članak 5. Jedinica namjene, u smislu uređenja prostora prema ovom DPU-u je građevna čestica. Građevne čestice namijenjene su izgradnji građevina čija namjena se određuje ovisno o namjeni građevne čestice, označene kartografskim prikazom br. 2 - Detaljna namjena površina.
Članak 6. Stambena namjena /S1, S2 i S3/ omogućava formiranje građevne čestice i gradnju, odnosno legalizaciju postojećih građevina stambene namjene. Umjesto stambene građevine, na pojedinoj građevnoj čestici može se graditi poslovna građevina, tihih i čistih gospodarskih djelatnosti (uredi, tihi obrti , trgovački ili ugostiteljski sadržaji) ili društvenih djelatnosti – predškolske ili obrazovne djelatnosti, prostori udruga i slično. Osnovna građevina može se graditi i kao stambeno-poslovna, pri čemu može objediniti sadržaje stanovanja i poslovne sadržaje iz prethodnog stavka. Izuzetno se na građevnoj čestici čija širina nije manja od 12,5 m, a površina nije manja od 260,0 m2, uz jednu građevinu stambene ili stambeno-poslovne namjene, može graditi jedna prateća građevina namijenjena za: − trgovinu dnevne opskrbe, te druge vrste specijaliziranih trgovina za prodaju proizvoda široke potrošnje (odjeće, obuće, pokućstva, alata i drugo) − ugostiteljsku djelatnost (caffe bar, slastičarna, bistro, restoran i slično), − uslužnih i servisnih obrtničkih djelatnosti i obrtničkih servisa (frizer, automehaničar, stolar, tesar, klesar i slično), uz uvjet da prostori za obavljanje bučnih djelatnosti od susjednih stambenih građevina budu udaljeni najmanje 8,0 m)
Članak 6.
Uz osnovnu građevinu na građevnoj čestici može se graditi jedna ili više pomoćnih građevina koje služe redovnoj upotrebi osnovne građevine – garaža, spremište drva i alata i slično.
Članak 7. Površina infrastrukturnih sustava /oznake IS/ namijenjena je izgradnji transformatorske stanice, a unutar čestice je moguće locirati i građevine drugih mreža infrastrukture, pod uvjetom da ne smetaju trafostanici.
Članak 8. Kolni prilazi /oznaka KP sa pripadajućom numeričkom oznakom kolnog prilaza/ namijenjeni su osnivanju građevnih čestica javnih površina za pristup pojedinačnim česticama kojima nije moguće osigurati direktni izlaz na ulične koridore. Unutar čestica kolnih prilaza moguće je locirati kućne priključke česticama do kojih se dolazi kolnim prilazom.
Članak 9.
Članak 9. Ulični koridori /oznaka UK sa dodatnom numeričkom oznakom uličnog koridora/ namijenjeni su osnivanju građevnih čestica javnih površina koje služe za uređenje cesta, te pripadajućih pješačkih i zelenih površina, te lociranju mreža komunalne infrastrukture. 1. DETALJNI UVJETI UREĐENJA I KORIŠTENJA GRAĐEVNIH ČESTICA, TE GRADNJE GRAĐEVINA
Članak 10. Detaljnim uvjetima uređenja i korištenja građevnih čestica, te gradnje građevina utvrđuje se: – veličina i oblik građevnih čestica, – veličina i površina građevina koje se mogu izgraditi na građevnoj čestici, – namjena građevina, – smještaj građevina na građevnoj čestici, – oblikovanje građevina i – uređenje građevnih čestica. 1.1. VELIČINA I OBLIK GRAĐEVNIH ČESTICA
Članak 11.
Članak 11. Građevne čestice formiraju se prema parcelaciji određenoj ovim DPU-om. Odstupanja od ovim planom dane parcelacije Broj 4 Strana 138 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« mogu se kretati do maksimalno 5% površine čestice. Odstupanja prema prethodnom stavku mogu se utvrditi radi odstupanja u geodetskoj izmjeri pri izradi podloge za DPU ili stanja u katastru zemljišta od stanja u naravi, a korekcije međa mogu se vršiti na način da se između čestica ne ostavljaju površine koje nisu u skladu s namjenom i uvjetima uređenja i gradnje definiranim ovim DPU-om.
Članak 12.
Članak 12. Granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine među tih dviju građevnih čestica. Između građevnih čestica nije dozvoljeno ostavljati međuprostor koji nije moguće iskoristiti u skladu s namjenom Detaljnog plana uređenja. Građevne čestice treba formirati na način da se njihove granice, svugdje gdje je to moguće, poklapaju s međama postojećih katastarskih čestica.
Članak 13. U kartografskom prikazu br. 6. - Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina svakoj je građevnoj čestici određen: – način uređenja površine čestice, – smjer priključenja građevne čestice na javnu prometnu površinu i – smjer priključenja čestice na mrežu komunalne infrastrukture. U kartografskom prikazu br 7 - Uvjeti gradnje građevina svakoj je građevnoj određen koeficijent izgrađenosti /kig/ i iskoristivosti /kis/ građevne čestice, a svakoj novoplaniranoj građevnoj čestici dodatno je određena i površina za lociranje građevine.
Članak 14.
Članak 14. Granice postojećih stambenih građevnih čestica, čije međe se planom ne mijenjaju /oznaka S1/ poklapaju se s katastarskim česticama. Granice preoblikovanih građevnih čestica /oznake S2/ i novoplaniranih građevnih čestica /oznake S3/ utvrđuju se prema parcelaciji danoj ovim planom. Interpolacije novih čestica, odnosno promjena ovim DPU-om utvrđenih granica građevnih čestica / oznake S1, S2 i S3/ moguća je jedino izuzetno, i to u slučaju: − okrupnjavanja, odnosno objedinjavanja najviše tri susjedne građevinske čestice u jednu, pod uvjetom da na novoj građevnoj čestici nije izgrađeno više od jedne stambene građevine i − cijepanja postojećih građevnih čestica na najviše dvije, pod uvjetom da čestica na kojoj je izgrađena postojeća stambena građevina ima površinu koja je barem 2,5 puta veća od ukupne bruto površine svih građevina na čestici, a površina novoodcijepljene građevinske čestice nije manja od 250,0 m2, te da obje imaju direktan prilaz na javnu površinu uličnog koridora širine minimalno 2,4 m. Koeficijent izgrađenosti građevnih čestica, osnovanih prema uvjetima iz stavka 3 ovog članka, može iznositi najviše 0,4, odnosno izgrađenost čestica može biti najviše 40%.
Članak 15.
Članak 15. Ukoliko se susjedne građevinske čestice čija parcelacija je utvrđena DPU-om objedinjuju u jednu, površine za razvoj građevina na česticama se spajaju. Tako objedinjena građevna čestica u svim ostalim elementima uređenja smatra se jednom građevnom česticom, odnosno na njoj je moguće graditi najviše jednu stambenu građevinu, jednu prateću građevinu, te više pomoćnih. 1.2. VELIČINA I POVRŠINA GRAĐEVINA
Članak 16. Veličina i površina građevina koje se mogu graditi unutar zone obuhvata DPU ovisi o namjeni i površini građevne čestice. Veličina i površina građevina iskazuju se kroz: − koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/, − koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/, − maksimalno dozvoljenu visinu građevina osnovne namjene/Vosn/, − maksimalno dozvoljenu visinu građevina pomoćnih građevina /Vpom/, − maksimalno dozvoljeni broj i tip etaža građevina osnovne i prateće namjene /Eosn/ i − maksimalno dozvoljeni broj i tip etaža pomoćnih građevina /Epom/.
Članak 17.
Članak 17. Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ je odnos ukupne tlocrtne površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice. Tlocrtna površina građevine je u smislu ove odluke vertikalna projekcija svih zatvorenih dijelova građevine na građevnu česticu. Sa kig <= 0,40 određuje se koeficijent izgradivosti svih građevnih čestica, odnosno čestica stambene namjene /oznaka S1, S2 i S3/, te čestice za gradnju građevina infrastrukturnih sustava – trafostanice / oznake IS/. Broj 4 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Strana 139
Članak 18.
Članak 18. Koeficijent iskoristivosti građevne čestice / kis/ je u smislu ove odluke odnos ukupne (bruto) izgrađene površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice. Sa kis <= 1,00 određuje se koeficijent iskoristivosti građevnih čestica stambene namjene /oznaka S1, S2 i S3/. Sa kis <= 0,40 određuje se koeficijent iskoristivosti građevne čestice za gradnju građevine infrastrukturnih sustava – trafostanice /oznake IS/
Članak 19. Maksimalno dozvoljena visina građevina /V/ u smislu ovog Detaljnog plana uređenja određena je kao visina najvišeg vijenca građevine, mjereno od kote uređenog terena, odnosno kote javne površine prilaza građevini. Vosn označava visinu osnovne građevine i ukoliko je dozvoljena - prateće građevine na čestici, a Vpom označava visinu pomoćne građevine na čestici. Unutar obuhvata ovog DPU, maksimalno dozvoljena visina građevina /V/ iznosi: − Vosn = 4,80 m za osnovne i prateće građevine na česticama stambene namjene /oznake S1, S2 i S3/, − Vosn = 4,00 m za građevinu infrastrukture – transformatorsku /oznake IS1/ − Vpom = 3,00 m za sve pomoćne građevine, koje se mogu graditi samo na česticama stambene namjene.
Članak 20.
Članak 20. U smislu ovog Detaljnog plana uređenja, etažom se smatra sav natkriveni korisni prostor, uključujući podrume i uređena potkrovlja. Podrumom se smatra etaža čija je kota gotovog poda niža od 1,00 m ispod kote uređenog terena, odnosno kote javne površine prilaza građevini. Prizemljem se smatra etaža čija kota gotovog poda nije viša od 1,50 m iznad kote uređenog terena. Potkrovljem se smatra uređeni tavanski prostor visine nadozida do 1,50. m.
Članak 21. Eosn označava broj etaža osnovne građevine i ukoliko je dozvoljena - prateće građevine na čestici., a Epom označava visinu pomoćne građevine na čestici. Unutar zone obuhvata ovog Detaljnog plana uređenja maksimalno dozvoljen broj etaža građevina iznosi: − Eosn = Po+P+Pk (podrum + prizemlje + potkrovlje) za sve osnovne i prateće građevine na stambenim građevnim česticama /oznake S1,S2 i S3/, − Eosn = P (prizemlje) za građevinu infrastrukture – transformatorsku stanicu /oznaka IS/. − Epom = P (prizemlje) za sve pomoćne građevine – garaže , drvarnice, spremišta i slično, ukoliko se grade kao samostojeće na stambenim građevnim česticama. 1.3. NAMJENA GRAĐEVINA
Članak 22.
Članak 22. Građevinom osnovne namjene smatra se građevina čija namjena je određena namjenom građevne čestice, prema kartografskom prikazu br. 2. - Detaljna namjena površina.
Članak 23. Pratećom građevinom (odnosno pratećim sadržajem) smatra se građevina (odnosno prateći sadržaj) čija namjena je određena vrstom dozvoljenih pratećih djelatnosti na čestici, ovisno o pretežitosti namjene građevne čestice, definirane u članku br. 6. ovih odredbi.
Članak 24. Pomoćne građevine se dijele na: − pomoćne građevine koje služe redovnoj upotrebi osnovne građevine, − pomoćne poljoprivredne građevine bez izvora zagađenja i − pomoćne poljoprivredne građevine s izvorom zagađenja. Pomoćne građevine koje služe redovnoj upotrebi osnovne građevine su garaže, drvarnice, alatnice i slično. Pomoćne poljoprivredne građevine bez izvora zagađenja su kolnice, sjenici, spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda, staklenici, plastenici i slično. Pomoćne poljoprivredne građevine s izvorom zagađenja su staje, svinjci, peradarnici, kunićnjaci i slične građevine. Ukupna površina pomoćnih poljoprivrednih građevina s izvorom zagađenja, ograničava se na najviše 16,0 m2, a mogu se graditi na građevnim česticama uz osnovnu stambenu građevinu: − na postojećim građevnim česticama /oznake S1/ i na preoblikovanim stambenim česticama /oznake S2/ najmanje 5,0 m iza stražnjeg pročelja stambene građevine i najmanje 5,0 m od susjedne stambene Broj 4 Strana 140 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« građevine, − na novoplaniranim stambenim česticama /oznake S3/ unutar zone gradnje pomoćnih građevina.
Članak 24.
1.4. SMJEŠTAJ GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI
Članak 25. Unutar postojećih stambenih građevnih česticama /oznake S1/ i preoblikovanih stambenih građevnih čestica /oznake S2/ mogu se legalizirati postojeće bespravno izgrađene građevine, te vršiti novi zahvati adaptacije, rekonstrukcije, dogradnje, nadogradnje i interpolacije na način koji osigurava: − direktni kolni prilaz na česticu s javne prometne površine u širini najmanje 2,4 m, − udaljenost osnovne građevine od regulacijske linije (međa prema prilaznoj javnoj površini), najmanje 3,0 m, osim za kartografskim prikazom br 1. prikazane izgrađene građevine, koje se u postupku legalizacije zadržavaju, na izmjerenim pozicijama, a čije udaljenosti od linije regulacije mogu biti i manje od 3,0 m, − lociranje pomoćnih građevina najmanje 5,0 m iza ulične međe, − udaljenost svih građevina od ostalih međa građevne čestice, najmanje za širinu strehe, − udaljenost osnovne građevine na čestici od susjedne osnovne ili prateće građevine najmanje 4,0 m i − udaljenost pomoćne građevine na čestici od susjedne osnovne ili prateće građevine najmanje 4,0 m, − udaljenost pomoćnih građevina s izvorom zagađenja od stambenih građevina na vlastitoj i susjednim građevnim česticama najmanje 5,0 m. Izuzetno od prethodnog stavka, međusobna udaljenost osnovnih građevina može biti i manja, ukoliko je to uvjetovano prostornim ograničenjima građevne čestice, ali u tom slučaju glavnim projektom treba dokazati ispravnost poduzetih mjera za zaštitu od požara i to u odnosu na osiguranje vatrogasnog pristupa i mjera za zaštitu od prenošenja požara s jedne građevine na drugu.
Članak 26.
Članak 26. Smještaj građevina novoplaniranim građevnim česticama /oznake S3/ određen je kartografskim prikazom br.7. - Uvjeti gradnje građevina. Tim prikazom je za svaku od novoplaniranih građevnih čestica: − određena površina unutar koje se mogu graditi građevine osnovne i prateće namjene i udaljenost te površine od linije regulacije i ostalih granica građevne čestice, − površina unutar koje se mogu graditi samo pomoćne građevine. Linija regulacije u smislu ovog detaljnog plana uređenja, je linija koja određuje granicu građevne čestice prema čestici javne prometne površine. Prateće građevine lociraju iza građevine osnovne namjene ili ih se može oblikovati na način da s osnovnom građevinom čine jedinstveni arhitektonski kompleks. Prostorije pratećih građevina, u kojima se odvija bučna djelatnost, potrebno je od stambenih građevina na susjednim česticama udaljiti minimalno 8,0 m. Pomoćne građevine mogu se dodatno locirati po dubini čestice, iza građevine osnovne i prateće namjene i unutar područja za razvoj osnovnih i pratećih građevina. Pomoćne građevine s izvorom zagađenja od stambenih građevina na vlastitoj i susjednim građevnim česticama treba udaljiti najmanje 5,0 m.
Članak 2.
Članak 2. Za pojedine građevne čestice, osim površine unutar koje se mogu graditi građevine određen je i obavezni građevni pravac i njegova udaljenost od granice građevne čestice. Obavezni građevni pravac je, u smislu ovog detaljnog plana uređenja, pravac koji određuje obavezu izgradnje osnovne građevine na toj liniji. 1.5. OBLIKOVANJE GRAĐEVINA
Članak 28. Stambene građevine treba u pravilu oblikovati kao samostojeće ili u kompleksu s pratećim poslovnim funkcijama. Pomoćne građevine bez izvora zagađenja mogu biti građene kao samostojeće ili biti dograđene na osnovnu građevinu. Pomoćne građevine s izvorom zagađenja moguće je graditi kao samostojeće ili u kompleksu s drugim pomoćnim građevinama. Oblikovanje građevina treba prilagoditi tradicijskoj arhitekturi područja, odnosno preferira se gradnja prizemnica s tavanom ili potkrovljem uređenim za korištenje. Kod uređenja potkrovlja preferira se lociranje prozora na zabatu, a ne na krovu. Poželjno je oblikovanje terasa na način da su natkrivene trijemom izvedenim produženjem krovne plohe. Građevine se mogu oblikovati kao prizemnice Broj 4 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Strana 141 s potkrovljem ili visoke prizemnice s podrumom i potkrovljem, odnosno tavanom. Građevine mogu imati podrum.
Članak 29.
Članak 29. Odvodnja vode s krovnih ploha orijentiranih prema susjednoj građevnoj čestici treba biti riješena na način da se skupljaju unutar vlastite građevne čestice. Krovne plohe orijentirane na ulicu ili susjednu građevnu česticu, ako je građevina od međe udaljena manje od 3,00 m, trebaju obavezno imati izvedene snjegobrane. Svi istaci na građevini - strehe, vijenci, balkoni, nadstrešnice i slično trebaju biti projektirani i izvedeni na način da ne zadiru u zračni prostor susjednih građevnih čestica, odnosno da nisu više od 1,00 m prepušteni preko granice površine unutar koje se mogu graditi građevine.
Članak 30.
Članak 30. Dijelovi građevina koji su od susjedne međe udaljeni manje od 3,00 m ne mogu imati otvore. Otvorima se u smislu stavaka 1. ovoga članka ne smatraju: – prozori ostakljeni neprozirnim staklom, najveće veličine 60 x 60 cm, izvedeni kao otklopni prema unutra, – dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida, – ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 15 x 20 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt. 1.6. UREĐENJE GRAĐEVNIH ČESTICA
Članak 31.
Članak 31. Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama. Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice na osnovu parcelacijskog elaborata i komunalno opremanje građevne čestice.
Članak 32. Uvjet za uređenje građevne čestice je formiranje javnog prometnog koridora i osiguranje uvjeta za izvedbu prometnice i komunalne infrastrukturne mreže na koju se građevna čestica može priključiti. Minimalni opseg uređenja područja za mogućnost gradnje je izvedba javnog kolnog prilaza unutar uličnog koridora do građevne čestice, kao makadamskog puta Način, odnosno smjer priključenja građevnih čestica na prometnu, komunalnu i telekomunikacijsku infrastrukturnu mrežu prikazan je na grafičkom prikazu br. 6. - Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina.
Članak 33.
Članak 33. Na liniji regulacije građevnih čestica mogu se graditi ulične ograde. Visina ulične ograde može biti najviše do 1,20 m, uz uvjet da puno podnožje nije više od 50 cm, a na međi prema susjednim česticama najveća visina ograde može biti do 1,60 m. Ukoliko na dijelu građevne čestice slobodno borave životinje, taj dio čestice potrebno je ograditi ogradom koja onemogućava izlaz životinja van čestice.
Članak 34. Smještaj potrebnog broja parkirališnih ili garažnih mjesta potrebno je predvidjeti na građevnoj čestici građevine. Unutar područja obuhvata, potrebno je izvesti parkirališni prostor za vlastite potrebe i to prema slijedećim normativima: broj parkirališnih ili namjena građevine garažnih mjesta DRUŠTVENA DJELATNOST ODGOJA 2/100 m2 korisnog prostora I OBRAZOVANJA TRGOVINA, USLUGE, 4/100 m2 korisnog prostora UGOSTITELJSTVO STAMBENE 1/1 stan GRAĐEVINE Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici za poslovnu namjenu – urede, usluge, trgovine i ugostiteljstvo, za građevine koje sadrže više sadržajnih jedinica (lokali), manjih od 100,0 m2 korisne površine utvrđuje se prema broju jedinica unutar građevine na način da svaka sadržajna jedinica treba imati osigurano 1 parkirališno ili garažno mjesto na građevnoj čestici ili na čestici namijenjenoj za parkiranje u neposrednoj blizini. Broj 4 Strana 142 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA«
Članak 35.
Članak 35. Za površine javnog režima korištenja, treba prilikom izrade glavnog projekta dati prikaz parternog uređenja i hortikulturnog rješenja. 2. NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM, ULIČNOM, KOMUNALNOM I TELEKOMUNIKACIJSKOMINFRASTRUKTURNOM MREŽOM 2.1. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA CESTOVNE I ULIČNE MREŽE, TE JAVNIH PJEŠAČKIH I BICIKLISTIČKIH POVRŠINA I TRGOVA
Članak 36. Prometno rješenje ulične mreže dano je kartografskim prikazom br 3. - Plan prometa. Planirana je izvedba 14 uličnih koridora /oznake UK1-UK14/.
Članak 37.
Članak 37. Ulične koridore UK9 i UK10 čine površine koje su geodetskom izmjerom utvrđene kao javne površine - ulice. Ulične koridore UK5, UK6, UK7, UK11, UK12, UK13 čine površine koje su geodetskom izmjerom utvrđene kao javna površina, ali se ovim planom djelomično korigira (širi) zbog osiguranja potrebne širine za infrastrukturne koridore. Ulični koridori od UK1 – UK4, UK8, UK14 formiraju se temeljem parcelacije dane ovim planom.
Članak 38. Ulice se projektiraju, grade odnosno rekonstruiraju prema slijedećim tehničkim karakteristikama: − asfaltni kolnik ulica od UK5, UK6, UK7, UK11, UK12, UK13 treba biti širine minimalno od 4,50 do 5,50 m, a ulica UK1 – UK4, UK8, UK14 treba biti širine minimalno 5,0 – 6,0 m. − visinsko vođenje trase kolne i pješačke površine treba prilagoditi terenu i omogućiti izvedbu kolnih prilaza građevnim česticama, − unutar koridora je potrebno osigurati mogućnost vođenja infrastrukture prema kartografskim prikazima 4. i 5., uključujući i mogućnost izvedbe otvorenih kanala za odvodnju oborinske vode s javnih prometnih površina, na dionicama gdje je to dano kao mogućnost, − pješačke staze širine minimalno 1,2 m, a maksimalno 1,6 m predviđaju se kao jednostrane, ili obostrane, − zeleni pojas unutar uličnog koridora treba smjestiti između linije regulacije i kolnika, odnosno između pješačke staze i kolnika, prema raspoloživom slobodnom prostoru i karakterističnom poprečnom profilu ulice. Ulični koridor UK12 koji zbog postojeće gruntovne situacije nije moguće izvesti u skladu sa širinama danim ovim planom moguće je zadržati unutar postojećih gruntovno utvrđenih koridora, ali ih nije dozvoljeno smanjivati, a dijelovima takvih dionica izvedbu kolnih i pješačkih površina, kao i polaganje infrastrukture potrebno je prilagoditi stanju na terenu, uz poštivanje propisanih razmaka instalacija.
Članak 39.
Članak 39. Planirane kolne prilaze pojedinačnim česticama /oznaka KP s pripadajućom numeričkom oznakom/ potrebno je izvesti kao slijepe ulice, asfaltiranjem ili opločenjem čitave površine koridora u istoj razini. 2.2. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE I NAČIN PRIKLJUČIVANJA KUĆNIH INSTALACIJA 2.2.1. OPSKRBA PITKOM VODOM, ODVODNJA SANITARNO-FEKALNIH I OBORINSKIH VODA I OPSKRBA PLINOM
Članak 40. Planirane trase mreže voodopskrbe prikazane su na kartografskom prikazu br. 6. - Plan komunalne infrastrukture – vodoopskrba, a planirane trase mreže odvodnje otpadnih voda prikazane su na kartografskom prikazu br. 7. – Plan komunalne infrastrukture – odvodnja.
Članak 41.
Članak 41. Uređenje područja za razvoj naselja predviđa daljnje širenje postojeće razvodne mreže vodoopskrbe koja je izvedena u dijelu područja obuhvata. Planom se predviđa produživanje razvodne mreže unutar koridora ulica i povezivanje mreže u prsten, gdje to ima opravdanja te povezivanja u konačnosti iste na postojeću vodovodnu mrežu. Broj 4 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Strana 143
Članak 42. U projektu mreže vodoopskrbe treba predvidjeti protupožarnu zaštitu u skladu s Pravilnikom o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN RH br. 8/2006)
Članak 43.
Članak 43. Ovim planom se dugoročno predviđa izvedba razdjelnog sustava odvodnje otpadnih voda naselja sa vezom na sustav odvodnje «Novo Selo na Dravi». U trenutku izvedbe sustava odvodnje fekalnih voda za naselje, sve čestice predviđene ovim planom potrebno je spojiti na navedeni kanalizacijski sustav, a izvedene septičke taložnice staviti izvan funkcije ako nisu u skladu s čl. 44 ovih odredbi.
Članak 44. Kanalizacija za odvodnju otpadnih voda može se izvoditi fazno, a priključivanje na kanalizaciju će biti moguće nakon njenog spajanja putem kolektora na uređaj za proćišćavanje otpadnih voda. Kućne priključke za odvodnju sanitarnih fekalnih voda predvidjeti u pravilu kao pojedinačne. Do izgradnje kanalizacije i njenog priključenja na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda, sanitarno fekalne vode je potrebno skupljati u vodonepropusne septičke taložnice zatvorenog tipa koje je potrebno redovit održavati prema posebnim propisima. Izričito se zabranjuje ispuštanje otpadnih voda u oborinsku kanalizaciju.
Članak 45.
Članak 45. Odvodnja oborinskih voda s javnih površina u naselju prikazana je u kartografskom prikazu br. 7. Do izgradnje oborinske kanalizacije, odvodnja oborinskih voda će se vršiti plitkim cestovnim jarcima ili ispuštanjem u upojne bunare na građevnoj čestici. Oborinske vode s parkirališta s 10 ili više parkirnih mjesta mogu se ispuštati u cestovne jarke ili upojne bunare uz prethodno izdvajanje pijeska, ulja i masti. Nakon izgradnje oborinske kanalizacije, odvodnja oborinskih voda u kanalizaciju mora se vršiti preko slivnika s taložnicom, a s parkirališta s deset i više parkirnih mjesta ispuštanje se mora vršiti uz prethodno izdvajanje pijeska, ulja i masti. Izričito se zabranjuje ispuštanje oborinskih voda u fekalnu kanalizaciju.
Članak 46.
Članak 46. Izgradnja mreže plinoopskrbe predviđa se spajanjem na srednjetlačni plinovod Kuršanec –Gornji Kuršanec. Razvod niskotlačne mreže unutar naselja predviđen je unutar koridora ulica i to a način da se spoji u prstenasti sustav, a trase su prikazane na kartografskom prikazu br. 5. Razvod po naselju projektirati kao niskotlačni s tlakom do 100 mbara Materijal voda treba definirati kao PE HD. Ukoliko posebnim propisom nije određena manja vrijednost, najmanja međusobna udaljenost ukopanog plinovoda od drugih ukopanih instalacija utvrđuje se prema slijedećoj tabeli:
Članak 47.
Članak 47. Za naselje je potrebno: Izgraditi plinsku redukcijsku stanicu unutar zelene površine u koridoru ulice UK6. Kod odabira lokacije treba poštivati minimalne udaljenosti: 1m od dvorišnih ograda od javnih cesta, ulica, putova, vodotoka i 3m nadzemnih niskonaponskih objekata od stambenih objekata, od trafostanica i 4m visokih stabala od bolnica, škola, dvorana i sl. gdje se 6m okuplja veći broj ljudi te od skladišta zapaljivih materijala i drvenih objekata 10m od nadzemnih niskonaponskih kabela 12m od željezničkih pruga
Članak 48.
Članak 48. Za kućne instalacije vodoopskrbe, odvodnje i opskrbe plinom kartografskim prikazom br 6 – Uvjeti uređenja zemljišta, definiran je smjer priključenja građevina na mrežu infrastrukture. Broj 4 Strana 144 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Priključci na mrežu vodoopskrbe i odvodnje predviđaju se kao pojedinačni, a iznimno i kao dvojni (jedan priključak za dvije građevne čestice). Vodomjerno okno potrebno je locirati unutar građevne čestice unutar prvih 5,0 m od ulične međe, osim u postojećem dijelu naselja gdje ga se može locirati ovisno o stanju na terenu i na drugim dijelovima čestice. Plinski ormarić za priključak plina locira se na pročelju građevine. Oborinsku odvodnju pojedinačnih čestica potrebno je riješiti upuštanjem u sustav oborinske odvodnje naselja ili direktnim ispuštanjem na česticu. Ostale posebne uvjete priključenja daju distributeri. 2.2.2. ELEKTROOPSKRBA I JAVNA RASVJETA
Članak 49.
Članak 49. Trase planiranih mreža elektroopskrbe i javne rasvjete prikazane su na kartografskom prikazu br. 4. - Plan komunalne infrastrukture - elektroopskrba, javna rasvjeta i telekomunikacijska mreža. Opskrbu el. energijom i javnu rasvjetu treba projektirati i izvesti prema posebnim propisima, suglasnosti distributera i pravilima struke. Radi značajnog povećanja broja građevnih čestica, unutar naselja se osigurava prostor za lociranje dviju transformatorskih stanica TS 10/04 kV. Postojeća se uklanja.
Članak 50.
Članak 50. Elektroenergetsko napajanje građevina u novom i postojećem dijelu naselja predviđa se kao nastavak postojeće zračne niskonaponske mreže s javnom rasvjetom na betonskim stupovima. Osigurava se koridor s jedne strane ulice (u svim ulicama). Elektroenergetsko napajanje građevine(a) - trafostanice predviđa se podzemno srednjenaponskim kabelom u koridoru niskonaponske mreže s javnom rasvjetom. Postojeća trafostanica će se nakon izgradnje novih ukloniti, a priključni srednjenaponski vod izmjestiti, odnosno preusmjeriti koridorom prema novim TS. Stupovi zračne niskonaponske mreže mogu se postavljati na javnoj zelenoj površini ili pješačkim stazama unutar uličnih koridora, a samo izuzetno, ukoliko je to tehnički pogodnije, dozvoljava se lociranje stupova zračne nn mreže unutar građevinskih čestica. Za trafostanice se osigurava površina minimalnih dimenzija 6 x 5 m na način da je duža stranica okrenuta prema prilaznom putu. Stupove javne rasvjete treba postavljati na razmaku koji će osigurati dobro osvjetljenje javnih površina i na način da postavom ne narušavaju područja gradnje građevina i planiranje sadnje visokog raslinja. Budući da je dio naselja van obuhvata DPU-a, osiguran je koridor prelaska niskonaponske mreže do predviđenih ulica (zračno-podzemno).
Članak 51.
Članak 51. Niskonaponske kućne priključke treba projektirati i izvesti spajanjem na niskonaponsku uličnu mrežu prema uvjetima i tipizaciji lokalnog distributera. Kućni priključni ormarić treba locirati na vanjskom zidu građevine na način da bude lako pristupačan za očitanje, spajanje na vanjski priključak i unutarnji razvod. Većim potencijalnim korisnicima el. energije, može se, ovisno o pojedinačnim potrebama, na temelju uvjeta distributera el. energije, odrediti izvedba vlastitog napajanja el. energijom, neovisno od ulične niskonaponske mreže. 1.2.3. TELEKOMUNIKACIJSKA MREŽA
Ostali akti u ovom izdanju (23)
- Zaključci sa 10. sjednice Gradskog poglavarstva Grada Čakovca održane 11. 4. 2006.
- Rješenja sa 10. sjednice Gradskog poglavarstva Grada Čakovca održane 11. 4. 2006.
- Odluka o izvršenju Proračuna Grada Čakovca
- Odluka o dopuni Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru
- Zaključci
- Društveni dom u ulici Josipa Bajkovca 2. Sportski dom 3. Crkva Blažene djevice Marije u Savskoj Vesi. II. Ovaj zaključak stupa na snagu osmog dana od dana donošenja a objavljuje se u Službenom glasniku Grada Čakovca. Klasa: 360-01/06-01/13 Ur.broj: 2109/2-03-06-02 Čakovec, 11. travnja 2006. GRADONAČELNIK: Branko Šalamon Temeljem članka 63. Statuta Grada Čakovca (Sl. gl. Grada Čakovca br. 05/01, 06/01, 05/05 i 10/05), Gradsko poglavarstvo Grada Čakovca, na svojoj 10. sjednici održanoj 11. travnja 2006. godine, donijelo je sljedeći Z A K LJ U Č A K I. Usvaja se Financijsko izvješće predškolskih ustanova na području Grada Čakovca za 2005. godinu, Izvješće o radu predškolskih ustanova na području Grada Čakovca i Izvješće o akciji Čakovec – grad prijatelj djece, u tekstu predočenom Poglavarstvu Grada Čakovca. II. Ovaj Zaključak stupa na snagu osmog dana od dana objave u Službenom glasniku Grada Čakovca. Klasa: 021-05/06-01/34 Ur.broj: 2109/2-03-06-03 Čakovec, 11. travnja 2006. GRADONAČELNIK: Branko Šalamon Temeljem članka 63. Statuta Grada Čakovca (Sl. gl. Grada Čakovca br. 05/01, 06/01, 05/05 i 10/05), Gradsko poglavarstvo Grada Čakovca, na svojoj 10. sjednici održanoj 11. travnja 2006. godine, donijelo je sljedeći Z A K LJ U Č A K I. Odobrava se sufinanciranje akcije “Rafting kup – Mura 2006” u iznosu od 10.000,00 kuna, sa pozicije sporta iz Proračuna Grada Čakovca. II. Ovaj Zaključak stupa na snagu danom donošenja a objavit će se u Službenom glasniku Grada Čakovca. Klasa: 021-05/06-01/47 Ur. broj: 2109/2-03-06-03 Čakovec, 11. travnja 2006. GRADONAČELNIK: Branko Šalamon Temeljem članka 63. Statuta Grada Čakovca (Sl. gl. Grada Čakovca br. 05/01, 06/01, 05/05 i 10/05), Gradsko poglavarstvo Grada Čakovca, na svojoj 10. sjednici održanoj 11. travnja 2006. godine, donijelo je sljedeći Z A K LJ U Č A K I. Odobrava se kupnja zemljišta upisanog u zk. ul. br. 1585, k.o. Totovec, čest.br. 74/A/1/22, Šuma Stari Broj
- Veselko Brkić, predstavnik poduzeća Međimurje plina; 2. Ivan Rihtarec, Inspektor zaštite od požara i eksploziva PU Međimurske; 3. Franjo Damiš, predstavnik GP “Stanorad”; 4. Stjepan Posedi, direktor poduzeća Euroland; 5. Dražen Šarić, predstavnik udruženja obrtnika; 6. Ivica Pongrac, predstavnik Grada Čakovca; 7. Rino Megla, predstavnik Grada Čakovca. II. Ovo Rješenje stupa na snagu osmog dana od dana objave u Službenom glasniku Grada Čakovca. Klasa: 363-04/06-01/19 Ur.broj: 2109/2-05-06-03 Čakovec, 11. travnja 2006. GRADONAČELNIK: Branko Šalamon Broj
- Situacija - podloga za izradu DPU 2. Detaljna namjena površina 3. Plan prometa 4. Plan komunalne infrastrukture - mreže elektroopskrbe i javne rasvjete i telekomunikacijska mreža 5. Plan komunalne infrastrukture - mreža cijevnog transporta plina 6. Plan komunalne infrastrukture - vodoopskrba 7. Plan komunalne infrastrukture - odvodnja 7. Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina 8. Uvjeti gradnje II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE DETALJNOG PLANA UREĐENJA 1. UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA Članak 4. Namjena površina prikazana je na kartografskom prikazu br. 2. - Detaljna namjena površina. Unutar obuhvata DPU-a planira se uređenje površina slijedećih namjena: − postojeće, katastarski provedene građevne čestice stambene namjene /oznaka S1/ − postojeće građevne čestice stambene namjene - za koje se planom predlaže djelomična preparcelacija radi uklapanja u planirani dio naselja /oznaka S2/, − novoplanirane građevne čestice stambene namjene unutar područja za razvoj naselja - /oznaka S3/, − novoplanirana građevna čestica javne i društvene namjene /oznaka D/, − novoplanirana čestica za sport i rekreaciju bez izgradnje /oznaka R2/, − površina infrastrukturnih sustava – čestica za izgradnju transformatorske stanice /oznaka IS/, Broj
- DETALJNI UVJETI UREĐENJA I KORIŠTENJA GRAĐEVNIH ČESTICA, TE GRADNJE GRAĐEVINA Članak 10. Detaljnim uvjetima uređenja i korištenja građevnih čestica, te gradnje građevina utvrđuje se: – veličina i oblik građevnih čestica, – veličina i površina građevina koje se mogu izgraditi na građevnoj čestici, – namjena građevina, – smještaj građevina na građevnoj čestici, – oblikovanje građevina i – uređenje građevnih čestica. 1.1. VELIČINA I OBLIK GRAĐEVNIH ČESTICA Članak 11. Građevne čestice formiraju se prema parcelaciji određenoj ovim DPU-om. Odstupanja od ovim planom dane parcelacije Broj
- Prikazane izgrađene građevine, koje se u postupku legalizacije zadržavaju, na izmjerenim pozicijama, a čije udaljenosti od linije regulacije mogu biti i manje od 3,0 m, − lociranje pomoćnih građevina najmanje 5,0 m iza ulične međe, − udaljenost svih građevina od ostalih međa građevne čestice, najmanje za širinu strehe, − udaljenost osnovne građevine na čestici od susjedne osnovne ili prateće građevine najmanje 4,0 m i − udaljenost pomoćne građevine na čestici od susjedne osnovne ili prateće građevine najmanje 4,0 m, − udaljenost pomoćnih građevina s izvorom zagađenja od stambenih građevina na vlastitoj i susjednim građevnim česticama najmanje 5,0 m. Izuzetno od prethodnog stavka, međusobna udaljenost osnovnih građevina može biti i manja, ukoliko je to uvjetovano prostornim ograničenjima građevne čestice, ali u tom slučaju glavnim projektom treba dokazati ispravnost poduzetih mjera za zaštitu od požara i to u odnosu na osiguranje vatrogasnog pristupa i mjera za zaštitu od prenošenja požara s jedne građevine na drugu. Članak 26. Smještaj građevina novoplaniranim građevnim česticama /oznake S3/ određen je kartografskim prikazom br.7. - Uvjeti gradnje građevina. Tim prikazom je za svaku od novoplaniranih građevnih čestica: − određena površina unutar koje se mogu graditi građevine osnovne i prateće namjene i udaljenost te površine od linije regulacije i ostalih granica građevne čestice, − površina unutar koje se mogu graditi samo pomoćne građevine. Linija regulacije u smislu ovog detaljnog plana uređenja, je linija koja određuje granicu građevne čestice prema čestici javne prometne površine. Prateće građevine lociraju iza građevine osnovne namjene ili ih se može oblikovati na način da s osnovnom građevinom čine jedinstveni arhitektonski kompleks. Prostorije pratećih građevina, u kojima se odvija bučna djelatnost, potrebno je od stambenih građevina na susjednim česticama udaljiti minimalno 8,0 m. Pomoćne građevine mogu se dodatno locirati po dubini čestice, iza građevine osnovne i prateće namjene i unutar područja za razvoj osnovnih i pratećih građevina. Pomoćne građevine s izvorom zagađenja od stambenih građevina na vlastitoj i susjednim građevnim česticama treba udaljiti najmanje 5,0 m. Članak 2. Za pojedine građevne čestice, osim površine unutar koje se mogu graditi građevine određen je i obavezni građevni pravac i njegova udaljenost od granice građevne čestice. Obavezni građevni pravac je, u smislu ovog detaljnog plana uređenja, pravac koji određuje obavezu izgradnje osnovne građevine na toj liniji. 1.5. OBLIKOVANJE GRAĐEVINA Članak 28. Stambene građevine treba u pravilu oblikovati kao samostojeće ili u kompleksu s pratećim poslovnim funkcijama. Pomoćne građevine bez izvora zagađenja mogu biti građene kao samostojeće ili biti dograđene na osnovnu građevinu. Pomoćne građevine s izvorom zagađenja moguće je graditi kao samostojeće ili u kompleksu s drugim pomoćnim građevinama. Oblikovanje građevina treba prilagoditi tradicijskoj arhitekturi područja, odnosno preferira se gradnja prizemnica s tavanom ili potkrovljem uređenim za korištenje. Kod uređenja potkrovlja preferira se lociranje prozora na zabatu, a ne na krovu. Poželjno je oblikovanje terasa na način da su natkrivene trijemom izvedenim produženjem krovne plohe. Građevine se mogu oblikovati kao prizemnice Broj
- NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM, ULIČNOM, KOMUNALNOM I TELEKOMUNIKACIJSKOMINFRASTRUKTURNOM MREŽOM 2.1. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA CESTOVNE I ULIČNE MREŽE, TE JAVNIH PJEŠAČKIH I BICIKLISTIČKIH POVRŠINA I TRGOVA Članak 36. Prometno rješenje ulične mreže dano je kartografskim prikazom br 3. - Plan prometa. Planirana je izvedba 14 uličnih koridora /oznake UK1-UK14/. Članak 37. Ulične koridore UK9 i UK10 čine površine koje su geodetskom izmjerom utvrđene kao javne površine - ulice. Ulične koridore UK5, UK6, UK7, UK11, UK12, UK13 čine površine koje su geodetskom izmjerom utvrđene kao javna površina, ali se ovim planom djelomično korigira (širi) zbog osiguranja potrebne širine za infrastrukturne koridore. Ulični koridori od UK1 – UK4, UK8, UK14 formiraju se temeljem parcelacije dane ovim planom. Članak 38. Ulice se projektiraju, grade odnosno rekonstruiraju prema slijedećim tehničkim karakteristikama: − asfaltni kolnik ulica od UK5, UK6, UK7, UK11, UK12, UK13 treba biti širine minimalno od 4,50 do 5,50 m, a ulica UK1 – UK4, UK8, UK14 treba biti širine minimalno 5,0 – 6,0 m. − visinsko vođenje trase kolne i pješačke površine treba prilagoditi terenu i omogućiti izvedbu kolnih prilaza građevnim česticama, − unutar koridora je potrebno osigurati mogućnost vođenja infrastrukture prema kartografskim prikazima 4. i 5., uključujući i mogućnost izvedbe otvorenih kanala za odvodnju oborinske vode s javnih prometnih površina, na dionicama gdje je to dano kao mogućnost, − pješačke staze širine minimalno 1,2 m, a maksimalno 1,6 m predviđaju se kao jednostrane, ili obostrane, − zeleni pojas unutar uličnog koridora treba smjestiti između linije regulacije i kolnika, odnosno između pješačke staze i kolnika, prema raspoloživom slobodnom prostoru i karakterističnom poprečnom profilu ulice. Ulični koridor UK12 koji zbog postojeće gruntovne situacije nije moguće izvesti u skladu sa širinama danim ovim planom moguće je zadržati unutar postojećih gruntovno utvrđenih koridora, ali ih nije dozvoljeno smanjivati, a dijelovima takvih dionica izvedbu kolnih i pješačkih površina, kao i polaganje infrastrukture potrebno je prilagoditi stanju na terenu, uz poštivanje propisanih razmaka instalacija. Članak 39. Planirane kolne prilaze pojedinačnim česticama /oznaka KP s pripadajućom numeričkom oznakom/ potrebno je izvesti kao slijepe ulice, asfaltiranjem ili opločenjem čitave površine koridora u istoj razini. 2.2. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE I NAČIN PRIKLJUČIVANJA KUĆNIH INSTALACIJA 2.2.1. OPSKRBA PITKOM VODOM, ODVODNJA SANITARNO-FEKALNIH I OBORINSKIH VODA I OPSKRBA PLINOM Članak 40. Planirane trase mreže voodopskrbe prikazane su na kartografskom prikazu br. 6. - Plan komunalne infrastrukture – vodoopskrba, a planirane trase mreže odvodnje otpadnih voda prikazane su na kartografskom prikazu br. 7. – Plan komunalne infrastrukture – odvodnja. Članak 41. Uređenje područja za razvoj naselja predviđa daljnje širenje postojeće razvodne mreže vodoopskrbe koja je izvedena u dijelu područja obuhvata. Planom se predviđa produživanje razvodne mreže unutar koridora ulica i povezivanje mreže u prsten, gdje to ima opravdanja te povezivanja u konačnosti iste na postojeću vodovodnu mrežu. Broj
- - Plan komunalne infrastrukture - elektroopskrba, javna rasvjeta i telekomunikacijska mreža. Opskrbu el. energijom i javnu rasvjetu treba projektirati i izvesti prema posebnim propisima, suglasnosti distributera i pravilima struke. Radi značajnog povećanja broja građevnih čestica, unutar naselja se osigurava prostor za lociranje dviju transformatorskih stanica TS 10/04 kV. Postojeća se uklanja. Članak 50. Elektroenergetsko napajanje građevina u novom i postojećem dijelu naselja predviđa se kao nastavak postojeće zračne niskonaponske mreže s javnom rasvjetom na betonskim stupovima. Osigurava se koridor s jedne strane ulice (u svim ulicama). Elektroenergetsko napajanje građevine(a) - trafostanice predviđa se podzemno srednjenaponskim kabelom u koridoru niskonaponske mreže s javnom rasvjetom. Postojeća trafostanica će se nakon izgradnje novih ukloniti, a priključni srednjenaponski vod izmjestiti, odnosno preusmjeriti koridorom prema novim TS. Stupovi zračne niskonaponske mreže mogu se postavljati na javnoj zelenoj površini ili pješačkim stazama unutar uličnih koridora, a samo izuzetno, ukoliko je to tehnički pogodnije, dozvoljava se lociranje stupova zračne nn mreže unutar građevinskih čestica. Za trafostanice se osigurava površina minimalnih dimenzija 6 x 5 m na način da je duža stranica okrenuta prema prilaznom putu. Stupove javne rasvjete treba postavljati na razmaku koji će osigurati dobro osvjetljenje javnih površina i na način da postavom ne narušavaju područja gradnje građevina i planiranje sadnje visokog raslinja. Budući da je dio naselja van obuhvata DPU-a, osiguran je koridor prelaska niskonaponske mreže do predviđenih ulica (zračno-podzemno). Članak 51. Niskonaponske kućne priključke treba projektirati i izvesti spajanjem na niskonaponsku uličnu mrežu prema uvjetima i tipizaciji lokalnog distributera. Kućni priključni ormarić treba locirati na vanjskom zidu građevine na način da bude lako pristupačan za očitanje, spajanje na vanjski priključak i unutarnji razvod. Većim potencijalnim korisnicima el. energije, može se, ovisno o pojedinačnim potrebama, na temelju uvjeta distributera el. energije, odrediti izvedba vlastitog napajanja el. energijom, neovisno od ulične niskonaponske mreže. 1.2.3. TELEKOMUNIKACIJSKA MREŽA Članak 52. Trase telekomunikacijske mreže prikazane su na kartografskom prikazu br. 4. - Plan komunalne infrastrukture - elektroopskrba, javna rasvjeta i telekomunikacijska mreža, a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica. Za priključenje romskog naselja na telekomunikacijsku mrežu potrebno je izgraditi novi TK korisnički vod po postojećoj stambenoj ulici lociranoj zapadno od romskog naselja. Telekomunikacijsku mrežu po naselju treba projektirati i izvesti kao podzemnu unutar uličnih koridora, prema posebnim propisima, suglasnosti distributera i pravilima struke. Članak 53. Priključci građevina na TK mrežu mogu se predvidjeti kao podzemni, ali mogu biti i zračni, izvedeni na samonosivim kabelima. Radi izvedbe zračnih TK priključaka moguće je predvidjeti postavu stupova zračne TK mreže unutar građevnih čestica. Članak 54. Tip, lokacija postave i način priključenja priključne telefonske kutije na TK mrežu treba odrediti prema Broj
- UVJETI UREĐENJA I OPREME JAVNIH ZELENIH POVRŠINA Članak 55. Javne zelene površine čine sve zelene površine javnog režima korištenja neovisno o pripadnosti pojedinoj građevnoj čestici. Na zelenoj površini oznake Z1 i na zelenoj površini koridora UK6 može se locirati plinska redukcijska stanica. Zeleni pojas u sastavu uličnog koridora određen je karakterističnim poprečnim profilom planirane ulice. 3. UVJETI I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA Članak 56. Uvjeti gradnje građevina grafički su definirani na kartografskom prikazu br. 7. - Uvjeti gradnje građevina, a dodatno odredbama iz poglavlja 2. ovih odredbi. Uvjeti gradnje na česticama stambene namjene (izgradivost i iskoristivost čestice, visina vijenca građevina i broj etaža) identični su za stambene čestice u izgrađenom dijelu naselja i za područje nove gradnje, a smještaj građevina na čestici utvrđuje se: − za postojeće, katastarski provedene stambene čestice /oznake S1/ i za preoblikovane postojeće stambene čestice /oznake S2/ prema članku 25. ovih odredbi, a − za novoplanirane stambene čestice /oznake S3/ prema kartografskom prikazu br 7 Uvjeti gradnje građevina i članku 26. ovih odredbi. Članak 57. Osnovne građevine na stambenim česticama se u pravilu mogu graditi kao samostojeće /oznaka SS/, a samo ukoliko čestica površinom odgovara uvjetima za mogućnost gradnje prateće građevine iz članka 6. ovih odredbi, građevine se na čestici mogu graditi kao građevni kompleks. Građevina na čestici za izgradnju trafostanice može se graditi kao samostojeća /oznaka SS/. Članak 58. Posebni uvjeti gradnje, koji nisu sadržani u ovom Detaljnom planu uređenja, određuju se na temelju posebnih zakona i propisa donesenih na temelju zakona. 4. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ Članak 59. Svaka građevna čestica unutar svojih granica treba imati osigurano mjesto za skupljanje komunalnog otpada, koje mora biti dostupno s javne prometne površine. Članak 60. Unutar područja obuhvata ne mogu se graditi građevine bučnih i potencijalno opasnih, djelatnosti, osim onih koje su definirane kao prateće djelatnosti u članku 6. Razina buke unutar građevinskog područja, u zoni obuhvata DPU-a trebala bi se kretati do 55 dB(A) danju i 45 dB(A) noću. Ako se građevine, koje su izvor buke grade unutar područja obuhvata DPU-a, potrebno je projektom predvidjeti dodatne mjere zaštite od buke kojima se osiguravaju vrijednosti iz prethodnog stavka.. Članak 61. Izgradnja „crnih jama“ za sanitarno –fekalnu odvodnju nije dozvoljena. Za sve čestice treba predvidjeti skupljanje i odvodnju otpadnih, sanitarno-fekalnih i oborinskih voda – na način da zadovoljavaju zakonom propisane standarde kvalitete vode, prije ispuštanja u sustav javne odvodnje. Nije dozvoljeno sanitarno – fekalne vode ispuštati u vodotoke, niti u sustav oborinske odvodnje. Oborinske vode s prometnih površina parkirališta i servisa vozila, te poljoprivrednih strojeva, treba projektirati na način da se predvidi izdvajanje štetnih tvari – mulja, pijeska, masti i otpadnih ulja iz vode, prije upuštanja u sustav odvodnje. Otvorena skladišta treba organizirati na način da uslijed djelovanja oborina nije moguća promjena sastava odlaganog materijala, na način da se otapanjem ili drugim kemijskim postupcima zagadi okolno tlo i podzemne vode. Broj
- MJERE PROVEDBE PROSTORNOG PLANA Članak 67. Izvornik Detaljnog plana uređenja romskog naselja u Kuršancu ovjerava predsjednik Gradskog vijeća Grada Čakovca. Izvornik je izrađen u 5 primjeraka. Članak 68. Istovjetnost preslike Detaljnog plana uređenja s izvornikom, izdane kao izvod iz detaljnog plana uređenja, određen odredbama Zakona o prostornom uređenju, ovjerava tijelo državne uprave nadležno za poslove prostornog uređenja. Članak 69. Nadzor nad provedbom ove Odluke obavlja urbanistička inspekcija u skladu s posebnim propisima. II. ZAVRŠNE ODREDBE Članak 2. Ova Odluka stupa na snagu osam dana od objave u Službenom glasniku Grada Čakovca. Za tumačenje ove odluke nadležno je Gradsko vijeće Grada Čakovca. Predsjednik Gradskog vijeća: Veselin Biševac, dipl.ing. Klasa: 350-01/06-01/11 Ur.broj: 2109/2-05-06-09 Čakovec, 27. travanj 2006. god. Na osnovi odredbi članka 44. Statuta Grada Čakovca (Službeni glasnik Grada Čakovca broj 5/01, 06/01, 05/05 i 10/05), Gradsko vijeće Grada Čakovca, na svojoj 9. sjednici održanoj dana 27. travnja 2006. godine donijelo je O D L U K U o dopuni Odluke o visini spomeničke rente Grada Čakovca Članak 1. Ovom odlukom odgađa se primjena Odluke o visini spomeničke rente Grada Čakovca za 2006. godinu. Članak 2. Donesena rješenja o visini spomeničke rente, Broj
- Statuta Grada Čakovca (Službeni glasnik Grada Čakovca broj 05/01, 06/01, 05/05 i 10/05) Gradsko vijeće Grada Čakovca na svojoj 9. sjednici održanoj dana 27. travnja 2006.god., donijelo je sljedeću ODLUKU O OBAVLJANJU DIMNJAČARSKIH POSLOVA – GRAD ČAKOVEC I .TEMELJNE ODREDBE Članak 1. Ovom odlukom propisuje se dodjela koncesije za dimnjačarsko područje, organizacija obavljanja dimnjačarskih poslova, nadzor nad radom dimnjačarske službe i drugi odnosi s tim u vezi na području Grada Čakovca. Članak
- Kontrola i čišćenje dimovodnih objekata i naprava za loženje. 2. Poduzimanje mjera za sprečavanje opasnosti od požara,eksplozija, trovanja te zagađivanja zraka. 3. Kontrola rada ložišta u cilju uštede energenta i potpunog sagorijevanja 4. Sprečavanje štetnih posljedica koje bi nastupile zbog neispravnosti dimovodnih objekata 5. Kontrola i održavanje otvora za dovod zraka za izgaranje i ventilacionih otvora u prostorijama gdje su postavljena trošila 6. Vršenje nadzora nad radom dimnjačarske službe Dimovodnim objektima u smislu ove odluke smatraju se usponski dimovodni kanali, spojni kruti elementi ložišta (uključujući i dimovodne zaklopke), sabirnice čađe i drugi dijelovi dimnjaka te otvori za dovod zraka za izgaranje i ventilaciju prostorije u kojoj je ložište. II. ORGANIZACIJA OBAVLJANJA DIMNJAČARSKE SLUŽBE Članak
- Ove odluke, Gradsko poglavarstvo može predložiti da se koncesija dodjeli drugom ponuđaču koji je ispunio uvjete natječaja. Članak 11. Koncesija prestaje: 1. istekom vremena na koje je dodjeljena; 2. prestankom pravne ili smrću fizičke osobe korisnika koncesije; 3. otkazom ugovora o koncesiji. Članak 12. Gradsko poglavarstvo će otkazati ugovor o koncesiji ako ovlašteni dimnjačar: • ne obavlja dimnjačarsku službu u rokovima i na način propisan ovom odlukom i drugim propisima; • naplati uslugu koju nije izvršio • za obavljenu uslugu naplati veću naknadu od ugovorene; Broj
- Donosi se cjenik dimnjačarskih poslova i usluga za područje Grada Čakovca kako slijedi: Red. Jed. Cijena Naziv usluge broj mjere U Kn Pregled i ispitivanje dimnjaka kod novogradnje ili adaptacije 1 kom 90,00 uz izdavanje dimnjačarskog nalaza Čišćenje uskih cilindar dimnja- Kom 15,00 ka u stambenim zgradama, obiteljskim kućama i poslovnim 2 objektima -čišćenje dimnjaka na koje su priključena trošila na zemni kom 25,00 plin (prizemlje i kat) Za svaki daljnji kat m 5,00 Čišćenje dimnjaka peći centralnog grijanja u stambenim
- Ovlašteni dimnjačar ima pravo na naplatu povećane cijene od utvrđenih u iznosu većem 50% u sljedećim slučajevima: • Čišćenje dimovodnih objekata van naseljenih mjesta (usamljeni objekt) • Čišćenje dimovodnih objekata izvan redovnog radnog vremena utvrđenog „odlukom“ na poziv korisnika – bez krivnje dimnjačara. • Čišćenje dimovodnih objekata na poziv korisnika usluge u točno određeno vrijeme 4. Ovlašteni dimnjačar ima pravo naplate povećane cijene od utvrđenih ovi cjenikom u iznosu uvećanom 100% u slučaju da obavlja dimnjačarsku uslugu u uvjetima opasnim za život. 5. Ukoliko umjesto čišćenja ovlašteni dimnjačar obavlja samo pregled i kontrolu ima pravo na naplatu 50% utvrđene cijene za određeni posao. 6. Čišćenje dimnjaka podrazumijeva i vađenje čađe po potrebi a najmanje jednom godišnje. 7. Ovlašteni dimnjačar je dužan pridržavati se ovog cjenika. Klasa:363-04/05-06/02 UR.BR:2109/2-05-06-03 Čakovec, 27. travnja 2006. PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA: Veselin Biševac, dipl. ing. Broj
- Godine, donijelo je O D L U K U O DODJELI ZLATNE PLAKETE “GRB GRADA ČAKOVCA” Članak 1. Dodjeljuje se Zlatna plaketa «Grb Grada Čakovca» našem poznatom i priznatom sportašu RINU MEGLI iz Čakovca, Vukovarska 4a. Članak 2. Zlatna plaketa dodjeljuje se RINU MEGLI, povodom 40-te godišnjice kontinuiranog i aktivnog bavljenja stolnim tenisom. Članak 3. Dodjela Zlatne plakete izvršit će se na svečanoj sjednici Gradskog vijeća u okviru obilježavanja Dana Grada Čakovca. Zlatnu plaketu uručit će gradonačelnik Grada Čakovca. Članak 4. Ova Odluka objavit će se u Službenom glasniku Grada Čakovca. Klasa: 021-05/06-01/18 Ur.broj: 2109/2-02-06-14 Čakovec, 27. travnja 2006. PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA: Veselin Biševac, dipl. ing. Na temelju članka 23. stavak 2. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (Narodne novine, br. 66/01., 87/02., 48/05. i 90/05), čl. 44 Statuta Grada Čakovca i Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države za područje Grada Čakovca od 07. srpnja 2005. godine ( «Službeni glasnik Grada Čakovca broj 4/2005), na kojeg je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva dalo suglasnost ( Klasa: 320-02/05-01/1104, Urbroj: 525- 9-05-3/DL) od 16. studenoga 2005. godine, Gradsko vijeće Grada Čakovca, na svojoj 9. sjednici održanoj 27. travnja 2006. godine donosi ODLUKU o raspisivanju javnog natječaja za prodaju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske za područje Grada Čakovca I. Predmet javnog natječaja za prodaju je poljoprivredno zemljište u vlasništvu države na području Grada Čakovca u katastarskim općinama Mihovljan i Ivanovec u Međimurskoj županiji. II. Popis poljoprivrednog zemljišta koji se izlaže prodaji prilaže se ovoj odluci i čini njezin sastavni dio. III. Postupak javnog natječaja provest će Gradsko vijeće Grada Čakovca putem svog Povjerenstvo za provedbu natječaja, i to: Mirko Jurišić, predsjednik Povjerenstva Nenad Hranilović, član Povjerenstva Karmen Franin, član Povjerenstva Franjo Patafta, Mihovljan, I.G.Kovačića 20, član Povjerenstva Antun Polak, Totovec, V. Bakarića 37, član Povjerenstva Tijelo iz stavka 1. ovog članka objavit će javni natječaj najkasnije u roku od 8 (osam) dana od dobivanja suglasnosti Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva u jednim dnevnim novinama koje se uobičajeno prodaju na području Grada Čakovca. Rok za dostavu ponuda na natječaj za prodaju je Broj
- Predmet javnog natječaja je poljoprivredno zemljište na području katastarskih općina Mihovljan i Ivanovec na području Grada Čakovca u Međimurskoj županiji 2. Pregled čestica u ovom natječaju s početnom cijenom objavljen je na oglasnoj ploči Grada Čakovca. 3. Pravo sudjelovanja na natječaju imaju fizičke i pravne osobe. 4. Pismena ponuda mora sadržavati: Broj
- Prvenstveno pravo kupnje ima fizička i pravna osoba koja je sudjelovala u natječaju, pod uvjetom da je upisana u upisnik poljoprivrednog gospodarstva i ima prebivalište, odnosno sjedište na području jedinice lokalne samouprave koja provodi natječaj sljedećim redosljedom: - obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo upisano u registar obveznika poreza na dohodak kojima je poljoprivreda osnovna djelatnost i poljoprivredni obrt, - obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo - pravna osoba registrirana za obavljanje poljoprivredne djelatnosti, - ostale fizičke i pravne osobe koje nisu upisane u upisnik poljoprivrednih gospodarstva, a namjeravaju se baviti poljoprivrednom proizvodnjom. Ako je više osoba iz stavka 1. ovoga članka u istom redosljedu prvenstvenog prava kupnje, prednost se utvrđuje prema sljedećim kriterijima: - dosadašnji zakupac koji uredno ispunjava ugovorne obveze, - vlasnik ili zakupac zemljišta koje graniči sa zemljištem koje se prodaje - hrvatski branitelj iz Domovinskog rata koji je proveo u obrani suvereniteta Republike Hrvatske najmanje 3 mjeseca i članovi obitelji poginulog, umrloga, zatočenog ili nestaloga hrvatskog branitelja, a koji se bave poljoprivrednom djelatnošću, - vlasnik izgrađenoga proizvodnog objekta (farma za proizvodnju mesa, mlijeka i jaja, doradu sjemena i druge objekte namjenjene preradi, doradi i uskladištenju poljoprivrednih proizvoda), - osoba koja se bavi ili se namjerava baviti stočarstvom (govedarstvo, svinjogojstvo, ovčarstvo i kozarstvo) podizanjem višegodišnjih nasada (vinograda, voćnjaka i maslinika), te povrtlarskom proizvodnjom. 6. Fizička i pravna osoba ima prvenstveno pravo kupnje prema utvrđenom redosljedu uz uvjet da prihvati najvišu cijenu koju je ponudio bilo koji od ponuđača koji ispunjava natječajne uvjete i da ponudi priloži gospodarski program korištenja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države (u daljnjem tekstu: gospodarski program). Gospodarski program sadrži: podatke o podnositelju ponude, opis gospodarstva, namjenu korištenja i lokalitet zemljišta, tehnološko – tehničke karakteristike gospodarskog rada i potrebnu mehanizaciju za obradu zemljišta koje je predmet kupnje i prikaz očekivanih troškova i prihoda, te posebnu naznaku kad se radi o ekološkoj proizvodnji. 7. Ako najviša ponuđena cijena na natječaju od ponuđača koji ispunjava natječajne uvjete prelazi dvostuki iznos početne cijene, takva ponuda se smatra nevažećom. 8. Ako kupac uplati cijeli iznos, ostvaruje pravo na popust od 20% postignute prodajne cijene. Rok obročne otplate ne može biti dulji od 15 godina. 9. Pismene ponude šalju se poštom, preporučeno u zatvorenim omotnicama, s naznakom: ponuda za kupnju poljoprivrednog zemljišta – ne otvaraj, na adresu: Grad Čakovec, Kralja Tomislava 15, 40000 Čakovec u roku 15 dana od dana objave natječaja, zaključno do 10. Nepravodobne i nepotpune ponude neće se uzeti u razmatranje. 11. Odluku o izboru najpovoljnije ponude donosi Gradsko vijeće, uz suglasnost Ministarstva. Nakon donošenja te odluke gradonačelnik će sklopit s najpovoljnijim ponuđačima ugovor o prodaji. 12. Sudionici natječajnog postupka koji su bili zakupci ili koncesionari poljoprivrednog zemljišta uz ponudu prilažu dokaz o ispunjenju ugovorne obveze prema Republici Hrvatskoj. 13. Do upisa u upisnik poljoprivrednih gospodarstava kao dokaz obiteljskog gospodarstva koristit će se potvrda koju izdaje nadležno tijelo jedinice lokalne samouprave za gospodarstvo (točka V. Mjerila i uvjeta za provedbu privatizacije poljoprivrednog zemljišta). Klasa: 300-01/06-01/02 Ur. broj: 2109/2-05-06-07 Čakovec, 27. travnja 2006. godine Predsjednik Gradskog vijeća: Veselin Biševac, dipl. ing. Temeljem članka 44. Statuta Grada Čakovca (Sl. gl. Grada Čakovca br. 05/01, 06/01, 05/05 i 10/05), Gradsko vijeće Grada Čakovca na svojoj 9. sjednici održanoj 27. travnja 2006. godine donijelo je sljedeći Z A K LJ U Č A K I. Prihvaća se Financijsko izvješće Pučkog otvorenog učilišta Čakovec. Broj
- Travnja 2006. godine, te se odgađa prihvaćanje Izvješća o izvršenju Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture za period 2002.- 2005. god., za jednu od slijedećih sjednica Gradskog vijeća, odnosno dok se od Međimurskih voda d.d. Čakovec ne pribavi: a. izvješće o sredstvima koja se ubiru od priključaka na kanalizaciju i vodovod u Međimurskim vodama, a koja su i naš prihod, odnosno kakav je saldo neplaćenih iznosa za navedene priključke Gradu Čakovcu, koliko je neplaćenih i ugovorenih priključaka; b. izvješće o kamatama koje se naplaćuju u Međimurskim vodama, s obzirom da se priključci plaćaju na rate. One bi trebale biti prihod Grada Čakovca; c. S obzirom da u Izvješćima koja Međimurske vode dostavljaju Gradu Čakovcu, Međimurske vode daju prikaz ukupno potrošene vode, obračunatog i naplaćenog, a iz naplaćenog prikazuju koliko je prihod Grada Čakovca, potrebno je da nam dostave i Izvješće o nenaplaćenim potraživanjima od tkz. “velikih potrošača”. Da li su izvršena sva plaćanja Gradu Čakovcu i prikazana u stavci “naplaćeno”? d. izvješće o sklopljenim rješenjima o radovima za priključak na vodovod i kanalizaciju, kako bi se moglo pratiti, što i kako je trebalo biti plaćeno Gradu Čakovcu. e. izvješće o plaćanju odnosno neplaćanju PDV-a. f. izvješće o udjelu u temeljnom kapitalu društva općina i gradova Međimurske županije II. Gradsko vijeće imenuje Komisiju u sastavu: 1. Marija Ružić, predsjednik Odbora za financije i proračun Grada Čakovca 2. Lidija Jaklin, pročelnik upravnog Odjela za financiranje Grada Čakovca 3. Stjepan Korunić, član Poglavarstva Grada Čakovca zadužen za financije, koja će od Međimurskih voda prikupiti izvješća navedena u točki 1. ovog Zaključka. III. Ovaj Zaključak stupa na snagu danom objave u Službenom glasniku Grada Čakovca. Klasa: 363-03/05-01/252 Ur. broj: 2109/2-05-06-05 Čakovec, 27. travnja 2006. PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA: Veselin Biševac, dipl. ing. Broj 4 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Strana