Arhiva › 2006. › SGMŽ 4

SGMŽOpćina Sveti Juraj na Bregu · 22. travnja 2006. · KLASA 350-01/05-01/42 · URBROJ 2109-05-02-05-03

Odluka o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Sveti Juraj na Bregu

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

PDF stranica 110

Članak 95.

Članak 95. Infrastrukturni uređaji (trafostanice, plinska redukciona stanica, prepumpna stanica, uređaj za pročišćavanje) mogu se smjestiti na odvojenoj građevnoj čestici koja ima neposredan pristup s javnog puta. Izgrađenost te građevne čestice može iznositi najviše 60%. Infrastrukturni uređaji ne mogu se graditi kao samostalni uređaj – građevina na javnoj zelenoj površini, kao i na površini ili čestici zajedno sa spomenikom kulturne baštine (poklonci, kapelice, crkve), a ne mogu biti smješteni na prostoru uz raskršće gdje bi ometali sigurno odvijanje prometa. Određivanje koridora trase i površine prometnih i drugih infrastrukturnih sustava od važnosti za Općinu PROMET

Članak 96.

Članak 96. Od mogućih planiranih koridora, trasa i površina infrastrukturnih sustava općinskog značaja na teritoriju Općine Sv. Juraj na Bregu nalazi se planirana moguća pristupna cesta koja povezuje dio naselja Šmernica sa županijskom cestom Ž2001 u Brezju Za planiranu moguću prometnicu potrebno je osigurati koridor širine 50 m, prema kartografskom prikazu broj 1. i 5. U cilju povezivanja Općine Sv. Juraj na Bregu sa susjednim općinama i s ciljem poticanja razvoja turizma planira se rekonstrukcija nerazvrstane ceste Dragoslavec- Praporčan.

Članak 97.

Članak 97. Za potrebe javnog prijevoza putnika potrebno je uspostaviti mrežu autobusnih stajališta uz glavne prometnice. Najpovoljniji prostori za njihov smještaj su središta naselja, uz već postojeće centralne sadržaje. Autobusno stajalište potrebno je izvesti u naselju na preglednim dionicama prometnice, na propisno izvedenom ugibalištu. Uz postojeću županijsku, a planiranu državnu cestu potrebno je izvesti ugibalište za stajalište školskog autobusa, na dionici u neposrednoj blizini osnovne škole, opremljeno nadstrešnicom. Pri planiranju smještaja novog stajališta, prostor za ugibalište potrebno je odrediti tako da se ne nalazi na javnim zelenim površinama na kojima se nalaze evidentirani i zaštićeni spomenici kulturne baštine (pilovi, poklonci, kapelice i dr.) i da pri izgradnji ne zahtijeva uklanjanje javnog zelenila – visokih stabala. Uz ugibalište potrebno je izvesti nadstrešnicu, jedinstvenog oblikovanja i načina izgradnje za cijelu Općinu ili pak skupine susjednih Općina.

Članak 98.

Članak 98. Trase ili dijelovi trase lokalnih i nerazvrstanih cesta mogu biti u turističkoj funkciji – vinska cesta, biciklističke ture, planinarski put, s jedinstvenim oznakama i načinom označavanja za cijelu Općinu ili skupinu susjednih Općina.
Članak 99. Reklamni panoi površine veće od 2,0 m2, kao slobodnostojeće građevine ne mogu se postavljati uz prometnice izvan, niti unutar građevinskog područja.
Članak 100. Građevine i uređaji potrebni za redovno funkcioniranje i održavanje infrastrukturnih sustava, kao što su redukcione stanice, trafo-stanice, građevine za potrebe cestarskih službi, benzinske crpke i sl., moguće je smjestiti uz prometnice, na zasebnoj čestici, dimenzioniranoj prema potrebama korisnika. Koeficijent izgrađenost takve čestice može iznositi najviše 0,6.

Članak 101.

Članak 101. Na području Općine Sv. Juraj na Bregu postojeći koridori i površine prometnih i drugih infrastrukturnih sustava od važnosti za Županiju su: - županijske ceste - lokalne ceste - magistralni vodovod, plinovod B r o j 4 S t r a n i c a 77 5 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” - vodosprema - dalekovod Rekonstrukcija postojećih prometnica županijskog značaja izvesti će se duž postojeće trase na potrebna proširenja za širinu pješačko-biciklističke trase, osobito unutar naselja. Pješačko biciklističku trasu potrebno je izvesti odvojeno od kolnika u širini najmanje 2,5 m, obavezno duž jedne strane kolnika. Duž druge strane kolnika dovoljna je samo pješačka staza širine 1,2 m. Odvodnja oborinskih voda uz prometnicu može se izvesti u zatvorenom ili otvorenom sustavu. Namjena građevine 1. Industrija i skladišta 2. Uredski prostori 3. Trgovina 4. Banka i pošta – usluge 5. Ugostiteljstvo 6. Višenamjenske dvorane i sakralne građevine 7. Športske građevine 8. Višestambene građevine * korisnog prostora

Članak 103.

Članak 103. U zoni centra broj parkirališnih mjesta zadovoljava sadašnjim potrebama, ali ih je potrebno urediti za potrebe općinske uprave i korisnike ambulanti. Uređenje parkirališta (smještenih ispred društvenog doma i ispred trgovačkog centra) potrebno je izvesti na osnovu projekta uređenja centra koji uključuje sve ostale javne površine, oblikovati ih i opremiti da čine jedinstvenu cjelinu centra. Sva parkirališta koja sadrže više od 8 parkirališnih mjesta za osobne automobile ili za teretna vozila potrebno je izvesti na način da je propisno riješena odvodnja oborinskih voda i sprovedena na vlastiti uređaj za mehaničko pročišćavanje - separator ulja i masti. VODOOPSKRBA Članak104. Na području Općine Sv. Juraj na Bregu planirana je vodosprema – uređaj u sustavu vodoopskrbe županijskog značaja. Planirani prostor potrebno je osigurati na području naselja Frkanovec i Okrugli Vrh, na zasebnoj građevnoj čestici, uz uvjet da je moguć neposredni prilaz s javne površine i opskrbljen električnom energijom. Održavanje i rekonstrukcija vodoopskrbnog sustava vršiti će se u okvirima postojeće trase i postojećih površina. ZAŠTITA VODA I VODOTOKA

Članak 105.

Članak 105. U cilju zaštite voda i vodotoka u svim naseljima Općine potrebna je izgradnja sustava odvodnje otpadnih voda Rekonstrukcija uređaja ostalih infrastrukturnih sustava izvršiti će se unutar postojećih koridora i površina. Promet u mirovanju
Članak 102. Za potrebe parkiranja osobnih i teretnih vozila koje se javljaju uz funkciju građevina gospodarske, turističke, sportskorekreativne namjene, te građevina društvenih djelatnosti, na površini pripadajuće građevne čestice potrebno je osigurati parkirališna mjesta prema slijedećim kriterijima: Broj parkirališnih Broj mjesta na ili garažnih mjesta 1 zaposlenik 0,45 100 m2* 2 100 m2* 4 100 m2* 4 100 m2* 4 1 gledatelj 0,15 1 gledatelj 0,2 1 stan 1,5 s uređajem za pročišćavanje Izgradnja i odabir sustava potrebno je prilagoditi prostornim uvjetima, a realizaciji pristupiti etapno. Etapnost će utvrditi nadležna općinska tijela odlučivanja u suradnji sa stručnom organizacijom koja će izraditi projektnu dokumentaciju, uvažavajući financijske i prostorne mogućnosti. Pri projektiranju i izvođenju sustava odvodnje za pojedina naselja potrebno je utvrditi cjelokupno rješenje – skupljanje otpadnih voda odvojenim sustavom odvođenja oborinskih i fekalnih voda na uređaj za pročišćavanje. Nije moguće izdavanje lokacijske i građevinske dozvole za projektnu dokumentaciju (potpunog ili djelomičnog sustava za pojedino naselje) bez projekta uređaja za pročišćavanje.

Članak 106.

Članak 106. Mogući planirani koridor za izgradnju sustava odvodnje otpadnih voda treba planirati unutar koridora postojećeg prometnog sustava i sustava ulica unutar i izvan naselja. Uređaj za pročišćavanje potrebno je locirati izvan građevinskog područja, izvan šumskih površina, a vanjske površine vezane uz uređaj ukomponirati u krajolik u kojem je smješten te ozeleniti autohtonom vegetacijom.
Članak 107. Do izgradnje sustava za odvodnju otpadnih voda u naseljima, otpadne vode u domaćinstvima treba zbrinuti izgradnjom trodijelnih septičkih jama, koje se prazne i odvoze na najbliži uređaj za pročišćavanje. Jedno od mogućih rješenja do izgradnje kanalizacije je osnivanje tvrtke u okviru komunalne djelatnosti Općine ili više općina zajedno, koja bi organizirano skupljala otpadne vode u domaćinstvu i odvozila na najbliži uređaj za pročišćavanje. S t r a n i c a 77 6 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” B r o j 4

Članak 108.

Članak 108. Građevine gospodarske namjene kod koje se u tehnološkom procesu javljaju veće količine otpadnih voda, kao sastavni dio projektne dokumentacije, moraju imati projekt odvodnje sa uređajem za pročišćavanje. Za takav zahvat u prostoru nije moguće izdavanje potrebne dokumentacije niti se građevina može staviti u funkciju bez projekta i izvedbe planiranog sustava.
Članak 109. Nije dopušteno ispuštanje bilo kakvih otpadnih voda neposredno u otvorene vodotoke, kanale ili retenciju. Nisu dopušteni zahvati na koritima vodotoka u smislu regulacije korita, oblaganje korita kamenom ili betonskom oblogom. U situacijama gdje postoji ugroženost naselja od poplava treba iznaći rješenje na način da se ta ugroženost ukloni ali da se istovremeno omogući opstanak vlažnih livada. Na mjestima gdje bi plavljenje moglo biti uzrokovano smanjenim profilom propusta na mjestima prolaza puta ili prometnice, most i prometnicu potrebno je izvesti nadvišenjem korita. Vegetacijski pojas potrebno je održavati ali ne na način da se ukloni visoka vegetacija. 6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO- POVIJESNIH CJELINA KRAJOBRAZNE CJELINE

Članak 110.

Članak 110. Uvjetima uređenja prostora u poglavlju 2., te uvjetima za smještaj gospodarskih i društvenih djelatnosti, određen je odnos namjeravanog zahvata u prostoru i prirodnog okruženja. Poštivanje tih uvjeta nužno je u cilju očuvanja krajobraznih i prirodnih vrijednosti Općine i osobito vrijednog predjela Županije. Sklad između planiranih zahvata u prostoru i izgrađenih struktura i prirodnih cjelina, mora se postići nenametljivim gabaritima građevina te oblikovanjem volumena bilo po uzoru na tradicionalnu arhitekturu, bilo suvremenim arhitektonskim izričajem u oblikovanju i primjeni materijala.

Članak 111.

Članak 111. Planirani zahvati u prostoru moraju činiti sklad s postojećim izgrađenim cjelinama, s prirodnim okruženjem, s konfiguracijom terena, s korištenjem i namjenom prostora.
Članak 112. U postupcima korištenja i namjene prostora potrebno je provoditi zaštitu i očuvanje njegovih prirodnih vrijednosti kroz: - očuvanje i zaštitu prirodnog i kultiviranog krajobraza, kao temeljnih vrijednosti prostora - zaštitu poljoprivrednih i šumskih površina - zaštitu poljoprivrednog zemljišta kroz politiku racionalnog iskorištavanja poljoprivrednog zemljišta u skladu sa Zakonom o poljoprivrednom zemljištu - zadržavanje fizičke i prirodne strukture kultiviranog prostora stvorenog tradicijskom poljodjelskom djelatnošću, - očuvanje i njegovanje izvornih i tradicijskih sadržaja poljodjelskih kultura i tradicijskog načina obrade zemlje (vinogradi, voćnjaci, tradicijske gospodarske građevine) - očuvanje prirodnih značajki dodirnih predjela uz zaštićene cjeline i vrijednosti nezaštićenih predjela kao što su šume, kultivirani krajobraz, budući da pripadaju ukupnoj prirodnoj i stvorenoj baštini - poticanje i unapređivanje održavanja zapuštenih poljoprivrednih površina, zadržavajući njihovu tradicijsku i prirodnu strukturu

Članak 113.

Članak 113. Zaštitu i očuvanje temeljnih vrijednosti krajobraza Općine Sv.Juraj na Bregu potrebno je provoditi kroz mjere: - očuvanja uravnoteženog međusobnog odnosa prirodnih i antropogenih elemenata, šuma i polja, - izbjegavanje promjena prirodnih tokova i pravocrtne regulacije vodotoka, a duž postojećih regulacija i drugih zahvata omogućiti opstanak ili čak obnovu vlažnih biotopa i doživljajno bogatih ambijenata - zaštite karakterističnih vizura, osiguranje njihovog kontinuiteta, vidikovaca i sl., - zadržavanja prepoznatljivosti pojedinih dijelova krajobraza bez obzira na planirane zahvate u prostoru - očuvanja karakteristične slike prostora i naselja, osobito dominantnih elemenata, - prilagođavanja izgradnje i oblikovanja novih građevina tradicijskoj izgradnji. - očuvanje autohtonih krajobraznih ambijenata te omogućiti nastajanje novih, kao što su šumarci, skupine stabala, pojedinačna stabla (jablani, trešnje) i dr., - zadržavanje i očuvanje prepoznatljivih toponima, naziva sela, zaselaka, brda i potoka, od kojih neki imaju simbolična i povijesna značenja.

Članak 114.

Članak 114. Krajobrazne i prirodne vrijednosti potrebno je očuvati njegovanjem i sadnjom autohtonih vrsta (grab, hrast kitnjak, klen, brijest, trešnja, kesten, glog, divlja kruška), te sadnjom starih sorti voćnjaka kao okruženje novim zahvatima i sadržajima u prostoru – stambenim, turističkim, rekreativnim, društvenim.
Članak 115. Potreba izrade krajobrazne osnove Općine (samostalno ili u sklopu Međimurske županije) utvrđena je Prostornim planom Međimurske županije. Taj dokument bio bi osnovna prostorno planerska podloga integralne zaštite identiteta krajobraza te prirodnih i kulturnih vrijednosti prostora i temelj za utvrđivanje mjera očuvanja krajobraznih vrijednosti posebno važan za Gornje Međimurje koje je pripada “osobito vrijednom predjelu Županije”.

Članak 116.

Članak 116. Vegetacijski pojas potoka – važne krajobrazne elemente naselja potrebno je očuvati od bilo kakvih zahvata kojima bi B r o j 4 S t r a n i c a 77 7 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” se promijenila njihova svojstva – proširenje građevinskog područja ili održavanje korita u smislu njegove regulacije ili uklanjanja vegetacije. Temeljem odredbi Zakona o zaštiti prirode, mogu se zaštititi prostori i pojedinačni dijelovi prirode, ako su razlozi za njihovu zaštitu utemeljeni. ŠUME

Članak 117.

Članak 117. Šumarstvo treba temeljiti na načelu održivog gospodarenja, odnosno na principima šumarske struke, a u svrhu očuvanja ekološke ravnoteže u prostoru. Gospodarenje šumama treba se vršiti prema važećoj šumskogospodarskoj osnovi.
Članak 118. Za provođenje Plana bitne su slijedeće mjere: - izraditi Program za gospodarenje šumama u privatnom vlasništvu - pošumljavati zapuštena obradiva zemljišta i zemljišta neprikladna za poljodjelstvo - izgrađivati šumske putove, uređivati i čistiti šumsko zemljište u skladu sa šumsko-gospodarskom osnovom

Članak 119.

Članak 119. Zaštitni pojas šume je 50 m od ruba šume i u tom pojasu ne smije se ništa graditi što nema suglasnost nadležne javne ustanove. Šuma se može krčiti izuzetno u skladu sa zakonima i posebnim propisima.
Članak 120. Gospodarenja šumama (naročito privatnim) s gledišta korištenja i zaštite prostora treba unaprijediti prema stručnim kriterijima i principima šumarske struke u cilju naglašavanja općekorisnih funkcija šuma i održanja ekološke ravnoteže u prostoru. Šume s vrlo naglašenom ekološkom i socijalnom funkcijom, a posebno zaštićene šume ne smiju se prenamijeniti.

Članak 121.

Članak 121. Poticati razvoj urbanog šumarstva radi ozelenjavanja seoskih naselja, turističkih područja namijenjenih uljepšavanju izgleda krajobraza uz zone rekreacije i radne zone. POLJOPRIVREDA
Članak 122. Treba težiti razvoju intenzivnog tipa poljoprivrede prilagodljive tržnim zahtjevima, a u okvirima održivog razvoja. U tu svrhu potrebno je: - poticati okrupnjavanje zemljišnog posjeda - poticati razvoj obiteljskog poljodjelskog i proizvodnog gospodarstva - poticati proizvodnju zdrave hrane na površinama koje ne smiju biti tretirane raznim agrokemijskim sredstvima. KULTURNA BAŠTINA

Članak 123.

Članak 123. Zaštićeni spomenici kulturne baštine su Župna crkva Sv. Jurja i kurija Župnog dvora. Ovim Planom predlaže se za zaštitu, prema članku 17. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (“Narodne novine”, broj 69/99, 151/03, 157/03.) Pil tipa tabernakul iz 1753. g. u naselju Dragoslavec. Potrebno je provesti postupak utvrđivanja svojstva ovog kulturnog dobra (istražiti, valorizirati, utvrditi prostorne međe) nakon čega se može privremeno donijeti rješenje o preventivnoj zaštiti, a zatim i konačno rješenje o zaštiti i upis u Registar kulturnih dobara.

Članak 124.

Članak 124. Predstavničko tijelo Općine može proglasiti zaštićenim (zaštita na lokalnoj razini prema članku 17. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara) ove evidentirane spomenike graditeljske baštine i elemente javne plastike: - u naselju Brezje: kapelica Srca Isusovog, - u naselju Lopatinec: raspelo iz 1891. g. i pil Sv. Antuna Padovanskog - u naselju Okrugli Vrh: kapelica Prečasnog Srca Marijina i drveno raspelo, - u naselju Zasadbreg: raspelo iz 1905. g. (na raskrižju) i kameno raspelo iz 1905. g. - u naselju Frkanovec: tradicijska kuća (stambeno gospodarski kompleks) na Vodenom Vrhu kbr 30

Članak 125.

Članak 125. Obnova i rekonstrukcija građevina i javne plastike iz članaka 123. i 124. mora se vršiti uz mišljenje i nadzor nadležnog tijela – Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela Varaždin.
Članak 126. Namjena građevina evidentirane graditeljske baštine, posebno tradicijskih kuća (navedenih u tekstualnom dijelu u poglavlju 1.1.2.6. Kulturna baština) može biti stambena, kulturna, turistička i sl.
Članak 127. U postupku održavanja spomenika kulturne baštine – javne plastike, potrebno je njegovati i održavati cjelovitost ambijentalnog sklopa koji se sastoji od građevine i zelenila, a tamo gdje sklop nije cjeloviti potrebno je upotpuniti sadnjom onih vrsta koje čine prepoznatljivu sliku – orijentir u krajobrazu.

Članak 128.

Članak 128. Neizgrađeni prostor uz župnu crkvu Sv. Jurja – građevne čestice koje okružuju crkvu trebaju biti izuzete od gradnje, osobito zapadna padina prikazana na kartografskom prikazu broj 3. Uvjeti korištenja i zaštite prostora i na kartografskom prikazu br.9., zbog očuvanja prepoznatljive slike koja se pruža s udaljenih vizura. S t r a n i c a 77 8 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” B r o j 4
Članak 129. Parkirališni prostor sjeverno od župne crkve Sv. Jurja na način kako je izveden i oblikovan narušava kvalitetu prostora središta Općine. Potrebno je izvršiti rekonstrukciju i redizajn unošenjem visokog zelenila, zelenih površina i urbane opreme, što bi pridonijelo podizanju kvalitete prostora središta Općine u estetskom i funkcionalnom smislu.

Članak 130.

Članak 130. Građevne čestice južno i zapadno od crkve zadržavaju se kao zeleni pojas, a u postupku održavanja i uređivanja neophodno ga je zadržati u sadašnjem obliku, a može se koristiti za manifestacije prigodom crkvenih blagdana i dana Općine. Za te potrebe moguće prostor prilagoditi izgradnjom pješačkih staza izvedenih od prirodnih materijala – drvo, šljunak, sipina, a betonski elementi i asfalt su isključeni. PRIRODNA BAŠTINA
Članak 131. Temeljem Zakona o zaštiti prirode, zaštićena područja na teritoriju Općine Sveti Juraj na Bregu su: - Spomenik prirode vlažne livade na lokalitetu Bedekovićeve grabe - Spomenik parkovne arhitekture – stablo tulipanovca u Vučetincu 145.

Članak 132.

Članak 132. Spomenik prirode vlažne livade na lokalitetu Bedekovićeve grabe u Općini Sveti Juraj na Bregu prirodna je baština od županijskog značaja. Granice područja Spomenika prirode određene su Odlukom o proglašenju vlažnih livada na lokalitetu Bedekovićeve grabe u Općini Sveti Juraj na Bregu Spomenikom prirode (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 7/02). Mjere zaštite Spomenika prirode – vlažne livade na lokalitetu Bedekovićeve grabe u Općini Sveti Juraj na Bregu propisalo je Županijsko poglavarstvo Međimurske županije, a objavljene su u “Službenom glasniku Međimurske županije”. broj 1/03 i smatraju se dijelom ovih Odredbi.

Članak 133.

Članak 133. Spomenik parkovne arhitekture – stablo tulipanovca u Vučetincu, izgubio je obilježja zbog kojih je proglašen spomenikom, stoga se predlaže da nadležno tijelo temeljem Zakona o zaštiti prirode donese akt o prestanku zaštite.
Članak 134. Za pravu sliku stanja prirode na području Općine potrebno je izvršiti inventarizaciju, kartiranje, valorizaciju i procjenu ugroženosti flore, faune i staništa radi utvrđivanja posebno značajnih prirodnih vrijednosti i njihovog uvrštenja u postupak zaštite. 7. POSTUPANJE S ODPADOM

Članak 135.

Članak 135. U postupku zbrinjavanja komunalnog otpada Općina je dužna putem ovlaštenog skupljača provoditi odvojeno skupljanje sekundarnih sirovina uspostavom “zelenih otoka”.
Članak 136. Skupljanje sekundarnih sirovina vrši se u posebnim kontejnerima smještenim na zelenim otocima gdje je omogućena laka dostupnost svim korisnicima Prostor mora omogućiti smještaj više kontejnera, neposredan pristup i mogućnost manipuliranja vozila prilikom pražnjenja. Najprihvatljiviji prostori za smještaj zelenih otoka su javna parkirališta ili parkirališni prostori uz trgovinu dnevne opskrbe. Kontejneri moraju biti lako uočljivi a po mogućnosti zaklonjeni zelenilom ako se nalaze u središtu naselja. Zeleni otoci ne mogu se locirati na javnoj površini u neposrednoj blizini spomenika kulturne baštine (poklonaca, kapelica, crkava). U zoni centra Općine zeleni otok potrebno je smjestiti uz trgovački centar i na prostoru radne zone. Jedan od zelenih otoka u Općini Sv. Juraj na Bregu potrebno je smjestiti u radnoj zoni u Brezju.

Članak 137.

Članak 137. Skupljanje i zbrinjavanje opasnog otpada putem ovlaštenog skupljača obaveza je pravne osobe kod kojih se takav otpad javlja kao ostatak tehnološkog procesa (proizvodni pogoni, servisi, radionice). Jednaka je obaveza skupljanja i zbrinjavanja ulja i masti kod mehaničkih uređaja za pročišćavanje na parkiralištima i na površinama sa uređajima za pranje vozila.
Članak 138. Izgradnja sanitarne deponije isključivo za otpad iz Općine Sv. Juraj na Bregu, moguća je na teritoriju Općine, uz poštovanje prirodnih, geoloških, hidrogeoloških i tehničkih uvjeta propisanih zakonom i posebnim propisima.

Članak 139.

Članak 139. U postupku projektiranja, građenja i korištenja sanitarnog odlagališta nužna je primjena uvjeta propisanih Zakonom o otpadu, Pravilnikom o postupanju s otpadom, te Odredbi Prostornog plana Županije. 8. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ
Članak 140. U cilju poboljšanja okoliša i sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš, ovim planom određuje se primjena slijedećih mjera: - izgraditi sustav kanalizacije s uređajima za pročišćavanje, osobito u radnim zonama, i na svim mjestima gdje se javljaju znatniji onečišćivači - sprječavati divlja odlagališta otpada po poljodjelskim i šumskim površinama - sanirati “divlja” odlagališta otpada - smanjiti uporabu agrotehničkih sredstava koja onečišćuju tlo (sredstva za zaštitu bilja, mineralna gnojiva i sl.)

Članak 141.

Članak 141. U cilju očuvanja okoliša propisuju se sljedeće mjere: - čuvati prirodna bogatstva i prirodne izvore (šume, poljoprivredne površine, vodotoke i dr.) B r o j 4 S t r a n i c a 77 9 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” - na djelotvoran način štititi kulturne, prirodne i krajobrazne vrijednosti - uključiti lokalne vlasti u aktivno čuvanje okoliša te zaštitu zaštićenih građevina i područja kroz novčanu potporu i općinske odluke - sprječavati radnje koje potencijalno mogu izazvati nepovoljan utjecaj na okoliš u skladu sa zakonom, pravilnicima i standardima te u skladu s ovim Planom U cilju unapređenja okoliša potrebno je: - stvaranje javnog mijenja u korist zaštite krajobraza, zaštite kulturne i prirodne baštine, smanjenje onečišćenja - ugraditi elemente zaštite okoliša i krajobraznog oblikovanja kao sastavni dio dokumentacije za dobivanje građevinske dozvole ili detaljnog plana uređenja za građevine rekreacijske i turističke namjene - kroz dobro osmišljene turističke programe unapređivati korištenje i zaštitu prostora (vinske ceste)

Članak 142.

Članak 142. U postupku izvođenja zahvata u prostoru potrebno je provoditi zaštitu vodenih ekosustava tj. vodnog krajolika i šireg vegetacijskog pojasa uz potoke, bez novih regulacija i hidrotehničkih zahvata u tom pojasu. Ne preporučuje se pretvaranje vlažnih livada u njive i oranice, a izvođenje novih regulacija na tim površinama nije dopušteno.
Članak 143. Pri projektiranju i izvođenju gospodarskih građevina potrebno je primijeniti zakone i propise kojima se sprečavaju nepovoljni utjecaji na okoliš, a građevinu projektirati i izvesti kao cjelinu s ugrađenim i primijenjenim uređajima i sustavima za sprečavanje nepovoljnih utjecaja na okoliš.

Članak 144.

Članak 144. Od postojećih građevina kod kojih su utvrđeni negativni utjecaji na okoliš potrebno je ugraditi uređaje i sustave kojima će se svesti na dopuštenu razinu, kako ne bi ugrožavali neposredno okruženje i život stanovnika u susjedstvu.
Članak 145. Postojeća javna parkirališta kao i sva planirana moraju se opremiti zatvorenim sustavom odvodnje oborinskih voda s površine parkirališta i mehaničkim uređajem za pročišćavanje – separatorom ulja i masti.
Članak 146. Poradi utvrđivanja stanja onečišćenja, odnosno kakvoće vode u vodotocima, Općina u suradnji s Hrvatskim vodama mora uvesti redovito mjerenje i praćenje tih voda s ciljem zadržavanja prve kategorije. Postojeće stanje na vodotocima prve kategorije svakako se mora zadržati, a planirane nove namjene prostora ne smiju utjecati na kvalitetu vode u vodotocima, odnosno njeno smanjenje.

Ostali akti u ovom izdanju (18)