Arhiva › 2006. › SGMŽ 4

SGMŽOpćina Orehovica · 22. travnja 2006. · KLASA 012-03/06-04/33 · URBROJ 2109/22-06-

Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja romskog naselja u Orehovici

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

PDF stranica 80

Članak 42.

Članak 42. Građevine javne namjene – na česticama oznake D1, D2, D3 i R1, te poslovne namjene oznake K1, mogu se suvremeno oblikovati kao gradnja s ravnim ili skrivenim kosim krovom. Ukoliko se u oblikovanju građevina primjenjuje kosi krov, potrebno je krov oblikovati na način da se primjena elemenata krovnih kućica ili niza zabata, svede na minimalno funkcionalno uvjetovanu.
Članak 43. Odvodnja vode s krovnih ploha orijentiranih prema susjednoj građevnoj čestici treba biti riješena na način da se skupljaju unutar vlastite građevne čestice. Krovne plohe orijentirane na ulicu ili susjednu građevnu česticu, ako je građevina od međe udaljena manje od 3,00 m, trebaju obavezno imati izvedene snjegobrane. Svi istaci na građevini - strehe, vijenci, balkoni, nadstrešnice i slično trebaju biti projektirani i izvedeni na način da ne zadiru u zračni prostor susjednih građevnih čestica, odnosno da nisu više od 1,00 m prepušteni preko granice površine unutar koje se mogu graditi građevine.

Članak 44.

Članak 44. Dijelovi građevina koji su od susjedne međe udaljeni manje od 3,00 m ne mogu imati otvore. Otvorima se u smislu stavaka 1. ovoga članka ne smatraju: – prozori ostakljeni neprozirnim staklom, najveće veličine 60 x 60 cm, izvedeni kao otklopni prema unutra, – dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida, – ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 15 x 20 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt. 2.6 UREĐENJE GRAĐEVNIH ČESTICA

Članak 45.

Članak 45. Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama. Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice na osnovu parcelacijskog elaborata i komunalno opremanje građevne čestice.
Članak 46. Uvjet za uređenje građevne čestice je formiranje javnog prometnog koridora i osiguranje uvjeta za izvedbu prometnice i komunalne infrastrukturne mreže na koju se građevna čestica može priključiti. Minimalni opseg uređenja područja za mogućnost gradnje je izvedba javnog kolnog prilaza unutar uličnog koridora ili ovim planom definirane čestice kolnog prilaza do građevne čestice, kao makadamskog puta. Način, odnosno smjer priključenja građevnih čestica na prometnu, komunalnu i telekomunikacijsku infrastruktur- B r o j 4 S t r a n i c a 74 5 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” nu mrežu prikazan je na grafičkom prikazu br. 6. - Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina.

Članak 47.

Članak 47. Na liniji regulacije građevnih čestica stambene namjene /oznake S1, S2 i S3/ i građevne čestice dječjeg vrtića /oznaka D1/ mogu se graditi ulične ograde. Visina ulične ograde može biti najviše do 1,20 m, uz uvjet da puno podnožje nije više od 50 cm, a na međi prema susjednim česticama najveća visina ograde može biti do 1,60 m. Ukoliko na dijelu građevne čestice slobodno borave životinje, taj dio čestice potrebno je ograditi ogradom koja onemogućava izlaz životinja van čestice. Čestice društvene namjene – kompleksa društvenog doma i sakralne građevine /oznake D2, D3, K1/ i rekreacijskog parka /oznake R1/ ne mogu se ograđivati, već je površinu čestice potrebno predvidjeti kao površinu javne namjene, ali je moguće unutar čestice na kojoj je smještena trgovina i slični prostori - servisne prostore ograditi primjereno oblikovanom ogradom.

Članak 48.

Članak 48. Smještaj potrebnog broja parkirališnih ili garažnih mjesta potrebno je predvidjeti na građevnoj čestici građevine. Unutar područja obuhvata, potrebno je izvesti parkirališni prostor za vlastite potrebe i to prema slijedećim normativima: broj parkirališnih koefinamjena građevine ili garažnih cijent mjesta na DRUŠTVENA 100 m2 korisnog 1 DJELATNOST ODGOJA 2 prostora I OBRAZOVANJA TRGOVINA, USLUGE, 100 m2 korisnog 2 4 UGOSTITELJSTVO prostora STAMBENE 3 1 1 stan GRAĐEVINE 4 SPORTSKA IGRALIŠTA 0,2 1 gledatelja Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici za poslovnu namjenu – urede, usluge, trgovine i ugostiteljstvo, za građevine koje sadrže više sadržajnih jedinica (lokali), manjih od 100,0 m2 korisne površine utvrđuje se prema broju jedinica unutar građevine na način da svaka sadržajna jedinica treba imati osigurano 1 parkirališno ili garažno mjesto na građevnoj čestici ili na čestici namijenjenoj za parkiranje u neposrednoj blizini.

Članak 49.

Članak 49. Za površine javnog režima korištenja, treba prilikom izrade glavnog projekta dati prikaz parternog uređenja i hortikulturnog rješenja. 3 NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM, ULIČNOM, KOMUNALNOM I TELEKOMUNIKACIJSKOM INFRASTRUKTURNOM MREŽOM 3.1 UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA CESTOVNE I ULIČNE MREŽE, TE JAVNIH PJEŠAČKIH I BICIKLISTIČKIH POVRŠINA I TRGOVA
Članak 50. Prometno rješenje ulične mreže dano je kartografskim prikazom br 3. - Plan prometa. Planirana je izvedba 16 novih uličnih koridora /oznake UK1-UK16/. Dugoročno se predviđa izmještanje trase županijske ceste ŽC 2022, pri čemu je postojeći kolnik navedene ceste koji tangira naselja potrebno zadržati kao servisnu – nerazvrstanu cestu i s nje omogućiti izvedbu najviše dvaju prometnih priključaka na buduću trasu županijske prometnice. Priključci na županijsku cestu trebaju biti izvedeni prema posebnim uvjetima Županijskih cesta, a projektirani prema pravilima struke i na međusobnom razmaku od najmanje 150,0 m. Do izvedbe korekcije trase ŽC 2022, prema prethodnom stavku, promet je na kritičnom dijelu trase potrebno riješiti prometnom signalizacijom.

Članak 51.

Članak 51. Ulični koridori se projektiraju, grade odnosno rekonstruiraju prema slijedećim tehničkim karakteristikama: − asfaltni kolnik treba biti širine minimalno od 4,50 do 5,50 m, osim u postojećim izgrađenim dijelovima naselja gdje se potrebno prilagoditi raspoloživom prostoru, − visinsko vođenje trase kolne i pješačke površine treba prilagoditi terenu i omogućiti izvedbu kolnih prilaza građevnim česticama, − unutar koridora je potrebno osigurati mogućnost vođenja infrastrukture prema kartografskim prikazima 4. i 5., uključujući i mogućnost izvedbe otvorenih kanala za odvodnju oborinske vode s javnih prometnih površina, na dionicama gdje je to dano kao mogućnost, − pješačke staze širine minimalno 1,2 m, a optimalno 1,6 m predviđaju se kao jednostrane, a na dijelovima na kojima je to vidljivo u kartografskom prikazu dugoročno se mogu izvesti i kao obostrane, − zeleni pojas unutar uličnog koridora treba smjestiti između linije regulacije i kolnika, odnosno između pješačke staze i kolnika, prema raspoloživom slobodnom prostoru i karakterističnom poprečnom profilu ulice. Ulične koridore moguće je izvoditi fazno, pri čemu prvu fazu predstavlja izvedba makadamskog kolnika bez rubnika, te s otvorenim uličnim jarkom za odvodnju oborinskih voda s kolnika. Za prilaz postojećim česticama, gdje nije moguće osigurati direktni pristup s uličnog koridora predviđeni su S t r a n i c a 74 6 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” B r o j 4 kolni prilazi na jednu ili više čestica, a navedene prilaze je potrebno u čitavoj širini izvesti kao kolne površine, sukladno grafičkom prikazu.

Članak 51.

3.2 UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE I NAČIN PRIKLJUČIVANJA KUĆNIH INSTALACIJA 3.2.1 OPSKRBA PITKOM VODOM, ODVODNJA SANITARNO-FEKALNIH I OBORINSKIH VODA I OPSKRBA PLINOM
Članak 52. Planirane trase mreža vodoopskrbe, odvodnje otpadnih voda i plinoopskrbe prikazane su na kartografskom prikazu br. 4. - Plan komunalne infrastrukture – mreže vodoopskrbe, odvodnje i opskrbe plinom, a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica.
Članak 53. Izgradnja mreže vodoopskrbe romskog naselja predviđa se spojem na izgrađenu vodoopskrbnu mrežu naselja Orehovica, prema kartografskom prikazu. Razvodnu vodovodnu mrežu potrebno je voditi unutar uličnih koridora, te je spojiti u prsten. Materijal cjevovoda treba projektirati kao PE HD.

Članak 54.

Članak 54. U projektu mreže vodoopskrbe treba predvidjeti protupožarnu zaštitu izvedbom nadzemnih hidranata smještenih na udaljenosti u rasponu od 50 do 150 m, odnosno sukladno posebnim propisima.
Članak 55. Sukladno PPUO Orehovica, ovim Planom se dugoročno predviđa izvedba sustava odvodnje otpadnih voda naselja kao razdjelnog. U trenutku izvedbe sustava odvodnje sanitarno - fekalnih voda za naselje, sve čestice za koje postoji mogućnost priključenja potrebno je spojiti na navedeni kanalizacijski sustav, a izvedene septičke taložnice staviti izvan funkcije. Vodove je potrebno položiti unutar uličnih koridora.

Članak 56.

Članak 56. Do izvedbe mreže javne odvodnje sanitarno - fekalnih voda, zbrinjavanje sanitarno-fekalnih voda se u prvoj fazi predviđa izvedbom nepropusnih, trodijelnih septičkih taložnica, pojedinačno za svaku građevnu česticu. Septičke taložnice potrebno je locirati na vlastitoj građevnoj čestici, najmanje 2,0 m udaljeno od ulične međe. Taložnice se ne smiju izvoditi kao upojne (tzv. „crne”) jame. Nije dozvoljeno niti direktno izlijevanje sanitarno – fekalnih voda u vodotoke, kao ni u sustav oborinske odvodnje.

Članak 57.

Članak 57. Odvodnja oborinskih voda s javnih površina u naselju predviđa se riješiti kao otvoreni ili zatvoreni kanalski sustav, odnosno kao kombinaciju navedenog, sa ispustima u recipijente oborinske odvodnje, prema grafičkom prikazu Zatvorena oborinska kanalizacija preferira se u uskim ulicama postojećeg dijela naselja. Oborinsku odvodnju pojedinačnih čestica potrebno je riješiti upuštanjem u sustav oborinske odvodnje naselja ili direktnim ispuštanjem na zelene površine čestice.
Članak 58. Plinsku mrežu naselja potrebno je predvidjeti izvedbom niskotlačnog plinovoda, na način da prođe kroz čitavo naselje, a priključenje se može ostvariti na postojeći niskotlačni plinovod u naselju Orehovica. Razvod niskotlačne mreže unutar naselja predviđen je unutar koridora ulica i to na način da se spoji u prstenasti sustav. Materijal voda treba definirati kao PE HD. Ukoliko posebnim propisom nije određena manja vrijednost, najmanja međusobna udaljenost ukopanog plinovoda od drugih ukopanih instalacija utvrđuje se prema slijedećoj tabeli: križanje paralelno minimalni razmaci /m/ vođenje /m/ plinovodi međusobno 0,20 0,60 plinovod prema vodovo- 0,20 0,60 du i kanalizaciji plinovod prema infor- 0,30 0,50 macijskim kablovima plinovod do elektroe- 0,50 1,00 nergetskih vodova plinovod do okna i 0,20 0,30 kanala

Članak 59.

Članak 59. Za kućne instalacije vodoopskrbe, odvodnje i opskrbe plinom kartografskim prikazom br 6 – Uvjeti uređenja zemljišta, definiran je smjer priključenja građevina na mrežu infrastrukture. Priključci na mrežu vodoopskrbe i odvodnje predviđaju se kao pojedinačni, a iznimno i kao dvojni (jedan priključak za dvije građevne čestice). Vodomjerno okno potrebno je locirati unutar građevne čestice unutar prvih 5,0 m od ulične međe, osim u postojećem dijelu naselja gdje ga se može locirati ovisno o stanju na terenu i na drugim dijelovima čestice. Plinski ormarić za priključak plina locira se na pročelju građevine ili kao samostojeći plinski, tipski ormarić unutar čestice, na mjestu na kojem ne ometa promet. B r o j 4 S t r a n i c a 74 7 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Oborinsku odvodnju pojedinačnih čestica potrebno je riješiti upuštanjem u sustav oborinske odvodnje naselja ili direktnim ispuštanjem na česticu. Ostale posebne uvjete priključenja daju distributeri. 3.2.2 ELEKTROOPSKRBA I JAVNA RASVJETA

Članak 60.

Članak 60. U kontaktnom prostoru DPU-a prolaze dva visokonaponska dalekovoda: − DV 110 kV HE Čakovec – TS Prelog i − DV 110 kV HE Čakovec – TS Ludbreg. Zaštitni pojas dalekovoda, u kojem gradnja nije moguća prikazan je na kartografskim prikazima br. 6 i 7. Nova gradnje unutar zaštitnih koridora elektroenergetskih vodova nije dozvoljena, a postojeće građevine mogu se legalizirati uz suglasnost nadležnog održavatelja (HEP – Operater prijenosnog sustava d.o.o. Zagreb., odnosno eventualni pravni slijednik).

Članak 61.

Članak 61. Unutar naselja se osiguravaju se čestice za lociranje tri nove transformatorske stanice TS, koje je podzemnim srednjenaponskim vodom potrebno povezati s trafostanicama unutar osnovnog dijela naselja Orehovica i međusobno. Postojeća stupna transformatorska stanica u istočnom dijelu romskog naselja predviđa se ukloniti, a njen priključni srednjenaponski vod izmjestiti. Postojeća zračna sn i nn mreža se obavezno treba preoblikovati na način da se formira racionalnije s obzirom na planirane stambene čestice, te da se premjesti unutar koridora ulica. Radi kvalitetnijeg i fleksibilnijeg napajanja, te osiguranja faznosti gradnje mreže elektroopskrbe, djelomično se predviđa polaganje podzemnih srednjenaponskih vodova i površinom građevinskih čestica, prema grafičkom prikazu.

Članak 62.

Članak 62. Kao i postojeća, planirana niskonaponska mreža opskrbe električnom energijom planira se izvesti kao zračna, a u pojedinim dijelovima naselja dodatno i kao podzemna. Podzemna nn mreža predviđa se obavezno u situacijama kad je radi tehničkih uvjeta nužan prijelaz nn kabla preko građevnih čestica. Stupovi zračne niskonaponske mreže mogu se postavljati na javnoj zelenoj površini, odnosno unutar uličnih koridora. Samo izuzetno, ukoliko je to tehnički najpogodnije dozvoljava se lociranje stupova zračne nn mreže unutar građevnih čestica. U sklopu zračne nn mreže treba se predvidjeti i javna rasvjeta. Stupove javne rasvjete treba postavljati na razmaku koji će osigurati dobro osvjetljenje ulice i na način da postavom ne narušavaju planirane drvorede.

Članak 63.

Članak 63. Niskonaponske kućne priključke treba projektirati i izvesti spajanjem na niskonaponsku uličnu mrežu prema uvjetima i tipizaciji lokalnog distributera. Kućni priključni ormarić treba locirati na vanjskom zidu građevine na način da bude lako pristupačan za očitavanje, spajanje na vanjski priključak i unutarnji razvod. Većim potencijalnim korisnicima el. energije, može se, ovisno o pojedinačnim potrebama, na temelju uvjeta distributera el. energije, odrediti izvedba vlastitog napajanja el. energijom, neovisno od ulične niskonaponske mreže. 3.2.3 TELEKOMUNIKACIJSKA MREŽA

Članak 64.

Članak 64. Trase telekomunikacijske mreže prikazane su na kartografskom prikazu br. 5. - Plan komunalne infrastrukture - elektroopskrba, javna rasvjeta i telekomunikacijska mreža, a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica. Za priključenje romskog naselja na telekomunikacijsku mrežu potrebno je izgraditi novi TK korisnički vod od UPS-a Orehovica do romskog naselja, kao i novu mrežu po romskom naselju. Telekomunikacijsku mrežu treba projektirati i izvesti kao podzemnu – DTK (distributivnu telekomunikacijsku kanalizaciju), prema posebnim propisima, suglasnosti distributera i pravilima struke.

Članak 65.

Članak 65. Priključci građevina na TK mrežu predviđaju se kao podzemni. Radi osiguranja jednostavnijeg priključenja korisnika na DTK , trase telekomunikacijske infrastrukture pretežito se planiraju obostrano po ulicama, a samo mjestimično, gdje se ne očekuje veći broj priključaka – jednostrano.
Članak 66. Tip, lokacija postave i način priključenja priključne telefonske kutije na TK mrežu treba odrediti prema tipizaciji lokalnog distributera. Unutarnji kućni razvod treba projektirati prema posebnim propisima. 4. UVJETI UREĐENJA I OPREME JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

Članak 67.

Članak 67. Javne zelene površine čine sve zelene površine javnog režima korištenja neovisno o pripadnosti pojedinoj građevnoj čestici. Zeleni pojas u sastavu uličnog koridora određen je karakterističnim poprečnim profilom planirane ulice.
Članak 68. Unutar čestice dječjeg igrališta /oznake Z1/ površine koje ne zauzimaju igrališta i igrala potrebno je hortikulturno urediti kao javni park. S t r a n i c a 74 8 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” B r o j 4
Članak 69. Unutar čestica društvenih djelatnosti /oznake D1, D2 i D3/, trgovačkih sadržaja /K1/ te sporta i rekreacije /oznake R1/ poželjno je dio površine urediti kao parkovni prostor, odnosno zeleni trg za okupljanje. Na tako uređenoj površini može se postaviti: – javna plastika (skulptura), – fontana ili slavina s pitkom vodom, – klupe za sjedenje, te – druga komunalna oprema (kante za otpatke i slično). Na čestici društvenih djelatnosti /oznake D1 i D2/ mogu se postaviti igrala za djecu (dječje igralište). Na uređenoj površini parka nije dozvoljeno graditi građevine visokogradnje. 5. OBAVEZA UKLANJANJA GRAĐEVINA I UVJETI I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA

Članak 70.

Članak 70. Obveza uklanjanja građevina određena je za građevine označene na kartografskom prikazu br. 7. - Uvjeti gradnje građevina. Označene građevine nije moguće legalizirati. Poželjno je navedene građevine ukloniti jedinstvenim postupkom.
Članak 71. Uvjeti gradnje građevina grafički su definirani na kartografskom prikazu br. 7. - Uvjeti gradnje građevina, a dodatno odredbama iz poglavlja 2. ovih Odredbi. Uvjeti gradnje na česticama stambene namjene (izgrađenost i iskoristivost čestice, visina vijenca građevina i broj etaža) identični su za bespravno izgrađeni dio naselja i za područje nove gradnje, a smještaj građevina na čestici utvrđuje se: − za izgrađeni dio naselja prema članku 36. ovih Odredbi, a − za novoplanirane čestice prema kartografskom prikazu br 7 Uvjeti gradnje građevina i člancima 37. – 38. ovih Odredbi.

Članak 72.

Članak 72. Osnovne građevine na stambenim česticama se u pravilu mogu graditi kao samostojeće /oznaka SS/, a samo ukoliko čestica površinom odgovara uvjetima za mogućnost gradnje prateće građevine iz članka 6. ovih odredbi, građevine se na čestici mogu graditi kao građevni kompleks. Osnovne građevine na česticama za izgradnju trafostanica, sportskog kluba i sakralne građevine, mogu se graditi kao samostojeće /oznaka SS/. Građevine javne namjene mogu se graditi kao samostojeće ili kao kompleks građevina /oznaka K/. Građevine na česticama društvene namjene /oznaka D1 i D2/ mogu se graditi i kao jedinstveni kompleks, odnosno dvojna gradnja, a jednako tako se mogu graditi i građevine na česticama društvene namjene /oznaka D3/ i poslovne namjene /oznake K1/, u kojem slučaju se površine za razvoj građevina produžuju do međusobnih međa. Sportski klub je moguće izgraditi i u sklopu kompleksa poslovne građevine na čestici poslovne namjene, te ga u tom slučaju nije potrebno locirati unutar čestice sportskog parka. Samostojeća gradnja označava gradnju jedne građevine na čestici, odmaknute od međa čestice. Građevine koje se grade u kompleksu sastoje se od više sadržajnih jedinica koje su međusobno fizički ili funkcionalno povezane.

Članak 73.

Članak 73. Izgradnja novih građevina unutar naselja i legalizacija postojeće bespravne gradnje moguća je samo ukoliko građevine zadovoljavaju suvremene građevne norme i propise za dimenzionirane građevina pojedinih namjena. Nije moguće legalizirati gradnju (kolibe) koje nemaju primjerenih uvjeta za stanovanje, posebno u pogledu visine prostora ili ispravnosti instalacija.
Članak 74. Posebni uvjeti gradnje, koji nisu sadržani u ovom Detaljnom planu uređenja, određuju se na temelju posebnih zakona i propisa donesenih na temelju zakona. 6. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 75.

Članak 75. Svaka građevna čestica unutar svojih granica treba imati osigurano mjesto za skupljanje komunalnog otpada, koje mora biti dostupno s javne prometne površine.
Članak 76. Unutar područja obuhvata ne mogu se graditi građevine bučnih i potencijalno opasnih, djelatnosti, osim onih koje su definirane kao prateće djelatnosti u člancima 6. – 11. Razina buke unutar građevinskog područja, u zoni obuhvata DPU-a trebala bi se kretati do 55 dB(A) danju i 45 dB(A) noću. Ako se građevine, koje su izvor buke grade unutar područja obuhvata DPU-a, potrebno je projektom predvidjeti dodatne mjere zaštite od buke kojima se osiguravaju vrijednosti iz prethodnog stavka.

Članak 77.

Članak 77. Izgradnja „crnih jama” za sanitarno–fekalnu odvodnju nije dozvoljena. Za sve čestice treba predvidjeti skupljanje i odvodnju otpadnih, sanitarno-fekalnih i oborinskih voda – na način da zadovoljavaju zakonom propisane standarde kvalitete vode, prije ispuštanja u odgovarajuće sustave javne odvodnje. Nije dozvoljeno sanitarno – fekalne vode ispuštati u vodotoke, niti u sustav oborinske odvodnje. Otvorena skladišta treba organizirati na način da uslijed djelovanja oborina nije moguća promjena sastava odlaganog B r o j 4 S t r a n i c a 74 9 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” materijala, na način da se otapanjem ili drugim kemijskim postupcima zagadi okolno tlo i podzemne vode.

Članak 78.

Članak 78. Emisije u zrak unutar građevinskih područja naselja, dozvoljene su u mjeri koja osigurava I. kategoriju kvalitete zraka (umjereno onečišćen zrak). Unutar područja obuhvata dozvoljeno je paliti samo lignocelulozni otpad.
Članak 79. Zaštitu od požara potrebno je provoditi temeljem posebnih propisa, pri čemu je potrebno u uličnoj mreži predvidjeti dovoljan broj hidranata, a radi zaštite prijenosa požara s jedne građevine na drugu pridržavati se međusobne udaljenosti građevina od najmanje 4,0 m, odnosno ukoliko su građevine bliže ili su izgrađene kao dvojne između njih je potrebno izvesti protupožarne barijere (zid ili istake) vatrootpornosti najmanje 60,0 minuta. Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevine i gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru , građevina mora imati vatrogasni prilaz određen prema posebnom propisu. Prilikom gradnje ili rekonstrukcije vodoopskrbnih mreža mora se predvidjeti vanjska hidrantska mreža. Mjere zaštite od požara utvrđene posebnim propisima, koje nisu navedene u ovom članku, određuju se temeljem posebnih uvjeta nadležne službe.

Članak 80.

Članak 80. Zaštitu od potresa potrebno je provoditi primjenom pravila za projektiranje i gradnju građevina.
Članak 81. Planiranje i izgradnju skloništa, kao mjeru zaštite i spašavanja od ratnih opasnosti, kao i zaštite od opasnosti pucanja nasipa i plavljenja područja vodom iz akumulacije HE Čakovec, potrebno je primjenjivati temeljem Plana zaštite i spašavanja za područje obuhvata Općine. Do izrade Plana iz prethodnog stavka, na području obuhvata ne predviđa se izgradnja zajedničkih javnih skloništa.

Članak 82.

Članak 82. Ostali uvjeti sprečavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš određuju se na temelju posebnih propisa. 7. MJERE PROVEDBE DETALJNOG PLANA
Članak 83. Izvornik Detaljnog plana uređenja romskog naselja u Orehovici ovjerava predsjednik Općinskog vijeća. Izvornik je izrađen u 6 primjeraka.
Članak 84. Istovjetnost preslike Detaljnog plana uređenja s izvornikom, izdane kao izvod iz detaljnog plana uređenja, određen odredbama Zakona o prostornom uređenju, ovjerava tijelo državne uprave nadležno za poslove prostornog uređenja.

Članak 85.

Članak 85. Nadzor nad provedbom ove Odluke obavlja urbanistička inspekcija u skladu s posebnim propisima. III. ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 86. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od objave u “Službenom glasniku Međimurske županije”. Za tumačenje ove Odluke nadležno je Općinsko vijeće. OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINA OREHOVICA KLASA: 012-03/06-04/33 URBROJ: 2109/22-06-04 Orehovica, 18. travnja 2006. PREDSJEDNIK Općinskog vijeća Branko Sušec, prof., v. r.

Ostali akti u ovom izdanju (18)