GLASNIK

Arhiva › 2006. › SGMŽ 4

SGMŽOpćina Orehovica · 22. travnja 2006. · KLASA 012-03/06-04/30 · URBROJ 2109/22-06-04

Odluka o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Orehovica

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

PDF stranica 46

Članak 55.

Članak 55. Visina vijenca mjeri se od kote uređenog terena uz ulično pročelje osnovne građevine, ukoliko apsolutna visina kote uređenog terena uz ulično pročelje nije više od 1,0 m veća od apsolutne visine kote pristupa čestici, mjereno na liniji regulacije. Ukoliko je na područjima relativno ravnog terena, kota pristupnog uređenog terena uz ulično pročelje apsolutno za više od 1,0 m viša od kote pristupa čestici, mjereno na liniji regulacije, visina vijenca mjeri se na liniji regulacije pristupne ulice. Ukoliko je radi prirodne konfiguracije tla, razina terena uličnog pročelja za više od 1,0 m viša od kote prilaza na pristupnu prometnicu (ako teren pada prema prometnici), visina vijenca osnovne građevine određuje se na točki koja je 5,0 m udaljena od uličnog pročelja građevine, u dubinu čestice.

Članak 56.

Članak 56. Katnim građevinama unutar stambenih zona smatraju se građevine čija visina vijenca nije viša od 6,60 m, a prizemnima građevine čija visina vijenca nije viša od 4,80 m. Na građevinama skrivenog kosog, jednostrešnog ili ravnog krova, visina vijenca mjeri se na sudaru najnižeg dijela krovne plohe i vanjskog zida, a ukupna visina atike iznad krovne konstrukcije može biti maksimalno 45,0 cm.
Članak 57. Građevine koje se grade na slobodnostojeći način ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 3,0 m od susjedne međe, ako na tu stranu imaju orijentirane otvore. Otvorima se u smislu stavka 1. ovoga članka ne smatraju: - prozori ostakljeni neprozirnim staklom, najveće veličine 60 x 60 cm, izvedeni kao otklopni prema unutra, - dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida, - ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 15 x 20 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt. Ukoliko na susjednu stranu nema otvore, udaljenost slobodnostojeće građevine od susjedne međe može biti i manja, ali ne manja od širine strehe, uz uvjet da se odvodnja krovnih voda odvodi na vlastitu česticu, te da lokacija građevine omogućava postizanje propisanog razmaka između građevina na susjednim građevnim česticama.

Članak 58.

Članak 58. Građevine koje se grade na poluotvoreni način jednom svojom stranom se prislanjaju na među susjedne građevne čestice, odnosno uz susjednu građevinu, a udaljenost građevine od suprotne međe građevne čestice ne može biti manja od 4,0 m. Poluotvorenim načinom gradnje smatra se i gradnja na česticama užim od 16,0 m, karakterističnog uzorka naselja ruralne matrice, gdje se građevine na više uzastopnih građevnih čestica uličnog niza, lociraju na ili neposredno uz jednu uzdužnu među. Obveza izgradnje poluotvorenih građevina odnosi se na građevne čestice koje uzdužno graniče s građevnim česticama širine od 8,0 do 12,0 m.

Članak 59.

Članak 59. Građevine koje se grade u nizu, dvjema svojim stranama se prislanjaju na međe susjednih građevnih čestica, odnosno uz susjedne građevine. Na području općine u nizu se mogu graditi jedino pomoćne građevine poljoprivrednih gospodarstava u stražnjim dijelovima čestica, a izuzetak je jedino zatečena postojeća gradnja u nizu koja se može i rekonstruirati na takav način.
Članak 60. Građevine koje se grade u kompleksu sastoje se od više sadržajnih jedinica koje su međusobno fizički ili funkcionalno povezane, a mogu biti smještene na jednoj ili dvije susjedne građevne čestice.

Članak 61.

Članak 61. Međusobna udaljenost građevina građenih na slobodnostojeći ili poluotvoren način, na susjednim građevnim česticama, ne može biti manja od: - 4,0 m za prizemne građevine, - 6,0 m za katne građevine, - 10,0 m za građevine kojima je visina vijenca viša od 6,60 m. Postojeća udaljenost između građevina, iako je manja od one propisane u prethodnom stavku, može se iznimno zadržati, ukoliko se radi o zamjeni postojeće građevine novom ili dogradnji u produžetku postojeće građevine u smislu neophodne rekonstrukcije za poboljšanje uvjeta života i rada prema odredbama poglavlja 9.3., članka 198., stavka 2. ovih odredbi, pri čemu se ne ograničava površina dograđenog dijela.

Članak 62.

Članak 62. Udaljenost gnojišta mora iznositi od susjedne međe najmanje 5,0 m. Izuzetno, udaljenost gnojišta od susjedne međe može biti i manja, ali ne manje od 1,0 m, pod uvjetom da se na toj dubini susjedne građevne čestice određuju uvjeti ili već postoji gnojište, odnosno građevina s izvorima zagađenja. Udaljenost pčelinjaka, koji se grade kao čvrste građevine, od susjedne međe ne može biti manja od 5,0 m, ako su letišta okrenuta prema međi, a 1,0 m ako su okrenuta u suprotnom pravcu.
Članak 63. Građevine u higijenskom i tehničkom smislu moraju zadovoljiti suvremene arhitektonske norme, a posebno sanitarne propise. Oblikovanje građevina potrebno je uskladiti prema karakterističnom uzorku naselja. Izuzetno od prethodnog unutar naselja se dozvoljava gradnja građevina ravnog ili skrivenog kosog krova, ukoliko B r o j 4 S t r a n i c a 711 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” to ne narušava ambijentalnu cjelinu povijesnih središta naselja.

Članak 64.

Članak 64. Ako se građevine grade na međi sa susjednom građevnom česticom, trebaju biti oblikovane na način: - da je prema susjednoj čestici izgrađen vatrootporni zid, odnosno da su zadovoljeni posebni uvjeti zaštite od prijenosa požara s građevine na okolne građevine i druge objekte, - da se kod osnovnih i pratećih građevina u zidu prema susjednoj čestici ne izvode otvori u dubinu do 10,0 m od građevnog pravca, - da se kod pomoćnih građevina u zidu prema susjednoj čestici ne izvode otvori, - da se odvod krovne vode i snijega s građevine riješi na pripadajućoj joj čestici.

Članak 65.

Članak 65. Podrumom se smatra najniža etaža ako kota gornjeg ruba stropne konstrukcije podrumske etaže nije viša od 1,20 m, mjereno od konačno uređenog ravnog terena. Potkrovljem se smatra dio građevine ispod krovne konstrukcije, a iznad vijenca posljednje etaže građevine. Najveći gabarit potkrovlja građevine određen je najvećom visinom nadozida od 60,0 cm za katne, odnosno 150,0 cm za prizemne građevine, mjereno u ravnini pročelja građevine. Potkrovlje uređeno za stanovanje ili poslovnu namjenu kojemu je visina nadozida veća od 60,0 cm za katne, odnosno 150,0 cm za prizemne građevine, smatra se katom. Visina nadozida mjeri se na unutarnjoj plohi vanjskog zida građevine, od gornje kote ploče do najviše kote zida na kojem leži ili na koji je bočno pričvršćena nazidnica (ili drugi nosivi element krovne konstrukcije). Kod složenih krovova, kod kojih se na istom pročelju pojavljuju različite visine vijenca i različite visine nadozida, visina nadozida mjeri se na najvišem vanjskom zidu istog pročelja. Ukoliko se kod složenih krovova, građevina oblikuje izvedbom više od jednog zabata na pročelju ili izvedbom krovnih kućica (vertikalnih krovnih otvora u razini pročelja ili iza razine pročelja), odnosno na način da je ukupna dužina nazidnice manja od polovine ukupne širine pročelja, prostor ispod krovišta smatra se katom.

Članak 66.

Članak 66. Postojeći tavanski prostori mogu se prenamijeniti u stambene ili poslovne prostore i u slučajevima kada ukupni broj etaža prelazi dozvoljeni prema ovim odredbama, ako se adaptacija vrši unutar postojećih gabarita građevine. Postojeći ravni krovovi mogu se natkriti kosim, uz uvažavanje oblikovnih karakteristika građevine, a u skladu s uvjetima maksimalne visine građevina, ovisno o karakterističnom uzorku naselja.
Članak 67. Na liniji regulacije, sa strane građevne čestice, ovisno o uvjetima karakterističnog uzorka naselja, podiže se ulična ograda. Ukoliko se linija regulacije u postojećoj ulici nanovo utvrđuje, udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od osi ceste mora iznositi najmanje: - kod državne ceste 10,0 m, - kod županijske ceste 8,0 m, - kod lokalne i nerazvrstane ceste 5,0 m, - kod ostalih cesta 3,0 m. Ogradu treba oblikovati na način da osigura njeno sigurno korištenje, a pješačke i kolne ulaze s otvaranjem na građevnu česticu. Visina ulične ograde može biti najviše do 1,20 m, uz uvjet da puno podnožje nije više od 0,5 m, a na međi prema susjednim česticama najveća visina ograde može biti do 2,0m. Iznimno, ulične ograde mogu biti više od 1,20 m i to: - kada je to nužno radi zaštite građevine ili načina njezina korištenja, - u slučaju poštivanja karakterističnog elementa uličnih ograda u izgrađenim dijelovima naselja i - u slučaju oblikovanja slike ulice planom uređenja užeg područja. Dio građevne čestice organizirane kao gospodarsko dvorište na kojem slobodno borave domaće životinje, mora se ograditi ogradom koja onemogućava njihov izlaz van čestice.

Članak 68.

Članak 68. Teren oko građevine, potporni zidovi, terase, stube i druge elemente uređenja okoliša građevina treba izvesti na način da se ne narušava izgled naselja, te da se onemogući otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno susjednih građevina. Najveća visina potpornog zida ne može biti veća od 2,0 m. U slučaju da je potrebno graditi potporni zid veće visine, tada ga je potrebno izvesti u terasama. 2.2.5 Smjernice za izradu prostornih planova uređenja užih područja unutar naselja (DPU)

Članak 69.

Članak 69. Prostornim planovima užeg područja (DPU ili UPU), potrebno je za pojedino područje pretežito stambene namjene, predviđeno za razvoj naselja, odrediti karakterističan uzorak naselja. Primjereni karakteristični uzorci za primjenu na područjima za razvoj su za stambene zone svih naselja ruralne matrice sa i bez podvrtnica, obje otvorenog tipa. Primjena pojedinog karakterističnog uzorka naselja kod izrade prostornih planova užih područja pretežito stambene namjene, određuje se Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru. Na području Općine ne predviđa se mogućnost oblikovanja novih područja za razvoj stambenih zona, izgradnjom stambenih nizova niti višestambenih građevina. Opći uvjeti formiranja građevnih čestica i gradnje građevina, koji se određuju planovima uređenja užih područja za razvoj naselja pretežito stambene namjene, identični su S t r a n i c a 71 2 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” B r o j 4 kao i za izgrađene stambene zone građevinskih područja naselja i određeni u poglavlju 2.2.4. ovih Odredbi.

Članak 70.

Članak 70. Kod izrade prostornih planova uređenja područja za razvoj pretežito stambenih zona: - potrebno je osigurati minimalno 5% ukupne površine planiranog područja za uređenje dječjih igrališta i parkovnih površina, pri čemu pojedinačna čestica urbanog zelenila, unutar stambene zone, može biti površine do 2.000 m2, a na njoj se može predvidjeti postava dječjeg igrališta sa igralima za djecu, klupe za sjedenje, javna i sakralna plastika i graditi jedno igralište za košarku, - potrebno je osigurati javne površine visokog zelenila u obliku drvoreda ili parkova, - ukoliko se unutar stambene zone predviđa izgradnja pojedinačne građevne čestice za sportske sadržaje, one se mogu dimenzionirati kao jedna takva čestica na 10,0 ha stambene zone, te mogu sadržavati samo otvorena tenis igrališta, maksimalnog obima do dva
(2) igrališta po čestici, građena na način da igrališta budu minimalno 20,0 m udaljena od stambenih građevina i jednu prizemnu servisnu građevinu s tuševima i sanitarnim čvorom, te prostorom caffe bar-a, ukupne neto površine građevine do 60,0 m2, - ukoliko pojedino područje za razvoj stambenih površina, u cjelini ima više od 5,0 ha, potrebno je osigurati najmanje jednu česticu za izgradnju podcentra sa sadržajima trgovine dnevne opskrbe, te tihim i čistim ugostiteljskim sadržajem, - unutar stambene zone mogu se formirati pojedinačne građevne čestice za gradnju građevina infrastrukture potrebne za komunalno uređenje naselja –transformatorske, telekomunikacijske, plinske redukcijske i prepumpne stanice sustava vodoopskrbe ili odvodnje, na način da se uklope u karakterističan uzorak naselja.

Članak 70.

Osiguranje površina za razvoj društvenih djelatnosti, u pojedinim stambenim područjima, pojedinih naselja Općine, utvrđuje se prema poglavlju 4.1., člancima 112 - 114.
Članak 71. Za nove stambene zone koje će se graditi na temelju karakterističnog uzorka naselja ruralne matrice potrebno je definirati: - liniju regulacije koja u dijelovima područja omogućava formiranje šire javne zelene površine između pristupne prometnice i građevnih čestica, te vođenje potrebne infrastrukture unutar koridora ulice, - liniju gradnje, koja omogućava formiranje manjeg predvrta – cvjetnjaka ispred stambene građevine, - strukturu gradnje odabirom između poluotvorene ili otvorene, koja će omogućiti nesmetani prolaz vozilom do stražnjeg dijela čestice, - građevne čestice na način da dubina čestice omogući njenu podjelu na prednji (stambeni i poslovni) i stražnji (poljoprivredno – gospodarski) dio, - pojas izgradnje stambenih, stambeno – poslovnih i poslovnih građevina, unutar prednjeg dijela čestice, - pojas izgradnje pomoćnih građevina koje služe za redovitu upotrebu stambene građevine i pomoćnih poljoprivrednih građevina bez izvora zagađenja u stražnjem dijelu čestice i - pojas izgradnje pomoćnih građevina s izvorom zagađenja do ukupne tlocrtne površine od 90,0 m2, po građevnoj čestici.

Članak 72.

Članak 72. Obveza izgradnje pojedinih građevina društvenih djelatnosti u pojedinim zonama centralnih i društvenih sadržaja, te zonama sporta i rekreacije, po naseljima Općine, određena je u poglavlju 4.1. ovih Odredbi.
Članak 73. Izradom DPU-a područja za razvoj centralnih i društvenih funkcija u naseljima potrebno je oblikovati prostor javnih funkcija na način da se: - osigura površina za smještaj dovoljnog broja parkirališnih mjesta za korisnike zone na javnim parkiralištima unutar uličnih koridora ili na pojedinačnim česticama za izgradnju javnih parkirališta, na način da se predvidi minimalno 20% parkirališnih mjesta javnog režima korištenja, - centri oblikuju izgradnjom samostojećih građevina na pojedinačnim česticama ili kao kompleksi, - česticama za društvene djelatnosti predškolskog odgoja, domova za skrb o starijim i nemoćnim osobama i druge slične djelatnosti obavezno predvidi izgradnja zaštitnih ograda oko dvorišnog prostora koji se koristi kao vanjski prostor građevine, - unutar građevnih čestica osnovne škole predvidi prostor za prilaz i stajalište školskog autobusa, - kao pojedinačne čestice, unutar zone centralnih i društvenih funkcija predvide pojedinačne čestice urbanog zelenila javnog režima korištenja, minimalno 5%, a maksimalno 10% ukupne površine zone centralnih i društvenih sadržaja, pri čemu se na takvoj čestici mogu postavljati igrala za djecu, klupe za sjedenje, te javna i sakralna plastika, - unutar zone centralnih i društvenih funkcija mogu formirati pojedinačne građevne čestice za gradnju građevina infrastrukture potrebne za komunalno uređenje naselja – transformatorske, telekomunikacijske i plinske redukcijske stanice, bilo da su ugrađene u kompleks centra, bilo kao samostojeće na čestici, ali ne unutar parkovnih površina iz prethodne alineje, - unutar zone centralnih i društvenih funkcija ne mogu planirati sportska igrališta i sportske dvorane, osim školskih sportskih igrališta i školskih sportskih dvorana uz škole.

Članak 74.

Članak 74. Izradom DPU-a područja za razvoj sporta i rekreacije centralnih potrebno je oblikovati kao prostor javnog režima korištenja na način da se na pojedinačnim česticama ili u kompleksu predvidi: - izgradnja otvorenih sportskih igrališta (nogomet, rukomet, košarka, tenis i druga) koja najmanje 20,0 B r o j 4 S t r a n i c a 71 3 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” m trebaju biti udaljena od međa građevnih čestica u stambenim zonama, - mogućnost osnivanja građevne čestice za gradnju sportske dvorane za grupne ili pojedinačne sportove i rekreaciju, pri čemu građevine trebaju biti najmanje 20,0 m udaljene od stambenih građevina u okolnim stambenim zonama, - najmanje 20% površine zone potrebno je urediti kao parkovni prostor unutar kojeg se mogu smjestiti dječja igrališta pri čemu se na njima mogu postavljati igrala za djecu, klupe za sjedenje, te javna plastika, - unutar zone centralnih i društvenih funkcija mogu formirati pojedinačne građevne čestice za gradnju građevina infrastrukture potrebne za komunalno uređenje zone – transformatorske i plinske redukcijske stanice, bilo da su ugrađene u kompleks centra, bilo kao samostojeće na čestici, ali ne unutar parkovnih površina iz prethodne alineje - površina za smještaj najmanje 20% od ukupnog pretpostavljenog broja parkirališnih mjesta za korisnike zone na javnim parkiralištima unutar uličnih koridora ili na pojedinačnim česticama za izgradnju javnih parkirališta.

Članak 75.

Članak 75. Smjernice za izradu planova uređenja užih područja gospodarskih- proizvodno – poslovnih zona dane su u poglavlju 3.1.1. ovih Odredbi. 2.3 Izgradnja izvan građevinskih područja naselja
Članak 76. Mogućnost uređenja prostora i gradnje građevina, izvan građevinskih područja naselja određena je za: - izdvojena područja, prema odredbama iz poglavlja 3.2.1 i 4.2.1. - uz ograničenje u vrsti djelatnosti i oblikovanju građevina, na kultiviranim predjelima, prema odredbama iz poglavlja 3.2.2. i 4.2.2., - izuzetno na prostorima prirodnih i prirodi bliskih predjela, prema odredbama iz poglavlja 3.2.3. i 4.2.3, te - za građevine infrastrukturnih sustava, prema odredbama poglavlja 5. Građevine, koje se prema odredbama ovog PPUO-a ili prema odredbama posebnih propisa, mogu ili moraju graditi izvan građevinskog područja naselja, trebaju se projektirati, graditi i koristiti na način da ne ugrožavaju kvalitetu kultiviranih i obilježja prirodnih predjela. 3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI U PROSTORU

Članak 77.

Članak 77. Gospodarske djelatnosti se u odnosu na određivanje njihove pozicije u prostoru dijele na djelatnosti koje se organiziraju u naseljima i djelatnosti koje se, radi uvjetovanosti resursom, boljih prostornih ili komunalnih uvjeta ili radi očekivanog negativnog učinka na naselje, organiziraju izvan granica građevinskog područja naselja. Za sve gospodarske djelatnosti potrebno je: - osigurati minimalan broj parkirališnih mjesta, prema odredbi iz poglavlja 5.1.1.2., te - predvidjeti mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okolinu prema poglavlju 8. Ukoliko se na pojedinačnim građevnim česticama, naslijeđenih gospodarskih djelatnosti, obavljaju djelatnosti koje ne odgovaraju uvjetima naselja, zone u kojoj se čestica nalazi ili namjene površina izvan naselja, potrebno je promijeniti vrstu djelatnosti na čestici, odnosno, prilikom svih novih građevinskih zahvata, kojima bi se povećala površina ili volumen građevine, ili promijenila tehnologija u smislu povećanja gospodarskog kapaciteta, djelatnost je potrebno prilagoditi uvjetima namjene prostora. 3.1. Uvjeti uređenja prostora za obavljanje gospodarskih djelatnosti unutar građevinskih područja naselja

Članak 78.

Članak 78. Unutar građevinskih područja naselja, gospodarske djelatnosti mogu se smještavati: - unutar gospodarskih zona, - kao osnovne građevine na pojedinačnim građevnim česticama interpoliranim u pretežito stambenoj zoni i u mješovito-stambenoj zoni, ovisno o vrsti djelatnosti koje su predviđene kao kompatibilne za zonu, - kao prateći sadržaji na građevnim česticama, u pretežito stambenoj zoni i u mješovito-stambenoj zoni, ukoliko to dozvoljavaju uvjeti za prateće djelatnosti u zoni i omogućava karakteristični uzorak naselja, - kao osnovne građevine na pojedinačnim građevnim česticama interpoliranim u zoni centralnih i društvenih sadržaja, ukoliko je to omogućeno uvjetima zone, te - kao prateći sadržaji na građevnim česticama unutar zone centralnih i društvenih sadržaja ili zone sporta i rekreacije, ukoliko su kompatibilni s funkcijom zone, - kao pomoćni sadržaji na građevnim česticama, u pretežito stambenoj zoni i u mješovito-stambenoj zoni, ukoliko to dozvoljavaju uvjeti za pomoćne sadržaje u zoni i omogućava karakteristični uzorak naselja. 3.1.1 Uvjeti lociranja gospodarskih djelatnosti u gospodarskim proizvodno-poslovnim zonama unutar naselja

Članak 79.

Članak 79. Ovim PPUO-om se unutar područja Općine određuju površine za uređenje slijedećih gospodarskih zona u naseljima: - gospodarska, proizvodna zona u Orehovici i - gospodarska, proizvodna zona u Vulariji. Obje zone formiraju se kao mješovite, odnosno za različite proizvodne (industrijske i obrtničke) i poslovne (trgovačke, uslužne i komunalno-servisne) djelatnosti. S t r a n i c a 71 4 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” B r o j 4 Gospodarska zona u Vulariji dio je većeg, funkcionalno kompleksnog, a neizgrađenog prostora, radi čega je za njeno uređenje potrebno izraditi prostorni plan uređenja užeg područja. Za gospodarsku zonu u Orehovici, koja je locirana na državnom zemljištu za koje se traži prijenos u općinsko vlasništvo, potrebno je izraditi prostorni plan užeg područja zone (DPU), radi jednoobraznih uvjeta opremanja zone potrebnom infrastrukturom, jednoznačnih uvjeta gradnje, te provedbe cijepanja zemljišta koja će omogućiti prodaju po planom definiranoj parcelaciji.

Članak 80.

Članak 80. U postupku formiranja građevnih čestica unutar gospodarskih zona, potrebno je za novoformirane ili preoblikovane građevne čestice unutar gospodarskih zona, poštivati slijedeće minimalne vrijednosti: najmanja najmanja najmanja koeficijent širina dubina površina izgrađenosti građevne građene građevne građevne čestice čestice čestice čestice /m/ /m/ /m2/ /kig/ 28,0 40,0 1.120,0 0,4 Za gospodarsku zonu u Orehovici, ne preporuča se formiranje čestica veličine manje od 5.000,0 m2. Unutar gospodarske zone, građevine na građevnoj čestici treba locirati na način da se poštuju slijedeći minimalni uvjeti: - građevine unutar gospodarske zone trebaju biti najmanje 20,0 m udaljene od međa građevnih čestica u zonama stanovanja, zonama centralnih i društvenih sadržaja, te zonama sporta i rekreacije, - građevine od linije regulacije trebaju biti udaljene minimalno 5,0 m; - ako u je u postojećoj ulici određen građevni pravac, ili se građevni pravac određuje prostornim planom uređenja užeg područja, najmanje jedna građevina u kompleksu treba biti locirana na tom pravcu; - građevine trebaju od jedne uzdužne međe građevne čestice biti minimalno odmaknute za širinu vatrogasnog koridora određenog posebnim propisom, ali ne manje od 4,0 m, a od ostalih minimalno 1,0 m; - međusobna udaljenost građevina, koje nisu građene u kompleksu, na istoj ili na susjednim građevnim česticama, treba biti minimalno jednaka visini više građevine, ali ne manja od širine vatrogasnog koridora; - visina vijenca građevina može iznositi najviše 7,0 m, a kod industrijskih kompleksa, čija površina čestice prelazi 5,0 ha može biti i do 8,5 m, - iznimno od prethodne alineje, visina vijenca građevina može biti i viša, ukoliko to zahtijeva proizvodnotehnološki proces, radni uvjeti prema posebnim propisima ili konstrukcija građevine, - nadstrešnicom natkrivena parkirališna mjesta za osobna vozila i njima pristupne površine, ne ubrajaju se u koeficijent izgrađenosti građevne čestice, ali ukupna površina pod takvim nadstrešnicama ne može premašivati 25% ukupne površine čestice, - nadstrešnice iz prethodnog stavka trebaju se locirati na uličnom građevnom pravcu ili dublje u čestici, a nikako na prostoru između linije regulacije i građevnog pravca, - najmanje 20% od ukupne površine građevne čestice treba biti ozelenjeno, a - ozelenjenim površinama se smatraju i parkirališta osobnih vozila, popločena travnim elementima prema posebnim uvjetima održavatelja sustava odvodnje oborinskih voda i zasađena drvoredom u omjeru 1 stablo na 2 parkirališna mjesta, pri čemu je površina potrebna za uređenje jednog stabla jednaka površini jednog parkirališnog mjesta.

Članak 80.

3.1.2 Uvjeti lociranja gospodarskih djelatnosti na pojedinačnim građevnim česticama interpoliranim u pretežito stambenoj zoni
Članak 81. Gospodarske građevine, tihih i čistih djelatnosti, mogu se graditi na područjima stambenih zona individualne izgradnje i mješovito – stambenih zona, kao osnovne građevine na pojedinačnim građevnim česticama (interpolacija građevne čestice gospodarskih, tihih i čistih djelatnosti). Izuzetno od prethodnog stavka, gospodarske građevine tihih i čistih djelatnosti za obavljanje autoelektričarskih usluga, pranje automobila, biljnu poljoprivrednu proizvodnju (rasadnici, staklenici, plastenici), skladištenje i/ili preradu poljoprivrednih proizvoda biljnog podrijetla (sortirnice, pakirnice, vinarije), kiosci za pružanje jednostavnih ugostiteljskih i trgovačkih usluga, definirano prema posebnom propisu i silaže stočne hrane do 100,0 m2, ne mogu se na građevnoj čestici unutar stambene zone graditi kao osnovne, već isključivo kao prateće građevine, uz osnovnu stambenu, stambeno poslovnu ili poslovnu građevinu. Veličina i oblik građevnih čestica određuju se poštivanjem karakterističnog uzorka naselja, odnosno minimalne dimenzije i površina građevne čestice, te izgrađenost čestice određuju se kao za stambene građevine, prema uvjetima iz poglavlja 2.2.4. ovih Odredbi. Visina i oblikovanje građevina ovisi o poziciji gospodarske građevine unutar čestice, a određuju se poštivanjem karakterističnog uzorka naselja.

Članak 82.

Članak 82. Gospodarske građevine, tihih i čistih djelatnosti, ne mogu se graditi kao osnovne građevine, na građevnim česticama namijenjenim za gradnju višestambenih građevina.
Članak 83. Građevine bučnih i/ili potencijalno opasnih gospodarskih djelatnosti ne mogu se graditi kao osnovne na česticama unutar stambenih zona naselja (nije dozvoljena interpolacija građevne čestice gospodarskih, bučnih i/ili potencijalno opasnih gospodarskih djelatnosti). B r o j 4 S t r a n i c a 71 5 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ”

Članak 84.

Članak 84. Građevine bučnih i/ili potencijalno opasnih gospodarskih djelatnosti mogu se graditi kao osnovne građevine na vlastitim građevnim česticama (interpolacija građevne čestice gospodarskih, bučnih i/ili potencijalno opasnih gospodarskih djelatnosti) unutar mješovito - stambenih zona naselja Orehovica i Podbrest za obavljanje slijedećih djelatnosti: - obrtničku proizvodnju proizvoda od tekstila, kože, kamena, betonskih i keramičarskih proizvoda, - tehničkih servisa (automehaničarske i autolimarske radione) - građevinarstva (armiračke, tesarske, stolarske, strojobravarske, klesarske, limarske radionice i kovačnice), te - mješaona stočne hrane. Interpolirana građevna čestica za djelatnosti iz prethodnog stavka treba imati minimalnu širinu od 28,0 m i dubinu od 40,0 m, izgrađenost čestice ne može biti veća od 0,4, a najmanje 20% površine čestice treba biti ozelenjeno. Građevina ili dio građevine, u kojoj se obavlja bučna i/ili potencijalno opasna djelatnost treba biti odmaknuta: - od područja za razvoj tlocrta stambenih građevina na susjednim građevnim česticama i postojećih susjednih stambenih građevina najmanje 20,0 m, - od postojećih površina trajnih nasada voćnjaka i vinograda najmanje 50,0 m, a - građevine mini sušare i mješaone stočne hrane dodatno trebaju od međe prema susjednim građevnim česticama stambene namjene biti udaljene najmanje 10,0 m. Najveća visina vijenca gospodarskih građevina, koje se grade kao osnovne na čestici, utvrđuje se jednako kao i za stambenu građevinu i najviše može biti 6,60 m.

Članak 84.

Uz građevine bučnih i/ili potencijalno opasnih gospodarskih djelatnosti u mješovito stambenim zonama nije dozvoljeno na istoj čestici, niti na udaljenostima manjim od 50,0 m locirati odgojne i obrazovne ustanove, niti građevine zdravstvene ili socijalne funkcije stacionarnog tipa. Ostali uvjeti oblikovanja građevina određuju se prema odredbama poglavlja 2.2.4.
Članak 85. Po jedna gospodarska građevina tihih i čistih djelatnosti - trgovine, turizma ili uslužnih djelatnosti, ili kompleks građevina koji objedinjava navedene sadržaje, može se graditi kao osnovna na pojedinačnoj čestici unutar zone centralnih i društvenih sadržaja. Izdvojene čestice za gospodarske građevine iz prethodnog stavka ne mogu se formirati, ukoliko unutar pojedine zone, nisu ispunjeni uvjeti osiguranja prostora za građevine određene u poglavlju 4.1. članku 112 - 113. ovih Odredbi , dimenzioniranih prema uvjetima mreže društvenih funkcija Županije. Uz ispunjenje uvjeta iz prethodnog stavka, veličina građevne čestice unutar pojedine zone nije ograničena. U sklopu osnovne gospodarske građevine tihih i čistih djelatnosti - trgovine, turizma ili uslužnih djelatnosti, mogu se urediti stambeni sadržaji do 50% ukupne bruto površine građevina na čestici. Uvjeti formiranja građevne čestice i gradnje građevina određuju se prema poglavlju 4.1. člancima 117. - 118. ovih Odredbi, a oblikovanje dodatno i prema karakterističnom uzorku naselja kojem čestica pripada, određeno prema poglavlju 2.2.3. ovih Odredbi. 3.1.3 Uvjeti lociranja gospodarskih djelatnosti kao pratećih, odnosno pomoćnih na stambenim ili stambeno-poslovnim građevnim česticama

Članak 86.

Članak 86. Gospodarske građevine, tihih i čistih djelatnosti, mogu se graditi na područjima stambenih zona niske izgradnje svih naselja i mješovito-stambenih zona u naseljima Orehovica i Podbrest, kao prateće građevine uz osnovnu stambenu ili stambeno-poslovnu građevinu (interpolacija gospodarske građevine, tihih i čistih djelatnosti), uz poštivanje slijedećih uvjeta: - ukupna bruto tlocrtna površina svih pratećih građevina na čestici (bez obzira na vrstu djelatnosti) može u stambenoj zoni biti najviše 400,0 m2 po čestici, - ukupna bruto tlocrtna površina svih pratećih građevina na čestici (bez obzira na vrstu djelatnosti) može u mješovito - stambenoj zoni biti najviše 800,0 m2 po čestici, - prateću građevinu treba locirati iza pročelja osnovne građevine, a - oblikovanje građevine uvjetovano je karakterističnim uzorkom naselja, prema poglavlju 2.2.3. ovih Odredbi, odnosno: - najveća visina vijenca prateće gospodarske građevine unutar pojasa stambenih građevina utvrđuje se kao za stambenu građevinu i najviše može biti 6,60 m, ukoliko posebna obilježja ulice nije gradnja prizemnica i visokih prizemnica, kada se visina vijenca određuje prema osnovnoj građevini, a - najveća visina vijenca gospodarskih građevina iza pojasa stambenih građevina može biti 4,80 m. - otvorena igrališta i borilišta standardnih sportova (tenis, nogomet i sl.) ukoliko su vezana uz ugostiteljsko – turističku djelatnost koja se organizira unutar stambene ili mješovito-stambene zone, trebaju od međe vlastite građevne čestice i najbliže građevine biti udaljeni najmanje 5,0 m, a od najbližih stambenih prostora i smještajnih turističkih prostora (sobe u pansionu i slično) najmanje 12,0 m.

Članak 87.

Članak 87. Gospodarske građevine, tihih i čistih djelatnosti, ne mogu se graditi kao prateće, na građevnim česticama višestambenih građevina, ali se dijelovi višestambenih građevina mogu namijeniti za obavljanje tihih i čistih djelatnosti - financija, tehničkih i poslovnih usluga (uredi), obrtničkih usluga (frizerske i krojačke radnje), te specijaliziranih trgovina (sa skladišnim prostorom do 30,0 m2) ukoliko: - su funkcionalno i građevinski cjeloviti, S t r a n i c a 71 6 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” B r o j 4 - imaju odvojene ulaze od ulaza u stambeni dio građevine, te - ukupnom neto korisnom površinom ne premašuju 20% ukupne neto korisne površine višestambene građevine.

Članak 88.

Članak 88. Gospodarske građevine bučnih i/ili potencijalno opasnih gospodarskih djelatnosti - obrtničke proizvodnje (proizvoda od tekstila, metala, drveta, električnih i elektroničkih proizvoda), djelatnost tehničkih servisa (automehaničarske, autolimarske i limarske radione), te građevinarstva (armiračke, tesarske i bravarske radionice), mogu se graditi kao prateće na česticama unutar stambenih zona niske izgradnje svih naselja i mješovito-stambenih zona u naseljima Orehovica i Podbrest (interpolacija gospodarske građevine bučnih i/ili potencijalno opasnih gospodarskih djelatnosti) uz poštivanje slijedećih uvjeta: - građevine se mogu locirati kao prateće uz stambenu građevinu ili gospodarsku građevinu tihih i čistih djelatnosti, a nikako uz građevinu društvenih djelatnosti, - ukupna bruto tlocrtna površina svih pratećih građevina na čestici stambene zone (bez obzira na vrstu djelatnosti) može biti najviše 400,0 m2 po čestici, - ukupna bruto tlocrtna površina svih pratećih građevina na čestici mješovito-stambene zone (bez obzira na vrstu djelatnosti) može biti najviše 800,0 m2 po čestici, - građevina, odnosno dio građevine u kojem se obavlja bučna ili potencijalno opasna djelatnost, od pojasa izgradnje stambenih građevina i postojećih stambenih građevina na susjednim građevnim česticama, treba biti udaljena najmanje 20,0 m i - građevine bučnih i/ili potencijalno opasnih gospodarskih djelatnosti nije dozvoljeno graditi na udaljenostima manjim od 50,0 m od odgojne i obrazovne ustanove, niti građevine zdravstvene ili socijalne funkcije stacionarnog tipa.

Članak 88.

- najveća visina vijenca građevina može biti 4,80 m.
Članak 89. Građevine bučnih i/ili potencijalno opasnih gospodarskih djelatnosti ne mogu se graditi, na građevnim česticama namijenjenim gradnji višestambene građevine.
Članak 90. Gospodarske građevine poljoprivrednih djelatnosti s negativnim utjecajem na naselje mogu se graditi kao prateće, SAMO unutar stambenih zona niske izgradnje. Ukupna neto površina građevine za silažu stočne hrane nije ograničena. Ukupna bruto površina građevina za držanje životinja treba biti dimenzionirana na najviše 30 kom goveda, 8.500 kom peradi, 100 kom svinja, 200 kom sitnih papkara ili za ostale vrste životinja do 30,0 uvjetnih grla, kod čega se kapacitet utvrđuje sukladno tabeli iz članka 102. ovih Odredbi. Građevine je potrebno locirati najmanje 70,0 m udaljeno od pojasa izgradnje stambenih građevina do završetka čestice unutar građevinskog područja naselja. Visina vijenca građevina, ne može biti veća od 4,80 m, a građevina treba biti oblikovana u skladu s tradicijskom arhitekturom područja, odnosno: - nagib krovnih ploha može se kretati do 45°, a - pokrov građevina može biti od glinenog crijepa, šopa, slame ili laganih ploča od umjetnog materijala (gutanit ili slično). Građevina od groblja, odnosno površine za proširenje groblja, te građevina od značaja za kulturnu i povijesnu baštinu naselja, te izdvojenih područja namijenjenih sportu ili rekreaciji, treba biti udaljena najmanje 50,0 m.

Članak 91.

Članak 91. Ukoliko je osnovna građevina na čestici izgrađena ili se predviđa izgradnja fazno neodvojivog kompleksa, jedna ugostiteljska građevina, može se graditi kao prateća građevina na pojedinoj čestici: - društvenih djelatnosti, u zoni centralnih i društvenih sadržaja, te - na čestici građevine sporta i/ili rekreacije, unutar zone sporta i rekreacije. Površina prateće građevine ne može biti veća od površine osnovne građevine. Uvjeti gradnje građevine određuju se prema poglavlju 4.1. članku 117. ovih Odredbi, a oblikovanje dodatno i prema karakterističnom uzorku naselja kojem čestica pripada, određeno prema poglavlju 2.2.3. ovih Odredbi.

Članak 92.

Članak 92. Pomoćne poljoprivredne građevine, bez ili s izvorom zagađenja mogu se, bez obzira na zonu u kojoj se čestica nalazi, graditi na građevnoj čestici individualne stambene ili stambeno-poslovne namjene, u površini i na način određen karakterističnim uzorkom naselja iz poglavlja 2.2.3. i općim uvjetima prema poglavlju 2.2.4. ovih Odredbi. 3.2. Uvjeti uređenja prostora za obavljanje gospodarskih djelatnosti izvan građevinskih područja naselja
Članak 93. Izvan granica građevinskih područja naselja, gospodarske djelatnosti mogu se locirati ovisno o tipu djelatnosti i osnovnoj kategoriji prostorne jedinice dane ovim PPUO-om: - u pravilu na izdvojenim područjima gospodarskih djelatnosti, - uz ograničenja u odnosu na vrstu djelatnosti i zaštitu okoliša, unutar kultiviranih predjela, te - izuzetno unutar prirodnih i prirodi bliskih područja. 3.2.1 Izdvojena područja za obavljanje gospodarskih djelatnosti

Ostali akti u ovom izdanju (18)