Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja romskog naselja u Goričanu

11. Na temelju članka 28. Zakona o prostornom uređenju (“Narodne novine” broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04), članka 18. Statuta Općine Goričan (“Službeni glasnik Međimurske županije” broj 9/01) i Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine Goričan (“Službeni glasnik Međimurske županije” broj 1/06), Općinsko vijeće Općine Goričan na 11. sjednici od 21. travnja 2006. godine, donosi ODLUKU o donošenju Detaljnog plana uređenja romskog naselja u Goričanu I. OPĆE ODREDBE
Članak 1. Ovom Odlukom donosi se Detaljni plan uređenja romskog naselja u Goričanu (u daljnjem tekstu Detaljni plan uređenja, odnosno DPU), kojeg je izradila tvrtka Urbia d.o.o. Čakovec. Detaljnim planom uređenja utvrđuje se: − detaljna namjena površina, − uvjeti uređenja zemljišta i uklanjanja građevina koje priječe komunalno uređenje područja, − način opremanja zemljišta prometnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturom, − uvjeti osnivanja građevnih čestica i legalizacije bespravnih građevina za koje se ocjenjuje da ih nije nužno ukloniti u postupku komunalnog uređenja naselja, − uvjeti izvođenja građevinskih zahvata na postojećim, bespravnim građevinama (interpolacija, zamjena, rekonstrukcija, adaptacija, dogradnji i nadogradnji) − uvjeti osnivanja novih građevnih čestica i izgradnje građevina, na području za razvoj naselja.

Članak 2.

Članak 2. Područje obuhvata detaljnog plana uređenja obuhvaća dio građevinskog područja naselja Goričan – romsko naselje koje se nalazi u sjeverozapadnom dijelu Goričana. Granica građevinskog područja Goričan određena je Prostornim planom uređenja Općine, a obuhvat DPU-a određen je kao prostor četvrti koju unutar građevinskog područja Goričana naseljava romska populacija. Granica građevinskog područja i granica obuhvata DPU-a su prikazane na kartografskim prikazima. Površina obuhvata DPU-a iznosi cca 1,4 ha.

Članak 3.

Članak 3. Detaljni plan uređenja sastoji se od tekstualnog i grafičkog dijela. Tekstualni dio sadrži: I Obrazloženje II Odredbe za provođenje Grafički dio sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:1000 1. Situacija - podloga za izradu DPU 2. Detaljna namjena površina 3. Plan prometa 4. Plan komunalne infrastrukture - mreže vodoopskrbe, odvodnje i plinoopskrbe, 5. Plan komunalne infrastrukture - mreže elektroopskrbe i javne rasvjete i telekomunikacijska mreža. 6. Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina 7. Uvjeti gradnje građevina II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE DETALJNOG PLANA UREĐENJA 1. UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA

Članak 4.

Članak 4. Namjena površina prikazana je na kartografskom prikazu br. 2. - Detaljna namjena površina. Unutar obuhvata DPU-a planira se uređenje površina slijedećih namjena: − postojeće građevne čestice stambene namjene /oznaka S1/ − novoformirane građevne čestice s postojećom izgradnjom – stambena namjena /oznaka S2/, − zelena površina zatvorenog kanala za oborinsku odvodnju /oznaka Z/, − kolni prilazi građevnim česticama /oznaka KP/, − ulični koridori /oznaka UK s dodanom numeričkom oznakom/ i − zelene površine, te pješačko-biciklističke staze, unutar uličnih koridora /linijska oznaka/. S t r a n i c a 67 0 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” B r o j 4

Članak 5.

Članak 5. Jedinica namjene, u smislu uređenja prostora prema ovom DPU-u je građevna čestica. Građevne čestice namijenjene su izgradnji građevina čija namjena se određuje ovisno o namjeni građevne čestice, označene kartografskim prikazom br. 2 - Detaljna namjena površina.
Članak 6. Stambena namjena /S1, S2/ omogućava formiranje građevne čestice i gradnju, odnosno legalizaciju postojećih građevina stambene namjene. Umjesto stambene građevine, na pojedinoj građevnoj čestici može se graditi, odnosno legalizirati poslovna građevina, tihih i čistih gospodarskih djelatnosti (uredi, tihi obrti , trgovački ili ugostiteljski sadržaji) ili društvenih djelatnosti – predškolske ili obrazovne djelatnosti, djelatnosti socijalne skrbi, prostori udruga i slično. Osnovna građevina može se graditi i kao stambenoposlovna, pri čemu može objediniti sadržaje stanovanja i poslovne sadržaje iz prethodnog stavka. Izuzetno se na građevnoj čestici čija širina nije manja od 12,5 m, a površina nije manja od 260,0 m2, uz jednu građevinu stambene ili stambeno-poslovne namjene, može graditi jedna prateća građevina namijenjena za: − trgovinu dnevne opskrbe, te druge vrste specijaliziranih trgovina za prodaju proizvoda široke potrošnje (odjeće, obuće, pokućstva, alata i drugo) − ugostiteljsku djelatnost (caffe bar, slastičarna, bistro, restoran i slično), − uslužnih i servisnih obrtničkih djelatnosti i obrtničkih servisa (frizer, automehaničar, stolar, tesar, klesar i slično), uz uvjet da prostori za obavljanje bučnih djelatnosti od susjednih stambenih građevina budu udaljeni najmanje 8,0 m).

Članak 6.

Uz osnovnu građevinu na građevnoj čestici može se graditi jedna ili više pomoćnih građevina koje služe redovnoj upotrebi osnovne građevine – garaža, spremište drva i alata i slično.
Članak 7. Kolni prilazi /oznaka KP sa pripadajućom numeričkom oznakom kolnog prilaza/ namijenjeni su osnivanju građevnih čestica javnih površina za pristup pojedinačnim česticama kojima nije moguće osigurati direktni izlaz na ulične koridore. Unutar čestica kolnih prilaza moguće je locirati kućne priključke česticama do kojih se dolazi kolnim prilazom.

Članak 8.

Članak 8. Čestica zelene površine zatvorenog kanala za oborinsku odvodnju /oznaka Z/ se kao čestica postojećeg kanala za odvodnju oborinskih voda. Površina nije namijenjena gradnji građevina koje nisu u funkciji kanala, a unutar čestice ne mogu se locirati ni objekti komunalne infrastrukture.
Članak 9. Ulični koridori /oznaka UK s dodatnom numeričkom oznakom uličnog koridora/ namijenjeni su osnivanju građevnih čestica javnih površina koje služe za uređenje cesta, te pripadajućih pješačkih i zelenih površina, te lociranju mreža komunalne infrastrukture. 2. DETALJNI UVJETI UREĐENJA I KORIŠTENJA GRAĐEVNIH ČESTICA, TE GRADNJE GRAĐEVINA

Članak 10.

Članak 10. Detaljnim uvjetima uređenja i korištenja građevnih čestica, te uvjetima gradnje građevina utvrđuje se: – veličina i oblik građevnih čestica, – veličina i površina građevina koje se mogu izgraditi na građevnoj čestici, – namjena građevina, – smještaj građevina na građevnoj čestici, – oblikovanje građevina i – uređenje građevnih čestica. 2.1 VELIČINA I OBLIK GRAĐEVNIH ČESTICA
Članak 11. Građevne čestice formiraju se prema parcelaciji danoj ovim DPU-om. Odstupanja od ovim planom dane parcelacije mogu se kretati do maksimalno 5% površine čestice. Odstupanja prema prethodnom stavku mogu se utvrditi radi odstupanja u geodetskoj izmjeri pri izradi podloge za DPU ili radi odstupanja stanja u katastru zemljišta od stanja u naravi, a korekcije međa mogu se vršiti na način da se između čestica ne ostavljaju površine koje nisu u skladu s namjenom i uvjetima uređenja i gradnje definiranim ovim DPU-om.

Članak 12.

Članak 12. Granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine među tih dviju građevnih čestica. Između građevnih čestica nije dozvoljeno ostavljati međuprostor koji nije moguće iskoristiti u skladu s namjenom detaljnog plana uređenja. Građevne čestice treba formirati na način da se njihove granice, svugdje gdje je to moguće, poklapaju s međama postojećih katastarskih čestica.
Članak 13. U kartografskom prikazu br. 6. - Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina svakoj je građevnoj čestici određen: – način uređenja površine čestice, – smjer priključenja građevne čestice na javnu prometnu površinu i – smjer priključenja čestice na mrežu komunalne infrastrukture. U kartografskom prikazu br 7 - Uvjeti gradnje građevina svakoj je građevnoj čestici određen koeficijent izgrađenosti B r o j 4 S t r a n i c a 67 1 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” /kig/ i iskoristivosti /kis/ građevne čestice, a svakoj novoformiranoj građevnoj čestici dodatno je određena i površina za lociranje građevine.

Članak 14.

Članak 14. Granice postojećih stambenih građevnih čestica, čije međe se planom ne mijenjaju /oznaka S1/ poklapaju se s katastarskim česticama. Granice preoblikovanih (novoformiranih) građevnih čestica /oznake S2/ utvrđuju se prema parcelaciji danoj ovim planom. Interpolacije novih čestica, odnosno promjena ovim DPU-om utvrđenih granica građevnih čestica /oznake S1, S2/ moguća je jedino izuzetno, i to u slučaju: − okrupnjavanja, odnosno objedinjavanja najviše dvije susjedne građevinske čestice u jednu, pod uvjetom da na novoj građevnoj čestici nije izgrađeno više od jedne stambene građevine i − cijepanja postojećih građevnih čestica na najviše dvije, pod uvjetom da čestica na kojoj je izgrađena postojeća stambena građevina ima površinu koja je barem 2,5 puta veća od ukupne bruto površine svih građevina na čestici, a površina novoodcijepljene građevinske čestice nije manja od 250,0 m2, te da obje imaju direktan prilaz na javnu površinu uličnog koridora širine minimalno 2,4 m. 4) Koeficijent izgrađenosti građevnih čestica, osnovanih prema uvjetima iz stavka 3 ovog članka, može iznositi najviše 0,4, odnosno izgrađenost čestica može biti najviše 40%.

Članak 15.

Članak 15. Ukoliko se susjedne građevinske čestice čija parcelacija je utvrđena DPU-om objedinjuju u jednu, površine za razvoj građevina na česticama se spajaju. Tako objedinjena građevna čestica u svim ostalim elementima uređenja smatra se jednom građevnom česticom, odnosno na njoj je moguće graditi najviše jednu stambenu građevinu, jednu prateću građevinu, te više pomoćnih. 2.2 VELIČINA I POVRŠINA GRAĐEVINA
Članak 16. Veličina i površina građevina koje se mogu graditi unutar zone obuhvata DPU-a ovisi o namjeni i površini građevne čestice. Veličina i površina građevina iskazuju se kroz: − koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/, − koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/, − maksimalno dozvoljenu visinu građevina osnovne namjene/Vosn/, − maksimalno dozvoljenu visinu građevina pomoćnih građevina /Vpom/, − maksimalno dozvoljeni broj i tip etaža građevina osnovne i prateće namjene /Eosn/ i − maksimalno dozvoljeni broj i tip etaža pomoćnih građevina /Epom/.

Članak 17.

Članak 17. Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ je odnos ukupne tlocrtne površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice. Tlocrtna površina građevine je u smislu ove odluke vertikalna projekcija svih zatvorenih dijelova građevine na građevnu česticu. Sa kig <= 0,40 određuje se koeficijent izgrađenosti svih građevnih čestica, odnosno čestica stambene namjene /oznaka S1 i S2/.
Članak 18. Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ je u smislu ove odluke odnos ukupne (bruto) izgrađene površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice. Sa kis <= 1,00 određuje se koeficijent iskoristivosti građevnih čestica stambene namjene /oznaka S1 i S2/.

Članak 19.

Članak 19. Maksimalno dozvoljena visina građevina /V/ u smislu ovog Detaljnog plana uređenja određena je kao visina najvišeg vijenca građevine, mjereno od kote uređenog terena, odnosno kote javne površine prilaza građevini. Vosn označava visinu osnovne građevine i ukoliko je dozvoljena - prateće građevine na čestici, a Vpom označava visinu pomoćne građevine na čestici. Unutar obuhvata ovog DPU, maksimalno dozvoljena visina građevina /V/ iznosi: − Vosn = 4,80 m za osnovne i prateće građevine na česticama stambene namjene /oznake S1 i S2/, − i Vpom = 3,00 m za sve pomoćne građevine, koje se mogu graditi na česticama stambene namjene. Izuzetno od prethodnog, na česticama čija širina je veća od 20,0 m, a površina je veća od 800,0 m2, bez obzira da li su definirane planom ili spajanjem susjednih planski utvrđenih čestica, mogu se graditi osnovne građevine visine vijenca do 6,60 m.

Članak 20.

Članak 20. U smislu ovog Detaljnog plana uređenja, etažom se smatra sav natkriveni korisni prostor, uključujući podrume i uređena potkrovlja. Podrumom se smatra etaža čija je kota gotovog poda niža od 1,00 m ispod kote uređenog terena, odnosno kote javne površine prilaza građevini. Prizemljem se smatra etaža čija kota gotovog poda nije viša od 1,50 m iznad kote uređenog terena. Potkrovljem se smatra uređeni tavanski prostor visine nadozida do 1,50. m.
Članak 21. Eosn označava broj etaža osnovne građevine i ukoliko je dozvoljena - prateće građevine na čestici, a Epom označava visinu pomoćne građevine na čestici. Unutar zone obuhvata ovog Detaljnog plana uređenja maksimalno dozvoljen broj etaža građevina iznosi: S t r a n i c a 67 2 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” B r o j 4 − Eosn = Po+P+Pk (podrum + prizemlje + potkrovlje) za sve osnovne i prateće građevine na stambenim građevnim česticama /oznake S1 i S2/, − Epom = P (prizemlje) za sve pomoćne građevine – garaže , drvarnice, spremišta i slično, ukoliko se grade kao samostojeće na stambenim građevnim česticama. Izuzetno od prethodnog, na česticama čija širina je veća od 20,0 m, a površina veća od 800,0 m2, bez obzira da li su definirane planom ili spajanjem susjednih planski utvrđenih čestica, mogu se graditi osnovne građevine s 4 etaže Eosn=Po+P+K+Pk (podrum+ prizemlje + kat + potkrovlje s nadozidom visine do 60,0 cm). 2.3 NAMJENA GRAĐEVINA

Članak 22.

Članak 22. Građevinom osnovne namjene smatra se građevina čija namjena je određena namjenom građevne čestice, prema kartografskom prikazu br. 2. - Detaljna namjena površina.
Članak 23. Pratećom građevinom (odnosno pratećim sadržajem) smatra se građevina (odnosno prateći sadržaj) čija namjena je određena vrstom dozvoljenih pratećih djelatnosti na čestici, ovisno o pretežitosti namjene građevne čestice, definirane u članku 6. ovih odredbi.
Članak 24. Pomoćne građevine se dijele na: − pomoćne građevine koje služe redovnoj upotrebi osnovne građevine, − pomoćne poljoprivredne građevine bez izvora zagađenja i − pomoćne poljoprivredne građevine s izvorom zagađenja. Pomoćne građevine koje služe redovnoj upotrebi osnovne građevine su garaže, drvarnice, alatnice i slično. Pomoćne poljoprivredne građevine bez izvora zagađenja su kolnice, sjenici, spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda, staklenici, plastenici i slično. Pomoćne poljoprivredne građevine s izvorom zagađenja su staje, svinjci, peradarnici, kunićnjaci i slične građevine. Ukupna površina pomoćnih poljoprivrednih građevina s izvorom zagađenja, ograničava se na najviše 40,0 m2, a mogu se graditi na građevnim česticama uz osnovnu stambenu građevinu na postojećim građevnim česticama /oznake S1/ i na novoformiranim stambenim česticama /oznake S2/ najmanje 5,0 m iza stražnjeg pročelja stambene građevine i najmanje 5,0 m od susjedne stambene građevine. 2.4 SMJEŠTAJ GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI

Članak 25.

Članak 25. Unutar postojećih stambenih građevnih čestica /oznake S1/ i novoformiranih stambenih građevnih čestica /oznake S2/ mogu se legalizirati postojeće bespravno izgrađene građevine, te vršiti novi zahvati zamjene, adaptacije, rekonstrukcije, dogradnje, nadogradnje i interpolacije na način koji osigurava: − direktni kolni prilaz na česticu s javne prometne površine u širini najmanje 2,4 m, − udaljenost osnovne građevine od regulacijske linije (međa prema prilaznoj javnoj površini), najmanje 3,0 m, osim za kartografskim prikazom br 1. prikazane izgrađene građevine, koje se u postupku legalizacije zadržavaju, na izmjerenim pozicijama, a čije udaljenosti od linije regulacije mogu biti i manje od 3,0 m, − lociranje pomoćnih građevina najmanje 5,0 m iza ulične međe, − udaljenost svih građevina od ostalih međa građevne čestice, najmanje za širinu strehe, − udaljenost osnovne građevine na čestici od susjedne osnovne ili prateće građevine najmanje 4,0 m i − udaljenost pomoćne građevine na čestici od susjedne osnovne ili prateće građevine najmanje 4,0 m, − udaljenost pomoćnih građevina s izvorom zagađenja od stambenih građevina na vlastitoj i susjednim građevnim česticama najmanje 5,0 m. Izuzetno od prethodnog stavka, međusobna udaljenost osnovnih građevina može biti i manja, ukoliko je to uvjetovano prostornim ograničenjima građevne čestice, ali u tom slučaju glavnim projektom treba dokazati ispravnost poduzetih mjera za zaštitu od požara i to u odnosu na osiguranje vatrogasnog pristupa i mjera za zaštitu od prenošenja požara s jedne građevine na drugu.

Članak 25.

2.5 OBLIKOVANJE GRAĐEVINA
Članak 26. Stambene građevine treba u pravilu oblikovati kao samostojeće ili u kompleksu s pratećim poslovnim funkcijama. Pomoćne građevine bez izvora zagađenja mogu biti građene kao samostojeće ili biti dograđene na osnovnu građevinu. Pomoćne građevine s izvorom zagađenja moguće je graditi kao samostojeće ili u kompleksu s drugim pomoćnim građevinama. Oblikovanje građevina treba prilagoditi tradicijskoj arhitekturi područja, odnosno preferira se gradnja prizemnica s tavanom ili potkrovljem uređenim za korištenje. Kod uređenja potkrovlja preferira se lociranje prozora na zabatu, a ne na krovu. Poželjno je oblikovanje terasa na način da su natkrivene trijemom izvedenim produženjem krovne plohe. Građevine se mogu oblikovati kao prizemnice s potkrovljem ili visoke prizemnice s podrumom i potkrovljem, odnosno tavanom, te izuzetno, sukladno stavku 3. članka 21. kao katne građevine s podrumom i tavanom, odnosno potkrovljem.

Članak 27.

Članak 27. Odvodnja vode s krovnih ploha orijentiranih prema susjednoj građevnoj čestici treba biti riješena na način da se skupljaju unutar vlastite građevne čestice. B r o j 4 S t r a n i c a 67 3 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Krovne plohe orijentirane na ulicu ili susjednu građevnu česticu, ako je građevina od međe udaljena manje od 3,00 m, trebaju obavezno imati izvedene snjegobrane. Svi istaci na građevini - strehe, vijenci, balkoni, nadstrešnice i slično trebaju biti projektirani i izvedeni na način da ne zadiru u zračni prostor susjednih građevnih čestica, odnosno da nisu više od 1,00 m prepušteni preko granice površine unutar koje se mogu graditi građevine.

Članak 28.

Članak 28. Dijelovi građevina koji su od susjedne međe udaljeni manje od 3,00 m ne mogu imati otvore. Otvorima se u smislu stavaka 1. ovoga članka ne smatraju: – prozori ostakljeni neprozirnim staklom, najveće veličine 60 x 60 cm, izvedeni kao otklopni prema unutra, – dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida, – ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 15 x 20 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt. 2.6 UREĐENJE GRAĐEVNIH ČESTICA

Članak 29.

Članak 29. Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama. Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice na osnovu parcelacijskog elaborata i komunalno opremanje građevne čestice.
Članak 30. Uvjet za uređenje građevne čestice je formiranje javnog prometnog koridora i osiguranje uvjeta za izvedbu prometnice i komunalne infrastrukturne mreže na koju se građevna čestica može priključiti. Minimalni opseg uređenja područja za mogućnost gradnje je izvedba javnog kolnog prilaza do građevne čestice, kao makadamskog puta. Način, odnosno smjer priključenja građevnih čestica na prometnu, komunalnu i telekomunikacijsku infrastrukturnu mrežu prikazan je na grafičkom prikazu br. 6. - Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina.

Članak 31.

Članak 31. Na liniji regulacije građevnih čestica mogu se graditi ulične ograde. Visina ulične ograde može biti najviše do 1,20 m, uz uvjet da puno podnožje nije više od 50 cm, a na međi prema susjednim česticama najveća visina ograde može biti do 1,60 m. Ukoliko na dijelu građevne čestice slobodno borave životinje, taj dio čestice potrebno je ograditi ogradom koja onemogućava izlaz životinja van čestice.
Članak 32. Smještaj potrebnog broja parkirališnih ili garažnih mjesta potrebno je predvidjeti na građevnoj čestici građevine. Unutar područja obuhvata, potrebno je izvesti parkirališni prostor za vlastite potrebe i to prema slijedećim normativima: namjena koefici- broj parkirališnih ili građevine jent garažnih mjesta na DRUŠTVENA 100 m2 korisnog 1 2 DJELATNOST prostora TRGOVINA, 100 m2 korisnog 2 USLUGE, UGO- 4 prostora STITELJSTVO STAMBENE 3 1 1 stan GRAĐEVINE SPORTSKA 4 0,2 1 gledatelja IGRALIŠTA Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici za poslovnu namjenu – urede, usluge, trgovine i ugostiteljstvo, za građevine koje sadrže više sadržajnih jedinica (lokali), manjih od 100,0 m2 korisne površine utvrđuje se prema broju jedinica unutar građevine na način da svaka sadržajna jedinica treba imati osigurano 1 parkirališno ili garažno mjesto na građevnoj čestici ili na čestici namijenjenoj za parkiranje u neposrednoj blizini.

Članak 33.

Članak 33. 1) Za površine javnog režima korištenja, treba prilikom izrade glavnog projekta dati prikaz parternog uređenja i hortikulturnog rješenja. 3 NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROME- TNOM, ULIČNOM, KOMUNALNOM I TELE- KOMUNIKACIJSKOM INFRASTRUKTURNOM MREŽOM 3.1 UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPRE- MANJA CESTOVNE I ULIČNE MREŽE, TE JAVNIH PJEŠAČKIH I BICIKLISTIČKIH PO- VRŠINA I TRGOVA
Članak 34. Prometno rješenje ulične mreže dano je kartografskim prikazom br 3. - Plan prometa. Planirana je izvedba jednog uličnog koridora /oznake UK1/.

Članak 35.

Članak 35. Za planiranu ulicu određuje se širina asfaltnog kolnika s minimalno 4,00 do maksimalno 5,00 metara. Izuzetno u dijelu koridora, istočno od čestice 1p, širina kolnika može biti i uža do minimalno 3,5 m, a nakon zacjevljenja oborinskog kanala poželjno je proširenje kolnika. Visinsko vođenje trase treba se prilagoditi terenu i omogućiti izvedbu kolnih prilaza građevnim česticama. Unutar uličnog koridora treba omogućiti izvedbu sustava odvodnje oborinske vode s javnih prometnih površina, kao i vođenje mreža komunalne infrastrukture. S t r a n i c a 67 4 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” B r o j 4

Članak 36.

Članak 36. Presjecima kroz prometnicu u kartografskom prikazu br. 3 - “Plan prometa“ dan je prikaz pozicija pješačkih i pješačko - biciklističkih staza u koridoru cestovnih prometnica. Širina pješačkih staza određuje se sa najmanje 1,20 m, a u dijelu ulice koji nema dovoljnu širinu nije potrebno izvesti pješačku stazu. Za pješačke površine unutar uličnog koridora treba prilikom izrade glavnog projekta dati prikaz parternog uređenja, a za zelene površine unutar uličnog koridora prikaz hortikulturnog rješenja.

Članak 37.

Članak 37. Za prilaz postojećim česticama, gdje nije moguće osigurati direktni pristup s uličnog koridora predviđeni su kolni prilazi na jednu ili više čestica, a navedene prilaze je potrebno u čitavoj širini izvesti kao kolne površine, sukladno grafičkom prikazu. Nakon uklanjanja stambenih građevina na čestici 7p, na navecenoj čestici nije moguće graditi druge građevine već ju je potrebno pretvoriti u javnu kolnu površinu sa koje će se ostvarivati kolni prilaz na građevne čestice 6p i 8p. 3.2 UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPRE- MANJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE I NAČIN PRIKLJUČIVANJA KUĆNIH INSTALACIJA 3.2.1 OPSKRBA PITKOM VODOM, ODVODNJA SA- NITARNO-FEKALNIH I OBORINSKIH VODA I OPSKRBA PLINOM

Članak 38.

Članak 38. Planirane trase mreža voodopskrbe, odvodnje otpadnih voda i plinoopskrbe prikazane su na kartografskom prikazu br. 4. - Plan komunalne infrastrukture – mreže vodoopskrbe, odvodnje i opskrbe plinom, a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica.
Članak 39. Vodoopskrbu unutar područja obuhvata DPU-a treba riješiti izvedbom uličnih razvodnih vodova, te spojiti na postojeći razvodni vod unutar koridora Cvjetne ulice. Mrežu vodoopskrbe treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke. Materijali koji se mogu primjenjivati za izvedbu mreže ne smiju biti škodljivi za ljudsko zdravlje. Radi osiguranja od požara, prilikom projektiranja ulične mreže vodoopskrbe, potrebno je odrediti lokacije hidranata, prema posebnim uvjetima nadležne uprave za zaštitu od požara. Materijal razvodnog cjevovoda treba projektirati kao PE HD.

Članak 40.

Članak 40. U projektu mreže vodoopskrbe treba predvidjeti protupožarnu zaštitu izvedbom nadzemnih hidranata smještenih na udaljenosti u rasponu od 50 do 150 m.
Članak 41. Ovim planom se dugoročno predviđa izvedba razdjelnog sustava odvodnje otpadnih voda. U trenutku izvedbe sustava odvodnje fekalnih voda za naselje, sve čestice predviđene ovim planom potrebno je spojiti na navedeni kanalizacijski sustav, a izvedene septičke taložnice staviti izvan funkcije.
Članak 42. Do izvedbe mreže javne odvodnje sanitarno - fekalnih voda, zbrinjavanje sanitarno-fekalnih voda u prvoj fazi se predviđa izvedbom trodijelnih septičkih taložnica, pojedinačno za svaku građevnu česticu. Septičke taložnice potrebno je locirati na vlastitoj građevnoj čestici, najmanje 2,0 m udaljeno od ulične međe. Taložnice se ne smiju izvoditi kao upojne (tzv „crne“) jame. Taložnice je potrebno redovito prazniti, sukladno posebnom propisu. Nije dozvoljeno direktno izlijevanje sanitarno – fekalnih voda u vodotoke, kao ni u sustav oborinske odvodnje.

Članak 43.

Članak 43. Odvodnja oborinskih voda s javnih površina u naselju predviđa se riješiti zatvorenom uličnom mrežom oborinske odvodnje, prema kartografskom prikazu br. 4., a koji se veže na sustav oborinske odvodnje naselja Goričan, koji je unutar naselja izveden kao zatvoreni kanalizacijski sustav. Oborinsku odvodnju pojedinačnih čestica potrebno je riješiti upuštanjem voda u sustav oborinske odvodnje naselja ili direktnim ispuštanjem na zelene površine vlastite čestice.
Članak 44. Izgradnja mreže plinoopskrbe predviđa se produženjem postojeće niskotlačne mreže u postojećoj Cvjetnoj ulici u Goričanu. Materijal voda treba definirati kao PE HD. Ukoliko posebnim propisom nije određena manja vrijednost, najmanja međusobna udaljenost ukopanog plinovoda od drugih ukopanih instalacija utvrđuje se prema slijedećoj tabeli: križanje paralelno minimalni razmaci /m/ vođenje /m/ plinovodi međusobno 0,20 0,60 plinovod prema 0,20 0,60 vodovodu i kanalizaciji plinovod prema informacijskim 0,30 0,50 kablovima plinovod do elektroenergetskih 0,50 1,00 vodova plinovod do okna i 0,20 0,30 kanala

Članak 45.

Članak 45. Za kućne instalacije vodoopskrbe, odvodnje i opskrbe plinom kartografskim prikazom br 6. – „Uvjeti uređenja zemljišta“, definiran je smjer priključenja građevina na mrežu infrastrukture. Priključci na mrežu vodoopskrbe i odvodnje sanitarno – fekalnih voda predviđaju se kao pojedinačni, a iznimno i kao dvojni (jedan priključak za dvije građevne čestice). B r o j 4 S t r a n i c a 67 5 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Vodomjerno okno potrebno je locirati unutar građevne čestice unutar prvih 5,0 m od ulične međe, a ukoliko to nije moguće radi postojeće izgradnje i na drugim dijelovima čestice. Plinski ormarić za priključak plina locira se na pročelju građevine ili kao samostojeći plinski, tipski ormarić unutar čestice, na mjestu na kojem ne ometa promet. Oborinsku odvodnju pojedinačnih čestica potrebno je riješiti upuštanjem u sustav oborinske odvodnje naselja ili direktnim ispuštanjem na zelene površine čestice. Ostale posebne uvjete priključenja daju distributeri. 3.2.2 ELEKTROOPSKRBA I JAVNA RASVJETA

Članak 46.

Članak 46. Trase planiranih mreža elektroopskrbe i javne rasvjete prikazane su na kartografskom prikazu br. 5. - Plan komunalne infrastrukture - elektroopskrba, javna rasvjeta i telekomunikacijska mreža, a položaj vodova dat je prikazom poprečnog profila ulice. Opskrbu el. energijom i javnu rasvjetu treba projektirati i izvesti prema posebnim propisima, suglasnosti distributera i pravilima struke.
Članak 47. Postojeća zračna niskonaponska mreža unutar područja obuhvata predviđa se rekonstruirati izmještanjem vodova u koridor ulice. Niskonaponska mreža predviđa se izvesti kao zračna nn mreža, jednostrano po uličnom koridoru UK1, produženjem postojeće zračne nn mreže u Cvjetnoj ulici.