GLASNIK

Arhiva › 2026. › SGMŽ 24

SGMŽOpćina Mala Subotica · 2. listopada 2026. · KLASA 024-01/26-01/5 · URBROJ 2109-10-01-26-9

Odluka o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Mala Subotica

Važenje nije potvrđeno. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 289

Članak 21.

11. uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti a. mogućnost kolnog i pješačkog pristupa za osobe smanjene pokretljivosti ispituje se ukoliko je to utvrđeno kao obavezno posebnim propisom, na način i u obimu na koji to poseban propis zahtijeva. 12. način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu a. kolni priključak i priključci na funkcionalne sustave javne vodoopskrbe i javne odvodnje su obavezni za svaku građevnu česticu b. priključenje na ostale javne sustave komunalne infrastrukture nije obavezno, ali je u tom slučaju projektnim rješenjem potrebno dokazati da građevina koja se projektira nema potrebe za priključenjem na pojedini javni sustav ili iz funkcionalnih razloga ili radi predviđenih alternativnih načina korištenja energije za grijanje, hlađenje, ventilaciju i drugo c. za kolno priključenje i primjenu OIe primjenjuju se odredbe odjeljka “Ostale odredbe”, a za priključenje na ostalu infrastrukturu odredbe odjeljka “Infrastrukturni sustavi”. 13. uvjeti za rekonstrukciju ili uklanjanje postojeće građevine a. postojeća građevina rekonstruira se prema uvjetima za novu gradnju iz ovog pravila provedbe 14. pravila provedbe za pomoćne građevine a. H(pom)=3,5 m, Huk(pom)=5,0 m, e(pom)=1/P b. pomoćne građevine smještaju se iza ili u ravnini uličnog pročelja glavne građevine i najmanje 3,0 m udaljeno od glavne građevine na susjednoj građevnoj čestici. 15. pravila provedbe za prateće građevine druge namjene a. na istoj građevnoj čestici uz glavnu građevinu nije dozvoljeno graditi prateće građevine druge namjene b. prateća građevina druge namjene na zasebnoj građevnoj čestici gradi se prema uvjetima za glavnu građevinu iz ovog pravila provedbe.

Članak 21.

(2) Ostala pravila provedbe za površinu označenu: S-Rn 1. Parkiralište, bez obzira da li se nalazi na zasebnoj građevnoj čestici ili na građevnoj čestici druge glavne namjene, oblikuje se prema odredbama za parkirališta iz odjeljka “Ostale odredbe” i “Cestovni promet”.
Članak 22.
(1) Pravila provedbe za površinu označenu: M-IG 1. oblik i veličina građevne čestice i/ili obuhvat zahvata u prostoru a. građevna čestica individualne gradnje (IG); najviše 3 SuC po jednoj građevnoj čestici b. najmanja nova pojedinačna građevna čestica utvrđuje se kao tip A1, A2, B1, ili B2 prema odjeljku “Ostale odredbe”, osim za specifično utvrđene namjene prema ovoj točki eĐIMuRSKe ŽuPAnIJe” Broj 24 - Stranica 289 c. izgrađena građevna čestica na kojoj se predviđa rekonstrukcija postojeće građevine ili zamjenska gradnja nove građevine utvrđuje se u najmanjim dimenzijama kao tip A1, A2, B1, B2, C1 ili C2 prema odjeljku “Ostale odredbe” d. izuzetno, zahvati rekonstrukcije postojeće ili zamjenska gradnja nove glavne građevine stambene ili stambeno-poslovne namjene mogu se vršiti unutar izgrađenog dijela naselja ruralne strukture i na građevnoj čestici najmanje širine ŠGČ=10,0 m i najmanje površine PGČ=600,0 m2 ukoliko se radi o građevini najveće nadzemne etažnosti en=2/P+Pk i tipologiji gradnje SS ili Pu e. najmanja površina zasebne građevne čestice dječjeg vrtića PGČ=2.500,0 m2 f. najmanja površina zasebne građevne čestice građevne za sportsko-rekreacijske površine i/ili igrališta na otvorenom se ne uvjetuje, a najveća se utvrđuje s 1.500,0 m2 g. najmanja i najveća površina zasebne građevne čestice parka, dječjeg igrališta, zaštitne zelene površine, prometne površine (kolne, pješačke, biciklističke, parkirališta) se ne uvjetuju h. najveća površina građevne čestice na kojoj je glavna građevina poslovne namjene, ambulanta ili dječji vrtić je 1,0 ha i. za građevne čestice s drugim dozvoljenim namjenama glavne građevine, najveća površina se ne uvjetuje j. površina zasebne građevne čestice manje infrastrukturne građevine utvrđuje se prema odjeljku “Ostale odredbe”.

Članak 22.

2. namjena pojedinih građevina na građevnoj čestici ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. glavna građevina na pojedinačnoj građevnoj čestici unutar ovog pravila provedbe u pravilu je zgrada u jednoj ili više utvrđenih primarnih namjena prema odjeljku “namjena prostora” b. prema ovom pravilu provedbe, namjena dječji vrtić nije kompatibilna s ni jednom drugom namjenom, odnosno zgrada s namjenom dječji vrtić se na istoj građevnoj čestici ne može kombinirati sa zgradama drugih namjena c. zgrada prateće namjene koju je prema odjeljku “namjena površina” moguće graditi na zasebnoj građevnoj čestici, u odnosu na vlastitu građevnu česticu smatra se glavnom građevinom i za nju se primjenjuju isti uvjeti (za građevni pravac, H, Huk, ep, en, kig i kis), kao za glavnu građevinu stambene namjene, te je uz nju moguće graditi samo kompatibilne pomoćne građevine, a gradnja prateće građevine druge namjene na istoj građevnoj čestici nije dozvoljena d. u slučaju da se prema posebnom propisu mogu klasificirati kao površine komunalne infrastrukture, građevine niskogradnje (prometne površine, otvorena rekreacijska igrališta i drugo) i druge površine prateće namjene koje nisu građevine (zelene površine i slično) za koje je prema odjeljku “namjena prostora” utvrđena mogućnost gradnje i uređenja na zasebnoj građevnoj čestici, se u odnosu na vlastitu građevnu česticu smatraju glavnom građevinom ili površinom glavne namjene, a moguće ih je i međusobno kombinirati na istoj građevnoj čestici Stranica 290 - Broj 24 “SLuŽBenI GLASnIK M e. ukoliko se ne radi o komunalnoj infrastrukturi, građevine niskogradnje (prometne površine, prvenstveno parkirališta, trgovi i slično), mogu se graditi i uređivati na zasebnoj čestici koja neposredno graniči s građevnom česticom glavne građevine u čijoj su funkciji, ukoliko su čestice i glavne i prateće građevine obuhvaćene istim (jedinstvenim)

Članak 22.

obuhvatom zahvata u prostoru f. manju infrastrukturnu građevinu može se smjestiti unutar građevne čestice glavne građevine druge namjene u kom slučaju se smatra pomoćnom građevinom i oblikuje prema točki 14. ovog pravila provedbe ili se je smješta na zasebnoj građevnoj čestici kao glavnu građevinu i oblikuje prema uvjetima iz odjeljka “Ostale odredbe”. 3. smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici i/ ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. na pojedinačnoj građevnoj čestici može se smjestiti jedna glavna građevina primarne namjene, te uz nju najviše jedna građevina za kompatibilne prateće namjene i više pomoćnih građevina b. sadržaj prateće namjene smješta se unutar glavne građevine i/ili unutar prateće građevine, u oba slučaja kao zasebna samostalna uporabna cjelina (SuC) c. izuzetno, dječji vrtić se može graditi samo kao glavna građevina na zasebnoj građevnoj čestici, uz kojeg se na istoj građevnoj čestici mogu graditi samo pomoćne građevine d. glavna građevina se smješta kao SS ili Pu, a u samo izuzetno ako se radi o rekonstrukciji kod koje drugačiji smještaj nije moguć e. ako se glavna građevina oblikuje kao Pu, preporuča se izbjegavati da se naslanja na zgradu na susjednoj građevnoj čestici (izbjegavanje dvojnih građevina) f. obavezni građevinski pravac utvrđuje se na regulacijskoj liniji za glavnu građevinu koja se rekonstruira, gradi kao zamjenska ili interpolira unutar uličnog niza u kojem su susjedne glavne građevine izvedene s uličnim pročeljem na regulacijskoj liniji, pri čemu se u slučaju uglovnice obavezni građevinski pravac uvjetuje samo u odnosu na jednu od dvije regulacijske linije, a smještaj uličnog pročelja na drugu regulacijsku liniju je opcionalan g. u uličnom nizu, unutar kojega građevinski pravac uobičajeno odstupa od regulacijske linije, ulično pročelje glavne građevine smješta se najmanje 5,0 m i najviše 7,0 m uvučeno od regulacijske linije, te ukoliko je glavna građevina uglovnica, drugi građevinski pravac utvrđuje se najmanje 3,0 m od druge regulacijske linije h. SS glavna građevina se smješta najmanje 1,0 m udaljeno od jedne bočne međe vlastite građevne čestice i najmanje 4,0 m udaljeno od suprotne bočne međe vlastite građevne čestice i. Pu glavna građevina se smješta na jednoj bočnoj međi vlastite građevne čestice i najmanje 4,0 m udaljeno od suprotne bočne međe vlastite građevne čestice j. ako se glavna građevina smješta kao u tip, građevna čestica obavezno treba imati drugi kolni pristup do stražnjeg dijela građevne čestice eĐIMuRSKe ŽuPAnIJe” 2. listopada 2026.

Članak 22.

k. glavna građevina se u pravilu smješta najmanje 10,0 m udaljeno od stražnje međe vlastite građevne čestice, osim u posebnim slučajevima kada stražnju među nije moguće jasno odrediti (uglovnica, nepravilni oblik građevne čestice i slično). 4. izgrađenost građevne čestice a. za IG kig je utvrđen je u odjeljku “Ostale odredbe” b. za sve sporne situacije, prema ovom pravilu provedbe kig=0,4 c. kig se obračunava samo za zahvate visokogradnje, a u odnosu na zahvate niskogradnje i infrastrukturu se ne računa. 5. iskoristivost građevne čestice a. na građevnoj čestici za prizemnicu (tipovi: A1, B1) kis=1,0 b. na građevnoj čestici za katnicu (tipovi: A2, B2) kis=1,2 c. kis se obračunava samo za zahvate visokogradnje, a u odnosu na zahvate niskogradnje i infrastrukturu se ne računa. 6. građevinska (bruto) površina građevina a. najveća dozvoljena vrijednost zbirne građevinske (bruto) površine svih građevina na čestici proizlazi iz najveće pripadajuće dozvoljene vrijednosti koeficijenta iskoristivosti građevne čestice i površine građevne čestice, odnosno obračunava se kao njihov međusobni umnožak (GBP=kis x PGČ). 7. visina i broj etaža građevine a. na građevnoj čestici za prizemnicu (tipovi: A1, B1) H=5,0 m, Huk=8,0 m, e=3, ep=1/Po, en=2/P+Pk b. na građevnoj čestici za katnicu (tipovi: A2, B2) H=7,0 m, Huk=10,0 m, e=4, ep=1/Po, en=3/P+1K+Pk c. na građevnim česticama tip A1 i A2 najviša dozvoljena etaža može se umjesto kao potkrovlje (Pk) oblikovati kao uvučeni kat (uk), ukoliko udaljenost do najbliže glavne građevine na susjednim građevnim česticama iznosi najmanje 5,0 m d. bez obzira na tip građevne čestice, najniža dozvoljena etaža glavne građevine može se umjesto kao podrum (Po) oblikovati kao suteren (S).

Članak 22.

8. veličina građevine koja nije zgrada a. Huk=5,0 m. 9. uvjeti za oblikovanje građevine a. očekuje se da se nove zgrade oblikuju u suvremenom arhitektonskom izričaju, te primjenom metoda energetske učinkovitosti i očuvanja okoliša b. rekonstrukciju postojeće zgrade s početka 20. stoljeća, koja je do danas zadržala stilska obilježja arhitekture iz vremena nastanka, preporuča se izvesti na način da se ta obilježja zadrže, pri čemu je dograđeni dio moguće izvesti u suvremenom arhitektonskom izričaju c. ukoliko je garaža (ili drugi pomoćni prostor) predviđena kao integralni dio glavne građevine i oblikovana na način da je ulično pročelje garaže najistureniji dio glavne građevine u odnosu na ulicu, ulično pročelje garaže smatra se uličnim pročeljem cijele građevine. 10. uvjeti za uređenje građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru 2. listopada 2026. “SLuŽBenI GLASnIK M a. najmanji potrebni broj i oblikovanje PGM utvrđuje se prema normativima iz odjeljka „Ostale odredbe“ b. najmanji udio prirodnog terena na pojedinoj građevnoj čestici iznosi 20% njene površine, pri čemu pojedinačna površina koja ulazi u obračun udjela prirodnog terena ne može biti manja od 10,0 m2 c. na zasebnoj građevnoj čestici dječjeg vrtića obavezno je urediti dječje igralište najmanje površine 60,0 m2 d. gradnja ograda je neobavezna, a ukoliko se predviđa, uobičajeno se je smješta na međe građevne čestice s unutarnje strane, te ovisno o oblikovanju okoliša može biti i više uvučena unutar čestice e. ukupna visina ulične ograde može biti najviše 1,5 m, a puno podnožje najviše 0,5 m, pri čemu otvaranje ulične ograde mora biti predviđeno u smjeru unutrašnjosti građevne čestice f. ograde na međi prema susjednim česticama mogu biti najveće visine 2,0 m, mjereno od niže kote terena susjednih čestica g. ograda može biti predviđena i kao živica, pri čemu ista mora u cijelosti biti unutar vlastite građevne čestice h. nasipi i iskopi terena, potporni zidovi, terase, stube i drugi elementi predviđeni u svrhu uređenja građevne čestice trebaju biti izvedeni na način da se uklope u cjelokupni okoliš ulice, te na način da se onemogući otjecanje oborinskih voda na štetu susjednih zemljišta i građevina.

Članak 22.

11. uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti a. mogućnost kolnog i pješačkog pristupa za osobe smanjene pokretljivosti ispituje se za ambulantu, a dodatno i za druge djelatnosti ukoliko je to utvrđeno kao obavezno posebnim propisom, na način i u obimu na koji to poseban propis zahtijeva. 12. način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu a. kolni priključak i priključci na funkcionalne sustave javne vodoopskrbe i javne odvodnje su obavezni za svaku građevnu česticu b. priključenje na ostale javne sustave komunalne infrastrukture nije obavezno, ali je u tom slučaju projektnim rješenjem potrebno dokazati da građevina koja se projektira nema potrebe za priključenjem na pojedini javni sustav ili iz funkcionalnih razloga ili radi predviđenih alternativnih načina korištenja energije za grijanje, hlađenje, ventilaciju i drugo c. za kolno priključenje i primjenu OIe primjenjuju se odredbe odjeljka “Ostale odredbe”, a za priključenje na ostalu infrastrukturu odredbe odjeljka “Infrastrukturni sustavi”. 13. uvjeti za rekonstrukciju ili uklanjanje postojeće građevine a. ako je postojeća glavna građevina zgrada SS, Pu, D ili uGL, rekonstruira se prema uvjetima za novu gradnju iz ovog pravila provedbe b. ako je postojeća glavna građevina zgrada u tipologiji gradnje u i n rekonstruira se na način da se na izgrađeni dio građevine primjenjuju uvjeti prema kojima je zgrada izgrađena, pri čemu se visina pročelja i nadzemna etažnost postojećeg dijela zgrade može uskladiti s uvjetima za tip čestice C1 i eĐIMuRSKe ŽuPAnIJe” Broj 24 - Stranica 291 C2, a dogradnja u smjeru dvorišta se oblikuje kao Pu zgrada prema uvjetima za glavnu građevinu iz ovog pravila provedbe c. postojeća pomoćna građevina poljoprivredne namjene može se rekonstruirati prema uvjetima za pomoćne građevine, a nove građevine poljoprivredne namjene ne mogu se graditi.

Članak 22.

14. pravila provedbe za pomoćne građevine a. H(pom)=3,5 m, Huk(pom)=5,0 m, e(pom)=1/P b. uz SS glavnu građevinu pomoćne građevine se smještaju u ravnini uličnog pročelja ili iza uličnog pročelja glavne građevine ako su predviđene kao prigrađene glavnoj građevini, najmanje 10,0 m uvučeno od regulacijske linije ako su predviđene kao slobodnostojeće, u odnosu na ostale međe vlastite građevne čestice udaljeno najmanje 1,0 m, a u odnosu na susjednu glavnu građevinu udaljeno najmanje 5,0 m c. uz Pu i D glavnu građevinu pomoćne građevine se smještaju iza dvorišnog pročelja glavne građevine, u odnosu na među na kojoj je smještena glavna građevina na toj međi ili odmaknuto od nje, u odnosu na ostale međe vlastite građevne čestice udaljeno najmanje 1,0 m, a u odnosu na susjednu glavnu građevinu udaljeno najmanje 5,0 m d. uz uGL glavnu građevinu pomoćne građevine se smještaju iza dvorišnog pročelja glavne građevine, u odnosu na ostale međe vlastite građevne čestice udaljeno najmanje 1,0 m, a u odnosu na susjednu glavnu građevinu udaljeno najmanje 5,0 m e. uz u glavnu građevinu pomoćne građevine se na istoj građevnoj čestici smještaju iza dvorišnog pročelja glavne građevine, u odnosu na ostale međe vlastite građevne čestice na jednoj od bočnih međa i najmanje 1,0 m od stražnje međe, a u odnosu na susjednu glavnu građevinu udaljeno najmanje 5,0 m. 15. pravila provedbe za prateće građevine druge namjene a. H(prat)=5,0 m, Huk(prat)=8,0 m, e(prat)=2/P+Pk b. ukoliko je na pojedinoj građevnoj čestici, za potrebe obavljanja dozvoljene prateće namjene potrebno izgraditi više zgrada i/ili građevina, jedna od tih zgrada za prateću namjenu se oblikuje prema uvjetima za prateće građevine a sve ostale prema uvjetima za pomoćne građevine c. uz SS glavnu građevinu prateća građevina se na istoj građevnoj čestici smješta iza uličnog pročelja glavne građevine ako je predviđena kao prigrađena glavnoj građevini, najmanje 10,0 m uvučeno od regulacijske linije ako je predviđena kao slobodnostojeća, u odnosu na ostale međe vlastite građevne čestice udaljeno najmanje 1,0 m, a u odnosu na susjednu glavnu građevinu udaljeno najmanje 5,0 m d. uz Pu i D glavnu građevinu prateća građevina se na istoj građevnoj čestici smješta iza dvorišnog pročelja glavne građevine, u odnosu na među na kojoj je smještena glavna građevina na toj međi ili odmaknuto od nje, u odnosu na ostale međe vlastite građevne čestice udaljeno najmanje 1,0 m, a u odnosu na susjednu glavnu građevinu udaljeno najmanje 5,0 m e. uz uGL glavnu građevinu prateće građevine se na istoj građevnoj čestici smještaju iza dvorišnog pročelja glavne građevine, u odnosu na ostale međe Stranica 292 - Broj 24 “SLuŽBenI GLASnIK M vlastite građevne čestice udaljeno najmanje 1,0 m, a u odnosu na susjednu glavnu građevinu udaljeno najmanje 5,0 m f. uzuglavnu građevinu prateće građevine druge namjene ne mogu se graditi.

Članak 22.

(2) Ostala pravila provedbe za površinu označenu: M-IG 1. ukoliko je na pojedinoj građevnoj čestici prateća namjena pružanje ugostiteljskih usluga na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu ili u domaćinstvu, potrebno je takav sadržaj organizirati kao zasebnu SuC, a broj smještajnih jedinica ograničen je odredbama posebnog sektorskog propisa. 2. Igrališta na otvorenom (sportska, rekreacijska i dječja), bez obzira da li se predviđaju na zasebnoj građevnoj čestici ili su predviđena kao pomoćne građevine uz glavnu građevinu, trebaju biti najmanje 12,0 m udaljena od najbližeg stambenog prostora na susjednoj građevnoj čestici. 3. Otvoreni bazen treba biti najmanje 6,0 m udaljen od glavne građevine na susjednoj građevnoj čestici. 4. Parkiralište, bez obzira da li se nalazi na zasebnoj građevnoj čestici ili na građevnoj čestici druge glavne namjene, oblikuje se prema odredbama za parkirališta iz odjeljka “Ostale odredbe” i “Cestovni promet”.

Članak 23.

Članak 23.
(1) Pravila provedbe za površinu označenu: M-IG/P 1. oblik i veličina građevne čestice i/ili obuhvat zahvata u prostoru a. građevna čestica individualne gradnje (IG); najviše 3 SuC po jednoj građevnoj čestici b. najmanja pojedinačna građevna čestica utvrđuje se kao tip A1, A2, B1, ili B2 prema odjeljku “Ostale odredbe”, osim za specifično utvrđene namjene prema ovoj točki c. najmanja i najveća površina zasebne građevne čestice parka, dječjeg igrališta, zaštitne zelene površine, prometne površine (kolne, pješačke, biciklističke, parkirališta) se ne uvjetuju d. najveća površina građevne čestice određena je površinom pravila provedbe e. površina zasebne građevne čestice manje infrastrukturne građevine utvrđuje se prema odjeljku “Ostale odredbe”. 2. namjena pojedinih građevina na građevnoj čestici ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. glavna građevina na pojedinačnoj građevnoj čestici unutar ovog pravila provedbe u pravilu je zgrada u jednoj ili više utvrđenih primarnih namjena prema odjeljku “namjena prostora” b. izuzetno od prethodnog, dječji vrtić nije moguće graditi unutar ovog pravila provedbe c. zgrada druge prateće namjene koju je prema odjeljku “namjena površina” moguće graditi na zasebnoj građevnoj čestici, u odnosu na vlastitu građevnu česticu smatra se glavnom građevinom i za nju se primjenjuju isti uvjeti (za građevni pravac, H, Huk, ep, en, kig i kis), kao za glavnu građevinu stambene namjene, te je uz nju moguće graditi samo kompatibilne pomoćne građevine, a gradnja prateće eĐIMuRSKe ŽuPAnIJe” 2. listopada 2026.

Članak 23.

građevine druge namjene na istoj građevnoj čestici nije dozvoljena d. u slučaju da se prema posebnom propisu mogu klasificirati kao površine komunalne infrastrukture, građevine niskogradnje (prometne površine, otvorena rekreacijska igrališta i drugo) i druge površine prateće namjene koje nisu građevine (zelene površine i slično) za koje je prema odjeljku “namjena prostora” utvrđena mogućnost gradnje i uređenja na zasebnoj građevnoj čestici, se u odnosu na vlastitu građevnu česticu smatraju glavnom građevinom ili površinom glavne namjene, a moguće ih je i međusobno kombinirati na istoj građevnoj čestici e. ukoliko se ne radi o komunalnoj infrastrukturi, građevine niskogradnje (prometne površine, prvenstveno parkirališta, trgovi i slično), mogu se graditi i uređivati na zasebnoj čestici koja neposredno graniči s građevnom česticom glavne građevine u čijoj su funkciji, ukoliko su čestice i glavne i prateće građevine obuhvaćene istim (jedinstvenim) obuhvatom zahvata u prostoru f. manju infrastrukturnu građevinu može se smjestiti unutar građevne čestice glavne građevine druge namjene u kom slučaju se smatra pomoćnom građevinom i oblikuje prema točki 14. ovog pravila provedbe ili se je smješta na zasebnoj građevnoj čestici kao glavnu građevinu i oblikuje prema uvjetima iz odjeljka “Ostale odredbe”. 3. smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici i/ ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. na pojedinačnoj građevnoj čestici može se smjestiti jedna glavna građevina primarne namjene, te uz nju više građevina kompatibilne prateće namjene i više pomoćnih građevina b. sadržaj prateće namjene smješta se unutar glavne građevine i/ili unutar prateće građevine, u oba slučaja kao zasebna samostalna uporabna cjelina (SuC)

Članak 23.

c. glavna građevina se smješta kao SS ili Pu, a u samo izuzetno ako se radi o rekonstrukciji kod koje drugačiji smještaj nije moguć d. ako se glavna građevina oblikuje kao Pu, preporuča se izbjegavati da se naslanja na zgradu na susjednoj građevnoj čestici (izbjegavanje dvojnih građevina) e. obavezni građevinski pravac utvrđuje se na regulacijskoj liniji za glavnu građevinu koja se rekonstruira, gradi kao zamjenska ili interpolira unutar uličnog niza u kojem su susjedne glavne građevine izvedene s uličnim pročeljem na regulacijskoj liniji, pri čemu se u slučaju uglovnice obavezni građevinski pravac uvjetuje samo u odnosu na jednu od dvije regulacijske linije, a smještaj uličnog pročelja na drugu regulacijsku liniju je opcionalan f. u uličnom nizu, unutar kojega građevinski pravac uobičajeno odstupa od regulacijske linije, ulično pročelje glavne građevine smješta se najmanje 5,0 m uvučeno od regulacijske linije, te ukoliko je glavna građevina uglovnica, drugi građevinski pravac utvrđuje se najmanje 3,0 m od druge regulacijske linije g. SS glavna građevina se smješta najmanje 1,0 m udaljeno od jedne bočne međe vlastite građevne 2. listopada 2026. “SLuŽBenI GLASnIK M čestice i najmanje 4,0 m udaljeno od suprotne bočne međe vlastite građevne čestice h. Pu glavna građevina se smješta na jednoj bočnoj međi vlastite građevne čestice i najmanje 4,0 m udaljeno od suprotne bočne međe vlastite građevne čestice i. ako se glavna građevina smješta kao u tip, građevna čestica obavezno treba imati drugi kolni pristup do stražnjeg dijela građevne čestice.

Članak 23.

4. izgrađenost građevne čestice a. za IG kig je utvrđen je u odjeljku “Ostale odredbe” b. za sve sporne situacije, prema ovom pravilu provedbe kig=0,4 c. kig se obračunava samo za zahvate visokogradnje, a u odnosu na zahvate niskogradnje i infrastrukturu se ne računa. 5. iskoristivost građevne čestice a. na građevnoj čestici za prizemnicu (tipovi: A1, B1) kis=1,0 b. na građevnoj čestici za katnicu (tipovi: A2, B2) kis=1,2 c. kis se obračunava samo za zahvate visokogradnje, a u odnosu na zahvate niskogradnje i infrastrukturu se ne računa. 6. građevinska (bruto) površina građevina a. najveća dozvoljena vrijednost zbirne građevinske (bruto) površine svih građevina na čestici proizlazi iz najveće pripadajuće dozvoljene vrijednosti koeficijenta iskoristivosti građevne čestice i površine građevne čestice, odnosno obračunava se kao njihov međusobni umnožak (GBP=kis x PGČ). 7. visina i broj etaža građevine a. na građevnoj čestici za prizemnicu (tipovi: A1, B1) H=5,0 m, Huk=8,0 m, e=3, ep=1/Po, en=2/P+Pk b. na građevnoj čestici za katnicu (tipovi: A2, B2) H=7,0 m, Huk=10,0 m, e=4, ep=1/Po, en=3/P+1K+Pk c. na građevnim česticama tip A1 i A2 najviša dozvoljena etaža može se umjesto kao potkrovlje (Pk) oblikovati kao uvučeni kat (uk), ukoliko udaljenost do najbliže glavne građevine na susjednim građevnim česticama iznosi najmanje 5,0 m d. bez obzira na tip građevne čestice, najniža dozvoljena etaža glavne građevine može se umjesto kao podrum (Po) oblikovati kao suteren (S). 8. veličina građevine koja nije zgrada a. Huk=5,0 m.

Članak 23.

9. uvjeti za oblikovanje građevine a. očekuje se da se nove zgrade oblikuju u suvremenom arhitektonskom izričaju, te primjenom metoda energetske učinkovitosti i očuvanja okoliša b. ukoliko je garaža (ili drugi pomoćni prostor) predviđena kao integralni dio glavne građevine i oblikovana na način da je ulično pročelje garaže najistureniji dio glavne građevine u odnosu na ulicu, ulično pročelje garaže smatra se uličnim pročeljem cijele građevine. 10. uvjeti za uređenje građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru eĐIMuRSKe ŽuPAnIJe” Broj 24 - Stranica 293 a. najmanji potrebni broj i oblikovanje PGM utvrđuje se prema normativima iz odjeljka „Ostale odredbe“ b. najmanji udio prirodnog terena na pojedinoj građevnoj čestici iznosi 20% njene površine, pri čemu pojedinačna površina koja ulazi u obračun udjela prirodnog terena ne može biti manja od 10,0 m2 c. gradnja ograda je neobavezna, a ukoliko se predviđa, uobičajeno se je smješta na međe građevne čestice s unutarnje strane, te ovisno o oblikovanju okoliša može biti i više uvučena unutar čestice d. ukupna visina ulične ograde može biti najviše 1,5 m, a puno podnožje najviše 0,5 m, pri čemu otvaranje ulične ograde mora biti predviđeno u smjeru unutrašnjosti građevne čestice e. ograde na međi prema susjednim česticama mogu biti najveće visine 2,0 m, mjereno od niže kote terena susjednih čestica f. ograda može biti predviđena i kao živica, pri čemu ista mora u cijelosti biti unutar vlastite građevne čestice g. nasipi i iskopi terena, potporni zidovi, terase, stube i drugi elementi predviđeni u svrhu uređenja građevne čestice trebaju biti izvedeni na način da se uklope u cjelokupni okoliš ulice, te na način da se onemogući otjecanje oborinskih voda na štetu susjednih zemljišta i građevina.

Članak 23.

11. uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti a. mogućnost kolnog i pješačkog pristupa za osobe smanjene pokretljivosti ispituje se ukoliko je to utvrđeno kao obavezno posebnim propisom, na način i u obimu na koji to poseban propis zahtijeva. 12. način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu a. kolni priključak i priključci na funkcionalne sustave javne vodoopskrbe i javne odvodnje su obavezni za svaku građevnu česticu b. priključenje na ostale javne sustave komunalne infrastrukture nije obavezno, ali je u tom slučaju projektnim rješenjem potrebno dokazati da građevina koja se projektira nema potrebe za priključenjem na pojedini javni sustav ili iz funkcionalnih razloga ili radi predviđenih alternativnih načina korištenja energije za grijanje, hlađenje, ventilaciju i drugo c. za kolno priključenje i primjenu OIe primjenjuju se odredbe odjeljka “Ostale odredbe”, a za priključenje na ostalu infrastrukturu odredbe odjeljka “Infrastrukturni sustavi”. 13. uvjeti za rekonstrukciju ili uklanjanje postojeće građevine a. ako je postojeća glavna građevina zgrada SS, Pu, D ili uGL, rekonstruira se prema uvjetima za novu gradnju iz ovog pravila provedbe b. ako je postojeća glavna građevina zgrada u tipologiji gradnje u i n rekonstruira se na način da se na izgrađeni dio građevine primjenjuju uvjeti prema kojima je zgrada izgrađena, pri čemu se visina pročelja i nadzemna etažnost postojećeg dijela zgrade može uskladiti s uvjetima za tip čestice C1 i C2, a dogradnja u smjeru dvorišta se oblikuje kao Pu zgrada prema uvjetima za glavnu građevinu iz ovog pravila provedbe Stranica 294 - Broj 24 “SLuŽBenI GLASnIK M c. postojeća pomoćna građevina poljoprivredne namjene može se rekonstruirati prema uvjetima za pomoćne građevine, a nove građevine poljoprivredne namjene ne mogu se graditi.

Članak 23.

14. pravila provedbe za pomoćne građevine a. za pomoćne građevine u funkciji obavljanja gospodarskih djelatnosti H(pom)=5,0 m, Huk(pom)=8,0 m, e(pom)=1/P b. za ostale pomoćne građevine H(pom)=3,5 m, Huk(pom)=5,0 m, e(pom)=1/P c. uz SS glavnu građevinu pomoćne građevine se smještaju u ravnini uličnog pročelja ili iza uličnog pročelja glavne građevine ako su predviđene kao prigrađene glavnoj građevini, najmanje 10,0 m uvučeno od regulacijske linije ako su predviđene kao slobodnostojeće, u odnosu na ostale međe vlastite građevne čestice udaljeno najmanje 1,0 m, a u odnosu na susjednu glavnu građevinu udaljeno najmanje 5,0 m d. uz Pu i D glavnu građevinu pomoćne građevine se smještaju iza dvorišnog pročelja glavne građevine, u odnosu na među na kojoj je smještena glavna građevina na toj međi ili odmaknuto od nje, u odnosu na ostale međe vlastite građevne čestice udaljeno najmanje 1,0 m, a u odnosu na susjednu glavnu građevinu udaljeno najmanje 5,0 m e. uz uGL glavnu građevinu pomoćne građevine se smještaju iza dvorišnog pročelja glavne građevine, u odnosu na ostale međe vlastite građevne čestice udaljeno najmanje 1,0 m, a u odnosu na susjednu glavnu građevinu udaljeno najmanje 5,0 m f. uz u glavnu građevinu pomoćne građevine se na istoj građevnoj čestici smještaju iza dvorišnog pročelja glavne građevine, u odnosu na ostale međe vlastite građevne čestice na jednoj od bočnih međa i najmanje 1,0 m od stražnje međe, a u odnosu na susjednu glavnu građevinu udaljeno najmanje 5,0 m. 15. pravila provedbe za prateće građevine druge namjene a. H(prat)=7,0 m, Huk(prat)=10,0 m, e(prat)=2/P+1K b. ukoliko je na pojedinoj građevnoj čestici, za potrebe obavljanja dozvoljene prateće namjene potrebno izgraditi više zgrada i/ili građevina, jedna od tih zgrada za prateću namjenu se oblikuje prema uvjetima za prateće građevine a sve ostale prema uvjetima za pomoćne građevine c. uz SS glavnu građevinu prateća građevina se na istoj građevnoj čestici smješta iza uličnog pročelja glavne građevine ako je predviđena kao prigrađena glavnoj građevini, najmanje 10,0 m uvučeno od regulacijske linije ako je predviđena kao slobodnostojeća, u odnosu na ostale međe vlastite građevne čestice udaljeno najmanje 1,0 m, a u odnosu na susjednu glavnu građevinu udaljeno najmanje 5,0 m d. uz Pu i D glavnu građevinu prateća građevina se na istoj građevnoj čestici smješta iza dvorišnog pročelja glavne građevine, u odnosu na među na kojoj je smještena glavna građevina na toj međi ili odmaknuto od nje, u odnosu na ostale međe vlastite građevne čestice udaljeno najmanje 1,0 m, a u odnosu na susjednu glavnu građevinu udaljeno najmanje 5,0 m e. uz uGL glavnu građevinu prateće građevine se na istoj građevnoj čestici smještaju iza dvorišnog eĐIMuRSKe ŽuPAnIJe” 2. listopada 2026.

Članak 23.

pročelja glavne građevine, u odnosu na ostale međe vlastite građevne čestice udaljeno najmanje 1,0 m, a u odnosu na susjednu glavnu građevinu udaljeno najmanje 5,0 m f. uzuglavnu građevinu prateće građevine druge namjene ne mogu se graditi.
(2) Ostala pravila provedbe za površinu označenu: M-IG/P 1. Igrališta na otvorenom trebaju biti najmanje 12,0 m udaljena od najbližeg stambenog prostora na susjednoj građevnoj čestici. 2. Otvoreni bazen treba biti najmanje 6,0 m udaljen od glavne građevine na susjednoj građevnoj čestici. 3. Parkiralište, bez obzira da li se nalazi na zasebnoj građevnoj čestici ili na građevnoj čestici druge glavne namjene, oblikuje se prema odredbama za parkirališta iz odjeljka “Ostale odredbe” i “Cestovni promet”.

Članak 24.

Članak 24.
(1) Pravila provedbe za površinu označenu: M-MJ1 1. oblik i veličina građevne čestice i/ili obuhvat zahvata u prostoru a. građevna čestica manje ili srednje višejedinične gradnje (MV ili SV); broj SuC po jednoj građevnoj čestici određuje se ovisno o tipu višejedinične gradnje prema odjeljku “Ostale odredbe” b. najmanja građevna čestica utvrđuje se kao tip D1, D2, e1 ili e2 prema odjeljku “Ostale odredbe”, osim za specifično utvrđene namjene prema ovoj točki c. najmanja površina zasebne čestice građevne za sportsko-rekreacijske površine i/ili igrališta na otvorenom se ne uvjetuje, a najveća se utvrđuje s 1.500,0 m2 d. najmanja i najveća površina zasebne građevne čestice parka, dječjeg igrališta, zaštitne zelene površine, prometne površine (kolne, pješačke, biciklističke, parkirališta) se ne uvjetuju e. za građevne čestice s drugim dozvoljenim namjenama glavne građevine, najveća površina se ne uvjetuje f. površina zasebne građevne čestice manje infrastrukturne građevine utvrđuje se prema odjeljku “Ostale odredbe”. 2. namjena pojedinih građevina na građevnoj čestici ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. glavna građevina na pojedinačnoj građevnoj čestici unutar ovog pravila provedbe u pravilu je složena građevina - zgrada s više međusobno kompatibilnih namjena utvrđenih prema odjeljku “namjena prostora” b. izuzetno od prethodnog, glavna građevina može imati jednu namjenu ako se veličinom uklapa u tipologiju gradnje ovog pravila provedbe (primjerice trgovina dnevne opskrbe, uslužna djelatnost i slično)

Članak 24.

c. zgrada prateće namjene koju je prema odjeljku “namjena površina” moguće graditi na zasebnoj građevnoj čestici, u odnosu na vlastitu građevnu česticu smatra se glavnom građevinom i za nju se primjenjuju isti uvjeti (za građevni pravac, H, Huk, ep, en, kig i kis), kao za glavnu građevinu primarne namjene. d. slučaju da se prema posebnom propisu mogu klasificirati kao površine komunalne infrastrukture, 2. listopada 2026. “SLuŽBenI GLASnIK M građevine niskogradnje (prometne površine, otvorena rekreacijska igrališta i drugo) i druge površine prateće namjene koje nisu građevine (zelene površine i slično) za koje je prema odjeljku “namjena prostora” utvrđena mogućnost gradnje i uređenja na zasebnoj građevnoj čestici, se u odnosu na vlastitu građevnu česticu smatraju glavnom građevinom ili površinom glavne namjene, a moguće ih je i međusobno kombinirati na istoj građevnoj čestici e. ukoliko se ne radi o komunalnoj infrastrukturi, građevine niskogradnje (prometne površine, prvenstveno parkirališta, trgovi i slično), mogu se graditi i uređivati na zasebnoj čestici koja neposredno graniči s građevnom česticom glavne građevine u čijoj su funkciji, ukoliko su čestice i glavne i prateće građevine obuhvaćene istim (jedinstvenim) obuhvatom zahvata u prostoru f. manju infrastrukturnu građevinu može se smjestiti unutar građevne čestice glavne građevine kao njen dio ili se je smješta na zasebnoj građevnoj čestici kao glavnu građevinu i oblikuje prema uvjetima iz odjeljka “Ostale odredbe”. 3. smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici i/ ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. na pojedinačnoj građevnoj čestici obavezno je smjestiti jednu glavnu građevinu b. jedan ili više sadržaja pratećih namjena smještaju se unutar (složene) glavne građevine kao samostalne uporabne cjeline (SuC)

Članak 24.

c. jedan ili više pomoćnih sadržaja smještaju se unutar (složene) glavne građevine, a u slučaju potrebe mogu se oblikovati kao samostalne uporabne cjeline (SuC) d. izuzetno od prethodnog, izvan glavne građevine na istoj građevnoj čestici moguće je smjestiti spremište za skupljanje otpada u funkciji jednog ili više sadržaja glavne građevine i biciklarnik e. nova ili zamjenska glavna građevina se smješta kao SS, a postojeća SS i Pu se rekonstruiraju na isti način na koji su izgrađene f. ulično pročelje glavne građevine smješta se najmanje 5,0 m uvučeno od regulacijske linije g. SS glavna građevina se smješta najmanje 4,0 m udaljeno od svih ostalih međa vlastite građevne čestice (međe koje nisu regulacijska linija) h. Pu glavna građevina smješta se na jednoj bočnoj međi vlastite građevne čestice i najmanje 4,0 m udaljeno od svih ostalih međa vlastite građevne čestice (međe koje nisu regulacijska linija). 4. izgrađenost građevne čestice a. za tipove višejedinične gradnje (MV, SV) kig je utvrđen je u odjeljku “Ostale odredbe” b. za sve sporne situacije, prema ovom pravilu provedbe kig=0,3 c. kig se obračunava samo za zahvate visokogradnje, a u odnosu na zahvate niskogradnje i infrastrukturu se ne računa. 5. iskoristivost građevne čestice a. kis=1,2 b. kis se obračunava samo za zahvate visokogradnje, a u odnosu na zahvate niskogradnje i infrastrukturu se ne računa. eĐIMuRSKe ŽuPAnIJe” Broj 24 - Stranica 295 6. građevinska (bruto) površina građevina a. najveća dozvoljena vrijednost zbirne građevinske (bruto) površine svih građevina na čestici proizlazi iz najveće pripadajuće dozvoljene vrijednosti koeficijenta iskoristivosti građevne čestice i površine građevne čestice, odnosno obračunava se kao njihov međusobni umnožak (GBP=kis x PGČ).

Članak 24.

7. visina i broj etaža građevine a. H=7,0 m; Huk=11,0 m; e=4; ep=1/Po; en=3/ P+1K+Pk (ili uk) b. bez obzira na tip građevne čestice, najniža dozvoljena etaža glavne građevine može se umjesto kao podrum (Po) oblikovati kao suteren (S). 8. veličina građevine koja nije zgrada a. Huk=5,0 m. 9. uvjeti za oblikovanje građevine a. očekuje se da se nove zgrade oblikuju u suvremenom arhitektonskom izričaju, te primjenom metoda energetske učinkovitosti i očuvanja okoliša. 10. uvjeti za uređenje građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru a. najmanji potrebni broj i oblikovanje PGM utvrđuje se prema normativima iz odjeljka „Ostale odredbe“ b. najmanji udio prirodnog terena na pojedinoj građevnoj čestici iznosi 20% njene površine, pri čemu pojedinačna površina koja ulazi u obračun udjela prirodnog terena ne može biti manja od 10,0 m2 c. na zasebnoj građevnoj čestici dječjeg vrtića obavezno je urediti dječje igralište najmanje površine 60,0 m2 d. gradnja ograda je neobavezna, a ukoliko se predviđa, uobičajeno se je smješta na međe građevne čestice s unutarnje strane, te ovisno o oblikovanju okoliša može biti i više uvučena unutar čestice e. ukupna visina ulične ograde može biti najviše 1,5 m, a puno podnožje najviše 0,5 m, pri čemu otvaranje ulične ograde mora biti predviđeno u smjeru unutrašnjosti građevne čestice f. ograde na međi prema susjednim česticama mogu biti najveće visine 2,0 m, mjereno od niže kote terena susjednih čestica g. ograda može biti predviđena i kao živica, pri čemu ista mora u cijelosti biti unutar vlastite građevne čestice h. nasipi i iskopi terena, potporni zidovi, terase, stube i drugi elementi predviđeni u svrhu uređenja građevne čestice trebaju biti izvedeni na način da se uklope u cjelokupni okoliš ulice, te na način da se onemogući otjecanje oborinskih voda na štetu susjednih zemljišta i građevina.

Članak 24.

11. uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti a. mogućnost kolnog i pješačkog pristupa za osobe smanjene pokretljivosti ispituje se ukoliko je to utvrđeno kao obavezno posebnim propisom, na način i u obimu na koji to poseban propis zahtijeva. 12. način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu a. kolni priključak i priključci na funkcionalne sustave javne vodoopskrbe i javne odvodnje su obavezni za svaku građevnu česticu Stranica 296 - Broj 24 “SLuŽBenI GLASnIK M b. priključenje na ostale javne sustave komunalne infrastrukture nije obavezno, ali je u tom slučaju projektnim rješenjem potrebno dokazati da građevina koja se projektira nema potrebe za priključenjem na pojedini javni sustav ili iz funkcionalnih razloga ili radi predviđenih alternativnih načina korištenja energije za grijanje, hlađenje, ventilaciju i drugo c. za kolno priključenje i primjenu OIe primjenjuju se odredbe odjeljka “Ostale odredbe”, a za priključenje na ostalu infrastrukturu odredbe odjeljka “Infrastrukturni sustavi”. 13. uvjeti za rekonstrukciju ili uklanjanje postojeće građevine a. rekonstrukcija postojeće građevine vrši se prema uvjetima za novu gradnju iz ovog pravila provedbe b. izuzetno od prethodnog, kod rekonstrukcije postojeće glavne građevine nadzemne etažnosti en=P+2K potrebno je akceptirati takvu postojeću nadzemnu etažnost i tome prilagoditi visinu zgrade, uz uvjet da ukupna visina kod rekonstrukcije ne može prijeći Huk=12,0 m.

Članak 24.

14. pravila provedbe za pomoćne građevine a. H(pom)=3,5 m, Huk(pom)=5,0 m, e(pom)=1/P b. pomoćna građevina - spremište za skupljanje otpada i biciklarnik se smještaju ili iza uličnog pročelja glavne građevine, u odnosu na ostale međe vlastite građevne čestice udaljeno najmanje 1,0 m, a u odnosu na susjednu glavnu građevinu udaljeno najmanje 10,0 m. 15. pravila provedbe za prateće građevine druge namjene a. gradnja prateće građevine na istoj građevnoj čestici uz glavnu građevinu nije dozvoljena u ovom pravilu provedbe b. prateća građevina druge namjene na zasebnoj građevnoj čestici gradi se prema uvjetima za glavnu građevinu.
(2) Ostala pravila provedbe za površinu označenu: M-MJ1 1. Igrališta na otvorenom (sportska, rekreacijska i dječja), bez obzira da li se predviđaju na zasebnoj građevnoj čestici ili su predviđena kao pomoćne građevine uz glavnu građevinu, trebaju biti najmanje 12,0 m udaljena od najbližeg stambenog prostora na susjednoj građevnoj čestici. 2. Otvoreni bazen treba biti najmanje 6,0 m udaljen od glavne građevine na susjednoj građevnoj čestici. 3. Parkiralište, bez obzira da li se nalazi na zasebnoj građevnoj čestici ili na građevnoj čestici druge glavne namjene, oblikuje se prema odredbama za parkirališta iz odjeljka “Ostale odredbe” i “Cestovni promet”.

Članak 25.

Članak 25.
(1) Pravila provedbe za površinu označenu: M-MJ2 1. oblik i veličina građevne čestice i/ili obuhvat zahvata u prostoru a. građevna čestica srednje ili veće višejedinične gradnje (SV ili VV); broj SuC po jednoj građevnoj čestici određuje se ovisno o tipu višejedinične gradnje prema odjeljku “Ostale odredbe” b. najmanja građevna čestica utvrđuje se kao tip D2, D3 ili e2 prema odjeljku “Ostale odredbe”, osim za specifično utvrđene namjene prema ovoj točki eĐIMuRSKe ŽuPAnIJe” 2. listopada 2026. c. najmanja površina zasebne čestice građevne za sportsko-rekreacijske površine i/ili igrališta na otvorenom se ne uvjetuje, a najveća se utvrđuje s 1.500,0 m2 d. najmanja i najveća površina zasebne građevne čestice parka, dječjeg igrališta, zaštitne zelene površine, prometne površine (kolne, pješačke, biciklističke, parkirališta) se ne uvjetuju e. za građevne čestice s drugim dozvoljenim namjenama glavne građevine, najveća površina se ne uvjetuje f. površina zasebne građevne čestice manje infrastrukturne građevine utvrđuje se prema odjeljku “Ostale odredbe”. 2. namjena pojedinih građevina na građevnoj čestici ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. glavna građevina na pojedinačnoj građevnoj čestici unutar ovog pravila provedbe u pravilu je složena građevina - zgrada s više međusobno kompatibilnih namjena utvrđenih prema odjeljku “namjena prostora” b. zgrada prateće namjene koju je prema odjeljku “namjena površina” moguće graditi na zasebnoj građevnoj čestici, u odnosu na vlastitu građevnu česticu smatra se glavnom građevinom i za nju se primjenjuju isti uvjeti (za građevni pravac, H, Huk, ep, en, kig i kis), kao za glavnu građevinu primarne namjene.

Članak 25.

c. slučaju da se prema posebnom propisu mogu klasificirati kao površine komunalne infrastrukture, građevine niskogradnje (prometne površine, otvorena rekreacijska igrališta i drugo) i druge površine prateće namjene koje nisu građevine (zelene površine i slično) za koje je prema odjeljku “namjena prostora” utvrđena mogućnost gradnje i uređenja na zasebnoj građevnoj čestici, se u odnosu na vlastitu građevnu česticu smatraju glavnom građevinom ili površinom glavne namjene, a moguće ih je i međusobno kombinirati na istoj građevnoj čestici d. ukoliko se ne radi o komunalnoj infrastrukturi, građevine niskogradnje (prometne površine, prvenstveno parkirališta, trgovi i slično), mogu se graditi i uređivati na zasebnoj čestici koja neposredno graniči s građevnom česticom glavne građevine u čijoj su funkciji, ukoliko su čestice i glavne i prateće građevine obuhvaćene istim (jedinstvenim) obuhvatom zahvata u prostoru e. manju infrastrukturnu građevinu može se smjestiti unutar građevne čestice glavne građevine kao njen dio ili se je smješta na zasebnoj građevnoj čestici kao glavnu građevinu i oblikuje prema uvjetima iz odjeljka “Ostale odredbe”. 3. smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici i/ ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. na pojedinačnoj građevnoj čestici obavezno je smjestiti jednu glavnu građevinu b. jedan ili više sadržaja pratećih namjena smještaju se unutar (složene) glavne građevine kao samostalne uporabne cjeline (SuC) c. jedan ili više pomoćnih sadržaja smještaju se unutar (složene) glavne građevine, a u slučaju potrebe mogu se oblikovati kao samostalne uporabne cjeline (SuC)

Stranica 297

Članak 25.

2. listopada 2026. “SLuŽBenI GLASnIK M d. izuzetno od prethodnog, izvan glavne građevine na istoj građevnoj čestici moguće je smjestiti spremište za skupljanje otpada u funkciji jednog ili više sadržaja glavne građevine i biciklarnik e. nova ili zamjenska glavna građevina se smješta kao SS, a postojeća SS i Pu se rekonstruiraju na isti način na koji su izgrađene f. ulično pročelje glavne građevine smješta se najmanje 5,0 m uvučeno od regulacijske linije g. SS glavna građevina se smješta najmanje 4,0 m udaljeno od svih ostalih međa vlastite građevne čestice (međe koje nisu regulacijska linija) h. Pu glavna građevina smješta se na jednoj bočnoj međi vlastite građevne čestice i najmanje 4,0 m udaljeno od svih ostalih međa vlastite građevne čestice (međe koje nisu regulacijska linija). 4. izgrađenost građevne čestice a. za tipove višejedinične gradnje (SV, VV) kig je utvrđen je u odjeljku “Ostale odredbe” b. za sve sporne situacije, prema ovom pravilu provedbe kod nove gradnje i zamjenske gradnje kig=0,3 c. kod rekonstrukcije glavne građevne na građevnim česticama kod kojih je postojeći kig veći od 0,3, moguće je zadržati utvrđeni kig obračunat na postojeće zgrade na toj građevnoj čestici d. kig se obračunava samo za zahvate visokogradnje, a u odnosu na zahvate niskogradnje i infrastrukturu se ne računa. 5. iskoristivost građevne čestice a. kis=1,2 b. kis se obračunava samo za zahvate visokogradnje, a u odnosu na zahvate niskogradnje i infrastrukturu se ne računa. 6. građevinska (bruto) površina građevina a. najveća dozvoljena vrijednost zbirne građevinske (bruto) površine svih građevina na čestici proizlazi iz najveće pripadajuće dozvoljene vrijednosti koeficijenta iskoristivosti građevne čestice i površine građevne čestice, odnosno obračunava se kao njihov međusobni umnožak (GBP=kis x PGČ).

Članak 25.

7. visina i broj etaža građevine a. H=11,0 m; Huk=13,0 m; e=4; ep=1/Po; en=3/P+2K b. bez obzira na tip građevne čestice, najniža dozvoljena etaža glavne građevine može se umjesto kao podrum (Po) oblikovati kao suteren (S). 8. veličina građevine koja nije zgrada a. Huk=5,0 m. 9. uvjeti za oblikovanje građevine a. očekuje se da se nove zgrade oblikuju u suvremenom arhitektonskom izričaju, te primjenom metoda energetske učinkovitosti i očuvanja okoliša. 10. uvjeti za uređenje građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru a. najmanji potrebni broj i oblikovanje PGM utvrđuje se prema normativima iz odjeljka „Ostale odredbe“ b. najmanji udio prirodnog terena na pojedinoj građevnoj čestici iznosi 20% njene površine, pri čemu pojedinačna površina koja ulazi u obračun eĐIMuRSKe ŽuPAnIJe” Broj 24 - Stranica 297 udjela prirodnog terena ne može biti manja od 10,0 m2 c. na zasebnoj građevnoj čestici dječjeg vrtića obavezno je urediti dječje igralište najmanje površine 60,0 m2 d. gradnja ograda je neobavezna, a ukoliko se predviđa, uobičajeno se je smješta na međe građevne čestice s unutarnje strane, te ovisno o oblikovanju okoliša može biti i više uvučena unutar čestice e. ukupna visina ulične ograde može biti najviše 1,5 m, a puno podnožje najviše 0,5 m, pri čemu otvaranje ulične ograde mora biti predviđeno u smjeru unutrašnjosti građevne čestice f. ograde na međi prema susjednim česticama mogu biti najveće visine 2,0 m, mjereno od niže kote terena susjednih čestica g. ograda može biti predviđena i kao živica, pri čemu ista mora u cijelosti biti unutar vlastite građevne čestice h. nasipi i iskopi terena, potporni zidovi, terase, stube i drugi elementi predviđeni u svrhu uređenja građevne čestice trebaju biti izvedeni na način da se uklope u cjelokupni okoliš ulice, te na način da se onemogući otjecanje oborinskih voda na štetu susjednih zemljišta i građevina.

Članak 25.

11. uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti a. mogućnost kolnog i pješačkog pristupa za osobe smanjene pokretljivosti ispituje se ukoliko je to utvrđeno kao obavezno posebnim propisom, na način i u obimu na koji to poseban propis zahtijeva. 12. način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu a. kolni priključak i priključci na funkcionalne sustave javne vodoopskrbe i javne odvodnje su obavezni za svaku građevnu česticu b. priključenje na ostale javne sustave komunalne infrastrukture nije obavezno, ali je u tom slučaju projektnim rješenjem potrebno dokazati da građevina koja se projektira nema potrebe za priključenjem na pojedini javni sustav ili iz funkcionalnih razloga ili radi predviđenih alternativnih načina korištenja energije za grijanje, hlađenje, ventilaciju i drugo c. za kolno priključenje i primjenu OIe primjenjuju se odredbe odjeljka “Ostale odredbe”, a za priključenje na ostalu infrastrukturu odredbe odjeljka “Infrastrukturni sustavi”. 13. uvjeti za rekonstrukciju ili uklanjanje postojeće građevine a. rekonstrukcija postojeće građevine vrši se prema uvjetima za novu gradnju iz ovog pravila provedbe. 14. pravila provedbe za pomoćne građevine a. H(pom)=3,5 m, Huk(pom)=5,0 m, e(pom)=1/P b. pomoćna građevina - spremište za skupljanje otpada i biciklarnik se smještaju ili iza uličnog pročelja glavne građevine, u odnosu na ostale međe vlastite građevne čestice udaljeno najmanje 1,0 m, a u odnosu na susjednu glavnu građevinu udaljeno najmanje 10,0 m.

Članak 25.

15. pravila provedbe za prateće građevine druge namjene a. gradnja prateće građevine na istoj građevnoj čestici uz glavnu građevinu nije dozvoljena u ovom pravilu provedbe Stranica 298 - Broj 24 “SLuŽBenI GLASnIK M b. prateća građevina druge namjene na zasebnoj građevnoj čestici gradi se prema uvjetima za glavnu građevinu.
(2) Ostala pravila provedbe za površinu označenu: M-MJ2 1. Igrališta na otvorenom (sportska, rekreacijska i dječja), bez obzira da li se predviđaju na zasebnoj građevnoj čestici ili su predviđena kao pomoćne građevine uz glavnu građevinu, trebaju biti najmanje 12,0 m udaljena od najbližeg stambenog prostora na susjednoj građevnoj čestici. 2. Otvoreni bazen treba biti najmanje 6,0 m udaljen od glavne građevine na susjednoj građevnoj čestici. 3. Parkiralište, bez obzira da li se nalazi na zasebnoj građevnoj čestici ili na građevnoj čestici druge glavne namjene, oblikuje se prema odredbama za parkirališta iz odjeljka “Ostale odredbe” i “Cestovni promet”.

Članak 26.

Članak 26.
(1) Pravila provedbe za površinu označenu: T-AK1 1. oblik i veličina građevne čestice i/ili obuhvat zahvata u prostoru a. pravilo provedbe odnosi se na Turističku zonu Trate u Maloj Subotici namijenjenu za kamp uz rekreacijski ribnjak b. obuhvat zahvata u prostoru utvrđuje se ukupnom površinom pripadajućeg pravila provedbe, a preporuča se da se u istoj površini formira (jedinstvena) građevna čestica arhitektonskog kompleksa c. ukoliko se građevna čestica unutar pojedinačnog pravila provedbe formira kao manja od te površine, ne može biti manja od 5.000,0 m2 d. najmanja površina zasebne građevne čestice zelene površine i prometne površine (kolne, pješačke, biciklističke, parkirališta) se ne uvjetuje, a najveća iznosi 30% površine pripadajućeg pravila provedbe. 2. namjena pojedinih građevina na građevnoj čestici ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. glavna građevina na pojedinačnoj građevnoj čestici unutar ovog pravila provedbe u pravilu je građevina ili arhitektonski kompleks u jednoj ili više utvrđenih namjena prema odjeljku “namjena prostora” b. namjenu pojedine građevine potrebno je uskladiti prema posebnim sektorskim propisima, u kojima je određena i turistička kategorizacija. 3. smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici i/ ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. građevine se smještaju na način da međusobno čine arhitektonski kompleks b. najmanja udaljenost građevina od regulacijske linije je 5,0 m, a od svih ostalih međa građevne čestice je polovina visine pročelja (1/2 H) ali ne može biti manja od 4,0 m c. međusobnaudaljenostgrađevinaunutararhitektonskog kompleksa treba biti usklađena s propisima za zaštitu od prirodnih nepogoda, zaštite od požara i zaštite na radu d. zgrade unutar arhitektonskog kompleksa se mogu predvidjeti kao SS i Pu, pri čemu se preporuča da slobodnostojeće zgrade budu međusobno udaljene za najmanje 1/2H više zgrade, ali ne manje od 4,0 m.

Ostali akti u ovom izdanju (63)