Arhiva › 2026. › SGMŽ 24

SGMŽOpćina Gornji Mihaljevec · 2. listopada 2026. · KLASA 350-03/24-37/01 · URBROJ 2109-21-02-26-27

Odluka o donošenju izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Gornji Mihaljevec

Važenje nije potvrđeno. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 202

Članak 25.

o. Tovilište za uzgoj peradi kapaciteta 18000-25000 pilića smješta se minimalno 100 m od najbliže stambene građevine, 50 m od državne ceste i 20 m od županijske i lokalne ceste. p. Tovilište za uzgoj peradi kapaciteta više od 25000 pilića smješta se minimalno 200 m od najbliže stambene građevine, 100 m od državne ceste i 50 m od županijske i lokalne ceste. r. Iznimno, udaljenost tovilišta od stambene građevine na izgrađenoj građevnoj čestici može biti i manja ukoliko se radi o vlasniku građevine na istoj građevnoj čestici, eĐIMuRSKe ŽuPAnIJe” 2. listopada 2026. pod uvjetom da je tovilište propisno udaljeno od drugih izdvojenih dijelova građevinskih područja. 4. izgrađenost građevne čestice a. Za građevnu česticu na kojoj je obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo koeficijent izgrađenosti može iznositi maksimalno 30% (kig=0,3) uz ispunjenje uvjeta minimalne veličine građevne čestice od 0,2 ha. b. Za građevnu česticu na kojoj se odvija poljoprivredna proizvodnja koeficijent izgrađenosti može iznositi maksimalno 40% (kig=0,4), uz ispunjenje uvjeta minimalne veličine građevne čestice od 0,2 ha (poljoprivredna proizvodnja) te 0,3 ha (staklenička proizvodnja bilja). c. Veličina čestice namijenjene za izgradnju tovilišta mora iznositi najmanje 0,2 ha, a koeficijent izgrađenosti mora biti najviše 40% (kig=0,4). Katastarska čestica koja je služila kao osnova za odobrenje zahvata – izgradnju tovilišta, ne smije se kasnije parcelirati na manje dijelove. 5. iskoristivost građevne čestice a. Koeficijent iskoristivosti građevne čestice može biti najviše 60% (kis=0,6).

Članak 25.

6. građevinska (bruto) površina građevina a. Maksimalna građevinska (bruto) površina građevine iznosi 400 m² za stambene građevine. b. Maksimalna građevinska (bruto) površina iznosi 2500 m² za gospodarske građevine. 7. visina i broj etaža građevine a. Pčelinjaci mogu biti prizemne građevine bez podruma s visinom vijenca maksimalno 3,0 m od uređenog terena. b. Visina vijenca tovilišta može iznositi najviše 5,0 m i može se izvesti samo u jednoj etaži. c. Visina vijenca gospodarskih građevina poljoprivredne namjene može iznositi najviše 5,0 m, iznimno i više, ako to zahtijeva tehnološki proces (prerade, skladištenja), ali ne može biti viša od 8,0 m. d. Građevine više od 5,0 m ne mogu biti smještene na grebenima brežuljaka, na vizualno istaknutim mjestima sagledivih s udaljenih pozicija. 8. veličina građevine koja nije zgrada a. Gnojne jame potrebno je izvesti na građevnoj čestici na udaljenosti od susjedne međe za visinu bočne stranice jame i zadovoljiti sve tehničke uvjete propisane posebnim propisima. b. Za potrebe privremenog skladištenja gnoja za šestomjesečno razdoblje, koji nastaje pri uzgoju stoke, moguća je gradnja gnojnih jama uz građevine za tov kao sastavni dio procesa uzgoja stoke (ukoliko je to dozvoljeno posebnim propisima). Više tovilišta, čiji se kapaciteti zbrajaju, mogu koristiti jednu gnojnu jamu. c. Gnojna jama kapaciteta do 100 uG/25000 peradi mora biti udaljena minimalno 100 m od građevinskog područja, 50 m od državne ceste i 20 m od županijske i lokalne ceste.

Članak 25.

d. Gnojna jama kapaciteta do 100-250 uG/više od 25000 peradi mora biti udaljena minimalno 200 m od 2. listopada 2026. “SLuŽBenI GLASnIK M građevinskog područja, 50 m od državne ceste i 20 m od županijske i lokalne ceste. e. Gnojna jama kapaciteta više od 250 uG mora biti udaljena minimalno 500 m od građevinskog područja, 100 m od državne ceste i 50 m od županijske i lokalne ceste. f. Propisane udaljenosti gnojnih jama od građevinskih područja jednako se primjenjuju i na obaveznu udaljenost od groblja, turističkih kompleksa, zone sporta i rekreacije, te na postojeća i planirana izdvojena građevinska područja. 9. uvjeti za oblikovanje građevine a. Položaj ventilatora za zračenje tovilišta treba biti na onom dijelu građevine koji je najviše udaljen od postojećih stambenih građevina. Ostali ventilatori ne smiju biti smješteni na pročelju koje je bliže susjednoj međi, već moraju biti usmjereni na dio čestice koja pripada građevini tovilišta. b. u procesu izvođenja i eksploatacije građevine tovilišta, vlasnik je dužan pridržavati se mjera sprečavanja negativnih utjecaja na okoliš (sprečavanje onečišćenja zraka, vode i tla) propisanih posebnim uvjetima zaštite okoliša i prirode. c. Građevine koje su u funkciji tehnološkog procesa proizvodnje i prerade mlijeka kao vlastitog proizvoda na seoskom gospodarstvu, moraju sa stambenom građevinom i okruženjem u kojem se nalaze, činiti skladnu arhitektonsku cjelinu. 10. uvjeti za uređenje građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru a. Farme za uzgoj muznih krava (koza, ovaca) za proizvodnju mlijeka mogu se izvesti na način da omogućuju smještaj stoke na otvoreni ili poluotvoreni način, ovisno o vrsti uzgoja.

Članak 25.

b. Građevine farme i nadstrešnica mogu se izvesti na čestici koja je sastavni dio pašnjaka – otvorene ograđene površine. Visina tih građevina može iznositi najviše 5,0 m. Prilikom gradnje građevina poljoprivredne namjene preporuča se primjena tradicijskih materijala – opeke, drva i slično. 11. uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti a. Određuju se sukladno posebnim propisima kojima se uređuje pristupačnost građevinama. 12. način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu a. Izgradnja navedenih zahvata u prostoru može se izvršiti isključivo na građevnim česticama koje imaju neposredan pristup na javnu prometnu površinu i osigurano zbrinjavanje otpadnih voda. 13. uvjeti za rekonstrukciju ili uklanjanje postojeće građevine a. Moguća je rekonstrukcija, dogradnja i redizajn, uz proširenje postojećih gabarita u cilju povećanja kapaciteta farmi uz obavezno pridržavanje zadanih udaljenosti od okolnih sadržaja i funkcija. 14. pravila provedbe za pomoćne građevine eĐIMuRSKe ŽuPAnIJe” Broj 24 - Stranica 203 a. Moguće je graditi pomoćne građevine, maksimalne (bruto) površine 1000 m², ukoliko su ispoštovani i ostali urbanistički parametri na građevnoj čestici, prizemnice maksimalne visine vijenca 3,2 m. 15. pravila provedbe za prateće građevine druge namjene a. nije primjenjivo.

Članak 27.

Članak 27.
(1) Pravila provedbe za površinu označenu: e1 1. oblik i veličina građevne čestice i/ili obuhvat zahvata u prostoru a. Građevna čestica bušotine za eksploataciju ugljikovodika određena je u grafičkom dijelu Plana. 2. namjena pojedinih građevina na građevnoj čestici ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. namjena bušotine je eksploatacija ugljikovodika. b. Moguća je gradnja građevina u funkciji eksploatacije i obrade unutar određene površine te za gradnju građevina u funkciji podzemnog skladištenja plina ili trajnog zbrinjavanja ugljikova dioksida u geološkim strukturama. 3. smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici i/ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. Moguća je gradnja građevina u skladu s tehničkotehnološkim zahtjevima za eksploataciju ugljikovodika. 4. izgrađenost građevne čestice a. nije primjenjivo. 5. iskoristivost građevne čestice a. nije primjenjivo. 6. građevinska (bruto) površina građevina a. nije primjenjivo. 7. visina i broj etaža građevine a. nije primjenjivo. 8. veličina građevine koja nije zgrada a. Određena sukladno tehničko-tehnološkim zahtjevima. 9. uvjeti za oblikovanje građevine a. nije primjenjivo. 10. uvjeti za uređenje građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru a. Zaštitna i požarna zona oko izgrađene bušotine je prostor u radijusu 30 m oko osi bušotine, u kojem je zabranjeno graditi građevine za rad i boravak ljudi. 11. uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti a. nije primjenjivo.

Članak 27.

12. način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu a. Građevna čestica mora imati neposredan pristup na javnu prometnu površinu. 13. uvjeti za rekonstrukciju ili uklanjanje postojeće građevine Stranica 204 - Broj 24 “SLuŽBenI GLASnIK M a. Zaštitna i požarna zona oko izgrađene bušotine je prostor u radijusu 3 m kod trajno napuštene bušotine, u kojem je zabranjeno graditi građevine za rad i boravak ljudi. 14. pravila provedbe za pomoćne građevine a. Određena sukladno tehničko-tehnološkim zahtjevima. 15. pravila provedbe za prateće građevine druge namjene a. nije primjenjivo. 1.3.2. smjernice za izradu prostornih planova užih područja / provedba s detaljnošću upu-a 1.3.2.1. upu1

Članak 28.

Članak 28.
(1) uPu 1 je oznaka obuhvata obveze izrade urbanističkog plana uređenja u grafičkom dijelu Plana. uPu 1 je obuhvat postojećeg groblja s planiranim proširenjem. naziv plana je urbanistički plan uređenja groblja u Gornjem Mihaljevcu.
(2) Detaljno planiranje groblja, dimenzioniranje i raspored sadržaja odrađuje se u skladu s posebnim propisima u urbanističkom planu uređenja.
(3) Primarna namjena unutar obuhvata je groblje, unutar kojeg je moguće planirati oproštajne prostore (mrtvačnica, oproštajna dvorana i pomoćne prostorije), pogonski, radni i službeni dio te prateće usluge (prodaja cvijeća, svijeća, opreme i slično).
(4) Za planirano proširenje postojećeg groblja propisana je obaveza izrade urbanističkog plana uređenja, sukladno posebnim propisima, prema uvjetima: - unutar namjene Gr moguće je projektirati vjerske građevine i dio za posebne vrste ukopa, - moguće je planirati prateće usluge za korisnike groblja, usluge prodaje i proizvodnje cvijeća, vijenaca, svijeća, nadgrobnih obilježja, vrtlariju, memorijalni dio, građevine za zaposlene, servis i održavanje, - smještaj građevina u funkciji groblja je moguć na sjevernom dijelu obuhvata, uz postojeću izgrađenu strukturu groblja, - maksimalna etažnost građevina je e=P+Pk, - visina vijenca je maksimalno 5 m, - građevne čestice moraju imati neposredan pristup na javnu prometnu površinu, - potrebno je planirati sustav manipulativnih površina po modelu: glavni pravci širine minimalno 3 m, sporedni pravci minimalno 2 m, - sve hodne površine - pješački pravci moraju biti izvedene bez prostornih barijera za kretanje osoba sa invaliditetom, - svi pješački pravci moraju se rješiti u sklopu groblja, van kolnih i parkirališnih površina, - potrebno je planirati hortikulturno uređene zelene površine na minimalno 10% ukupne površine groblja.

Članak 28.

1.3.2.2. upu2 eĐIMuRSKe ŽuPAnIJe” 2. listopada 2026.
Članak 29.
(1) uPu 2 je oznaka obuhvata plana na snazi u grafičkom dijelu ovog Plana. naziv plana uPu 2 je Detaljni plan uređenja Poduzetničke zone Krč u Gornjem Mihaljevcu.
(2) Provedba se vrši temeljem Detaljnog plana uređenja Poduzetničke zone Krč u Gornjem Mihaljevcu. 1.3.3. mjere za urbanu sanaciju ili urbanu preobrazbu
Članak 30.
(1) Za područje centra naselja Gornji Mihaljevec preporuča se provesti urbanističko-arhitektonski natječaj u skladu s posebnim propisima.
(2) Za javnu i društvenu namjenu, sportsko-rekreacijsku namjenu i javne zelene površine preporuča se cjelovito sagledavanje prostora i provedba arhitektonskog natječaja sukladno posebnim propisima. 1.4. ostale odredbe 1.4.1. promet u mirovanju

Članak 31.

Članak 31.
(1) Za potrebe parkiranja osobnih i teretnih vozila koje se javljaju uz funkciju građevina gospodarske, turističke, sportsko-rekreativne namjene, te građevina društvenih djelatnosti, na površini pripadajuće građevne čestice potrebno je osigurati parkirališna mjesta prema slijedećim kriterijima: - Industrija i skladišta: 1 zaposlenik/0,45 parkirališnih ili garažnih mjesta - uredska djelatnost: 100 m² korisnog prostora/2 parkirališnih ili garažnih mjesta - Trgovačka djelatnost: 100 m² korisnog prostora/4 parkirališnih ili garažnih mjesta - uslužna djelatnost: 100 m² korisnog prostora/4 parkirališnih ili garažnih mjesta - ugostiteljska djelatnost: 100 m² korisnog prostora/4 parkirališnih ili garažnih mjesta - Apartmani/smještajni kapaciteti/povremeno stanovanje: 1 jedinica/1 parkirališno ili garažno mjesto - Višenamjenske dvorane i sakralne građevine: 1 gledatelj/0,15 parkirališnih ili garažnih mjesta - Športske građevine: 1 gledatelj/0,2 parkirališnih ili garažnih mjesta - Višestambene građevine: 1 stan/1,5 parkirališnih ili garažnih mjesta - Groblje: 500 m²/2 parkirališna mjesta

Članak 32.

Članak 32.
(1) uređenje parkirališta u centru naselja (smještenih ispred društvenog doma i ispred trgovačkog centra) potrebno je izvesti na osnovu projekta uređenja centra koji uključuje sve ostale javne površine, oblikovati ih i opremiti da čine jedinstvenu cjelinu centra.
(2) Sva parkirališta koja sadrže više od 8 parkirališnih mjesta za osobne automobile ili za teretna vozila potrebno je izvesti na način da je propisno riješena odvodnja oborinskih 2. listopada 2026. “SLuŽBenI GLASnIK M voda i sprovedena na vlastiti uređaj za mehaničko pročišćavanje - separator ulja i masti.
(3) Sva parkirališta koja sadrže više od 15 parkirališnih mjesta moraju se izvesti u omjeru 1 stablo/5 automobila.
(4) na javnim parkiralištima i parkiralištima gospodarskih, javnih i društvenih i ostalih planskih namjena koje su u javnom korištenju, najmanje 5% od ukupnog broja parkirališnih mjesta mora biti dimenzionirano i oznakama rezervirano za vozila osoba smanjene pokretljivosti. 1.4.2. prostori izuzeti od izgradnje

Članak 33.

Članak 33.
(1) nije moguće osnivanje građevnih čestica niti vršiti zahvate u prostoru na područjima: - prostorima uz poklonce i pilove, - unutar vegetacijskog pojasa 15 m od osi potoka sa svake strane ako se zahvat nalazi unutar građevinskog područja naselja i unutar izdvojenog dijela građevinskog područja naselja, osim organizacije znanstvenoistraživačko-edukacijskog punkta za praćenje, mjerenje i terenska istraživanja u području hidroloških, hidrogeoloških, morfoloških, ekoloških i drugih prirodno znanstvenih disciplina, - na predjelima strmijeg nagiba obraslim visokim i niskim raslinjem, gdje bi uklanjanje vegetacijskog pokrova moglo izazvati klizanje tla, - u grafički određenom prostoru oko groblja, - javnih zelenih površina u naseljima, - na katastarskim česticama trajnih nasada (vinograda, voćnjaka) i šumskih površina, uz iznimku navedenu u članku 7., stavak 1., točka 1., podtočka d. i e. 2. inFrastrukturni sustavi 2.1. prometni sustav 2.1.1. cestovni promet

Članak 34.

Članak 34.
(1) Postojeće građevine od važnosti za Državu: - državna cesta DC227: granica R. Slovenije – Banfi – Štrigova – Prekopa – Lopatinec – Šenkovec (D209)
(2) Postojeće građevine od važnosti za Županiju: - županijska cesta ŽC2009: Železna gora (DC227) - Gornji Mihaljevec - Gornji Hrašćan (DC208) - županijska cesta ŽC2011: Gornja Dubrava (LC20007) - Gornji Mihaljevec (ŽC2009) - županijska cesta ŽC2254: Gornji Mihaljevec (ŽC2009) – Dragoslavec Selo – Okrugli Vrh – Vučetinec – Lopatinec (DC227) - lokalna cesta LC20005: Sveti urban (ŽC2007/ LC20004) – Statetinec – Macinec (ŽC2009) - lokalna cesta LC20006: Sveti urban LC20005 – Martinuševec – Prhovec (LC20005) - lokalna cesta LC20007: Železna Gora (LC20004) – G.Dubrava – Badličan (LC20005) - lokalna cesta LC20008: Ž2011 – Bogdanovec (ŽC2011 - nerazvrstana cesta) eĐIMuRSKe ŽuPAnIJe” Broj 24 - Stranica 205 - lokalna cesta LC20009: Prekopa (DC227) – Vugrišinec (ŽC2009) - lokalna cesta LC20010: Dragoslavec (DC227) – Gornji Mihaljevec (ŽC2009) - lokalna cesta LC20011: Dragoslavec (DC227) – Gornji Mihaljevec (ŽC2254) - lokalna cesta LC20013: Okrugli Vrh (ŽC2254) – Slakovec (ŽC2015) - lokalna cesta LC20049: Gornji Mihaljevec (ŽC2009) – Okrugli Vrh (LC20013) - lokalna cesta LC20055: Vukanovec (ŽC2009) – Trnovec (LC20005) - lokalna cesta LC20057: Dragoslavec Breg (LC20011) – Dragoslavec Selo (LC20081) - lokalna cesta LC20059: Prhovec (LC20005) – Preseka (granica RH/Slovenija) - lokalna cesta LC20062: Belica (ŽC2022) - Palovec (ŽC2023) - Vugrišinec (LC20009 - D227)

Članak 34.

- lokalna cesta LC20075: Martinuševec (LC20006) – Prhovec (LC20006) - lokalna cesta LC20081: Dragoslavec Selo (ŽC2254) – Okrugli Vrh (ŽC2254) - lokalna cesta LC20087: Tupkovec (ŽC2009) – Prekopa (DC227) 2.1.2. željeznički promet
Članak 35.
(1) nije primjenjivo. 2.1.3. pomorski promet
Članak 36.
(1) nije primjenjivo. 2.1.4. promet unutarnjim vodama
Članak 37.
(1) nije primjenjivo. 2.1.5. Zračni promet
Članak 38.
(1) nije primjenjivo. 2.2. komunikacijski sustav 2.2.1. elektronička komunikacijska mreža

Članak 39.

Članak 39.
(1) Građevine elektroničke komunikacijske infrastrukture – antenski stupovi s baznim stanicama mogu se locirati unutar elektroničke komunikacijske zone, isključivo izvan građevinskog područja. Iznimno, slobodnostojeći antenski stupovi mogu se locirati unutar građevinskog područja naselja gospodarske namjene, a broj antenskih uređaja ograničiti na način da jedan stup koristi više operatera. Stranica 206 - Broj 24 “SLuŽBenI GLASnIK M
(2) Za međunarodno, magistralno i međumjesno povezivanje potrebno je podzemno slijediti koridore prometnica. Iznimno, zbog bitnog skraćivanja trase, koridor se može planirati i izvan koridora prometnica uz poštivanje vlasničkih odnosa.
(3) Ostali opći uvjeti kojima se određuje smještaj tipske građevine antenskog stupa propisani su Prostornim planom Međimurske županije.
(4) Za kvalitetno pokrivanje radijskim signalom građevinskog područja naselja pretežno stambene namjene moguća je izvedba antenskih prihvata na postojećim građevinama.
(5) Postavljanje elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme na postojeće građevine i na samostojeće antenske stupove treba biti u skladu s posebnim uvjetima zaštite prirode i s posebnim uvjetima Ministarstva kulture, radi zaštite prirode i kulturne baštine.
(6) Planirana izgradnja telekomunikacijske infrastrukture kojom bi se obuhvatilo cjelokupno područje Općine Gornji Mihaljevec treba se izvesti unutar prometnih koridora.
(7) Infrastrukturni uređaji ne mogu se graditi kao samostalni uređaj – građevina na javnoj zelenoj površini, kao i na površini ili čestici zajedno sa spomenikom kulturne baštine (poklonci, kapelice, crkve), a ne mogu biti smješteni na prostoru uz raskršće gdje bi ometali sigurno odvijanje prometa.

Članak 39.

(8) Sustav elektroničke komunikacijske infrastrukture sastoji se od: - zona elektroničke komunikacijske infrastrukture, - samostojeći antenski stup, - mjesna centrala, - korisnički spojni vodovi.
(9) Sustav elektroničke komunikacijske infrastrukture prikazan je na kartografskom prikazu 2.2. 2.2.2. sustav veza, odašiljača i radara
Članak 40.
(1) nije primjenjivo. 2.3. energetski sustav 2.3.1. nafta i plin
Članak 41.
(1) Postojeće građevine od važnosti za Državu: - Građevine i rudarski objekti za transport plina i nafte: 1. trasa vodova bušotine Vučkovec-1 - ČVOR Vučkovec.
(2) Postojeće građevine od važnosti za Županiju: - Građevine za transport plina: 1. lokalni distribucijski plinovod Križopotje – Preseka – Štrigova. 2.3.2. elektroenergetika

Članak 42.

Članak 42.
(1) Postojeće građevine od važnosti za Županiju: - dalekovod 35 kV TS Čakovec - TS Železna Gora.
(2) Postojeće građevine lokalnog značaja: eĐIMuRSKe ŽuPAnIJe” 2. listopada 2026. - transformatorska i rasklopna postrojenja 10(20)/0,4 kV, - dalekovodi 10(20) kV.
(3) Sukladno posebnim propisima određena je širina zaštićenog pojasa: - 15 m od osi voda, za nadzemni vod nazivnog napona 35 kV - 10 m od osi voda, za nadzemni vod nazivnih napona od 1 kV do uključivo 20 kV - 3 m od osi voda, za podzemni kabelski vod nazivnog napona 35 kV - 1 m od osi voda, za podzemni vod nazivnih napona od 1 kV do uključivo 20 kV - 15 m od vanjskog ruba ograde ili zida, za transformatorsku stanicu nazivnog napona 110 i 35 kV - 2 m od vanjskog ruba zida, za transformatorsku stanicu i rasklopište nazivnog napona od 1 kV do uključivo 20 kV, osim transformatorskih stanica i rasklopišta čija je oprema ugrađena u posebnu prostoriju zgrade.
(4) Sunčane elektrane i pripadajuće građevine određeni su ovim Planom. Detaljna pravila provedbe za sunčane elektrane propisana su u članku 21. 2.4. vodnogospodarski sustav 2.4.1. vodoopskrba i drugo korištenje voda

Članak 43.

Članak 43.
(1) Postojeće građevine od važnosti za Županiju: - Vodne građevine: 1. građevine za korištenje voda – magistralni cjevovodi vodoopskrbne mreže i hidrostanice, 2. retencija Dragoslavec.
(2) Planirane građevine od važnosti za Županiju: - Vodne građevine: 1. planirane građevine za korištenje voda – magistralni cjevovodi vodoopskrbne mreže i hidrostanice, 2. planirana retencija Vugrišinec. 2.4.2. otpadne i oborinske vode
Članak 44.
(1) Planirane građevine od važnosti za Županiju: - Vodne građevine: 1. građevine za zaštitu voda: sustavi odvodnje otpadnih voda s pripadajućim građevinama i uređajima, i uređajima za pročišćavanje (planirani ili dijelom započeta realizacija) aglomeracija Bogdanovec.

Članak 45.

Članak 45.
(1) u cilju zaštite voda i vodotoka u svim naseljima Općine potrebna je izgradnja sustava odvodnje otpadnih voda s uređajem za pročišćavanje. Izgradnja i odabir sustava potrebno je prilagoditi prostornim uvjetima, a realizaciji pristupiti etapno. etapnost će utvrditi nadležna općinska tijela u suradnji sa stručnom organizacijom koja će izraditi projektnu dokumentaciju, uvažavajući financijske i prostorne mogućnosti. 2. listopada 2026. “SLuŽBenI GLASnIK M
(2) Pri projektiranju i izvođenju sustava odvodnje otpadnih voda za pojedina naselja potrebno je utvrditi cjelokupno rješenje – skupljanje otpadnih voda odvojenim sustavom i odvojenim sustavom i odvođenja na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda. nije moguće izdavanje lokacijske i građevinske dozvole za projektnu dokumentaciju (potpunog ili djelomičnog sustava za pojedino naselje) bez projekta uređaja za pročišćavanje. Priključenje na sustav odvodnje otpadnih voda dozvoljeno je tek nakon izgradnje uređaja za pročišćavanje. Izričito je zabranjeno ispuštanje oborinskih voda u sustav odvodnje otpadnih voda.
(3) Odvodnju sanitarno fekalnih voda naselja do izgradnje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda kao i iz izdvojenih područja koja neće biti povezana sa sustavom javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, treba rješavati izvedbom vodonepropusnih sabirnih jama zatvorenog tipa koje je potrebno redovno održavati prema posebnim propisima.
(4) Mogući planirani koridor za izgradnju sustava odvodnje otpadnih voda treba planirati unutar koridora postojećeg prometnog sustava i sustava ulica unutar i izvan naselja.

Članak 45.

(5) uređaj za pročišćavanje potrebno je locirati izvan građevinskog područja, izvan šumskih površina, a vanjske površine vezane uz uređaj ukomponirati u krajolik u kojem je smješten te ozeleniti autohtonom vegetacijom i na lokaciji koja omogućava ispuštanje u vodotok druge kategorije. Otpadne vode moraju biti pročišćene do razine propisane posebnim propisom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda za ispuštanje u površinske vode.
(6) Gospodarske i servisne građevine ne mogu se graditi ukoliko nemaju riješen način pročišćavanja otpadnih voda do razine propisane posebnim propisima za ispuštanje u sustav javne odvodnje.
(7) Građevine za uzgoj životinja ne mogu se graditi ukoliko nemaju riješen način zbrinjavanja otpadnih voda predviđen posebnim propisima.
(8) Do izgradnje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, otpadne vode iz gospodarskih, servisnih i stambenih građevina potrebno je sakupljati u vodonepropusne sabirne jame koje je potrebno održavati prema posebnim propisima.
(9) nakon izgradnje sustava odvodnje otpadnih i oborinskih voda, te nakon što uređaj za pročišćavanje otpadnih voda bude stavljen u funkciju, obavezno je direktno priključenje svih građevina na sustav odvodnje, a sabirne jame potrebno je staviti izvan funkcije.
(10) Građevine gospodarske namjene kod kojih se u tehnološkom procesu javljaju veće količine otpadnih voda, kao sastavni dio projektne dokumentacije, moraju imati projekt odvodnje sa uređajem za pročišćavanje. Za takav zahvat u prostoru nije moguće izdavanje potrebne dokumentacije niti se građevina može staviti u funkciju bez projekta i izvedbe planiranog sustava. Kontrola kvalitete takve pročišćene vode te uvjeti za primjenu uređaja za pročišćavanje reguliraju se posebnim propisima.

Članak 45.

(11) Odvodnju oborinskih voda iz naselja treba voditi u okolne recipijente, a ispuštanje u sustav odvodnje oborinskih voda mora se vršiti samo preko slivnika s taložnicom koju je potrebno redovito održavati. Izričito se zabranjuje ispuštanje otpadnih voda u sustav odvodnje oborinskih voda.
(12) nije dopušteno ispuštanje bilo kakvih otpadnih voda neposredno u otvorene vodotoke, kanale ili retenciju. eĐIMuRSKe ŽuPAnIJe” Broj 24 - Stranica 207 2.4.3. uređenje vodotoka i voda
Članak 46.
(1) unutar građevinskog područja naselja nije dozvoljena izgradnja novih građevina i instalacija infrastrukture unutar vegetacijskog pojasa uz vodotoke u širini 15 m od osi potoka.
(2) Vegetacijski pojas potrebno je održavati bez uklanjanja visoke vegetacije.
(3) nisu dopušteni zahvati na koritima vodotoka u smislu regulacije korita, oblaganje korita kamenom ili betonskom oblogom. Svi potrebni zahvati na vodotocima mogu se vršiti u obimu i na način prihvatljiv za zaštitu okoliša.
(4) Gdje postoji ugroženost naselja od poplava treba naći rješenje na način da se ta ugroženost ukloni ali da se istovremeno omogući opstanak vlažnih livada. na mjestima gdje bi plavljenje moglo biti uzrokovano smanjenim profilom propusta na mjestima prolaza puta ili prometnice, most i prometnicu potrebno je izvesti nadvišenjem korita.
(5) u zoni vegetacijskog pojasa vodotoka dozvoljena je izgradnja drvenih pješačkih mostova za povezivanje pješačkih tokova i zahvata nužnih za odvodnju površinskih voda. Dozvoljeno je i uređivanje šetnica i pristupnih puteva za održavanje korita potoka sukladno posebnim propisima.

Članak 46.

(6) Šetnice i pristupni putevi trebaju biti dostupni bez prepreka, širine do maksimalno 1,20 m te mogu biti opremljeni urbanom opremom (klupe, košare za smeće, info table) neophodnim za funkcioniranje u javnoj upotrebi.
Članak 47.
(1) na području Općine je izgrađena retencija Dragoslavec.
(2) na području Općine je planirana retencija Vugrišinec.
(3) Korištenjem retencije potrebno je očuvati sve postojeće tipove prirodne vegetacije, a novo planirane vanjske površine osmisliti kao parkove autohtone vegetacije. 2.4.4. melioracijska odvodnja

Članak 48.

Članak 48.
(1) nije primjenjivo. 3. posebne mjere 3.1. posebne vrijednosti 3.1.1. Zaštićeni dijelovi prirode
Članak 49.
(1) na prostoru Općine nema zaštićenih dijelova prirode. 3.1.2. Kulturna baština
Članak 50.
(1) na području Općine Gornji Mihaljevec evidentirani su sljedeći arheološki lokaliteti: - lokalitet Veliko kamenje, smješten na prostoru između ceste Preseka – Središće ob Dravi i potoka Trnava, Stranica 208 - Broj 24 “SLuŽBenI GLASnIK M - lokalitet „Krč“, smješten na prostoru između ceste Preseka – Prhovec i potoka.
(2) na području Općine Gornji Mihaljevec u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske upisani su zaštićeni sakralni objekti: - Župna crkva svete Katarine u Gornjem Mihaljevcu pod brojem Z-1115, - pil Trpeći (Žalosni) Krist u Gornjem Mihaljevcu, pod brojem Z-6131.
(3) Sukladno posebnim propisima predstavničko tijelo Općine proglasilo je zaštićenim (zaštita na lokalnoj razini) sljedeće evidentirane spomenike graditeljske baštine i elemente javne plastike: - poklonac Srca Isusovog u Gornjoj Dubravi, - poklonac Srca Isusovog u Badličanu, - kapelica Majke Božje Žalosne u Gornjem Mihaljevcu, - kapelica Presvetog srca Isusovog u Martinuševcu, - kapelicu Svete Magdalene u Preseki, - kameno raspelo iz 1916. godine u Tupkovcu, - kameno raspelo u Bogdanovcu, - recentno drveno raspelo u Prhovcu, - recentno drveno raspelo u Dragoslavec Selu, - dvije stambene prizemnice, kbr. 44 u Gornjem Mihaljevcu, - gospodarska građevina, kbr. 45 u Prhovcu, - građevina stare škole, kbr. 16 u Gornjem Mihaljevcu, - mlin na Trnavi u Preseki, - stambeno gospodarski kompleks na kbr. 3 u Martinuševcu, - tradicijska drvena građevina, kbr. 33B u Vukanovcu, - tradicijska građanska kuća, kbr. 45 u Gornjem Mihaljevcu, - tradicijska kuća na kbr. 20 u Preseki, - tradicijska kuća, kbr. 43 u Prhovcu, - tradicijska prizemnica, kbr. 81, u Vukanovcu, - poklonac s raspelom u Vukanovcu, - poklonac Svetog Križa u Vukanovcu.

Članak 50.

(4) Prije obnove, konzervacije, sanacije ili bilo kakvih drugih zahvata na baštini, kao i za zahvate u njihovoj neposrednoj blizini kao što je uređenje okoliša - sadnja zelenila, uređenje partera, mora se zatražiti mišljenje nadležnog tijela za zaštitu kulturne baštine.
(5) Obnova i rekonstrukcija spomenika kulturne baštine navedenih u stavku 3. ovog članka može se vršiti samo prema uvjetima i uz nadzor nadležne ustanove – Konzervatorskog odjela u Varaždinu.
(6) u neposrednoj blizini baštine navedene u stavku 3. ovog članka nije dopušteno postavljanje prometnih znakova, stupova, reklamnih panoa, trafostanica i sličnih građevina infrastrukture kojima bi se zaklanjale vizure, narušavale vrijednosti i sklad baštine i njezinog okruženja.
(7) u postupku održavanja spomenika kulturne baštine – javne plastike, potrebno je njegovati i održavati cjelovitost ambijentalnog sklopa koji se sastoji od građevine i zelenila, a tamo gdje sklop nije cjeloviti eĐIMuRSKe ŽuPAnIJe” 2. listopada 2026. potrebno ga je upotpuniti sadnjom onih vrsta koje čine prepoznatljivu sliku – orijentir u krajobrazu.
(8) Baštinu i njenu neposrednu okolinu (ograde, pristupne staze, zelenilo) treba održavati i obnavljati u izvornom obliku i materijalima uz nadzor nadležnog Konzervatorskog odjela u Varaždinu.
(9) nije dozvoljena upotreba suvremenih prefabriciranih elemenata i materijala na zaštićenim građevinama.
(10) Zatečene građevine u neposrednoj blizini navedene baštine (kao što su visoki stupovi električne mreže ili bilo kakvi drugi stupovi, trafostanice, prometni znakovi, oglasni panoi i sl.) nakon njihove dotrajalosti potrebno je izmjestiti na primjereniju lokaciju.

Članak 50.

(11) Prostori uz poklonce i pilove koji pored uloge orijentira u prostoru imaju i važnu estetsku komponentu u naseljima i izvan njih, predstavljaju skladnu kompoziciju grupe stabala i građevine. Potrebno je njegovati takve kompozicije, a tamo gdje nedostaje stablo, kompoziciju je potrebno upotpuniti prikladno odabranom vrstom stabla, i to samo autohtonih vrsta (jasen, javor, lipa, pitomi kesten).
(12) na evidentiranim arheološkim lokalitetima nije dopušteno izvođenje zahvata u prostoru na dubini većoj od 40 cm, bez osiguranog arheološkog nadzora. ukoliko se pri redovitoj obradi poljoprivrednog zemljišta i ostalih zahvata u prostoru naiđe na arheološke nalaze potrebno je radove obustaviti i obavijestiti nadležnu ustanovu – Konzervatorski odjel u Varaždinu. 3.1.3. krajobraz

Članak 51.

Članak 51.
(1) Prostornim planom Međimurske županije izdvojen je prostor osobito vrijednog predjela koji obuhvaća prostor Gornjeg Međimurja kojem pripada čitavi prostor Općine Gornji Mihaljevec.
(2) Sklad između planiranih zahvata u prostoru i izgrađenih struktura i prirodnih cjelina, mora se postići nenametljivim gabaritima građevina te oblikovanjem volumena bilo po uzoru na tradicijsku arhitekturu, bilo suvremenim arhitektonskim izričajem u oblikovanju i primjeni materijala.
(3) Planirani zahvati u prostoru moraju činiti sklad s postojećim izgrađenim cjelinama, s prirodnim okruženjem, s konfiguracijom terena, s korištenjem i namjenom prostora.
(4) u postupcima korištenja i namjene prostora potrebno je provoditi zaštitu i očuvanje njegovih prirodnih vrijednosti kroz: - očuvanje i zaštitu prirodnog i kultiviranog krajobraza kao temeljnih vrijednosti prostora - zaštitu poljoprivrednih i šumskih površina - zaštitu poljoprivrednog zemljišta kroz politiku racionalnog iskorištavanja poljoprivrednog zemljišta u skladu s posebnim propisima - zadržavanje fizičke i prirodne strukture kultiviranog prostora stvorenog tradicijskom poljodjelskom djelatnošću - očuvanje i njegovanje izvornih i tradicijskih sadržaja poljodjelskih kultura i tradicijskog načina obrade 2. listopada 2026. “SLuŽBenI GLASnIK M zemlje (vinogradi, voćnjaci, tradicijske gospodarske građevine) - očuvanje prirodnih značajki dodirnih predjela uz zaštićene cjeline i vrijednosti nezaštićenih predjela kao što su šume, kultivirani krajobraz, budući da pripadaju ukupnoj prirodnoj i stvorenoj baštini - poticanje i unapređivanje održavanja zapuštenih poljoprivrednih površina, zadržavajući njihovu tradicijsku i prirodnu strukturu
(5) Zaštitu i očuvanje temeljnih vrijednosti krajobraza Općine Gornji Mihaljevec potrebno je provoditi kroz mjere:

Članak 51.

- očuvanja uravnoteženog međusobnog odnosa prirodnih i antropogenih elemenata, šuma i polja - izbjegavanje promjena prirodnih tokova i pravocrtne regulacije vodotoka, a duž postojećih regulacija i drugih zahvata omogućiti opstanak ili čak obnovu vlažnih biotopa i doživljajno bogatih ambijenata - zaštite karakterističnih vizura, osiguranje njihovog kontinuiteta, vidikovaca i slično - zadržavanja prepoznatljivosti pojedinih dijelova krajobraza bez obzira na planirane zahvate u prostoru - očuvanja karakteristične slike prostora i naselja, osobito dominantnih elemenata - prilagođavanja izgradnje i oblikovanja novih građevina tradicijskoj izgradnji - očuvanje autohtonih krajobraznih ambijenata te omogućiti nastajanje novih, kao što su šumarci, skupine stabala, živice, pojedinačna stabla (jablani, trešnje) i slično - zadržavanje i očuvanje prepoznatljivih toponima, naziva sela, zaselaka, brda i potoka, od kojih neki imaju simbolična i povijesna značenja
(6) Krajobrazne i prirodne vrijednosti potrebno je očuvati njegovanjem i sadnjom autohtonih vrsta (grab, hrast kitnjak, klen, brijest, trešnja, kesten, glog, divlja kruška), te sadnjom starih sorti voćnjaka kao okruženje novim zahvatima i sadržajima u prostoru – stambenim, turističkim, rekreativnim, društvenim.
(7) Vegetacijski pojas potoka i vodotoka u Gornjem Mihaljevcu i Preseki sadrži važne krajobrazne elemente naselja koje je potrebno očuvati od bilo kakvih zahvata kojima bi se promijenila njihova svojstva – proširenje građevinskog područja ili održavanje korita u smislu njegove regulacije ili uklanjanja vegetacije osim izgradnje drvenih pješačkih mostova za povezivanje pješačkih tokova i zahvata nužnih za odvodnju površinskih voda, uređivanje šetnica i pristupnih puteva za održavanje korita potoka.

Članak 51.

(8) na lokalitetu vidikovca Vukanovec potrebno je očuvati skupinu crnogoričnih stabala – smreka kao orijentir u prostoru, a prilaz i okoliš urediti primjenom odredbi ovog Plana. 3.1.4. ekološka mreža (natura 2000)
Članak 52.
(1) nije primjenjivo. 3.2. posebna ograničenja eĐIMuRSKe ŽuPAnIJe” Broj 24 - Stranica 209 3.2.1. Tlo
Članak 53.
(1) na prostorima gdje se pretpostavlja pojava mogućih klizišta nije moguće izvođenje zahvata u prostoru, vršenje zemljanih iskopa i zemljanih radova na većim površinama, već je potrebno čuvati postojeću visoku vegetaciju i saditi novu gdje je to moguće.
(2) Do izrade stručne podloge za klizišta, potrebno je na lokacijama potencijalnih klizišta maksimalno smanjiti rizike od katastrofa izradom geomehaničkih elaborata i projektiranjem primjerenim takvim uvjetima.

Članak 54.

Članak 54.
(1) u svrhu efikasne zaštite od potresa, konstrukcije građevina koje se planiraju graditi na području Općine, potrebno je uskladiti s zakonskim propisima za potresnu zonu VII. stupnja MCS ljestvice.
Članak 55.
(1) Treba težiti razvoju intenzivnog tipa poljoprivrede prilagodljive tržnim zahtjevima, a u okvirima održivog razvoja. u tu svrhu potrebno je: - poticati okrupnjavanje zemljišnog posjeda - poticati razvoj obiteljskog poljodjelskog i proizvodnog gospodarstva - poticati ekološku proizvodnju hrane na površinama koje ne smiju biti tretirane raznim agrokemijskim sredstvima 3.2.2. vode i more

Članak 56.

Članak 56.
(1) na području Općine nema velikih vodnih tijela. Sve vezano uz zahvate uz vodotoke navedeno je u poglavlju 2.4.3. uređenje vodotoka i voda. 3.2.3. područja posebnih ograničenja 3.2.3.1. šume
Članak 57.
(1) Šumarstvo treba temeljiti na načelu održivog gospodarenja, odnosno na principima šumarske struke, a u svrhu očuvanja ekološke ravnoteže u prostoru.
(2) Gospodarenje šumama treba se vršiti prema važećoj šumskogospodarskoj osnovi.
(3) Za provođenje Plana bitne su slijedeće mjere: - pošumljavati zapuštena obradiva zemljišta i zemljišta neprikladna za poljodjelstvo, - izgrađivati šumske putove, uređivati i čistiti šumsko zemljište u skladu sa šumskogospodarskom osnovom.
(4) Zaštitni pojas šume je 50 m od ruba šume i u tom pojasu ne smije se ništa graditi što nema suglasnost nadležne javne ustanove.
(5) Šuma se može krčiti izuzetno u skladu sa zakonima i posebnim propisima. Stranica 210 - Broj 24 “SLuŽBenI GLASnIK M
(6) Šume s vrlo naglašenom ekološkom i socijalnom funkcijom, a posebno zaštićene šume ne smiju se prenamijeniti.
(7) Potrebno je poticati razvoj urbanog šumarstva radi ozelenjavanja seoskih naselja, turističkih područja namijenjenih unapređenju karakteristika krajobraza uz zone rekreacije i radne zone.
(8) na području šuma i šumskih površina dozvoljeno je uređivati i graditi sukladno članku 24. ovog Plana. 3.2.3.2. određivanje koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava

Članak 58.

Članak 58.
(1) nakon provedenih istražnih radova bušotina za eksploataciju ugljikovodika može se locirati unutar istražnog polja na udaljenosti najmanje: - 100 m od međe izgrađene građevinske čestice, - 50 m od kategoriziranih prometnica.
(2) Buka koja se može javiti u okruženju stambenih i gospodarskih građevina prilikom eksploatacije ne smije prelaziti granične vrijednosti propisane posebnim propisima.
(3) Bušotine za crpljenje ugljikovodika ne mogu se osnivati na prostorima šumskog zemljišta. Iznimno je to moguće ukoliko zbog konfiguracije terena, raspoložive infrastrukture i korištenja zemljišta u okruženju, nije moguće izbjeći lokaciju bušotine na šumskom zemljištu.
(4) Moguću planiranu trasu za prijenos zemnog plina s eksploatacionog polja V1 do spoja na stanicu za preradu zemnog plina treba planirati tako, da slijedi koridore postojećih infrastrukturnih sustava (nerazvrstanih i razvrstanih cesta, postojeće trase magistralnog plinovoda, vodovoda) a ne smije se planirati da presijeca šumske površine, površine vinograda i voćnjaka.

Ostali akti u ovom izdanju (63)