Arhiva › 2026. › SGMŽ 24

SGMŽOpćina Gornji Mihaljevec · 2. listopada 2026. · KLASA 350-03/24-37/01 · URBROJ 2109-21-02-26-27

Odluka o donošenju izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Gornji Mihaljevec

Važenje nije potvrđeno. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 210

Članak 59.

Članak 59.
(1) u određivanju zahvata u prostoru koji se nalaze u blizini građevina i instalacija u funkciji eksploatacije ugljikovodika trebaju se poštovati posebni propisi o zaštitnom i sigurnosnom prostoru vezanom oko tih građevina.
(2) Sigurnosni pojas uz cjevovod za transport plina iznosi 100 m s obje strane od osi cjevovoda. Za sve zahvate u prostoru koji se nalaze unutar tog pojasa potrebno je zatražiti posebne uvjete od Ine, u cilju sigurnosti ljudi i građevina.
(3) Zaštitni pojas oko instalacija i građevina u funkciji crpljenja i prijenosa plina i zaštitni sigurnosni pojas plinovoda Dn 150 iznosi 15 m, unutar kojeg je zabranjeno graditi stabilne građevine namijenjene stalnom ili privremenom boravku ljudi, odnosno građevine koje nisu u funkciji proizvodnje nafte i plina.
(4) Zaštitna i požarna zona oko izgrađene bušotine je prostor u radijusu 30 m (3 m kod trajno napuštene bušotine) oko osi bušotine, u kojem je zabranjeno graditi građevine za rad i boravak ljudi. 3.2.3.3. područje ograničenja oko aerodroma varaždin eĐIMuRSKe ŽuPAnIJe” 2. listopada 2026.

Članak 60.

Članak 60.
(1) Područje ograničenja oko Aerodroma Varaždin prelazi i na područje Općine i na tom je području potrebno poštivati ograničenja utvrđena posebnim propisom vezanim za aerodrome. 3.2.3.4. Zaštitna zona oko groblja
Članak 61.
(1) Zaštitna zona oko groblja određena je u grafičkom dijelu Plana.
(2) unutar zaštitne zone oko groblja nije dozvoljena izgradnja tovilišta. 3.2.4. Zrak
Članak 62.
(1) na području Općine potrebno je sukladno posebnim propisima provesti ocjenjivanje razine onečišćenosti te utvrditi kategoriju kakvoće zraka. Po potrebi će se uspostaviti lokalna mreža za praćenje kakvoće zraka, ovisno o ocijenjenoj kakvoći zraka i to ako su razine onečišćenosti više od graničnih vrijednosti. Temeljem utvrđene kategorije kakvoće zraka, a sukladno postojećim i planiranim aktivnostima na području Općine potrebno je provoditi mjere zaštite i poboljšanja kakvoće zraka prema posebnim propisima, sa ciljem dugoročnog postizanja i očuvanja kakvoće zraka prve kategorije. Za područje Općine u kojem je razina onečišćenosti iznad tolerantnih vrijednosti Općinsko vijeće donosi Program zaštite i poboljšanja kakvoće zraka, koji je sastavni dio Programa zaštite okoliša za područje Županije. 3.3. posebni načini korištenja 3.3.1. područja posebnog načina korištenja

Članak 63.

Članak 63.
(1) Istražni radovi i aktivnosti kojima je cilj utvrditi stanje rezervi ugljikovodika i geotermalnih voda iz kojih se može koristiti akumulirana toplina u energetske svrhe mogu se provoditi na prostoru cijele Općine, uz uvjete propisane ovim Planom i sukladno posebnim propisima.
(2) Temeljem rezultata istražnih radova, a sukladno posebnim propisima i odredbama ovog Plana moguće je utvrditi i formirati eksploatacijska polja ugljikovodika i geotermalne vode. eksploatacijska polja ugljikovodika, odnosno geotermalne vode mogu se formirati samo unutar definiranih i odabranih istražnih prostora te svojom površinom mogu biti ista ili manja od istražnog prostora, a unutar jednog istražnog prostora moguće je formirati više eksploatacijskih polja ugljikovodika odnosno geotermalne vode.
(3) Obuhvat zahvata na kojem se nalazi naftno - rudarski objekt ili postrojenje (građevina) u prostoru u funkciji istraživanja i eksploatacije ugljikovodika – bušotina za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika i geotermalnih voda, može se locirati unutar istražnog prostora i/ili eksploatacijskog polja, a izvan građevinskog područja i prostora izuzetih od gradnje na udaljenostima najmanje: 2. listopada 2026. “SLuŽBenI GLASnIK M - 70 m od građevinskog područja, zone sporta i rekreacije, turističke zone, groblja, zaštićenog ili evidentiranog kulturnog dobra, - 100 m od zaštićenih područja, - 50 m od kategoriziranih prometnica.
(4) Obuhvat zahvata u prostoru u funkciji istraživanja i eksploatacije ugljikovodika može se locirati na način da se maksimalno izbjegava poljoprivredno i šumsko zemljište te se ne smije nalaziti unutar evidentiranih i zaštićenih arheoloških zona.

Članak 63.

(5) naftno-rudarski zahvat u prostoru u funkciji istraživanja i eksploatacije geotermalne vode može se odobriti uz ograničenja navedenih u 3. i 4. stavku ovog članka, a iznimno se može odobriti unutar građevinskog područja naselja ili izdvojenog građevinskog područja izvan naselja, ukoliko je eksploatacija geotermalne vode u funkciji zone u kojoj se nalazi.
(6) Geotermalna elektrana ne smije biti udaljenja manje od 300 m od ruba javnih građevina i objekata za stanovanje.
(7) Buka koja se može javiti u okruženju stambenih i radnih građevina u postupku eksploatacije, ne smije prelaziti granične vrijednosti propisane posebnim zakonom.

Članak 64.

Članak 64.
(1) Prostor za višak iskopa rezerviran je na području Općine sukladno posebnim propisima.
Članak 65.
(1) Postojeće građevine od važnosti za Državu: - eksploatacijska polja i istražni prostori ugljikovodika, istražni prostori i eksploatacijska polja geotermalnih voda iz kojih se može koristiti akumulirana toplina u energetske svrhe: 1. eksploatacijsko polje ugljikovodika ePu Vučkovec, 2. eksploatacijsko polje ugljikovodika ePu Vukanovec, 3. naftno rudarski objekti i postrojenja u funkciji istraživanja i eksploatacije ugljikovodika i geotermalnih voda. - Planirane – moguće građevine od važnosti za Državu: 1. istražni prostor ugljikovodika, istražni prostori i geotermalnih voda iz kojih se može koristiti akumulirana toplina u energetske svrhe, eksploatacijska polja ugljikovodika i geotermalnih voda iz kojih se može koristiti akumulirana toplina u energetske svrhe - istražni prostor ugljikovodika SZH-01, 2. eksploatacijska polja ugljikovodika i geotermalnih voda u energetske svrhe – istražni potencijali geotermalne vode Međimurje 6. - eksploatacijska polja ugljikovodika i geotermalnih voda u energetske svrhe: 1. površina planirana za istraživanje i eksploataciju geotermalnih voda na području cijele Općine. 3.3.2. područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite 3.3.2.1. rekonstrukcija građevina čija je namjena eĐIMuRSKe ŽuPAnIJe” Broj 24 - Stranica 211 suprotna planiranoj namjeni

Članak 66.

Članak 66.
(1) Građevine koje su izgrađene na temelju građevinske dozvole, posebnog rješenja ili prije 15.02.1968. godine, ovim Planom se tretiraju kao postojeća izgradnja. ukoliko su građevine u suprotnosti s planiranom namjenom određenom ovim Planom, mogu se rekonstruirati ali isključivo u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada.
(2) u smislu rekonstrukcije iz stavka 1. ovog članka smatra se za: - Stambene, odnosno stambeno – poslovne i manje poslovne građevine: 1. obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevine u postojećim gabaritima, 2. priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, te rekonstrukcija svih vrsta instalacija, 3. dogradnja sanitarnih prostorija (WC, kupaonica) ukupne površine maksimalno 12 m², 4. dogradnja, odnosno nadogradnja stambenih ili pomoćnih prostora, s tim da ukupna bruto izgrađena površina svih etaža, uključujući postojeće, ne prelazi 75 m², 5. uređenje potkrovlja ili drugog prostora unutar postojećeg gabarita u stambeni prostor, 6. postava novog krovišta, bez nadozida kod građevina s dotrajalim ravnim krovom ili s nadozidom ako se radi o povećanju stambenog prostora iz točke 4. ovog stavka, 7. gradnja nove ograde i sanacija postojeće ograde. - Građevine i druge namjene (građevine za rad, javne, komunalne, prometne građevine): 1. obnova i sanacija oštećenih i dotrajalih konstruktivnih dijelova građevine, 2. dogradnja sanitarija, garderoba, manjih spremišta i sl. do najviše 16 m² za građevine do 100 m² bruto izgrađene površine, odnosno do 16 m² +5% ukupne bruto izgrađene površine preko 100m² za veće građevine, 3. prenamjena i funkcionalna preinaka građevine unutar postojećih gabarita, ali pod uvjetom da novoplanirana namjena ne pogoršava stanje čovjekove okoline i svojim korištenjem ne utječe na zdravlje ljudi u okolnim stambenim prostorima, 4. promjena tehnologija unutar postojećih gabarita, 5. priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, 6. dogradnja i zamjena građevina i uređaja komunalne infrastrukture, 7. dogradnja i zamjena dotrajalih instalacija, 8. sanacija postojećih ograda i potpornih zidova radi sanacije terena.

Stranica 212

Članak 66.

Stranica 212 - Broj 24 “SLuŽBenI GLASnIK M
(3) Rekonstrukcijom se smatra i rekonstrukcija javnih prometnih površina, te rekonstrukcija građevina i uređaja infrastrukture na javnim prometnim površinama. 3.3.2.2. primjena posebnih razvojnih i drugih mjera
Članak 67.
(1) Općina bi stimulativnim mjerama (ukidanje ili smanjenje komunalnih doprinosa) trebala podupirati obnovu i revitalizaciju građevina koje pripadaju graditeljskom i kulturnom naslijeđu Općine, posebno tradicijskih stambenih kuća čija bi obnova mogla biti uključena u razvojne turističke projekte.
(2) Za područje centra naselja Gornji Mihaljevec, kao i druge centralne sadržaje u ostalim naseljima, preporuča se provesti urbanističko-arhitektonski natječaj u skladu s posebnim propisima.
(3) Planirani zahvati u prostoru moraju biti u skladu s vrijednostima osobito vrijednog predjela Gornjeg Međimurja, pa je u tom cilju potrebno poštivati odredbe za oblikovanje tih zahvata, sukladno Prostornom planu uređenja Međimurske županije: - u primjeni materijala u izgradnji svake građevine pojedinačno moraju prevladavati materijali karakteristični u tradicijskom načinu izgradnje – drvo, opeka, crijep, - oblikovanje volumena i ploha pročelja mora biti na tragu tradicionalne ruralne arhitekture ili suvremenog izraza, primjenom visokih estetskih kriterija u stvaranju kompozicije ploha i volumena, - isključeni su lučni otvori, obli volumeni, krovovi stožastog oblika, tornjevi i slično, - građevine građene na padinama moraju biti položene na način da je duža os građevine paralelna sa slojnicom terena.

Članak 67.

3.3.2.3. mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš
Članak 68.
(1) u cilju poboljšanja okoliša i sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš, ovim Planom određuje se primjena slijedećih mjera: - izgraditi sustav kanalizacije s uređajima za pročišćavanje, osobito u radnim zonama, i na svim mjestima gdje se javljaju znatniji onečišćivači, - sprječavati divlja odlagališta otpada po poljodjelskim i šumskim površinama, - sanirati „divlja” odlagališta otpada, - smanjiti uporabu agrotehničkih sredstava koja onečišćuju tlo (sredstva za zaštitu bilja, mineralna gnojiva i slično).

Članak 69.

Članak 69.
(1) u cilju očuvanja okoliša propisuju se sljedeće mjere: - čuvati prirodna bogatstva i prirodne izvore (šume, poljoprivredne površine, vodotoke i drugo), - na djelotvoran način štititi kulturne, prirodne i krajobrazne vrijednosti, eĐIMuRSKe ŽuPAnIJe” 2. listopada 2026. - uključiti lokalne vlasti u aktivno čuvanje okoliša te zaštitu zaštićenih građevina i područja kroz novčanu potporu i općinske odluke, - sprječavati radnje koje potencijalno mogu izazvati nepovoljan utjecaj na okoliš u skladu s ovim Planom i posebnim propisima.
(2) u cilju unapređenja okoliša potrebno je: - stvaranje javnog mijenja u korist zaštite krajobraza, zaštite kulturne i prirodne baštine, smanjenje onečišćenja, - ugraditi elemente zaštite okoliša i krajobraznog oblikovanja kao sastavni dio dokumentacije za dobivanje građevinske dozvole ili detaljnog plana uređenja za građevine rekreacijske i turističke namjene, - kroz dobro osmišljene turističke programe unapređivati korištenje i zaštitu prostora (vinske ceste i slično), - usmjeriti ulaganja i potpore u revitalizaciju i afirmaciju krajobraznih specifičnosti i tradicijskih arhitektonskih vrijednosti.

Članak 70.

Članak 70.
(1) u postupku izvođenja zahvata u prostoru potrebno je provoditi zaštitu vodenih ekosustava tj. vodnog krajolika i šireg vegetacijskog pojasa uz potoke, bez novih regulacija i hidrotehničkih zahvata u tom pojasu osim zahvata u prostorima izuzetim od gradnje.
(2) ne preporučuje se pretvaranje vlažnih livada u njive i oranice, a izvođenje novih regulacija na tim površinama nije dopušteno.
Članak 71.
(1) Pri projektiranju i izvođenju gospodarskih građevina potrebno je primijeniti posebne propise kojima se sprečavaju nepovoljni utjecaji na okoliš, a građevinu projektirati i izvesti kao cjelinu s ugrađenim i primijenjenim uređajima i sustavima za sprečavanje nepovoljnih utjecaja na okoliš.
(2) Od postojećih građevina kod kojih su utvrđeni negativni utjecaji na okoliš potrebno je ugraditi uređaje i sustave kojima će se svesti na dopuštenu razinu, kako ne bi ugrožavali neposredno okruženje i život stanovnika u susjedstvu. 3.3.2.4. postupanje s otpadom

Članak 72.

Članak 72.
(1) u postupku zbrinjavanja komunalnog otpada Općina je dužna putem ovlaštenog skupljača provoditi odvojeno skupljanje sekundarnih sirovina uspostavom „zelenih otoka”.
(2) Skupljanje sekundarnih sirovina vrši se u posebnim kontejnerima smještenim na zelenim otocima gdje je omogućena laka dostupnost svim korisnicima. Potrebno je omogućiti smještaj više kontejnera, neposredan pristup i mogućnost manipuliranja vozila prilikom pražnjenja. najprihvatljiviji prostori za smještaj zelenih otoka su javna parkirališta ili parkirališni prostori uz trgovinu dnevne opskrbe. 2. listopada 2026. “SLuŽBenI GLASnIK M
(3) Kontejneri moraju biti lako uočljivi a po mogućnosti zaklonjeni zelenilom ako se nalaze u središtu naselja.
(4) Zeleni otoci ne mogu se locirati na javnoj površini u neposrednoj blizini spomenika kulturne baštine (poklonaca, kapelica, crkava).
(5) unutar obuhvata prostornog plana užeg područja Poduzetničke zone Krč, prema uvjetima posebnih propisa potrebno je planirati prostor za smještaj reciklažnog dvorišta za potrebe privremenog skladištenja posebnih vrsta otpada koji se prikuplja na teritoriju općine Gornji Mihaljevec. u cilju racionalnog korištenja prostora i isplativosti poslovanja, temeljem sporazuma sa susjednim općinama, reciklažno dvorište može zajednički koristiti više općina.
(6) Skupljanje i zbrinjavanje opasnog otpada putem ovlaštenog skupljača obveza je pravne osobe kod kojih se takav otpad javlja kao ostatak tehnološkog procesa (proizvodni pogoni, servisi, radionice).

Članak 72.

(7) Jednaka je obaveza skupljanja i zbrinjavanja ulja i masti kod mehaničkih uređaja za pročišćavanje na parkiralištima i na površinama sa uređajima za pranje vozila. pojmovi
Članak 4.
(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Pravilnika i prostornih planova, koji se izrađuju i donose u skladu s ovim Pravilnikom, imaju sljedeće značenje: 1. osnovni pojmovi − koridor je obuhvat područja posebnih uvjeta (ograničenja) određen prostornim planom unutar kojeg se smješta građevina za koju još nije određen točan prostorni položaj, pri čemu se koridor može odrediti za gradnju nove ili rekonstrukciju postojeće građevine − zaštitni prostor je obuhvat područja posebnih uvjeta postojećih građevina infrastrukturnih sustava u kojemu su u svrhu njihove zaštite ili zaštite okolnih građevina i površina, prostornim planom ili posebnim propisom nadležnog tijela propisana ograničenja ili je posebnim propisom nadležnog tijela propisana obveza utvrđivanja posebnih uvjeta u provedbi prostornog plana − interpolacija je gradnja zgrade u pretežito izgrađenom uličnom potezu, na građevnoj čestici smještenoj između dvije već izgrađene, odnosno uređene građevne čestice, uključivo i uglovna građevna čestica − regulacijska linija je linija koja razgraničava prometnu površinu od površina drugih namjena − građevinski pravac je pravac, odnosno linija kojom se određuje minimalna udaljenost pročelja građevine od regulacijske linije − obvezni građevinski pravac je pravac, odnosno linija na kojoj se obvezno smješta pretežiti dio pročelja građevine pri čemu ostali dio pročelja građevine ne smije odstupiti za više od 10% od eĐIMuRSKe ŽuPAnIJe” Broj 24 - Stranica 213 propisane minimalne udaljenosti građevinskog pravca od regulacijske linije − namjena prostora, površine, zemljišta, odnosno građevine je određena zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje − primarna namjena je jedna ili više osnovnih namjena prostora, površine, zemljišta, odnosno građevine određena prostornim planom na način propisan ovim Pravilnikom − sekundarna namjena je jedna ili više pratećih namjena primarnoj namjeni određena prostornim planom na način propisan ovim Pravilnikom, koja se ne može planirati niti graditi bez i prije primarne namjene prostora i udio kojih ne može iznositi više od 35% ukupne građevinske (bruto) površine na čestici, ne može se planirati na samostalnoj građevnoj čestici, niti se za istu može odrediti obuhvat zahvata − prateća namjena na području pojedinih primarnih namjena je namjena koja se može smjestiti na zasebnoj građevnoj čestici ili se smatra sekundarnom namjenom − glavna građevina je osnovna građevina na građevnoj čestici čija je namjena u skladu s primarnom namjenom prostora, odnosno površine − postojeća građevina je građevina izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta kojim se odobrava građenje i svaka druga građevina koja je prema posebnom zakonu s njom izjednačena − pomoćna građevina je građevina koja se gradi na građevnoj čestici glavne građevine, čija namjena upotpunjuje namjenu glavne građevine i/ili služi uporabi glavne građevine − prateća građevina druge namjene je građevina koja se gradi isključivo na građevnoj čestici glavne građevine, a određena je kao sekundarna namjena prostornim planom − prirodni teren je neuređeni i/ili hortikulturno uređeni dio građevne čestice, bez podzemne gradnje, bez nadzemne gradnje, bez natkrivanja, bez parkiranja, bez bazena, bez teniskih igrališta i sl., a temeljna mu je svrha osiguravanje prirodne upojne površine s ciljem ublažavanja posljedica, odnosno prilagodba klimatskim promjenama − zelene površine su javne zelene površine i zaštitne zelene površine, ako ovim Pravilnikom nije drugačije propisano − javne zelene površine su javni parkovi (perivoji), gradske park-šume, dječja igrališta, vrtovi (botanički, zoološki i sl.)

Članak 4.

− zaštitna zelena površina je prirodna površina i/ili površina oblikovana radi potrebe zaštite (okoliša, reljefa, nestabilnih padina, od erozija, voda, potočnih dolina, od buke, klimatskih promjena i sl.), a obuhvaćaju i zaštitne zelene površine uz infrastrukturne građevine i ostale kultivirane zelene površine Stranica 214 - Broj 24 “SLuŽBenI GLASnIK M − smještajne jedinice koje nisu povezane s tlom na čvrsti način su jedinice koje se postavljaju u sklopu jedinstvene funkcionalne cjeline ugostiteljskoturističke namjene i za čije postavljanje nije potrebna građevinska dozvola − prema ovom Pravilniku kampom se ne smatra pružanje usluge smještaja u domaćinstvu na smještajnim jedinicama na otvorenom prostoru – usluge kampiranja u domaćinstvu određene posebnim propisom − odmorište za kamp prikolice i autodomove (kampere) je parkiralište koje je opremljeno da zadovolji specifične zahtjeve vozila za kampiranje u prolazu − hotel je građevina jedinstvene funkcionalne cjeline ugostiteljsko-turističke namjene koja se planira i gradi u građevinskom području naselja (hotel baština, difuzni hotel, hotel (s depandansom), aparthotel (s depandansom), pansion, integralni hotel, lječilišne vrste (s depandansom), hotel posebnog standarda (s depandansom)) ili u izdvojenom građevinskom području izvan naselja (hotel (s depandansom), lječilišne vrste (s depandansom), hotel posebnog standarda (s depandansom)) − turističko naselje je jedinstvena funkcionalna cjelina ugostiteljsko-turističke namjene u sklopu koje je moguće planirati hotel (s depandansom), lječilišne vrste (s depandansom), hotel posebnog standarda (s depandansom), vrsta smještajne građevine vile, s pratećim sadržajima − adrenalinski park je posebna vrsta zabavnog parka namijenjenog rekreaciji i zabavi, a uređen je na otvorenom i opremljen spravama (npr. viseći mostovi, mreže, užad, poligoni s preprekama, koloture, zidovi za slobodno penjanje, poligoni za paintball, zip line, spuštalice i slična nepokretna ili prijenosna oprema projektirana isključivo za rekreaciju i zabavu, a ne kao sredstvo za prijevoz osoba)

Članak 4.

− zabavni park je jedinstvena funkcionalna cjelina s uređenim i ograđenim otvorenim i zatvorenim prostorima i građevinama, opremljenim zabavnim sadržajima i atrakcijama, a može biti organiziran i kao tematski park − krajobraz, odnosno krajolik je određeno područje, percipirano od čovjeka, čiji je karakter rezultat međusobnog djelovanja prirodnih i/ili ljudskih čimbenika − vidikovac je mjesto posebno uređeno za promatranje krajobraza − zona ekspozicije je područje određeno prostornim planom, koje okružuje kulturno dobro i za koje se prostornim planom određuju smjernice zaštite, odnosno uvjeti ili zabrana gradnje i/ili uređenja u svrhu sprječavanja negativnog utjecaja na osobite vrijednosti kulturnog dobra − zona posjetiteljske infrastrukture je zona organiziranog posjeta turista, odnosno prostorna eĐIMuRSKe ŽuPAnIJe” 2. listopada 2026. cjelina namijenjena uređenju površina i gradnji građevina za potrebe posjećivanja i upravljanja zaštićenim područjem − zona tradicijske izgradnje je područje tradicijskih naseobina i/ili građevina izvan građevinskih područja usko povezanih s kontinuiranim povijesnim gospodarskim korištenjem poljoprivrednih površina i mora (ribarstvo, stočarstvo, poljodjelstvo i maslinarstvo) − površina unutarnjih voda je svaka prirodna ili umjetna vodena površina na kopnu, koja je stalno ili povremeno pod vodom (vodotok, izvorište, jezero, lokva, akumulacija, ribnjak, te retencija, kanal i inundacija) − površina infrastrukture je površina namijenjena gradnji i uređenju infrastrukturnih sustava (prometnog, komunikacijskog, energetskog i vodnogospodarskog)

Članak 4.

− manja infrastrukturna građevina je građevina i/ili uređaj infrastrukture u distribucijskoj mreži (npr. trafostanica 10(20)/0,4kV, crpna i prepumpna stanica ili slična građevina koja je dio distribucijske mreže infrastrukturnog sustava) koja se može graditi i postavljati na prostorima, odnosno površinama svih namjena određenim prostornim planom, a u skladu s tehnološkim potrebama − prometni sustav su površine namijenjene gradnji i uređenju cestovnog, željezničkog, pomorskog, riječnog (jezerskog), zračnog, biciklističkog i pješačkog prometa − cesta državnog značaja je cesta koja čini sustav cestovnog prometa državnog značaja − cesta područnog (regionalnog) značaja je cesta koja čini sustav cestovnog prometa područnog (regionalnog) značaja − cesta lokalnog značaja je cesta koja čini dio sustava cestovnog prometa lokalnog značaja i određuju se prostornim planom uređenja grada, odnosno općine − cesta je infrastrukturna površina, odnosno građevina koja se u prostornom planu određuje građevnom česticom (cestovnim zemljištem), trasom ili koridorom − staze su pješačke, biciklističke, konjičke i slične staze, izuzev staza za motorna vozila − željeznička pruga je infrastrukturna površina, odnosno građevina koja se u prostornom planu određuje građevnom česticom (pružnim pojasom), trasom ili koridorom − željeznička pruga za posebni promet je posebna vrsta željezničke pruge u odnosu na njegovu specifičnu namjenu (željeznički industrijski kolosijek, turistički kolosijek, željeznički kolosijek u morskoj luci, luci unutarnjih voda ili u robnom terminalu i dr.)

Članak 4.

− luka je površina određena prostornim planom u sustavu pomorskog ili riječnog prometa, odnosno prometa na unutarnjim vodama, koja obuhvaća 2. listopada 2026. “SLuŽBenI GLASnIK M izgrađeni i uređeni, odnosno planiran za gradnju, kopneni dio obale i pripadajući akvatorij i namijenjena je lučkim djelatnostima − privezište je građevina (primjerice ponton, gat, mol, riva) namijenjena za privez plovila na moru: a) uz izdvojeno građevinsko područje izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene (ponton, gat, mol) odnosno u sklopu tog izdvojenog građevinskog područja izvan naselja ukoliko se planira kopneni dio privezišta – riva b) u svrhu akvakulture c) u svrhu priveza na nenaseljene otoke i otočiće − urbano područje je građevinsko područje naselja, u pravilu, centralnog središnjeg naselja administrativne jedinice koja ima status grada po posebnom propisu. 2. građevine prema namjeni − građevina stambene namjene je zgrada namijenjena stalnom i povremenom stanovanju (tipologije propisane prostornim planom u odnosu na broj stanova, katnost, oblikovanje i sl.) − građevina stambeno-poslovne namjene je zgrada namijenjena stalnom i povremenom stanovanju i obavljanju djelatnosti sukladno prostornom planu čiji sadržaji, razinom buke i emisijom u okoliš sukladno posebnim propisima, ne smetaju okolini i ne umanjuju uvjete stanovanja, rada i boravka na odnosnoj i susjednim građevnim česticama i smatra se građevinom mješovite namjene − građevina javne i društvene namjene određena je zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje i uključuje smještaj i pratećih namjena sukladno Prilogu II. ovoga Pravilnika − građevina proizvodne namjene je građevina gospodarske namjene namijenjena obavljanju industrijskih, obrtničkih i/ili poljoprivrednih (prerađivačkih) djelatnosti te ostalih proizvodnih djelatnosti, uključujući i prateće namjene sukladno Prilogu II. ovoga Pravilnika − građevina poljoprivredne namjene je gospodarska građevina namijenjena obavljanju poljoprivredne proizvodnje:

Članak 4.

d) građevina za uzgoj životinja e) građevina u funkciji ratarske proizvodnje, vinogradarstva, maslinarstva, uzgoja i prerade biljaka (voća, povrća, cvijeća, ljekovitog bilja i dr.), algi i gljiva f) pomoćna građevina u sklopu poljoprivrednih gospodarstava i g) ostale građevine u funkciji poljoprivredne proizvodnje − građevina poslovne namjene je građevina namijenjena obavljanju uredskih, servisnih, uslužnih (uključujući i ugostiteljskih), trgovačkih i ostalih poslovnih djelatnosti, uključujući i prateće namjene sukladno Prilogu II. ovoga Pravilnika eĐIMuRSKe ŽuPAnIJe” Broj 24 - Stranica 215 − građevina komunalno-servisne namjene je poslovna građevina komunalnih poduzeća s odgovarajućim površinama, radionicama, spremištima i prostorima deponija (npr. soli za posipanje prometnica) za potrebe komunalnih poduzeća, te reciklažna dvorišta namijenjena odvojenom prikupljanju i privremenom skladištenju manjih količina posebnih vrsta otpada sukladno posebnom propisu, reciklažna dvorišta za građevni otpad u svrhu obavljanja djelatnosti sakupljanja, oporabe i zbrinjavanja građevnog otpada i građevine namijenjene razvrstavanju, mehaničkoj obradi i privremenom skladištenju građevnog otpada, te građevine za potrebe zbrinjavanja životinja − građevina ugostiteljsko-turističke namjene je građevina namijenjena obavljanju gospodarskih djelatnosti ugostiteljstva i turizma (usluge smještaja, prehrane, pića i napitaka) sukladno posebnim propisima, uključujući i prateće namjene sukladno Prilogu II. ovoga Pravilnika − ugostiteljski sadržaji podrazumijevaju zgrade bez smještaja, odnosno poslovnu uslužnu namjenu (restorane, barove i sl.)

Članak 4.

− građevina mješovite namjene je građevina unutar koje se uz primarne planira i jedna ili više sekundarnih namjena u skladu s ovim Pravilnikom − infrastruktura je pojam određen zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje − građevina sportsko-rekreacijske namjene je građevina namijenjena sportskim i rekreacijskim aktivnostima, uključujući i prateće namjene sukladno Prilogu II. ovoga Pravilnika − prostori/građevine za boravak osoblja/zaposlenih su prostori/građevine u sklopu odabrane primarne namjene, a koji se ne uračunavaju u smještajni kapacitet određen prostornim planom, smještaju iza glavne građevine, a ne manje od 100 m od obalne crte i gdje ne postoji ugroza za zdravlje osoblja i zaposlenih za vrijeme boravka (buka, zagađenje zraka i sl. prema posebnim propisima). 3. dijelovi i etaže zgrade − etaža je prostor podruma, suterena, prizemlja, kata, uvučenog kata ili potkrovlja − nadzemna etaža je suteren, prizemlje, kat, uvučeni kat i potkrovlje − podzemna etaža je podrum − podrum (Po) je dio zgrade, odnosno građevine koji je potpuno ukopan ili je ukopan više od 50% svoga obujma u konačno uređeni teren − suteren (S) je dio zgrade, odnosno građevine koji je ukopan do 50% svoga obujma u konačno uređeni teren − prizemlje (P) je dio zgrade, odnosno građevine čija se razina završne plohe konstrukcije poda nalazi na koti konačno uređenog terena ili najviše 1,5 m iznad najniže kote konačno uređenog terena ili dio zgrade koji se nalazi iznad podruma i/ili suterena Stranica 216 - Broj 24 “SLuŽBenI GLASnIK M − kat (K) je dio zgrade, odnosno građevine koji se nalazi iznad prizemlja − uvučeni kat (Uk) je najviša etaža zgrade, odnosno građevine oblikovana ravnim krovom čiji zatvoreni ili natkriveni dio iznosi najviše 75% površine dobivene vertikalnom projekcijom svih zatvorenih nadzemnih dijelova zgrade, odnosno građevine, uvučen obvezno s ulične strane − potkrovlje (Pk) je dio zgrade, odnosno građevine koji se nalazi iznad suterena, prizemlja ili zadnjega kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova, čija visina nadozida nije viša od 1,2 m mjereno od gornje kote međukatne konstrukcije, uz uvjet da se nagib krova zajedno s visinom sljemena obvezno propisuje u prostornom planu ovisno o lokacijskim uvjetima − galerija je prostor unutar jedne samostalne uporabne cjeline (stan, poslovni prostor, garaža i sl.) i/ili funkcionalne jedinice (hotelska soba, apartman i sl.)

Članak 4.

odvojen zasebnim podom unutar etaže, a njezina površina ne smije biti veća od 75% neto površine te etaže − tehnička etaža je prostor zgrade, odnosno građevine namijenjen isključivo smještaju i razvodu instalacija i/ili koji nije namijenjen boravku ljudi, odnosno smještaju životinja, biljaka i stvari − balkon je vanjski dio etaže zgrade, odnosno građevine otvoren s najmanje dvije svoje strane, a koji može biti u ravnini dviju susjednih pročelja te dijelom ili u potpunosti istaknut izvan ravnina pročelja zgrade/građevine − lođa je vanjski dio etaže zgrade, odnosno građevine otvoren jednom svojom stranom − terasa je otvoreni vanjski dio zgrade, odnosno građevine koji se nalazi uz ili na toj zgradi/građevini − krovovi građevina su: kosi krovovi (jednostrešni, dvostrešni, višestrešni), ravni krovovi (nagiba do 6%), zaobljeni krovovi, krovovi nepravilnih geometrijskih oblika ili kombinacija navedenih − krovna kućica je dio krovne konstrukcije potkrovlja, odnosno krovni istak, s otvorom istaknut iznad ravnine krovne plohe − istak pročelja je zatvoreni unutarnji dio etaže kata istaknut u odnosu na ravninu pročelja zgrade/ građevine. 4. Zgrade prema smještaju na građevnoj čestici − slobodnostojeća zgrada je zgrada koja je sa svih strana odmaknuta od granica građevne čestice ili koja je sa svih strana odmaknuta od granica građevne čestice osim od regulacijske linije na kojoj je izgrađena − poluugrađena zgrada je zgrada kojoj se jedna bočna strana nalazi na granici građevne čestice, a s drugih strana ima neizgrađen prostor (vlastitu građevnu česticu ili javnu površinu)

Članak 4.

− ugrađena zgrada je zgrada kojoj se dvije bočne strane nalaze na granicama građevne čestice, a s eĐIMuRSKe ŽuPAnIJe” 2. listopada 2026. drugih strana ima neizgrađen prostor (vlastitu građevnu česticu ili javnu površinu) − dvojna zgrada se sastoji od dvije zasebne poluugrađene zgrade koje se naslanjaju jedna na drugu − niz je sklop zgrada na tri ili više građevne čestice u nizu na kojima su krajnje poluugrađene zgrade, a između njih jedna ili više ugrađenih zgrada − uglovnica je zgrada izgrađena na građevnoj čestici s najmanje dvije regulacijske linije, odnosno koja se nalazi na raskrižju ulica ili ulice, trga ili parka, a graniči s ulicom, trgom ili parkom s najmanje dvije strane. 5. prostorni pokazatelji − koeficijent izgrađenosti (kig) je odnos površine zemljišta pod građevinama i površine građevne čestice − koeficijent iskoristivosti (kis) je odnos građevinske (bruto) površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice − koeficijent iskoristivosti nadzemno (kisn) je odnos građevinske (bruto) površine nadzemnih etaža svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice − koeficijent iskoristivosti podzemno (kisp) je odnos građevinske (bruto) površine podzemnih etaža svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice − zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih dijelova građevine na građevnu česticu, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine, osim balkona, uključujući i terase u prizemlju građevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže − građevinska (bruto) površina (GBP) definirana je propisom koji uređuje način izračuna građevinske (bruto) površine zgrade − visina pročelja (H) je visinska razlika najniže kote konačno uređenog terena uz pročelje građevine i najviše kote gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja građevine, na istom pročelju građevine − ukupna visina (Huk) je visinska razlika najniže kote konačno uređenog terena uz pročelje građevine i kote njezina najvišeg dijela − kosi teren je teren prosječnog nagiba većeg od 12° − konačno uređeni teren je uređena površina čestice (zemljana podloga, opločenja i sl.) čija visinska kota, uz pročelje gdje se određuje visina zgrade, može biti viša maksimalno 1,5 m u odnosu na visinsku kotu terena prije gradnje, a sve u svrhu oblikovanja terena. Pod konačno uređenim terenom ne smatra se ulazna rampa najveće širine pročelja 5,0 m za podzemnu ili suterensku garažu, te vanjske stube najveće širine 1,50 m prislonjene uz građevinu za potrebe pristupa u podrumsku ili suterensku etažu.

Stranica 217

Članak 4.

2. listopada 2026. “SLuŽBenI GLASnIK M
(2) Pojmovi uporabljeni u ovom Pravilniku imaju značenje određeno propisima kojima se uređuju upravna područja prostornog uređenja i gradnje, te posebnim propisima koji su od utjecaja na prostorno uređenje i gradnju, ako ovim Pravilnikom nije propisano drukčije. glava iii prijelaZne i Završne odredbe
Članak 8. Ova Odluka objavljuje se u „Službenom glasniku Međimurske županije“.
Članak 9. Stupanjem na snagu ove Odluke prestaju važiti odredbe za provedbu i kartografski prikazi Prostornog plana uređenja Općine Gornji Mihaljevec „Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 13/05, 3/14 i 15/21., koje zamjenjuju odredbe za provedbu i kartografski prikazi doneseni ovom Odlukom.

Članak 10.

Članak 10. Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Službenom glasilu Međimurske županije“. OPĆInSKO VIJeĆe OPĆIne GORnJI MIHALJeVeC KLASA: 350-03/24-37/01 uRBROJ: 2109-21-02-26-27 Gornji Mihaljevec, 30.09.2026. PReDSJeDnICA Općinskog vijeća renata heric, v.r.

Ostali akti u ovom izdanju (63)