Odluka o usvajanju Plana upravljanja održivom turističkom destinacijom

29. Na temelju članka 30. Statuta Općine Selnica („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 5/21, 16/22 i 17/25), Općinsko vijeće Općine Selnica dana 24. kolovoza 2026. godine na svojoj 7. sjednici donosi: ODlUkU o usvajanju plana upravljanja održivom turističkom destinacijom
Članak 1. Usvaja se Plan upravljanja održivom turističkom destinacijom za područje udruženih lokalnih turističkih 28. Na temelju članka 30. Statuta Općine Selnica („Službeni glasnik Međimurske županije“, broj 5/21, 16/22 i 17/25), Općinsko vijeće Općine Selnica na svojoj 7. sjednici, održanoj 24. kolovoza 2026. godine, donijelo je ODlUkU o prodaji suvlasničkog dijela nekretnine k.č.br. 5073 k.o. Selnica i nekretnine k.č.br. 5110 k.o. Selnica

Članak 1.

Članak 1. Ovom Odlukom prihvaća se prodaja nekretnina kako slijedi: Utvrđeni ukupni iznos način uporabe kat. čestice početne cijene (EUR) Donji Koncovčak, vinograd, 147,00 kuća za odmor, Donji (suvlasnički dio: 32/587) Koncovčak k.b. 91 Putevi, livada 1.130,00 zajednica Međimurske županije, izrađen u skladu sa Zakonom o turizmu i podzakonskim propisima kojima se uređuje upravljanje razvojem održivog turizma, kao temeljni strateški dokument za upravljanje razvojem turizma na području destinacije.

Članak 2.

Članak 2. Plan iz članka 1. ove Odluke sastavni je dio ove Odluke, ali nije predmet objave u Službenog glasniku Međimurske županije.
Članak 3. Općina Selnica prihvaća ciljeve, mjere i aktivnosti utvrđene Planom te će, u okviru svojih nadležnosti i raspoloživih financijskih sredstava, sudjelovati u njihovoj provedbi u suradnji s Turističkom zajednicom, Međimurskom županijom te ostalim dionicima razvoja turizma.
Članak 4. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u Službenom glasniku Međimurske županije. OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE SELNIcA KLASA: 334-05/26-01/1 URBROJ: 2109-15-03-26-1 Selnica, 24. kolovoza 2026. PREDJSEDNIK Općinskog vijeća Davor Debelec, v.r. Stranica 196 - Broj 20 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 31. kolovoza 2026. plan UpRavljanja održivom turisitčkom destinacijom Turistička zajednica Grada Čakovca Turistička zajednica Grada Preloga – Dravsko blago Turistička zajednica Općine Štrigova Turistička zajednica Općine Sveti Martin na Muri Turistička zajednica Područja Mura i gorice Turistička zajednica Područja Srce Međimurja SaDRžaj Uvod 5 1. Profil Destinacije 8 2. Analiza stanja 9 2.1. Usklađivanje sa strateškim dokumentima 9 2.2. Analiza turističkog prometa 11 2.3. Popis turističkih proizvoda i usluga 14 2.4. Smještaj 16 2.5. Ugostiteljstvo 19 2.6. Turističke atrakcije 20 2.7. Turističke usluge 27 2.8. Analiza resursne osnove 28 2.9. Analiza javne turističke infrastrukture 29 2.10. Analiza komunalne infrastrukture 32 2.11. Analiza prometne infrastrukture 33 2.12. Analiza stanja digitalizacije 34 2.13. Analiza stanja pristupačnosti destinacije osobama s posebnim potrebama 35 2.14. Analiza organiziranosti i dostupnosti usluga u destinaciji (javne usluge i servisi) 36 2.15. Analiza stanja i potreba ljudskih potencijala 37 2.16. Analiza komunikacijskih aktivnosti 38 2.17. Analiza konkurencije 39 2.18. Izvješće o provedenoj analizi stanja 42 3. Potencijal za razvoj i podizanje kvalitete turističkih proizvoda 46 4. Pokazatelji održivosti na razini destinacije 48 4.1. Obvezni pokazatelji održivosti 49 4.1.1. Obvezni pokazatelji održivosti koji mjere utjecaj turizma na društvene aspekte održivosti 50 4.1.1.1. Zadovoljstvo lokalnog stanovništva turizmom 50 4.1.1.1.1. Broj turističkih noćenja na stotinu stalnih stanovnika u vrhu turističke sezone 50 4.1.1.1.2. Zadovoljstvo lokalnog stanovništva turizmom 51 4.1.1.2. Zadovoljstvo turista i jednodnevnih posjetitelja destinacijom 51 4.1.1.2.1. Zadovoljstvo cjelokupnim boravkom u destinaciji 51 4.1.1.3. Pristupačnost destinacije 52 4.1.1.3.1. Udio atrakcija (lokaliteta) pristupačnih osobama s invaliditetom 52 4.1.1.4. Sigurnost destinacije 53 4.1.1.4.1. Broj organiziranih turističkih ambulanti 53 4.1.2. Obvezni pokazatelji održivosti koji mjere utjecaj turizma na okolišne aspekte održivosti 54 4.1.2.1. Upravljanje vodnim resursima 54 4.1.2.1.1. Omjer potrošnje vode po turističkom noćenju u odnosu na prosječnu potrošnju vode po stalnom stanovniku destinacije (izraženo po osobi i po noćenju) 54 4.1.2.2. Gospodarenje otpadom 55 4.1.2.2.1. Omjer količine komunalnog otpada nastale po noćenju turista i količine otpada koje generira stanovništvo u destinaciji (tone) 55 4.1.2.3. Zaštita bioraznolikosti 56 4.1.2.3.1. Udio zaštićenih područja u destinaciji u ukupnoj površini destinacije (ukupno i pojedinačno po kategoriji zaštite) 56 4.1.2.4. Održivo upravljanje energijom 57 4.1.2.4.1. Omjer potrošnje električne energije po turističkom noćenju u odnosu na potrošnju električne energije stalnog stanovništva destinacije 57 4.1.2.5. Ublažavanje i prilagodba klimatskim promjenama 58 4.1.2.5.1. Uspostavljen sustav za prilagodbu klimatskim promjenama i procjenu rizika 58 4.1.3. Obvezni pokazatelji održivosti koji mjere utjecaj turizma na ekonomske aspekte održivosti 59 4.1.3.1. Turistički promet 59 4.1.3.1.1. Ukupan broj dolazaka turista u mjesecu s najvećim brojem ostvarenih turističkih noćenja 59 4.1.3.1.2. Prosječna duljina boravka turista u destinaciji 60 4.1.3.2. Poslovanje gospodarskih subjekata u turizmu 61 4.1.3.2.1. Broj zaposlenih u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 61 4.1.3.2.2. Poslovni prihod gospodarskih subjekata (obveznika poreza na dobit) u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 62 4.1.4. Obvezni pokazatelji održivosti koji mjere utjecaj turizma na prostorne aspekte održivosti destinacije i organizaciju turizma 63 4.1.4.1. Turistička infrastruktura 63 4.1.4.1.1. Identifikacija i klasifikacija turističkih atrakcija 63 4.1.4.2. Održivo upravljanje destinacijom 66 4.1.4.2.1. Status implementacije aktivnosti iz plana upravljanja destinacijom 66 4.1.4.3. Održivo upravljanje prostorom 68 4.1.4.3.1. Broj ostvarenih noćenja u smještajnim objektima destinacije po hektaru izrađenog građevinskog područja JLS 68 5. Izračun obveznih pokazatelja prihvatnog kapaciteta destinacije Sv. Marin na Muri 70 5.1.Institucionalni i strateški okvir 71 5.1.1. Stav o turizmu kao faktoru povećanja blagostanja stanovnika 71 5.2.Smještajni kapaciteti 72 5.2.1. Omjer broja kreveta u komercijalnom smještaju te kućama i stanovima za odmor u odnosu na 1.0.0 stanovnika 72 5.2.2. Omjer broja kreveta u nekomercijalnom smještaju u odnosu na 1.0.0 stanovnika 74 31. kolovoza 2026.

Članak 4.

“SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 20 - Stranica 197 5.2.3. Omjer broja smještajnih objekata u domaćinstvu te kućama i stanovima za odmor u odnosu na broj stanova za stalno stanovanje 75 5.2.4. Broj kreveta u komercijalnom smještaju te kućama i stanovima za odmor na 1.0.0 m2 građevinskog područja naselja 76 5.2.5. Struktura smještajnih kapaciteta izražena u postotnim udjelima 77 5.3.Turistička potražnja 78 5.3.1. Intenzitet stacionarnog, komercijalnog i nekomercijalnog, turizma kao omjer prosječnog broja turista po stanovniku u vršnim danima turističke sezone 78 5.3.2. Nezadovoljstvo radi gužve na ulicama, trgovima, atrakcijama 79 5.4.Resursno atrakcijska osnova 80 5.4.1. Koncentracija materijalnih atrakcija na odabranim područjima destinacije/definiranim zonama 80 5.4.2. Koncentracija ugostiteljskih sadržaja na odabranim područjima destinacije/definiranim zonama 82 5.4.3. Kakvoća voda za kupanje na mjernim stanicama na području destinacije tijekom razdoblja lipanj – rujan u odnosu na ostatak godine (za destinacije za koje je pokazatelj relevantan 83 5.4.4. Raspoloživa površina plaže po kupaču u danima vršne turističke sezone, (za destinacije za koje je pokazatelj relevantan) 83 5.4.5. Kakvoća zraka na mjernim stanicama na području destinacije tijekom razdoblja lipanj – rujan u odnosu na ostatak godine 83 5.4.6. Utjecaj turizma na izgled destinacije 84 5.4.7. Utjecaj turizma na korištenje javnog prostora 85 5.4.8. Zadovoljstvo ljepotom i uređenošću mjesta (kulturni i prirodni aspekti) kao i glavnih atrakcija 87 5.4.9. Razina buke u danima vršne turističke sezone u odnosu na ostatak godine u zonama mješovite namjene po danu i noći 89 5.4.10. Iritacija razinom buke u vrijeme turističke sezone 90 5.4.11. Utjecaj buke na kvalitetu boravka 91 5.5.Prostor 92 5.5.1. Udio stambenih jedinica turističke namjene (komercijalni i nekomercijalni kapaciteti) u ukupnom broju stambenih jedinica 92 5.5.2. Maksimalni potencijal izgradnje na neizgrađenim i izgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja mješovite namjene 94 5.5.3. Mogućnosti nove stambene izgradnje na neizgrađenim površinama mješovite namjene građevinskog područja naselja 96 5.5.4. Utjecaj pretvaranja stanova u turističke apartmane na kvalitetu života u destinaciji 98 5.6.Komunalna infrastruktura 99 5.6.1. Vršno opterećenje i udio objekata u lancu turizma (hoteli, komercijalni i nekomercijalni smještaj, ugostiteljski objekti i sl. u vršnom opterećenju) – voda 99 5.6.2. Vršno opterećenje i udio objekata u lancu turizma (hoteli, komercijalni i nekomercijalni smještaj, ugostiteljski objekti i sl. u vršnom opterećenju) - električna energija 100 5.6.3. Broj djelatnika na održavanju javnih površina u odnosu na m2 javnih površina koje se održavaju 102 5.6.4. Kapaciteti (ljudski i tehnološki) za odvoz otpada 103 5.6.5. Iritacija neprimjereno odloženim otpadom tijekom turističke sezone 104 5.7.Prometna infrastruktura 105 5.7.1. Procjena (ekspertna) kapaciteta prometne infrastrukture u odnosu na volumen prometa na odabranim pravcima/točkama u danima vršne turističke sezone 105 5.7.2. Procjena kapaciteta i iskorištenosti parkirališta u razdoblju vršne turističke sezone (8.2.) 107 5.7.3. Iritacija gužvom u prometu tijekom turističke sezone 108 5.7.4. Zadovoljstvo prometom u mjestu 109 5.8.Stanovništvo i kvaliteta života 111 5.8.1. Kretanje broja stanovnika u (posljednjem)

Članak 4.

desetogodišnjem razdoblju 111 5.8.2. Iritacija gužvom i specifično gužvama na ulicama/ javnim površinama 112 5.8.3. Indeks priuštivosti stana (na razini destinacije) 113 5.9.Zaposlenost, gospodarstvo i važnost turizma 114 5.9.1. Raspoloživost dodatne radne snage (stopa nezaposlenosti; broj izdanih radnih dozvola po mjesecima) 114 5.10. Procjena dostignute razine prihvatnog kapaciteta analiza scenarija 115 5.11. Analiza scenarija 116 5.12. Zaključak i preporuke 116 6. Razvojni smjer s mjerama i aktivnostima potrebnim za njegovo ostvarenje 118 6.1.SWOT analiza 118 6.2.Identificiranje općih načela i ciljeva turizma 119 6.3.Oblikovanje strateškog pravca i prioriteta 121 6.4.Identificiranje ciljeva 123 6.5.Mjere i aktivnosti 125 7. Prijedlog smjernica i preporuka za razvoj ili unaprjeđenje destinacije 135 7.1.Smjernice i preporuke za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave 135 7.2.Smjernice i preporuke za turističke zajednice 135 7.3.Smjernice i preporuke za druge dionike u turizmu i upravljanju turizmom u destinaciji 136 8. Popis projekata 137 8.1.Popis projekata koji pridonose provedbi mjera potrebnih za doprinos ostvarenju pokazatelja održivosti na razini destinacije 137 8.2.Popis projekata od posebnog značaja za razvoj destinacije 137 Prilog 1. 138 Popis projekata koji pridonose provedbi mjera potrebnih za doprinos ostvarenju pokazatelja održivosti na razini destinacije 138 Prilog 2. 138 Popis projekata od posebnog značaja za razvoj destinacije 138 Prilog 3. 139 Indeksi turističke razvijenosti po JLS 139 Prilog 4. 143 Popis javne turističke infrastrukture 143 Popis tablica 149 Stranica 198 - Broj 20 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 31. kolovoza 2026.

Članak 4.

Popis slika 151 Popis grafi kona 151 Uvod Plan upravljanja destinacijom udruženih lokanih turističkih zajednica na području međimurske županije (u nastavku dokumenta: Destinacija) ključni je strateški dokument koji definira smjernice za sustavan, održiv i dugoročno usmjeren razvoj turizma na području Destinacije. U okviru ovog plana, destinacija obuhvaća sva područja djelovanja lokalnih turističkih zajednica na području Međimurske županije. To su: • Turistička zajednica Grada Čakovca • Turistička zajednica Grada Preloga – Dravsko blago • Turistička zajednica Općine Štrigova • Turistička zajednica Općine Sveti Martin na Muri • Turistička zajednica Područja Mura i gorice • Turistička zajednica Područja Srce Međimurja Uvodno je potrebno istaknuti kako se radi o području 13 JLS-a jer se unutar destinacije nalaze dvije Turističke zajednice područja: • Turistička zajednica Područja Mura i gorice: o Grad Mursko Središće o Općina Selnicao Općina Selnica o Općina Vratišineco Općina Vratišinec o Općina Podtureno Općina Podturen •• Turistička zajednica Područja Srce Međimurja:Turistička zajednica Područja Srce Međimurja: oo Općina NedelišćeOpćina Nedelišće oo Općine Sveti Juraj na BreguOpćine Sveti Juraj na Bregu oo Općina Gornji MihaljevecOpćina Gornji Mihaljevec oo Općina ŠenkovecOpćina Šenkovec oo Općina StrahoninecOpćina Strahoninec U svom obuhvatu za potrebe izrade ovog Plana destinacija jeU svom obuhvatu za potrebe izrade ovog Plana destinacija je definiranadefinirana nana regionalnojregionalnoj koordinacijikoordinaciji turističkihturističkih zajednicazajednica Međimurske županije. Plan upravljanja, izrađuje se za opisaniMeđimurske županije. Plan upravljanja, izrađuje se za opisani obuhvat te će sadržavati i prihvatni kapacitet za Općinu Svetiobuhvat te će sadržavati i prihvatni kapacitet za Općinu Sveti Martin na Muri koja se nalazi u razredu II. Indeksa turističkeMartin na Muri koja se nalazi u razredu II. Indeksa turističke razvijenosti.razvijenosti.

Članak 4.

Slika 1.Indeks turističke razvijenosti za 2023. godinuSlika 1.Indeks turističke razvijenosti za 2023. godinu Glavna svrha ovog plana je usmjeravanje turističkog razvoja u skladu s načelima održivosti, pri čemu se: • uvažavaju potrebe i očekivanja lokalnog stanovništva, • osigurava kvalitetno i autentično iskustvo za posjetitelje, • te se štite i valoriziraju prirodni krajolik, kulturna baština i okoliš. Plan se temelji na: • važećim strateškim, prostornim i razvojnim dokumentima Republike Hrvatske, Međimurske županije, istim dokumentima lokalnih turističkih zajednica na području Međimurske županije te jedinicama lokalne samouprave koje se nalaze u obuhvatu destinacije, • kao i na odredbama Zakona o turizmu (NN 156/23) i pratećih podzakonskih akata, koji naglašavaju potrebu koordiniranog djelovanja između ključnih dionika na području destinacije. Upravljanje destinacijom podrazumijeva zajedničku viziju, međusektorsku suradnju te uključivanje svih relevantnih dionika u proces planiranja, provedbe i praćenja učinaka turističkih aktivnosti. Plan upravljanja destinacijom predstavlja strateški alat kojim se usmjerava razvoj turizma na načelima dugoročne održivosti, ravnoteže između gospodarskih interesa, očuvanja resursa i kvalitete života lokalnog stanovništva. Njegova svrha je stvaranje jasno definiranih smjernica koje omogućuju učinkovito upravljanje turističkim potencijalima, jačanje suradnje među različitim dionicima i osiguranje podloge za strateško odlučivanje. Kroz sustavan pristup, plan omogućuje nadzor nad turističkim razvojem destinacije, prilagodbu planova promjenama u okruženju te evaluaciju učinkovitosti poduzetih mjera. U središtu dokumenta nalazi se analiza postojećeg stanja, identifikacija razvojnih potencijala i ograničenja, te vrednovanje snaga, slabosti, mogućnosti i prijetnji.

Članak 4.

Poseban naglasak stavlja se na uravnoteženo uključivanje lokalnih zajednica, gospodarstvenika, institucija i posjetitelja u procese oblikovanja turističkog identiteta. Time se potiče kreiranje atraktivnih i autentičnih sadržaja, uz očuvanje kulturnih vrijednosti i prirodnih resursa. Plan se izrađuje kroz transparentan i inkluzivan proces, utemeljen na konzultacijama s ključnim dionicima i primjeni suvremenih metodoloških pristupa. Definirani razvojni ciljevi operacionalizirani su kroz mjere i aktivnosti koje se integriraju u Akcijski plan, čime se osigurava provedbena razina dokumenta. U skladu s nacionalnim zakonodavnim okvirom i smjernicama sektorskih institucija, ovaj dokument je prilagođen stvarnim potrebama i specifičnostima destinacije (UTZM). Njegova sveobuhvatnost omogućuje učinkovito pozicioniranje destinacije na tržištu i privlačenje investicija. Metodološki okvir plana uključuje: 1. Fazni razvojni model koji se temelji na tri ključna pitanja: o Trenutna situacija i kontekst o Vizija budućeg razvoja o Put prema realizaciji vizije Na toj osnovi strukturiraju se sljedeće cjeline: o Analitički pregled resursa i postojećeg stanja o Postavljanje mjerila održivosti o Formulacija strateških prioriteta i definicija operativnih mjera Svaka faza evaluira se u suradnji s naručiteljem kako bi se osigurala kvaliteta i usklađenost. 2. Tehnički pristupi planiranju a. Analiza dostupnih podataka: o uvid u postojeću dokumentaciju i prostorne planove o proučavanje trendova i performansi u turizmu b. Terenski rad:

Članak 4.

o upoznavanje s destinacijom na terenu o bilježenje prostorno-razvojnih karakteristika o procjena stvarnih kapaciteta i stanja infrastrukture c. Dijalog s ključnim akterima: o provođenje strukturiranih razgovora o definiranje zajedničkih interesa i izazova d. Uključivanje u lokalne mehanizme koordinacije e. Istraživanje javnog mijenja kroz ankete: o ispitivanje percepcije turizma među stanovnicima i gostima cjelovit metodološki pristup osigurava utemeljene strateške smjernice te omogućuje njihovu učinkovitu primjenu u praksi, s naglaskom na međusektorsku suradnju i lokalno vlasništvo nad razvojnim procesima. Struktura dokumenta (Plana upravljanja) u najvećoj mogućoj mjeri prilagođena je i usklađena sa Smjernicama za uputu i izradu plana upravljanja destinacijom koje je Ministarstvo turizma i sporta izradilo kao prateći dokument cjelokupnog zakonskog okvira koji uređuje upravljanje razvojem turizma u destinaciji (Zakon o turizmu (NN 156/23) i prateći podzakonski akti). Na navedeni način omogućuje se lakše praćenje i koordiniranje upravljanja razvojem turizma svih razina zainteresiranim institucijama i tijelima te Ministarstvu turizma i sporta. 31. kolovoza 2026. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 20 - Stranica 199 1. Profil Destinacije kategorija podaci Područje lokalnih Turističkih zajednica na području Međimurske županije: • Turistička zajednica Grada Čakovca • Turistička zajednica Grada Preloga – Dravsko blago • Turistička zajednica Općine Štrigova • Turistička zajednica Općine Sveti Martin na Muri • Turistička zajednica Područja Mura i gorice • Turistička zajednica Područja Srce Međimurja • Turistička zajednica Područja Mura i gorice:

Članak 4.

o Grad Mursko Središće lokacija o Općina Selnica o Općina Vratišinec o Općina Podturen • Turistička zajednica Područja Srce Međimurja: o Općina Nedelišće o Općine Sveti Juraj na Bregu o Općina Gornji Mihaljevec o Općina Šenkovec o Općina Strahoninec Vrlo dobro povezano zahvaljujući položaju na sjecištu važnih cestovnih i željezničkih pravaca, prometna neposrednoj blizini autoceste A4 (Zagreb – Budimpešta), graničnim prijelazima prema Sloveniji i povezanost Mađarskoj te blizini međunarodnih zračnih luka u Zagrebu, Grazu i Budimpešti. Udaljenost od Od centra Zagreba udaljena oko 100 km; od Ljubljane oko 200 km, Budimpešte oko 260 km, Beča oko glavnog grada i 250 km. emitivnih tržišta Vrlo dobro povezano zahvaljujući položaju na sjecištu važnih cestovnih i željezničkih pravaca, Geografska obilježja neposrednoj blizini autoceste A4 (Zagreb – Budimpešta), graničnim prijelazima prema Sloveniji i Mađarskoj te blizini međunarodnih zračnih luka u Zagrebu, Grazu i Budimpešti. Umjereno kontinentalna klima s toplim ljetima, hladnim zimama, ravnomjerno raspoređenim oborinama klimatska obilježja tijekom godine te izraženim godišnjim dobima. Broj stalnih 75.570 stanovnika Broj turista 95.947 dolazaka prosječna duljina 2,29 noćenja boravka Turistički kapaciteti Ukupno 2.440 kreveta (2024.), većinom u hotelima i privatnom smještaju. Ugostiteljski Na području destinacije u 2024. godini djeluje 414 ugostiteljskih objekata koji pružaju usluge pripreme i sadržaji posluživanja hrane i pića. Najpopularnije turističke atrakcije Međimurja uključuju povijesni Stari grad Čakovec s Muzejom Najpopularnije Međimurja, panoramski vidikovac Mađerkin breg s pogledom na tri države, wellness i sportske sadržaje turističke atrakcije u Terme Sveti Martin, tradicijski Mlin na Muri, slikovite vinske ceste gornjeg Međimurja te prirodne krajolike uz rijeke Muru i Dravu, idealne za cikloturizam i aktivni odmor.

Članak 4.

Zdravstveni i wellness turizam (predvođen ponudom Terme Sveti Martin), eno-gastronomija i vinske ceste Glavni turistički gornjeg Međimurja, aktivni turizam uz rijeke Muru i Dravu (cikloturizam, pješačenje, kajak), kulturna proizvodi baština te ruralni i održivi turizam temeljen na očuvanoj prirodi i tradiciji. Prostor Međimurja obilježen je jasno definiranim turističkim zonama poput područja uz Terme Sveti Prostor – turističke Martin, vinskih brežuljaka Štrigove i Mađerkinog brega, rekreacijskih zona uz rijeke Muru i Dravu te zone i površine urbanog kulturnog središta oko Stari grad Čakovec, uz naglasak na očuvane prirodne i ruralne površine koje čine temelj održivog turističkog razvoja. Čine ju kvalitetni hotelski i wellness kapaciteti poput Terme Sveti Martin, brojni privatni smještaj i ruralne Turistička kuće za odmor, razvijena mreža biciklističkih i pješačkih staza uz Muru i Dravu, uređene vinske ceste, infrastruktura interpretacijski centri te kulturne ustanove poput kompleksa Stari grad Čakovec. 2. Analiza stanja 2.1. Usklađivanje sa strateškim dokumentima U sklopu provođenja sekundarnih istraživanja razmatrani su svi ključni strateški dokumenti koji definiraju turizam destinacije bilo da se radi o vašim dokumentima ili nevažećim, odnosno prilikom izrade Plana upravljanja analizirani su postojeći strateški dokumenti Stranica 200 - Broj 20 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 31. kolovoza 2026. na koje se plan upravljanja u svojim elementima poziva u mjeri u kojoj je to moguće te oportuno. Dokumenti koji su uvaženi prilikom izrade Plana upravljanja su:

Članak 4.

• Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine (NN 2/2023) i Nacionalni plan razvoja održivog turizma 2021. – 2027. • Strateški marketinški i operativni plan hrvatskog turizma za razdoblje 2023. – 2027. (SMOPHT) • Masterplan razvoja turizma Međimurske županije do 2020. godine • Strateški marketing plan turizma Međimurske županije 2014. - 2020. • Operativni plan razvoja cikloturizma Međimurske županije do 2020. godine • Operativni marketing plan Ekomuzeja Međimurje za razdoblje 2022. - 2027. • Operativni plan razvoja Međimurske vinske ceste za razdoblje 2022. - 2027. • Regionalni plan održivosti za Međimursku županiju • TOMAS Hrvatska 2022./2023. Stavovi i potrošnja turista u hrvatskoj, Obilježja turističke potražnje u Međimurskoj županiji • Strateški razvojni program Općine Sveti Martin na Muri do 2020. • Strategija razvoja turizma Općine Štrigova 2020- 2027.g. • Razvojna strategija općine Gornji Mihaljevec 2016.- 2020. • Provedbeni program Općine Nedelišće za razdoblje 2022. – 2025. • Nedelišće – pametna općina 2027., Plan razvoja općine za razdoblje 2021. – 2027. g. • Nedelišće – pametna općina, Plan razvoja općine za razdoblje 2021. – 2027. Katalog razvojnih projekata 2021-2027. • Akcijski plan energetski i klimatski održivog razvitka Općine Nedelišće (Sustainable Energy and climate Action Plan - SEcAP) • Strategija razvoja pametne općine Strahoninec za razdoblje 2021. – 2027. g. • Provedbeni program općine Strahoninec za razdoblje 2021. – 2025. godine • Strateški razvojni plan Grada Mursko Središće 2024.- 2031.

Članak 4.

• Strateški razvojni plan Općine Vratišinec 2023-2029. • Strategija razvoja Općine Podturen • Strateški plan općine Selnica • Strateški razvojni program Općine Šenkovec 2016. – 2020. • Program ukupnog razvoja Općine Sveti Juraj na Bregu za razdoblje 2014. g. – 2020. g. • Sveti Juraj na Bregu – Pametna općina 2027. Strateški koncept razvoja Općine za razdoblje 2021-2027.g., Strateški koncept razvoja Općine za razdoblje 2021- 2027. g. • Operativni marketing plan Općine Nedelišće • Strategija razvoja Grada Preloga 2018.-2028. • Provedbeni program Grada Preloga za razdoblje od 2022.-2025. godine • Nacrt programskih aktivnosti Strateškog plana gospodarskog razvitka Grada Preloga • Strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom na području Grada Preloga za period od 2020. do 2025. godine • Lokalna razvojna strategija LAG-a Mura-Drava za razdoblje 2023. – 2027. • Godišnji programi rada i godišnja financijska izvješća turističkih zajednica Tijekom izrade ovog dokumenta uzete su u obzir sve relevantne smjernice, elementi te čimbenici iz strateških dokumenata bez obzira na razdoblje važenja istih. Prostorno-planski dokumenti na razini županije i lokalnih jedinica podržavaju razvoj održivog turizma kroz: izgradnju kampova i vidikovaca, ruralni smještaj, eno-gastronomske i wellness sadržaje (Sveti Martin na Muri), sport i rekreaciju (trim staze, bike ruta). Čakovec ima jasno definirane zone za ugostiteljsku i turističku namjenu uz komunalne standarde i zelene pojaseve.

Članak 4.

2.2. Analiza turističkog prometa Uvidom u ostvareni turistički promet u 2024. godini vidljivo je kako destinacija bilježi snažnu dominaciju domaćeg tržišta, uz istovremeno stabilnu prisutnost gostiju iz bližih europskih zemalja. Struktura turističkog prometa ukazuje na kombinaciju kraćih i duljih boravaka, pri čemu pojedina tržišta ostvaruju veći udio noćenja u odnosu na dolaske, što jasno upućuje na razlike u prosječnom trajanju boravka. Najznačajnije emitivno tržište je Hrvatska, s ostvarenih 53.942 dolazaka (56,22%) i 110.634 noćenja (50,25%). Domaći gosti čine više od polovice ukupnog turističkog prometa, uz prosječno trajanje boravka od oko 2,05 noćenja po dolasku, što upućuje na pretežito kraće boravke. Ovakva struktura osigurava stabilnost potražnje, ali istovremeno ukazuje na potrebu za daljnjom internacionalizacijom tržišta. Slovenija se ističe kao najvažnije inozemno tržište s 14.332 dolazaka (14,94%) i 34.137 noćenja (15,50%), uz prosječan boravak od oko 2,38 noćenja po dolasku. Riječ je o tržištu koje, uz geografsku blizinu i dobru prometnu povezanost, generira stabilan i kontinuiran turistički promet. Poljska i Austrija predstavljaju stabilna srednjoeuropska tržišta. Poljska ostvaruje 4.701 dolazak (4,90%) i 10.567 noćenja (4,80%), uz prosječno trajanje boravka od 2,25 noćenja, dok Austrija bilježi 3.813 dolazaka (3,97%) i 8.167 noćenja (3,71%), uz prosječno 2,14 noćenja. Kod oba tržišta vidljiv je uravnotežen odnos dolazaka i noćenja, što ukazuje na stabilne obrasce turističkog ponašanja.

Članak 4.

Njemačka se izdvaja kao tržište s duljim boravkom – iako ostvaruje 3.536 dolazaka (3,69%), bilježi čak 13.072 noćenja (5,94%), što rezultira prosječnim trajanjem od 3,70 noćenja po dolasku. Ovakav obrazac ukazuje na veću vrijednost po gostu i značajan potencijal za daljnji razvoj turističke ponude usmjerene na duže boravke. Sličan trend, iako u manjem opsegu, prisutan je i kod talijanskog tržišta, koje ostvaruje 1.317 dolazaka (1,37%) i 4.333 noćenja (1,97%), uz prosječno trajanje boravka od 3,29 noćenja, što također upućuje na sklonost duljem zadržavanju u destinaciji. S druge strane, tržišta poput Češke i Slovačke karakterizira neš- 31. kolovoza 2026. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 20 - Stranica 201 to kraći boravak. Češka ostvaruje 1.783 dolaska (1,86%) i 3.487 noćenja (1,58%), uz prosjek od 1,96 noćenja, dok Slovačka bilježi 1.893 dolaska (1,97%) i 3.139 noćenja (1,43%), odnosno 1,66 noćenja po dolasku. Sličan obrazac vidljiv je i kod Mađarske (1.546 dolazaka i 3.286 noćenja; 2,13 noćenja) te Bosne i Hercegovine (1.274 dolaska i 3.064 noćenja; 2,41 noćenja), gdje je prisutan kontinuiran dolazak gostiju, ali s relativno kraćim zadržavanjem u destinaciji. Zaključno, struktura turističkog prometa pokazuje snažnu orijentaciju na domaće i regionalno tržište, uz jasno izražen potencijal tržišta poput Njemačke i Italije koja ostvaruju dulji prosječni boravak. Upravo ta tržišta predstavljaju ključnu priliku za povećanje ukupne turističke potrošnje i daljnji razvoj destinacije kroz ponudu sadržaja koji potiču dulji boravak gostiju.

Članak 4.

Tablica 1. Turistički promet u 2024. godini po zemljama porijekla turista oćenja n oćenja 2024 Država Dolasci 2024n % Dolasci % Albanija 31 73 0,03% 0,03% Argentina 18 58 0,02% 0,03% Australija 119 334 0,12% 0,15% Austrija 3.813 8.167 3,97% 3,71% Belgija 363 1.996 0,38% 0,91% Bjelorusija 18 109 0,02% 0,05% Bosna i 1.274 3.064 1,33% 1,39% Hercegovina Brazil 40 414 0,04% 0,19% Bugarska 198 665 0,21% 0,30% cipar 19 74 0,02% 0,03% crna Gora 90 192 0,09% 0,09% Češka 1.783 3.487 1,86% 1,58% Čile 2 2 0,00% 0,00% Danska 162 552 0,17% 0,25% Estonija 37 78 0,04% 0,04% Finska 35 138 0,04% 0,06% Francuska 320 983 0,33% 0,45% Grčka 38 350 0,04% 0,16% Hong Kong, 3 3 0,00% 0,00% Kina Hrvatska 53.942 110.634 56,22% 50,25% Indija 60 160 0,06% 0,07% Indonezija 2 6 0,00% 0,00% Irska 60 246 0,06% 0,11% Island 5 18 0,01% 0,01% Italija 1.317 4.333 1,37% 1,97% Izrael 30 98 0,03% 0,04% Japan 69 336 0,07% 0,15% Jordan 7 31 0,01% 0,01% Južnoafrička 9 46 0,01% 0,02% Republika Kanada 96 275 0,10% 0,12% Kazahstan 20 65 0,02% 0,03% Kina 135 589 0,14% 0,27% Koreja, 129 432 0,13% 0,20% Republika Kosovo 90 237 0,09% 0,11% Kuvajt 32 455 0,03% 0,21% Letonija 34 64 0,04% 0,03% Lihtenštajn 2 7 0,00% 0,00% Litva 81 152 0,08% 0,07% Luksemburg 13 54 0,01% 0,02% Mađarska 1.546 3.286 1,61% 1,49% Makao, Kina 3 42 0,00% 0,02% Makedonija 125 464 0,13% 0,21% Malta 8 18 0,01% 0,01% Maroko 10 37 0,01% 0,02% Meksiko 2 4 0,00% 0,00% Nizozemska 560 2.529 0,58% 1,15% Norveška 116 484 0,12% 0,22% Novi Zeland 9 14 0,01% 0,01% Njemačka 3.536 13.072 3,69% 5,94% Ostale afričke 90 330 0,09% 0,15% zemlje Ostale azijske 188 1.486 0,20% 0,67% zemlje Ostale europske 44 228 0,05% 0,10% zemlje Ostale zemlje Južne i Srednje 31 73 0,03% 0,03% Amerike Ostale zemlje 2 12 0,00% 0,01% Oceanije Ostale zemlje Sjeverne 23 205 0,02% 0,09% Amerike Poljska 4.701 10.567 4,90% 4,80% Portugal 97 472 0,10% 0,21% Rumunjska 669 1.340 0,70% 0,61% Rusija 85 168 0,09% 0,08% SAD 284 963 0,30% 0,44% Slovačka 1.893 3.139 1,97% 1,43% Slovenija 14.332 34.137 14,94% 15,50% Srbija 1.185 2.431 1,24% 1,10% Španjolska 129 386 0,13% 0,18% Švedska 119 325 0,12% 0,15% Švicarska 315 962 0,33% 0,44% Tajland 1 3 0,00% 0,00% Tajvan, Kina 17 97 0,02% 0,04% Tunis 3 28 0,00% 0,01% Turska 107 518 0,11% 0,24% Ujedinjena 329 1.378 0,34% 0,63% Kraljevina Ujedinjeni 44 518 0,05% 0,24% Arapski Emirati Ukrajina 847 1.496 0,88% 0,68% Stranica 202 - Broj 20 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 31. kolovoza 2026.

Članak 4.

UkUpnO 95.946 220.189 100,00% 100,00% Izvor: TZ Međimurske županije, Obrada YouAre d.o.o. Najveći udio u turističkom prometu ostvaruju domaći turisti, uz značajan doprinos tržišta Slovenije (15,50%) i Njemačke (5,94%) kad je riječ o noćenjima. Austrija, Poljska, Češka i Slovačka također su važna tržišta, ali s nešto manjim udjelima. Ovi podaci ukazuju na potrebu daljnje prilagodbe ponude za najzastupljenija tržišta i potencijalnu diverzifikaciju promocije prema tržištima s višim udjelom noćenja. Grafi kon 1.Struktura noćenja u 2024. godini Izvor: TZ Međimurske županije, Obrada YouAre d.o.o. Analizirajući prikazani grafi kon „Turistički promet u 2024. godini po mjesecima“, možemo detaljno sagledati sezonalnost kroz cijelu godinu — posebno osvrćući se na udjele dolazaka i noćenja po mjesecima te uočavajući razlike među njima. Kolovoz je apsolutni vrhunac s najviše noćenja (15,77%) i dolazaka (12,95%), slijedi ga srpanj. Sezonalnost je izražena, ali ravnoteža dolazaka i noćenja u mjesecima poput lipnja, rujna i listopada pokazuje potencijal za produženje turističke sezone. Zimski mjeseci bilježe stabilan promet, ali s potencijalom za dodatni razvoj kroz specijalizirane proizvode (npr. zdravlje, kultura, manifestacije). Grafi kon 2.Turistički promet po mjesecima u 2024. godina Izvor: TZ Međimurske županije, Obrada YouAre d.o.o. 2.3. Popis turističkih proizvoda i usluga Turistička ponuda Međimurske županije oblikovana je kao raznolik i komplementaran sustav proizvoda koji odgovara suvremenim trendovima potražnje, ali i specifi čnostima prostora, prirodnim resursima i kulturnoj baštini. Temelje takvog razvoja postavio je Strateški marketing plan turizma Međimurske županije 2014.–2020., koji je jasno defi nirao ključne pravce profi liranja destinacije te omogućio sustavno oblikovanje prepoznatljivih turističkih proizvoda.

Članak 4.

Međimurje se danas pozicionira kao destinacija aktivnog odmora, zdravlja i autentičnih doživljaja, s naglaskom na kvalitetu, održivost i lokalni identitet. Upravo kombinacija wellnessa, eno-gastronomije, prirodnih aktivnosti i kulturne baštine stvara uravnoteženu ponudu koja privlači različite ciljne skupine – od obitelji i rekreativaca do gurmana i poslovnih gostiju. U nastavku su prikazane glavne kategorije turističkih proizvoda koje čine okosnicu turističke ponude Međimurja, uz njihov kratak opis i ključne karakteristike. 1. Zdravstveni i wellness turizam • Temeljen na Termama Sv. Martin, koje su ključna destinacija za višednevni boravak i nude termalne bazene, wellness, saune, lječilište i konferencijske sadržaje. • Pozicioniran kao “svijet zdravih užitaka” i „prvi healthness resort u Europi“, atraktivan za domaće i strane goste. 2. Eno-gastronomija • Međimurska vinska cesta – povezuje 40 vinara, restorane i smještajne objekte. Ističe se zaštićena robna marka pušipel. • Bogata lokalna kuhinja: “meso z tiblice”, turoš, gibanicama, zlevkama. • Restorani poput „Male hiže“ svrstani među najbolje u Hrvatskoj. 3. Aktivni odmor i cikloturizam • Razvijena mreža biciklističkih staza (Mura-Drava Bike, Pušipelova staza itd.), planinarskih i tematskih staza. • Sportovi u prirodi, rafting, nordijsko hodanje, pješačenje. • Golf igralište, adrenalinski park Accredo, karting staza, letjelište, • poučna eko turistička pješačko biciklistička staza Svetomartinska Mura. 4. Kulturni turizam • Kulturno-povijesne znamenitosti: Stari grad Čakovec, crkva Sv. Jeronima u Štrigovi, mlin u Sv. Martinu na Muri.

Članak 4.

• Muzeji: Muzej Međimurja, Spomen dom rudarstva cimper, centar dr. Rudolfa Steinera, Spomen dom rudarstva cimper, Spomen park naftaštva Peklenica, Old timer muzej Šardi, etnografske zbirke u Gornjem Kraljevcu i Podturnu • . 5. Manifestacije i događanja • Značajne manifestacije: Urbanovo (festival vina), Porcijunkulovo (glazba i gastronomija), Martinje, Vincekov pohod, Fašnik, Ljeto uz Muru u Murskom Središću, Murski cimeri, Festival pučke drame, Dani turizma Općine Sveti Martin na Muri, Martinje, Festival rimske kulture, Festival američkih automobila Trash and burn, Svetomartinski krampuslauf. • Događaji oživljavaju lokalne tradicije i privlače posjetitelje tijekom cijele godine. • Seoski, tradicijski i obiteljski turizam • “cesta tradicije” – radionice starih zanata i mogućnost uključivanja posjetitelja. • Poseban naglasak na OPG-ove s kušaonicama, domaćom hranom i smještajem. 6. Sportski turizam • Sport Hub, sportski objekti (SRc Mladost), dvorane, speedway stadion, paintball, streličarstvo, Street workout event na Šetnici svete Barbare. 7. Poslovni turizam • Konferencijske dvorane u Termama Sv. Martin i hotelima (npr. Hotel Park, Hotel Panorama). • Pogodan za sastanke, seminare i korporativne team buildinge. 31. kolovoza 2026. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 20 - Stranica 203 2.4. Smještaj Tablica 2. Smještajni objekti prema vrstama na području obuhvata 2024. godina Objekt - vrsta Broj objekata Hoteli 6 Kampovi 1 Nekomercijalni smještaj 25 Objekti na OPG-u (seljačkom domaćinstvu) 9 Objekti u domaćinstvu 145 Ostali ugostiteljski objekti za smještaj (Druge vrste - skupina kampovi) 56 Restorani 1 Ukupni zbroj 243 Broj smještajnih Broj dodatnih Udio kreveta jedinica Broj kreveta kreveta % 355 700 0 29 25 75 0 3 26 47 0 2 22 49 4 2 193 567 156 23 345 986 36 41 4 6 0 0 970 2430 196 100 Izvor: TZ Međimurske županije, Obrada YouAre d.o.o.

Članak 4.

Vezano za strukturu smještajnih kapaciteta na području obuhvata sukladno prikazanoj tablici evidentno je kako ostali ugostiteljski objekti imaju najveći broj kreveta (986) i čine 40.58% kapaciteta dok Hoteli i privatni smještaj zajedno čine više od 52% tržišta smještajnih kreveta. Raznolikost smještaja prema vrsti smještajnih objekata, uključujući kamp i OPG-ove, upućuje na razvijenu ponudu na području obuhvata. Tablica 3. Smještajni objekti prema vrstama na području TZG Čakovca 2024. godina Objekt - vrsta Broj objekata Hoteli 2 Nekomercijalni smještaj 16 Objekti na OPG-u (seljačkom domaćinstvu) 1 Objekti u domaćinstvu 25 Ostali ugostiteljski objekti za smještaj (Druge vrste - skupina kampovi)13 Ukupni zbroj 57 Broj Broj dodatnih Udio kreveta smještajnih Broj kreveta kreveta % 111 211 0 32 16 16 0 2 1 2 0 0 32 76 26 11 114 364 0 54 274 669 26 100 Izvor: TZ Međimurske županije, Obrada YouAre d.o.o. Na području Grada Čakovca sukladno prikazanoj tablici evidentno je kako su gledajući broj osnovnih kreveta Ostali ugostiteljski objekti najzastupljeniji u kapacitetima – više od 54%, Hoteli također imaju važan udio (31.5%), s relativno visokim brojem kreveta po objektu. Privatni i nekomercijalni smještaj zajedno čine oko 14%, što pokazuje manju orijentaciju na individualne goste. Tablica 4. Smještajni objekti prema vrstama na području TZG Preloga 2024. godina Objekt - vrsta Broj objekata Hoteli 1 Objekti u domaćinstvu 3 Ostali ugostiteljski objekti za smještaj (Druge vrste - skupina kampovi) 1 Restorani 1 Ukupni zbroj 6 Broj Broj dodatnih Udio kreveta smještajnih Broj kreveta kreveta % 44 86 0 66 5 19 7 15 10 19 0 15 4 6 0 5 63 130 7 100 Izvor: TZ Međimurske županije, Obrada YouAre d.o.o.

Članak 4.

Prelog ima mali broj objekata (6) s ukupno 130 kreveta, što ga čini manjom destinacijom u odnosu na Čakovec ili Sveti Martin na Muri. Hotelska ponuda nosi većinu prisutnog turističkog kapaciteta, što predstavlja pohvalnu situaciju u odnosu na strukturu smještaja. Evidentne su mogućnosti za rast privatnog i specijaliziranog ugostiteljskog smještaja, osobito ako se želi potaknuti razvoj raznovrsnijih turističkih profila. Tablica 5. Smještajni objekti prema vrstama na području TZO Sveti Martin na Muri 2024. godina Objekt - vrsta Broj objekata Hoteli 1 Kampovi 1 Objekti na OPG-u (seljačkom domaćinstvu) 1 Objekti u domaćinstvu 52 Ostali ugostiteljski objekti za smještaj (Druge vrste - skupina kampovi) 17 Ukupni zbroj 72 Broj smještajnih Broj dodatnih Udio kreveta jedinica Broj kreveta kreveta % 157 314 0 34 25 75 0 8 1 5 2 1 77 221 46 24 113 296 22 32 373 911 70 100 Izvor: TZ Međimurske županije, Obrada YouAre d.o.o. Na cjelokupnom području obuhvata postoji mali broj hotela, a najznačajniji kapaciteti se nalaze na području Svetog Martina na Muri. Sveti Martin na Muri ima dobro razvijen hotelski sektor (više od 34% udjela) te značajan kamp dok privatni smještaj i ostali ugostiteljski objekti čine gotovo 57% udjela zajedno. Raznolikost u ponudi pogoduje i wellness i aktivnom turizmu. Stranica 204 - Broj 20 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 31. kolovoza 2026. Tablica 6. Smještajni objekti prema vrstama na području TZO Štrigova 2024. godina Objekt - vrsta Broj objekata Objekti na OPG-u (seljačkom domaćinstvu) 5 Objekti u domaćinstvu 24 Ostali ugostiteljski objekti za smještaj (Druge vrste - skupina kampovi) 2 Ukupni zbroj 31 Broj Broj dodatnih Udio kreveta smještajnih Broj kreveta kreveta % 9 22 2 17 26 93 35 70 7 17 8 13 42 132 45 100 Izvor: TZ Međimurske županije, Obrada YouAre d.o.o.

Članak 4.

Na području općine Štrigova dominantan je privatni smještaj s više od 70% udjela. OPG-ovi imaju značajan udio (16.7%) i važni su za razvoj vinskog i ruralnog turizma. Nema hotela ni kampova, fokus na autentičnim i manjim objektima. Tablica 7. Smještajni objekti prema vrstama na području TZP Mura i gorice 2024. godina Objekt - vrsta Broj objekata Nekomercijalni smještaj 7 Objekti u domaćinstvu 10 Ostali ugostiteljski objekti za smještaj (Druge vrste - skupina kampovi) 4 Ukupni zbroj 21 Broj Broj dodatnih Udio kreveta smještajnih Broj kreveta kreveta % 8 29 0 28 10 31 9 30 8 44 2 42 26 104 11 100 Izvor: TZ Međimurske županije, Obrada YouAre d.o.o. Na području Turističke zajednice Mura i gorice nalazi se vrlo uravnotežena struktura između privatnog, nekomercijalnog i ugostiteljskog smještaja. Ostali ugostiteljski objekti vodeći su po broju kreveta (42%), ali je potrebno istaknuti kako se radi o maloj ukupnoj bazi od 104 kreveta, ali s potencijalom za razvoj specifičnih niša. Tablica 8. Smještajni objekti prema vrstama na području TZP Srce Međimurja 2024. godina Objekt - vrsta Broj objekata Objekti na OPG-u (seljačkom domaćinstvu) 2 Objekti u domaćinstvu 22 Ostali ugostiteljski objekti za smještaj (Druge vrste - skupina kampovi) 14 Ukupni zbroj 38 Broj Broj dodatnih Udio kreveta smještajnih Broj kreveta kreveta % 11 20 0 9 27 80 26 34 52 135 4 57 90 235 30 100 Izvor: TZ Međimurske županije, Obrada YouAre d.o.o. Na području Turističke zajednice Srce Međimurja ukupno je 235 osnovnih kreveta od čega ostali ugostiteljski objekti čine više od 57% kapaciteta. Privatni smještaj je najznačajniji, a OPG-ovi prisutni, ali s manjim udjelom.

Članak 4.

Tablica 9. Broj kreveta po vrsti smještaja i kategorizaciji 2024. godina Vrsta objekta 2 sunca 2 zvjezdice 3 sunca 3 zvjezdice Hoteli Kampovi Nekomercijalni smještaj Objekti na OPG-u (seljačkom 26 22 Objekti u domaćinstvu 2 17 12 Ostali ugostiteljski objekti za 25 Restorani Ukupni zbroj 28 42 34 Nema 4 sunca 4 zvjezdice 5 zvjezdica Komfor kategorizacije Ukupni zbroj 180 459 61 700 75 75 47 47 1 49 289 42 159 8 38 567 157 12 306 24 462 986 6 6 632 55 999 8 85 547 2.430 Izvor: TZ Međimurske županije, Obrada YouAre d.o.o. Analiza strukture smještajnih kapaciteta pokazuje da su hoteli zastupljeni u manjoj mjeri, dok se najveći dio smještajne ponude destinacije temelji na privatnom smještaju. Najveći udio kapaciteta nalazi se u objektima kategorije 3 i 4 zvjezdice, što upućuje na dominaciju smještaja srednje kategorije. Značajan dio kapaciteta čine i objekti bez kategorizacije, dok su objekti najviše kategorije, poput 5 zvjezdica, zastupljeni u znatno manjem opsegu. Takva struktura ukazuje na to da se turistička ponuda destinacije u najvećoj mjeri oslanja na privatne smještajne objekte srednje kategorije, dok su hotelski kapaciteti i luksuzniji oblici smještaja prisutni u manjem udjelu. 2.5. Ugostiteljstvo Gastronomska ponuda Međimurja oslanja se na dugu kulinar- Skupina objekata Barovi (caffe barovi, kavane, noćni klubovi i sl.) Restorani (restorani, pizzerije, bistroi, fast food) Objekti jednostavnih usluga (kiosci i sl.) Catering objekti (pripremaonica obroka) UKUPNO sku tradiciju i raznovrsnost lokalnih poljoprivrednih proizvoda.

Članak 4.

Povijesni korijeni gastronomije sežu još u razdoblje Zrinskih, a lokalna kuhinja i danas predstavlja važan dio turističke ponude destinacije. Ugostiteljski objekti imaju značajnu ulogu u oblikovanju turističkog doživljaja jer doprinose atraktivnosti destinacije kroz ponudu hrane, pića i društvenih sadržaja. Prema podacima Upravnog odjela za gospodarstvo, poljoprivredu i turizam Međimurske županije, na području destinacije u 2024. godini djeluje 414 ugostiteljskih objekata koji pružaju usluge pripreme i posluživanja hrane i pića. Struktura ugostiteljskih objekata pokazuje da najveći udio čine barovi i slični objekti, dok restorani i drugi oblici ugostiteljskih objekata sudjeluju u manjem udjelu ukupne ponude. Tablica 10. Ugostiteljski objekti na području županije Broj objekata Udio u strukturi (%) 288 69,57 98 23,67 25 6,04 3 0,72 414 100 31. kolovoza 2026. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 20 - Stranica 205 Izvor: Plan upravljanja destinacijom održivog turizma Međimurske županije, Upravni odjel za gospodarstvo, poljoprivredu i turizam MŽ, Obrada YouAre d.o.o. 2.6. Turističke atrakcije cjelokupna destinacija Međimurje predstavlja kompaktan, ali iznimno raznolik turistički prostor koji na relativno maloj površini objedinjuje urbane sadržaje, očuvanu prirodu, bogatu kulturnu baštinu i suvremene turističke proizvode. Od dinamičnog gradskog života u Čakovcu, preko riječnih krajolika Mure i Drave, vinorodnih brežuljaka Štrigove, pa sve do wellness i zdravstvene ponude u Svetom Martinu na Muri te ruralnih doživljaja u središnjem dijelu županije – Međimurje nudi cjelovito i autentično turističko iskustvo.

Članak 4.

Ovakva raznolikost omogućuje destinaciji da odgovori na potrebe različitih segmenata posjetitelja, pri čemu se posebno ističe kombinacija aktivnog odmora, gastronomije, prirode i kulture. Upravo ta integriranost turističkih proizvoda čini Međimurje prepoznatljivom i konkurentnom kontinentalnom destinacijom. Turistička ponuda Međimurja može se jasno strukturirati kroz četiri ključna doživljajna stupa koji definiraju identitet destinacije: • Vino i gastronomija – koncentrirana u Štrigovi i području „Srca Međimurja“, s naglaskom na vinske ceste, autohtone sorte i vrhunsku lokalnu kuhinju • Priroda i rijeke – područje Preloga, rijeka Mure i Drave te okolnih gorica, s naglaskom na očuvane ekosustave i rekreaciju u prirodi • Kultura i baština – urbana i povijesna jezgra Čakovca te kulturni lokaliteti u Svetom Martinu na Muri i širem području • Zdravlje i aktivni odmor – predvođeni Svetim Martinom na Muri, ali i razgranatom mrežom biciklističkih i pješačkih staza diljem regije Ovi stupovi međusobno se nadopunjuju i omogućuju stvaranje integriranih turističkih proizvoda i itinerara. Turistička zajednica Grada Čakovca Grad Čakovec predstavlja administrativno, kulturno i urbano središte Međimurja te ključnu točku kulturnog turizma. Kulturne i povijesne atrakcije obuhvaćaju Stari grad Zrinskih s Muzejom Međimurja, vrijednu trgovačku i građansku arhitekturu povijesne jezgre, crkvu sv. Nikole te niz kulturnih institucija poput centra za kulturu. Grad je ujedno domaćin najznačajnijih manifestacija, među kojima se ističe Porcijunkulovo kao centralni događaj ljeta.

Članak 4.

Zelene površine, poput Perivoja Zrinskih i uređenih šetnica uz Trnavu, dodatno obogaćuju urbani doživljaj i čine grad ugodnim za boravak tijekom cijele godine. Turistička zajednica Grada preloga – Dravsko blago Područje Preloga snažno je usmjereno na prirodne resurse i aktivni turizam uz rijeku Dravu. Akumulacijsko jezero HE Dubrava predstavlja središnje mjesto rekreacije, s mogućnostima kupanja, ribolova i veslanja, dok otočica Labudnjak i ornitološke promatračnice nude jedinstvene doživljaje za ljubitelje prirode, osobito u okviru zaštićenog RB Turistička zajednica naziv jlS 1 Sveti Martin na Muri Općina Sveti Martin na Muri 2 Sveti Martin na Muri Općina Sveti Martin na Muri 3 Sveti Martin na Muri Općina Sveti Martin na Muri područja Natura 2000. Uz prirodne atrakcije, područje njeguje lokalne običaje kroz manifestacije i ribarske fešte, a razvijena mreža biciklističkih i vodenih ruta dodatno potiče aktivan boravak. Turistička zajednica Općine Štrigova Štrigova je središte vinskog turizma Međimurja i jedno od najprepoznatljivijih panoramskih područja regije. Mađerkin breg, kao najpoznatiji vidikovac, simbol je vinskih brežuljaka i nezaobilazna točka posjeta. Područje je isprepleteno vinskim cestama koje povezuju brojne renomirane vinare, čime se stvara snažna eno-gastronomska ponuda. Kulturnu vrijednost dodatno naglašava barokna crkva sv. Jeronima, dok manifestacije poput Urbanova, Martinja i Vincekova snažno doprinose promociji lokalne tradicije i vina. Turistička zajednica Općine Sveti Martin na Muri Sveti Martin na Muri profiliran je kao vodeća destinacija zdravstvenog i wellness turizma u regiji.

Članak 4.

Terme Sveti Martin čine okosnicu ponude, s razvijenim sadržajima koji uključuju termalne bazene, wellness programe i zdravstvene usluge. Uz to, područje obiluje prirodnim i edukativnim atrakcijama poput mlina na Muri i centra za posjetitelje „Med dvemi vodami“. Razgranata mreža biciklističkih i pješačkih staza, golf igralište te adrenalinski sadržaji dodatno jačaju segment aktivnog turizma. Turistička zajednica područja Mura i gorice Ovo područje karakterizira očuvana priroda uz rijeku Muru te bogata industrijska i etnološka baština. Riječna šetnica u Murskom Središću, promatračnice ptica i prirodni krajolici nude autentičan doživljaj prirode, dok rudarska baština i etnografske zbirke svjedoče o povijesnom razvoju kraja. Događanja poput Ljeta uz Muru, Festivala pučke drame “Murski cimeri” te aktivnosti na rijeci Muri dodatno oživljavaju destinaciju i doprinose njezinoj atraktivnosti. Turistička zajednica područja Srce Međimurja Područje „Srce Međimurja“ predstavlja jezgru ruralnog i tradicijskog turizma. Naglasak je na očuvanju lokalne baštine kroz objekte poput Matulovog grunta, kao i kroz rad OPG-ova koji nude autentične proizvode, kušaonice i radionice. Tematske i biciklističke rute povezuju prirodne i kulturne točke, omogućujući posjetiteljima cjelovit doživljaj prostora. Kulturna ponuda uključuje sakralne objekte, etno-kuće i tradicijske obrte koji dodatno naglašavaju identitet ovog područja. Sve navedene turističke cjeline zajedno čine integriranu i sadržajno bogatu destinaciju u kojoj se isprepliću priroda, kultura, gastronomija i aktivni turizam. Raznolikost i komplementarnost ponude omogućuju stvaranje cjelogodišnjih turističkih proizvoda te dodatno jačaju konkurentnost Međimurja kao kontinentalne destinacije.

Članak 4.

U nastavku slijedi detaljna tablica koja sadrži sve identificirane turističke atrakcije, razvrstane prema područjima i tipovima ponude. Tablica 11. Turističke atrakcije cjelokupne destinacije (popis) naziv atrakcije kategorija atrakcije kulturna atrakcija/etno Mlin na Muri atrakcija kulturna atrakcija/etno Etnografska zbirka “Jen den v atrakcija/edukativna življenju mlinara Franca Žalara” atrakcija Etnografska zbirka obitelji etno atrakcija Trstenjak Stranica 206 - Broj 20 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 31. kolovoza 2026. 4 Sveti Martin na Muri Općina Sveti Martin na Muri 5 Sveti Martin na Muri Općina Sveti Martin na Muri 6 Sveti Martin na Muri Općina Sveti Martin na Muri 7 Sveti Martin na Muri Općina Sveti Martin na Muri 8 Sveti Martin na Muri Općina Sveti Martin na Muri 9 Sveti Martin na Muri Općina Sveti Martin na Muri 10 Sveti Martin na Muri Općina Sveti Martin na Muri 11 Sveti Martin na Muri Općina Sveti Martin na Muri 12 Sveti Martin na Muri Općina Sveti Martin na Muri 13 Sveti Martin na Muri Općina Sveti Martin na Muri 14 Sveti Martin na Muri Općina Sveti Martin na Muri 15 Sveti Martin na Muri Općina Sveti Martin na Muri 16 Sveti Martin na Muri Općina Sveti Martin na Muri 17 Sveti Martin na Muri Općina Sveti Martin na Muri 18 Sveti Martin na Muri Općina Sveti Martin na Muri 19 Sveti Martin na Muri Općina Sveti Martin na Muri 20 Sveti Martin na Muri Općina Sveti Martin na Muri 21 Sveti Martin na Muri Općina Sveti Martin na Muri 22 Sveti Martin na Muri Općina Sveti Martin na Muri 23 Sveti Martin na Muri Općina Sveti Martin na Muri 24 Sveti Martin na Muri Općina Sveti Martin na Muri 25 Sveti Martin na Muri Općina Sveti Martin na Muri 26 Sveti Martin na Muri Općina Sveti Martin na Muri 27 Sveti Martin na Muri Općina Sveti Martin na Muri 28 Sveti Martin na Muri Općina Sveti Martin na Muri 29 Sveti Martin na Muri Općina Sveti Martin na Muri 30 Sveti Martin na Muri Općina Sveti Martin na Muri 31 Sveti Martin na Muri Općina Sveti Martin na Muri Turistička zajednica 32 Grad Prelog Grada Preloga Turistička zajednica 33 Grad Prelog Grada Preloga Turistička zajednica 34 Grad Prelog Grada Preloga Turistička zajednica 35 Grad Prelog Grada Preloga Turistička zajednica 36 Grad Prelog Grada Preloga Turistička zajednica 37 Grad Prelog Grada Preloga kulturna atrakcija/etno Skela Sveti Martin na Muri atrakcija kulturna atrakcija/etno Skela Žabnik atrakcija Najsjevernija točka RH prirodna atrakcija Poučna eko-turistička PB staza tematska ruta/rekreativna “Svetomartinska Mura” i edukativna atrakcija Ergela Međimurskog konja rekreativna atrakcija rekreativna i edukativna Promatračnica ptica Žabnik atrakcija Labirint ljubavi i pozitivne energije prirodna atrakcija crkva sv. Martina biskupa religijska baština edukativna i rekreativna Voćnjak starinskih sorti jabuka atrakcija kapelica sv. Margarete religijska baština rijeka Mura prirodna atrakcija rekreativna i prirodna stari tok rijeke Mure atrakcija Poučna PB staza Svetomartinske tematska ruta/rekreativna murske mitologije Zeleni lug i edukativna atrakcija Terme Sveti Martin/Aquapark wellness/healthness Martilandia Zipline kod Skelarske kuće rekreativna atrakcija Mlinarska kuća kulturna atrakcija Skelarska kuća kulturna atrakcija Interpretacijski centar Halicanum - kulturna atrakcija u izgradnji centar za posjetitelje Mlin na Muri kulturna atrakcija Vinska kuća Hažić vinska atrakcija Vincekov pohod po manifestacija svetomartinskim bregima Najsjevernija hrvatska utrka sportska manifestacija “Svetomartinska Mura” Svetomartinska grahijada eno-gastro manifestacija Festival američkih automobila manifestacija Trash & burn Festival rimske kulture kulturna/povijesna “Halicanumfest” manifestacija Dani turizma u Svetom Martinu kulturna/povijesna na Muri - povorka starih običaja i manifestacija zanata Martinje i svetomartinska eno-gastro manifestacija gulašijada Svetomartinski krampuslauf kulturna manifestacija Akumulacijsko jezero Dubrava Prirodna atrakcija Marina Prelog Prirodna atrakcija Biciklističke staze Prirodna atrakcija Pješačke staze Prirodna atrakcija Ribnjaci uz Dravu Prirodna atrakcija Stari tok rijeke Drave Prirodna atrakcija 31. kolovoza 2026.

Članak 4.

“SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 20 - Stranica 207 Turistička zajednica 38 Grad Prelog Grada Preloga Turistička zajednica 39 Grad Prelog Grada Preloga Turistička zajednica 40 Grad Prelog Grada Preloga Turistička zajednica 41 Grad Prelog Grada Preloga Turistička zajednica 42 Grad Prelog Grada Preloga Turistička zajednica 43 Grad Prelog Grada Preloga Turistička zajednica 44 Grad Prelog Grada Preloga Turistička zajednica 45 Grad Prelog Grada Preloga Turistička zajednica 46 Grad Prelog Grada Preloga Turistička zajednica 47 Grad Prelog Grada Preloga Turistička zajednica 48 Grad Prelog Grada Preloga Turistička zajednica 49 Grad Prelog Grada Preloga Turistička zajednica 50 Grad Prelog Grada Preloga Turistička zajednica 51 Grad Prelog Grada Preloga Turistička zajednica 52 Grad Prelog Grada Preloga Turistička zajednica 53 Grad Prelog Grada Preloga Turistička zajednica 54 Grad Prelog Grada Preloga Turistička zajednica 55 Grad Prelog Grada Preloga Turistička zajednica 56 Grad Prelog Grada Preloga Turistička zajednica 57 Grad Prelog Grada Preloga Turistička zajednica 58 Grad Prelog Grada Preloga Turistička zajednica 59 Grad Prelog Grada Preloga Turistička zajednica 60 Grad Prelog Grada Preloga Turistička zajednica 61 Grad Prelog Grada Preloga Turistička zajednica 62 Grad Prelog Grada Preloga Turistička zajednica 63 Grad Prelog Grada Preloga Turistička zajednica 64 Grad Prelog Grada Preloga Turistička zajednica 65 Grad Prelog Grada Preloga Turistička zajednica 66 Grad Prelog Grada Preloga AAT Geothermae Draškovec Prirodna atrakcija Kovačnica Čehovec Kulturna atrakcija Muzej croata insulanus Grada Kulturna atrakcija Preloga crkva sv. Lovre cirkovljan Religijska baština Župna crkva sv. Jakoba Prelog Religijska baština crkva sv. Roka Čehovec Religijska baština crkva sv. Roka Draškovec Religijska baština Kapela sv. Huberta kod Otoka Religijska baština Arheološko nalazište Ferenčica Kulturna atrakcija Dom kulture Grada Preloga Kulturna atrakcija Kružna kula Kulturna atrakcija Sportsko-rekreacijska Aqua Adventures atrakcija Sportsko-rekreacijska Marina Prelog atrakcija Sportsko-rekreacijska Park Mladosti atrakcija Zmajarski klub Rode – letenje Sportsko-rekreacijska zmajem atrakcija Sportsko-rekreacijska Zipline atrakcija DG Sport Prelog Wellness OPG Zadravec Oporovec Etno atrakcija Festival balona na vrući zrak Događaj / festival Božićni koncert Događaj / festival Festival rajčica Događaj / festival Noć muzeja Događaj / festival Ljetne noći Grada Preloga Događaj / festival Priločki Fašnjak Događaj / festival Festival kazališnih amatera KAM Događaj / festival Sajam cvijeća Događaj / festival Sportske igre mladih Događaj / festival Prvomajska biciklijada Događaj / festival Fletni&Stekli Događaj / festival Stranica 208 - Broj 20 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 31. kolovoza 2026.

Članak 4.

Turistička zajednica 67 Grad Prelog Grada Preloga Turistička zajednica 68 Grad Prelog Grada Preloga Turistička zajednica 69 Grad Prelog Grada Preloga Turistička zajednica 70 Grad Prelog Grada Preloga Turistička zajednica 71 Grad Prelog Grada Preloga Turistička zajednica 72 Grad Prelog Grada Preloga Turistička zajednica 73 Grad Prelog Grada Preloga Turistička zajednica 74 Grad Prelog Grada Preloga Turistička zajednica 75 Grad Prelog Grada Preloga Turistička zajednica 76 Grad Prelog Grada Preloga Turistička zajednica 77 Grad Prelog Grada Preloga Turistička zajednica 78 Grad Prelog Grada Preloga Turistička zajednica 79 Grad Prelog Grada Preloga Turistička zajednica 80 Grad Prelog Grada Preloga Turistička zajednica 81 Grad Prelog Grada Preloga Turistička zajednica 82 Grad Prelog Grada Preloga 83 TZO ŠTRIGOVA Općina Štrigova 84 TZO ŠTRIGOVA Općina Štrigova 85 TZO ŠTRIGOVA Općina Štrigova 86 TZO ŠTRIGOVA Općina Štrigova 87 TZO ŠTRIGOVA Općina Štrigova 88 TZO ŠTRIGOVA Općina Štrigova 89 TZO ŠTRIGOVA Općina Štrigova 90 TZO ŠTRIGOVA Općina Štrigova 91 TZO ŠTRIGOVA Općina Štrigova 92 TZO ŠTRIGOVA Općina Štrigova 93 TZO ŠTRIGOVA Općina Štrigova 94 TZO ŠTRIGOVA Općina Štrigova 95 TZO ŠTRIGOVA Općina Štrigova 96 TZO ŠTRIGOVA Općina Štrigova 97 TZO ŠTRIGOVA Općina Štrigova 98 TZO ŠTRIGOVA Općina Štrigova Turistička zajednica 99 Grad Mursko Središće područja Mura i gorice Biciklijada - “Biciklom do Događaj / festival zdravlja” Dani dravske ribe Događaj / festival Memorijalni moto susret “Fić” Događaj / festival LegenDra festival Događaj / festival Festival Kre Mure i Drove Događaj / festival Lov na labuđe pero Događaj / festival Opera pod zvijezdama Događaj / festival Divlji triatlon Događaj / festival Zlatna bućka Grada Preloga – Događaj / festival Somijada Adventska čarolija u Prelogu Događaj / festival Božićni koncert zborova Grada Događaj / festival Preloga Varaždinske barokne večeri Događaj / festival Dani kruha i zahvale Događaj / festival Folklorni susreti Događaj / festival cekeraštvo – pletenje cekera Kulturna baština Kovački zanat Kulturna baština Vidikovac Mađerkin breg Prirodna atrakcija Svjetski centar Pušipela Vinska atrakcija crkva sv. Jeronima Kulturna atrakcija Pješačka staza Mađerka Prirodna atrakcija Biciklistička staza Pušipel Prirodna atrakcija Zmajev vrt obitelji Valkaj i Prirodna atrakcija/ radionica keramike Keramos Kulturna Valkaj Keramička radionica Atelje Kulturna atrakcija Osojnički Međimurska vinska cesta - Vinska atrakcija vinarije, kušaone, restorani Teretana na otvorenom i centar za Rekreativna atrakcija sport i rekreaciju Štrigova Vincekovo Manifestacija Festival keramike Manifestacija Urbanovo Manifestacija Umjetnička kolonija Manifestacija Ljeto u Štrigovi Manifestacija Jazz u vinogradu Manifestacija Martinje - Mlado Međimurje Manifestacija Spomen dom rudarstva “cimper” Kulturna atrakcija Mursko Središće 31. kolovoza 2026.