GLASNIK

Arhiva › 2026. › SGMŽ 20

SGMŽOpćina Kotoriba · 31. kolovoza 2026. · KLASA 350-01/24-01/05 · URBROJ 2109-9-3-26-67

Odluka o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Kotoriba

Važenje nije potvrđeno. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 133

Članak 83.

2.1.2. željeznički promet
Članak 84.
(1) Trase željezničkih pruga prikazane linijski određene su približno, a točna pozicija utvrđuje se prema stvarnom stanju i odgovarajućoj evidenciji željezničke infrastrukture.
(2) Željezničke pruge za međunarodni promet: - željeznička pruga M501 / (Središče) – Državna granica – Čakovec – Kotoriba – Državna granica – (Murakeresztur), kategorizirana u ostale željezničke pruge za međunarodni promet, s kolodvorom Kotoriba - za postojeću M501, uz jedan postojeći dodatno je planiran drugi kolosijek.
(3) Željezničke pruge za regionalni promet: - unutar obuhvata Plana utvrđen je mogući koridor u istraživanju željezničke pruge Koprivnica-Kotoriba- Državna granica Stranica 134 - Broj 20 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 31. kolovoza 2026. - koridor planirane željezničke pruge određen je površinom prema PPMŽ, pri čemu širina planiranog koridora iznosi 200,0 m, odnosno 100,0 m obostrano od osi planirane trase.
(4) Planirana je modernizacija željezničkih pruga za veliku učinkovitost i velike brzine.
(5) Zahvati na izgradnji i rekonstrukciji željezničkih građevina državnog i regionalnog značaja, uključujući i prateće i pomoćne građevine unutar njihovih zemljišnih čestica, provode se prema odgovarajućem prostornom planu više razine, a ovaj Plan se ne primjenjuje.
(6) Zaštita postojeće željezničke infrastrukture provodi se prema posebnom sektorskom propisu za željezničku infrastrukturu, na način da se za sve zahvate koji se provode prema ovom Planu, a predviđeni su unutar zaštitnog pružnog pojasa, određenom prema sektorskom propisu, primjene posebni uvjeti odgovarajućeg javnopravnog tijela nadležnog za željezničku infrastrukturu.

Članak 85.

Članak 85.
(1) Unutar obuhvata Plana nalaze se postojeći i predviđeni su novi industrijski kolosijeci.
(2) Rekonstrukcija postojećih i izgradnja novih industrijskih kolosijeka provodi se prema posebnim sektorskim propisima.
(3) Priključenje industrijskih kolosijeka na željezničku infrastrukturu državnog/regionalnog značaja provodi se prema posebnim sektorskim propisima, prema posebnim uvjetima javnopravnog tijela nadležnog za željezničku infrastrukturu i uz suglasnost istog. 2.1.3. pomorski promet

Članak 86.

Članak 86.
(1) Nije primjenjivo unutar područja obuhvata Plana, Općina je dio kontinentalnog područja RH. 2.1.4. promet unutarnjim vodama
Članak 87.
(1) Promet unutarnjim vodama u obuhvatu Plana nije predviđen. 2.1.5. Zračni promet
Članak 88.
(1) Nije primjenjivo unutar područja obuhvata Plana. 2.2. komunikacijski sustav 2.2.1. Elektronička komunikacijska mreža
Članak 89.
(1) Trase EKI prikazane linijski određene su približno, a točna pozicija utvrđuje se prema evidenciji katastra infrastrukture i podacima nadležnih operatora.
(2) Ovisno o tipu i značaju, linijska EKI izvodi se kao pojedinačni kabelski vod ili kao kabelska kanalizacija predviđena za smještaj više vodova jednog ili više operatera.
(3) Smještaj u prostoru i uvjeti gradnje EKI vodova od međunarodnog, državnog i regionalnog značaja, utvrđuju se odgovarajućim prostornim planom više razine, a ovaj Plan se ne primjenjuje, pri čemu je za sve takve vodove kod drugih zahvata koji se provode prema ovom Planu, potrebno poštivati zaštitni pojas EKI voda širine 6,0 m (3,0 + 3,0 obostrano od osi voda) ili u drugoj dimenziji ukoliko je utvrđena posebnim propisom ili posebnim uvjetima nadležnog javnopravnog tijela.
(4) Distribucijske vodove EKI smješta se prvenstveno u odgovarajuću podzemnu elektroničku kabelsku kanalizaciju (EKK) smještenu unutar koridora cestovne infrastrukture, a izuzetno i na drugim površinama, ukoliko je to tehnički opravdano.
(5) Osim podzemno, distribucijske vodove EKI moguće je izvesti i kao zračnu mrežu, za što se u pravilu koriste stupovi zračne niskonaponske elektroenergetske mreže ili javne rasvjete.

Članak 89.

(6) Manju infrastrukturnu građevinu elektroničke komunikacijske infrastrukture, ukoliko je iz tehničkih razloga potrebna, može se smjestiti na vlastitoj građevnoj čestici za gradnju manje građevine infrastrukturnog sustava prema uvjetima iz odjeljka „Ostale odredbe“ ili na građevnoj čestici druge namjene predviđene za visokogradnju uz uvjet da je takva mogućnost predviđena odgovarajućim pravilima provedbe prema ovom Planu.
Članak 90.
(1) Unutar obuhvata Plana nema utvrđenih elektroničkih komunikacijskih zona.
(2) Unutar građevinskih područja dozvoljeno je smještati samostojeće antenske stupove i pripadajuću poveznu opremu za potrebe EKI, isključivo unutar površina s proizvodnom namjenom (I1) i s namjenom farme (I3), uz uvjet da takva mogućnost nije zabranjena odgovarajućim pravilom provedbe prema ovom Planu.
(3) Antenske prihvate i pripadajuću poveznu opremu za potrebe bežične EKI, najveće visine antenskog prihvata do 5,0 m, moguće je unutar građevinskih područja smjestiti na ravne krovove zgrada nadzemne etažnosti En=2 ili više, uz uvjet da je takva mogućnost specifično predviđena odgovarajućim pravilima provedbe prema ovom Planu.
(4) Opremu za bežičnu EKI moguće je postavljati neposredno na pročelja zgrada, osim na zgrade vjerske namjene (zvonike i druge dijelove crkvi, kapelica, poklonaca i drugih memorijalnih stupove ulične rasvjete, odnosno na stupove niskonaponske elektroenergetske mreže.
(5) Radi izbjegavanja mogućeg negativnog vizualnog utjecaja na pojedino nepokretno kulturno dobro, stručno mišljenje nadležnog Konzervatorskog odjela potrebno je tražiti kod utvrđivanja lokacija za postavu samostojećih antenskih stupova i antenskih prihvata na krovovima zgrada, na cijelom području obuhvata Plana.

Članak 90.

2.2.2. Sustav veza, odašiljača i radara
Članak 91.
(1) Nije primjenjivo unutar područja obuhvata Plana. 2.3. Energetski sustav 31. kolovoza 2026. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 20 - Stranica 135 2.3.1. nafta i plin 2.3.1.1. cijevni transport ugljikovodika
Članak 92.
(1) U obuhvatu Plana nalaze se: - jadranski naftovod (JANAF) s pratećom infrastrukturom u istom koridoru - otpremni plinovod DN 300/75, Čvor Međimurje - cPS Molve - planirana trasa za smještaj višenamjenskog međunarodnog produktovoda.
(2) cjevovodi i drugi elementi sustava za transport ugljikovodika, kao i pripadajuće prateće građevine i oprema utvrđeni su kao građevine, površine i zahvati od državnog značaja za čiju gradnju i rekonstrukciju se neposredno primjenjuje odgovarajući prostorni plan više razine, a ovaj Plan se ne primjenjuje.
(3) Uvjeti zaštite elemenata sustava obrađeni su u odjeljku “Područja posebnih ograničenja”. 2.3.1.2. javna plinoopskrba

Članak 93.

Članak 93.
(1) Javni sustav opskrbe plinom u obuhvatu Plana je uspostavljen kao dio regionalnog sustava plinoopskrbe, i to izgradnjom srednjetlačne i niskotlačne opskrbne mreže, a potrebno ga je prema potrebi nadograđivati i razvijati u postojećim i planiranim područjima.
(2) Sve elemente sustava opskrbe plinom treba projektirati prema uvjetima posebnog propisa, Mrežna pravila plinskog distribucijskog sustava.
(3) Iz sigurnosnih razloga, cjevovode mreže javne plinoopskrbe preporuča se smjestiti unutar cestovnih, odnosno uličnih koridora ispod zelenih površina, a ako to nije izvedivo, ispod pješačkih i biciklističkih staza, a ne ispod kolnika.
(4) Plinsku redukcijsku stanicu, ukoliko je iz tehničkih razloga potrebna, može se smjestiti na građevnoj čestici druge namjene predviđene za visokogradnju ili na vlastitoj građevnoj čestici za gradnju manje građevine infrastrukturnog sustava prema uvjetima iz odjeljka „Ostale odredbe“. 2.3.2. Elektroenergetika 2.3.2.1. javna prijenosna mreža u elektroenergetskom sustavu

Članak 94.

Članak 94.
(1) U obuhvatu Plana nalazi se: - DV 35 kV TS Prelog - TS Kotoriba.
(2) Svi elementi prijenosnog elektroenergetskog sustava utvrđeni su kao građevine, površine ili zahvati od državnog ili regionalnog značaja, za čiju gradnju i rekonstrukciju se neposredno primjenjuje odgovarajući prostorni plan više razine, a ovaj Plan se ne primjenjuje.
(3) Uvjeti zaštite elemenata sustava obrađeni su u odjeljku “Područja posebnih ograničenja”. 2.3.2.2. javna distribucijska mreža u elektroenergetskom sustavu

Članak 95.

Članak 95.
(1) Javni sustav opskrbe električnom energijom na području obuhvata Plana je uspostavljen, a potrebno ga je prema potrebi nadograđivati i razvijati u postojećim i planiranim područjima, gradnjom srednjenaponske (20 kV) i niskonaponske (0,4 kV) distribucijske mreže, te interpolacijom potrebnog broja novih transformatorskih stanica TS 35/10(20) kV i 20/0,4 kV.
(2) Sve elemente elektroenergetskog distribucijskog sustava treba projektirati prema uvjetima posebnog propisa, Mrežna pravila elektroenergetskog sustava.
(3) Transformatorske stanice preporuča se smjestiti na vlastitim građevnim česticama.
(4) Osnovni srednjenaponski rasplet 10(20) kV za međusobno povezivanje transformatorskih stanica u sustavu i za napajanje gospodarskih građevina preporuča se polagati podzemno.
(5) U građevinskim područjima se vodove niskonaponske mreže elektroopskrbe preporuča polagati podzemno.
(6) Radi racionalnijeg korištenja prostora kod širenja javne distribucijske elektroenergetske mreže: - zračnu niskonaponsku mrežu unutar postojećeg dijela naselja preporuča se voditi jednostrano unutar uličnog koridora - za potrebe izgradnje nove niskonaponske mreže i javne rasvjete preporuča se koristiti isti koridor.
(7) Ukoliko to nije suprotno pojedinoj namjeni i/ili pripadajućem pravilu provedbe prema ovom Planu, za potrebe elektroenergetskog razvoda, moguće je unutar cestovnih koridora ili na vlastitim građevnim česticama, smjestiti kabelske razvodne ormare (KRO) za elektroopskrbu većeg broja građevnih čestica, prometne signalizacije i/ili javne rasvjete.

Članak 95.

(8) KRO je moguće smjestiti i na vlastitoj građevnoj čestici, u kom slučaju se primjenjuju odredbe za manju infrastrukturnu građevinu iz odjeljka “Ostale odredbe”. 2.4. vodnogospodarski sustav 2.4.1. vodoopskrba i drugo korištenje voda 2.4.1.1. vodoopskrba
Članak 96.
(1) Sustav javne vodoopskrbe na području obuhvata Plana izgrađen je kao dio regionalnog sustava javne vodoopskrbe s napajanjem iz vodocrpilišta Prelog.
(2) Trase izgrađenih i planiranih magistralnih vodova javne vodoopskrbe, kao i trase izvedenih opskrbnih vodova sustava javne vodoopskrbe prikazane linijski određene su približno, a točna pozicija utvrđuje se prema evidenciji katastra infrastrukture i podacima nadležnog javnog isporučitelja vodnih usluga.
(3) U obuhvatu Plana predviđena je gradnja vodospreme Kotoriba, koja se karakterizira kao građevina regionalnog značaja, a za smještaj koje još nije određena precizna lokacija. Stranica 136 - Broj 20 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 31. kolovoza 2026.
(4) Smještaj u prostoru i uvjeti gradnje dijelova sustava javne vodoopskrbe regionalnog značaja utvrđuju se odgovarajućim prostornim planom više razine, a ovaj Plan se ne primjenjuje.
(5) Opskrbne cjevovode javne vodoopskrbe vezane na magistralni vod u pravilu se smješta unutar cestovnih koridora, a samo ukoliko je tehničku opravdana i unutar površina drugih namjena, uz osiguranje služnosti prilaza radi održavanja cjevovoda.
(6) Ukoliko ne postoji ekološki i ekonomski povoljnije rješenje, javnu vodoopskrbnu mrežu potrebno je predvidjeti i za protupožarnu zaštitu, radi čega je na odgovarajućim javnim površinama potrebno izvesti protupožarne hidrante.

Članak 97.

Članak 97.
(1) U slučajevima gdje se kroz posebne uvjete nadležnog javnopravnog tijela utvrdi da spajanje na sustav javne vodoopskrbe nije moguće, opskrbu pitkom vodom moguće je predvidjeti autonomnim sustavom na način da se na vlastitoj čestici predvidi: - izvedba bunara i drugih građevina i opreme za korištenje pitke vode iz podzemlja prema uvjetima javnopravnog tijela nadležnog za korištenje podzemne vode - izvedba građevina i opreme za korištenje, skladištenje i pripreme kišnice za piće - kombinacija navedenog.
(2) Svi uređaji i oprema koji se koriste u autonomnom sustavu trebaju imati odgovarajuće ateste, a kvalitetu vode za piće u sustavu potrebno je prije njegovog puštanja u pogon ispitati sukladno posebnom propisu za zdravstvenu ispravnost.
(3) Vodoopskrbu pojedinačne čestice moguće je riješiti i priključenjem na već postojeći autonomni vodoopskrbni sustav na susjednoj čestici ili na čestici u blizini, ukoliko se dokaže izdašnost izvora i zdravstvena ispravnost vode za piće prema posebnom propisu. 2.4.1.2. Drugo korištenje voda

Članak 98.

Članak 98.
(1) U području obuhvata Plana nema planiranih sustava navodnjavanja. 2.4.2. Otpadne i oborinske vode
Članak 99.
(1) Nije moguće početi gradnju, ukoliko za svaki posebni slučaj nije odgovarajuće riješen način zbrinjavanja otpadnih voda.
(2) Na područjima na kojima je sustav javne odvodnje otpadnih voda izgrađen, obavezno je priključenje kućnih sustava odvodnje otpadnih voda na javni sustav odvodnje otpadnih voda, a istovremeno s priključenjem na javni sustav, do tada korištene septičke taložnice i sabirne jame trebaju se ukloniti.
(3) Priključke građevina na pojedini sustav javne odvodnje otpadnih voda u pravilu treba projektirati i izvoditi kao pojedinačne, odnosno kao jedan priključak na više funkcionalno povezanih građevina.
(4) Nije dozvoljeno ispuštanje oborinskih voda u cjevovode fekalne odvodnje ako je sustav javne odvodnje izveden kao razdjelni.
(5) Nije dozvoljeno ispuštanje nepročišćenih otpadnih i onečišćenih oborinskih voda (sanitarnih, tehnoloških, procjednih i oborinskih voda s prometnih površina) na tlo i u podzemlje.
(6) Nije dozvoljeno ispuštanje otpadnih voda u cjevovode sustava javne odvodnje otpadnih voda, ukoliko predmetni dio sustava nije priključen na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda u funkciji.
(7) Nije dozvoljeno ispuštanje otpadnih tehnoloških voda u sustav javne odvodnje otpadnih voda bez odgovarajućeg predtretmana za osiguranje graničnih vrijednosti voda za ispuštanja u sustav javne odvodnje.
(8) Otpadne vode s područja farmi i drugih prostora poljoprivrednih gospodarstava, ovisno o sastavu tih otpadnih voda, potrebno je zbrinjavati prema posebnim propisima gospodarenja u poljoprivredi i prema posebnim uvjetima javnopravnog tijela nadležnog za zaštitu površinskih i podzemnih voda.

Članak 100.

Članak 100.
(1) Sustav javne odvodnje za područje naselja Kotoriba je izveden dijelom kao mješoviti, a dijelom kao razdjelni, sve s vezom na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Donja Dubrava kapaciteta 13.000 ES, kao dio Aglomeracije Donja Dubrava.
(2) Kod daljnjeg proširenja sustava javne odvodnje isti se može predvidjeti kao mješoviti ili razdjelni.
(3) Svi elementi sustava javne odvodnje utvrđeni su kao građevine, površine ili zahvati od regionalnog značaja, za čiju gradnju i rekonstrukciju se neposredno primjenjuje odgovarajući prostorni plan više razine, a ovaj Plan se ne primjenjuje.
(4) Područje obuhvata Plana je vodonosno područje, te se svi elementi koji čine dio sustava javne odvodnje trebaju predvidjeti na način da se sustavu osigura nepropusnost.

Članak 101.

Članak 101.
(1) Na površinama u obuhvatu Plana, na kojima se izgradnja sustava javne odvodnje otpadnih voda ne predviđa ili još nije dovršena: - sanitarno – fekalne vode potrebno je skupljati u (atestiranim) vodonepropusnim septičkim jamama zatvorenog tipa (bez preljeva i ispusta) koje je potrebno prazniti po ovlaštenom poduzeću - otpadne tehnološke vode potrebno je nakon predtretmana za osiguranje graničnih vrijednosti otpadnih voda za ispuštanja u sustave javne odvodnje, sakupljati u vodonepropusnim sabirnim jamama, koje treba redovito prazniti po ovlaštenom poduzeću.
(2) Alternativno od prethodnog stavka, za pojedinačnu građevnu česticu moguće je izvesti autonomni sustav za pročišćavanje otpadnih sanitarno – fekalnih voda tipa biorotor ili slični manji sustav, pod uvjetom: - da se dokaže, prati i održava kvaliteta vode na ispustu za prema uvjetima za osiguranje graničnih vrijednosti voda za ispuštanja u površinske vode - da se uspostavi monitoring i kontrola autonomnog uređaja prema posebnom propisu, od strane 31. kolovoza 2026. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 20 - Stranica 137 javnopravnog tijela nadležnog za zaštitu površinskih i podzemnih voda.

Članak 102.

Članak 102.
(1) Javni sustav oborinske odvodnje koncipira se kao dio kanalskog sustava i sustava otvorenih vodotoka čija gradnja i uređenje čini dio regionalnog vodnogospodarskog sustava.
(2) Oborinske vode s javnih prometnih površina u načelu je potrebno ispuštati u javni sustav oborinske odvodnje i to: - cjevovodi javne oborinske odvodnje prometnih površina unutar građevinskih područja se preferiraju izvesti kao zacjevljeni - sustav javne oborinske odvodnje prometnih površina unutar i izvan građevinskih područja može se izvesti otvorenim kanalima ukoliko je to tehnički i/ili ekološki prihvatljivo.
(3) Oborinske vode je s građevnih čestica koje nisu javne prometne namjene, potrebno zbrinjavati u okvirima vlastite građevne čestice, a mogu se ispuštati u javni sustav oborinske odvodnje samo ukoliko to posebnim uvjetima utvrdi javnopravno tijelo nadležno za sustav javne oborinske odvodnje i uz suglasnost istog.
(4) Oborinske vode s kolnih površina mogu se ispuštati u sustav oborinske odvodnje samo ukoliko prije ispusta prolaze kroz slivnik s taložnicom, a oborinske vode koje se skupljaju s površina parkirališta s brojem parkirališnih mjesta 10 i više, dodatno i kroz separator ulja i masti, odnosno prije ispuštanja se moraju pročistiti do razine graničnih vrijednosti propisanih za ispuštanje u površinske vode.

Članak 103.

Članak 103.
(1) Nezagađene oborinske vode s krovnih i parternih pješačkih površina mogu se u sustav javne odvodnje oborinskih voda, na zelene površine na vlastitoj čestici i upojnim bunarima u podzemlje, upuštati direktno bez posebnog predtretmana.
(2) Na površinama gdje se mogu pojaviti velika opterećenja uslijed oborinskih maksimuma, temeljem tehničke razrade interne oborinske odvodnje pojedinačne građevne čestice ili većeg broja čestica i/ili javnih površina, moguće je predvidjeti ispuštanje oborinske vode u lagunu za prihvat viška oborinskih voda, ali tek nakon tretmana kojim će se osigurati njihovo prethodno pročišćavanje do razine graničnih vrijednosti propisanih za ispuštanje u površinske vode. 2.4.3. Uređenje vodotoka i voda

Članak 104.

Članak 104.
(1) Sustav obrane od štetnog djelovanja voda, prvenstveno od izlijevanja voda I. reda, uspostavljen je izgradnjom građevina za obranu od poplava, prema Državnom planu obrane od poplava: - za obranu od voda Mure - glavni murski nasip.
(2) Elementi sustava zaštite od voda prema Državnom planu obrane od poplava utvrđuju se kao građevine, površine i zahvati od državnog značaja, za čiju gradnju i rekonstrukciju se neposredno primjenjuje odgovarajući prostorni plan više razine, a ovaj Plan se ne primjenjuje.
(3) Obranu od poplava ostalih otvorenih vodotoka potrebno je prvenstveno provoditi prevencijom, odnosno odmicanjem građevina od vodotoka i to najmanje 15,0 m mjereno od osi vodotoka, a preporuča se 30,0 m od osi.

Članak 105.

Članak 105.
(1) Uređenje vodotoka i voda provodi se neposrednom primjenom posebnih sektorskih propisa, prema pravilima struke i posebnim uvjetima javnopravnog tijela nadležnog za površinske vode.
(2) Izvan građevinskih područja potrebno je zahvate uređenja vodotoka uskladiti sa zahtjevima za zadržavanje voda u okolišu, odgovarajućom sporadičnom ili cjelovitom primjenom metoda projektiranja kojima se osiguravaju meandri, prostori za plavljenje, mrtvice i druge vrste projektnih rješenja kojima se postiže veća biološka raznolikost u prostoru.
(3) Površinske vode, tekuće i stajaće mogu se koristiti za uzgoj riba za sportski, odnosno rekreacijski ribolov, uz obavezu ispitivanja utjecaja zahvata na okoliš i prirodu, prema posebnom propisu, te prema posebnim uvjetima i uz suglasnost javnopravnog tijela nadležnog za površinske vode.
(4) Korištenje otvorenih vodotoka i drugih površinskih voda za individualnu proizvodnju energije nije dozvoljeno.
(5) Iskopi u svrhu osnivanja ribnjaka nisu dozvoljeni. 2.4.4. Melioracijska odvodnja

Članak 106.

Članak 106.
(1) Melioracijska odvodnja osigurana je za gotovo svo poljoprivredno zemljište u obuhvatu Plana, kao kanalski sustav državnog i regionalnog značaja, te se zahvati na daljnjoj izgradnji i rekonstrukciji postojećeg sustava melioracijske odvodnje provode neposrednom primjenom odgovarajućeg prostornog plana više razine, a ovaj Plan se ne primjenjuje.
(2) Površine kanala melioracijske odvodnje prikazane su okvirno, prema podacima Katastra, a unutar utvrđenih površine nisu dozvoljeni zahvati kojima bi se izmijenila osnovna namjena sustava melioracijske odvodnje. 3. pOSEBnE MjERE 3.1. posebne vrijednosti 3.1.1. Zaštićeni dijelovi prirode

Članak 107.

Članak 107.
(1) cijela površina obuhvata Plana ulazi u područje Rezervata biosfere Mura - Drava - Dunav, podijeljeno u zone: - područje jezgre - utjecajna zona.
(2) Aktivna zaštita područja nije predmet ovog Plana, već se provodi neposrednom primjenom odgovarajućih sektorskih propisa kroz djelovanje nadležnih institucija.
(3) Radi primjene mjera zaštite, za sve zahvate koji se provode temeljem ovog Plana, a predviđeni su unutar zaštićenog područja, obavezno se utvrđuju posebni uvjeti od strane odgovarajućeg javnopravnog tijela, te prema uvjetima Stranica 138 - Broj 20 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 31. kolovoza 2026. posebnog propisa provodi postupak ispitivanja utjecaja zahvata na prirodu.

Članak 108.

Članak 108.
(1) Pretežiti dio površina obuhvata Plana ulazi u područja zaštićene prirode: - Regionalni park Mura - Drava - Značajni krajobraz Mura.
(2) Aktivna zaštita zaštićenih područja nije predmet ovog Plana, već se provodi neposrednom primjenom odgovarajućih sektorskih propisa kroz djelovanje nadležnih institucija.
(3) Za zaštitu i očuvanje temeljnih vrijednosti regionalnog parka temeljni dokument je Plan upravljanja regionalnim parkom Mura – Drava i pridruženim zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže (PU 007 Mura-Drava), koji se primjenjuje neposredno i/ili posredno kroz primjenu odgovarajućeg prostornog plana više razine.
(4) Radi primjene mjera zaštite, za sve zahvate koji se provode temeljem ovog Plana, a predviđeni su unutar zaštićenog područja, obavezno se utvrđuju posebni uvjeti od strane odgovarajućeg javnopravnog tijela, odnosno provodi postupak ispitivanja utjecaja zahvata na prirodu.

Članak 109.

Članak 109.
(1) Zavičajne divlje vrste koje su ugrožene ili su usko rasprostranjeni endemi ili divlje vrste za koje je takav način zaštite propisan propisima Europske unije kojima se uređuje očuvanje divljih biljnih i životinjskih vrsta ili međunarodnim ugovorima zaštićene su posebnim propisom na nacionalnoj razini, koji se primjenjuje neposredno.
(2) Mjere zaštite u cilju očuvanja zaštićenih i ugroženih vrsta: - onemogućiti fragmentaciju staništa i narušavanje povoljnih stanišnih uvjeta, odnosno u što većoj mjeri očuvati prirodnost i povoljne stanišne uvjete na područjima i u neposrednoj blizini recentnih nalazišta strogo zaštićenih vrsta - javnu rasvjetu i vanjsku rasvjetu istaknutih objekata planirati i izvoditi na način koji ne djeluje štetno na faunu područja - u područjima posebno značajnim za obitavanje strogo zaštićenih vrsta ptica, radove izgradnje novih, te rekonstrukciju ili rušenje postojećih građevina, potrebno je provoditi u razdoblju od rujna do ožujka, kako bi se omogućilo neometano gniježđenje ptica, a eventualno nužno krčenje drvenaste vegetacije svesti na najmanju moguću mjeru - na područjima značajnim za obitavanje leptira potrebno je ograničiti upotrebu pesticida, te odgovarajućim gospodarenjem travnjacima i šumskim površinama očuvati biljke hraniteljice, a vrijeme košnje i provedbu drugih aktivnosti utvrditi u suradnji s nadležnom javnom ustanovom za zaštitu prirode Županije - prije radova rekonstrukcije ili rušenja građevina (naročito onih koje se nekoliko ili više godina nisu koristile) nužno je kontaktirati nadležnu javnu ustanovu zaštite prirode radi utvrđivanja prisustva strogo zaštićene i/ili ugrožene faune, ponajprije šišmiša, te provoditi utvrđene dodatne mjere zaštite u smislu pogodnih razdoblja za obavljanje radova i omogućavanja nesmetanog ulaza i izlaza za šišmiše - u što većoj mjeri očuvati prirodnost obala i cjelovitost priobalne vegetacije rijeka i potoka - u cilju zaštite vrsta vezanih za vlažna staništa potrebno je u što je moguće većoj mjeri očuvati močvarna i vlažna staništa, a za zahvate regulacije vodotoka i melioracije močvarnih i vodenih staništa provesti procjenu utjecaja na okoliš.

Članak 109.

(3) Mjere zaštite u cilju očuvanja ugroženih i rijetkih stanišnih tipova: - ugrožene i rijetke stanišne tipove očuvati na što većoj površini i u što prirodnijem stanju, ne planirati zahvate kojima se unose strane (alohtone) vrste i po potrebi izvršiti revitalizaciju - na prostorima ugroženih i rijetkih močvarnih i vlažnih staništa izbjegavati planiranje građevinskih zahvata, posebno prometne i komunalne infrastrukture, te izbjegavati zahvate regulacije vodotoka, utvrđivanje obala, kanaliziranje i promjene vodnog režima - pri odabiru trasa prometnih koridora potrebno je voditi računa o prisutnosti ugroženih i rijetkih staništa - uređenje građevinskih područja predvidjeti na način da se očuvaju zatečene krajobrazne i prirodne vrijednosti, a kod postupaka ozelenjivanja što je više moguće koristiti autohtone biljne vrste - gradnju i uređivanje prostora za specifične sadržaje, posebice turističke (kamp i slično) potrebno je predvidjeti na način da se čim manje mijenja zatečeni prostor, što manje krči zatečena drvenasta vegetacija, a za pristupne ceste i putovi koriste tradicijski šumski i poljski putovi - na svim područjima koja se koriste potrebno je osigurati propisno zbrinjavanje otpada i otpadnih voda. 3.1.2. kulturna baština

Članak 110.

Članak 110.
(1) Status pojedinog zaštićenog kulturnog dobra utvrđuje se temeljem Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske, a na području obuhvata Plana status zaštite odnosi se na: - crkva Sedam žalosti Blažene Djevice Marije i sv. Križa, Z-1116 - Kurija starog župnog dvora, Z-2621 - Pil Svetoga Trojstva, Z-6180
(2) Postupci zaštite provode se prema posebnom sektorskom propisu, Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, odgovarajućim podzakonskim aktima i pripadajućim aktima zaštite za pojedinačna kulturna dobra.
(3) Za sve zahvate koji se provode temeljem ovog Plana, a predviđeni su unutar granice kulturnog dobra, obavezno se utvrđuju posebni uvjeti od strane odgovarajućeg javnopravnog tijela za zaštitu kulturnih dobara, uz poštivanje sljedećeg: - preslika akta o zaštiti kulturnog dobra obavezni je prilog posebnih uvjeta zaštite za pojedinačni zahvat unutar granica kulturnog dobra - ukoliko se posebnim uvjetima utječe na formiranje građevne čestice ili površinu obuhvata zahvata u prostoru, posebni uvjeti trebaju biti sukladni uvjetima za oblik i veličinu građevne čestice i/ili obuhvat zahvata u prostoru utvrđeni pripadajućim pravilom provedbe iz ovog Plana, unutar kojeg se kulturno dobro nalazi 31. kolovoza 2026. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 20 - Stranica 139 - posebnim uvjetima nije dozvoljeno mijenjati namjenu građevina utvrđenu pripadajućim pravilom provedbe iz ovog Plana - uvjeti pripadajućeg pravila provedbe iz ovog Plana, a kojima su za jednu ili više građevina u granicama kulturnog dobra utvrđeni: najveća visina pročelja (H), najveća ukupna visina (Huk), najveći broj i vrsta etaža građevina (E, Ep, En, Epom, Eprat), najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) i najveća građevinska (bruto) površina građevina mogu se posebnim uvjetima izmijeniti na način da se za jedan ili više navedenih uvjeta utvrdi manja vrijednost (strože pravilo), uz obavezno obrazloženje temeljeno na mjerama zaštite kulturnog dobra iz akta o zaštiti, a veće vrijednosti nije dozvoljeno utvrđivati posebnim uvjetima, odnosno ako se veća vrijednost za pojedini uvjet utvrdi, taj dio posebnih uvjeta se smatra neusklađenim s ovim Planom i ne može se primijeniti, već se primjenjuje najveća dozvoljena vrijednost iz pripadajućeg pravila provedbe prema ovom Planu - unutar granica kulturnog dobra se posebnim uvjetima može povećati ili smanjiti vrijednost udjela prirodnog terena unutar građevne čestice utvrđena pripadajućim pravilom provedbe iz ovog Plana, uz obavezno obrazloženje temeljeno na mjerama zaštite kulturnog dobra iz akta o zaštiti.

Članak 110.

(4) Zahvatima iz prethodnog stavka smatraju se zahvati gradnje (dogradnja, nadogradnja, pregradnja, adaptacija, uklanjanje, rušenje i drugi) ali i drugi zahvati koji se ne smatraju gradnjom, ali utječu na oblikovanje (restauracija elemenata pročelja, bojanje, ograđivanje, izvedba parternog opločenja, sadnja ukrasnog bilja, iskopi na arheološkim nalazištima i slično).
(5) Povijesne građevine obnavljaju se cjelovito s njihovim okolišem: pristupom zgradi, vrtom, parkom, voćnjakom, dvorištem i slično, ako su povijesno utemeljeni.
(6) Od općih intervencija na građevinama, s obzirom na njihovu spomeničku vrijednost predviđaju se: konzervatorsko-restauratorsko istraživanje, konzervacija, restauracija, restitucija, građevinska sanacija, rekonstrukcija, prenamjena.
(7) Radi izbjegavanja mogućeg negativnog vizualnog utjecaja na pojedino nepokretno kulturno dobro, stručno mišljenje nadležnog Konzervatorskog odjela potrebno je tražiti i u slučajevima planiranja građevinskih zahvata i na zemljišnim česticama u neposrednom kontaktnom prostoru.
(8) U slučaju pokretanja pojedinačnog postupka ispitivanja vrijednosti i zaštite pojedine prostorne strukture (građevine, objekta, površine i drugog), s ciljem upisa u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, do dovršetka postupka se za predmetnu prostornu strukturu neposredno primjenjuje Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

Članak 111.

Članak 111.
(1) Unutar obuhvata Plana evidentirani su arheološki lokaliteti / nalazišta: - lokalitet Groblje - lokalitet Silađev kut - lokalitet utvrda Kotoriba.
(2) Područje potencijalnih arheoloških istraživanja: - mogući koridor u istraživanju željezničke pruge Koprivnica-Kotoriba-Državna granica
(3) Arheološka iskapanja i istraživanja mogu se obavljati samo na temelju posebnog odobrenja prema posebnom propisu.
(4) Svaka izgradnja na arheološkom nalazištu uvjetovana je rezultatima arheoloških iskopavanja, bez obzira na ostale prethodno izdane uvjete i odobrenja.
(5) U postupku utvrđivanja uvjeta uređenja prostora i/ili gradnje na arheološkom lokalitetu, potrebno je definirati obavezu kontinuiranog nadzora arheologa za sve radove koji se predviđaju izvoditi u zemlji, a izvještaj arheologa o praćenju radova sastavni je dio dokumentacije za ishođenje uporabne dozvole građevina smještenih unutar arheoloških lokaliteta.
(6) Izvan područja arheološkog lokaliteta, ukoliko se pri izvođenju građevinskih zahvata ili bilo kakvih drugih radova u zemlji naiđe na predmete ili nalaze za koje bi se moglo pretpostaviti da imaju arheološki značaj, potrebno je radove odmah obustaviti i obavijestiti o tome nadležni Konzervatorski odjel, koji će dati detaljne upute o daljnjem postupku.
(7) Za zahvate kod kojih se izvode zemljani radovi na velikim površinama kao što su infrastrukturni koridori županijskog ili državnog značaja, golf igrališta, površinski iskopi mineralnih sirovina (otvaranje novih eksploatacijskih polja), potrebno je zatražiti posebne uvjete nadležnog Konzervatorskog odjela radi utvrđivanja potrebe rekognosciranja terena radi determinacije potencijalnih arheoloških lokaliteta.

Članak 112.

Članak 112.
(1) Unutar obuhvata Plana nema kulturnih dobara zaštićenih na lokalnoj razini.
(2) Evidencija građevnih i drugih struktura i objekata s kulturnim potencijalom provedena je tijekom postupka izrade ovog Plana, te predstavlja osnovu za pokretanje daljnjih postupaka ispitivanja vrijednosti i zaštite građevnih i drugih struktura i objekata unutar obuhvata Plana, s ciljem njihova upisa u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, odnosno radi zaštite kulturnih dobara na lokalnoj razini, i to za: - sakralni sklop/građevina/obilježje: 1. Kotoriba, Pil sv. Donata 2. Kotoriba, Pil sv. Ivana Nepomuka 3. Kotoriba, kameno raspelo kod crkve 4. Kotoriba, klasicističko kameno raspelo 5. Kotoriba, raspelo iz 1906. 6. Kotoriba, raspelo iz 1900. 7. Kotoriba, raspelo na groblju - civilni sklop/građevina/obilježje: 1. Kotoriba, stara škola 3.1.3. krajobraz

Članak 113.

Članak 113.
(1) Mrtve rukavce rijeke Mure i još moguće preostale bare potrebno je očuvati i zaštititi od isušivanja, prema smjernicama Plana upravljanja regionalnim parkom Mura Stranica 140 - Broj 20 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 31. kolovoza 2026. – Drava i pridruženim zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže (PU 007 Mura-Drava). 3.1.4. Ekološka mreža (natura 2000)
Članak 114.
(1) Unutar obuhvata Plana nalaze se dijelovi područja europske ekološke mreže: - prema Direktivi o staništima - HR 2000364 Mura.
(2) Aktivna zaštita područja europske ekološke mreže nije predmet ovog Plana, već se provodi neposrednom primjenom odgovarajućih sektorskih propisa kroz djelovanje nadležnih institucija.
(3) Radi primjene mjera zaštite, za sve zahvate koji se provode temeljem ovog Plana, a predviđeni su unutar područja europske ekološke mreže, obavezno se utvrđuju posebni uvjeti od strane odgovarajućeg javnopravnog tijela, odnosno provodi postupak ispitivanja utjecaja zahvata na ekološku mrežu. 3.2. posebna ograničenja 3.2.1. Tlo

Članak 115.

Članak 115.
(1) Prema Karti potresnih područja Republike Hrvatske iz 2012. godine: - za povratni period od 95 godina područje Općine spada u područje s vršnim ubrzanjem od 0,89 g, što odgovara potresu između VI. i VII. stupnja McS ljestvice - za povratni period od 475 godina, područje Općine spada u područje s vršnim ubrzanjem od 0,189 g, što odgovara potresu između VII. i VIII. stupnja McS ljestvice.
(2) Mjere kojima se osiguravaju bitni zahtjevi za građevine, definirani prema Zakonu o gradnji, kao i drugi posebni uvjeti koji nisu sadržani u ovim odredbama za provedbu, određuju se na temelju posebnih propisa i tehničkih normi. 3.2.2. vode i more

Članak 116.

Članak 116.
(1) cijela površina obuhvata Plana je unutar zone vodonosnika, postupanje prema posebnim propisima i posebnim uvjetima javnopravnog tijela nadležnog za zaštitu površinskih i podzemnih voda.
(2) Područje obuhvata se ne nalazi unutar zona zaštite izvorišta vodocrpilišta.
Članak 117.
(1) Inundacijsko područje Mure nebranjeno je od poplava.
(2) Ovim Planom nisu predviđeni zahvati unutar inundacije Mure.
(3) Zahvati unutar utvrđene inundacije provode se prema odgovarajućem prostornom planu više razine, a ovaj Plan se ne primjenjuje.

Članak 118.

Članak 118.
(1) Prema PPŽ dio područja obuhvata Plana u opasnosti je od poplave koja bi se mogla dogoditi u slučaju pucanja nasipa HE Dubrava.
(2) Nasipi sustava kanala i akumulacija hidroelektrana su građevine od državnog značaja, zahvati na njima (uključujući zahvate održavanja) provode se neposrednom primjenom prostornog plana više razine, a ovaj Plan se ne primjenjuje.
(3) Mjere zaštite od posljedica poplave nastale uslijed pucanja nasipa HE obrađene su u sektorskom dokumentu županijske i općinske razine iz područja civilne zaštite, a načelno se sastoje od mjera prevencije, prvenstveno kvalitetnog sustava obavještavanja i uzbunjivanja stanovništva i kvalitetno organizirane službe civilne zaštite. 3.2.3. područja posebnih ograničenja

Ostali akti u ovom izdanju (46)