GLASNIK

Arhiva › 2026. › SGMŽ 17

SGMŽOpćina Sveta Marija · 17. srpnja 2026. · KLASA 350-03/24-37/1 · URBROJ 2109-24-26-61

Odluka o donošenju III. izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Sveta Marija

Važenje nije potvrđeno. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 239

Članak 28.

12. način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu a. kolni priključak i priključci na funkcionalne sustave javne vodoopskrbe i javne odvodnje su obavezni za svaku građevnu česticu b. priključenje na ostale javne sustave komunalne infrastrukture nije obavezno, ali je u tom slučaju projektnim rješenjem potrebno dokazati da građevina koja se projektira nema potrebe za priključenjem na pojedini javni sustav ili iz Stranica 240 - Broj 17 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 17. srpnja 2026. funkcionalnih razloga ili radi predviđenih alternativnih načina korištenja energije za grijanje, hlađenje, ventilaciju i drugo c. za kolno priključenje i primjenu OIE primjenjuju se odredbe odjeljka “Ostale odredbe”, a za priključenje na ostalu infrastrukturu odredbe odjeljka “Infrastrukturni sustavi”. 13. uvjeti za rekonstrukciju ili uklanjanje postojeće građevine a. ako je postojeća građevina zgrada SS, PU, D ili UGL, rekonstruira se prema uvjetima za novu gradnju iz ovog pravila provedbe b. ako je postojeća glavna građevina zgrada u tipologiji gradnje U i N rekonstruira se na način da se na izgrađeni dio građevine primjenjuju uvjeti prema kojima je zgrada izgrađena, pri čemu se visina pročelja i nadzemna etažnost postojećeg dijela zgrade može uskladiti s uvjetima za tip čestice C1 i C2, a dogradnja u smjeru dvorišta se oblikuje kao PU zgrada prema uvjetima za glavnu građevinu iz ovog pravila provedbe. 14. pravila provedbe za pomoćne građevine a. za pomoćne građevine poljoprivredne namjene (spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda, uključujući hladnjače i slično) H(pom)=7,0 m;

Članak 28.

Huk(pom)=10,0 m; E(pom)=2/bez obzira na vrstu etaže b. za ostale pomoćne građevine osim građevina poljoprivredne namjene (garaža, nadstrešnica, vrtna sjenica i slično) H(pom)=3,5 m; Huk(pom)=5,0 m; E(pom)=1/P c. uz SS glavnu građevinu pomoćne građevine se smještaju u ravnini uličnog pročelja ili iza uličnog pročelja glavne građevine ako su predviđene kao prigrađene glavnoj građevini, najmanje 10,0 m uvučeno od regulacijske linije ako su predviđene kao slobodnostojeće, u odnosu na ostale međe vlastite građevne čestice udaljeno najmanje 1,0 m, a u odnosu na susjednu glavnu građevinu udaljeno najmanje 5,0 m d. uz PU i D glavnu građevinu pomoćne građevine se smještaju iza dvorišnog pročelja glavne građevine, u odnosu na među na kojoj je smještena glavna građevina na toj međi ili odmaknuto od nje, u odnosu na ostale međe vlastite građevne čestice udaljeno najmanje 1,0 m, a u odnosu na susjednu glavnu građevinu udaljeno najmanje 5,0 m e. uz UGL glavnu građevinu pomoćne građevine se smještaju iza dvorišnog pročelja glavne građevine, u odnosu na ostale međe vlastite građevne čestice udaljeno najmanje 1,0 m, a u odnosu na susjednu glavnu građevinu udaljeno najmanje 5,0 m. 15. pravila provedbe za prateće građevine druge namjene a. na istoj građevnoj čestici uz glavnu građevinu nije dozvoljeno graditi prateće građevine druge namjene b. prateća građevina na zasebnoj građevnoj čestici gradi se prema uvjetima za glavnu građevinu iz ovog pravila provedbe.
(2) Ostala pravila provedbe za površinu označenu: S-IG2 1. Kapacitet farme tovne peradi u odnosu na udaljenost od drugih elemenata u prostoru utvrđuje se:

Članak 28.

a. za kapacitet do 4.999 kom najmanje 12,0 m od najbližeg stambenog prostora i najmanje 20,0 m od najbliže odgojne ili obrazovne ustanove i drugog stacionarnog sadržaja (turistički, lječilišni, socijalne skrbi i slično); najmanje 15,0 m od regulacijske linije b. za kapacitet od 5.000 do 18.000 kom - najmanje 70,0 m od najbližeg stambenog prostora, odgojne ili obrazovne ustanove i drugog stacionarnog sadržaja (turistički, lječilišni, socijalne skrbi i slično); 30,0 m od ceste državnog značaja (D); najmanje 15,0 m od ceste regionalnog značaja (Ž) c. kapacitet iznad 18.000 kom nije dozvoljen unutar ovog pravila provedbe, osim izuzetno ako je to utvrđeno odgovarajućim aktom za postojeću građevinu, u kom slučaju se može zadržati odobreni kapacitet, ali ga se ne može povećavati. 2. Unutar ovog pravila provedbe nije predviđena mogućnost prenamjene farme tovne peradi za druge uzgojne vrste životinja. 3. Silos se smješta najmanje za svoju visinu udaljeno od glavne građevine na susjednoj građevnoj čestici. 4. Parkiralište, bez obzira da li se nalazi na zasebnoj građevnoj čestici ili na građevnoj čestici druge glavne namjene, oblikuje se prema odredbama za parkirališta iz odjeljka “Ostale odredbe” i “Cestovni promet”.

Članak 29.

Članak 29.
(1) Pravila provedbe za površinu označenu: M-IG 1. oblik i veličina građevne čestice i/ili obuhvat zahvata u prostoru a. građevna čestica individualne gradnje (IG); najviše 3 SUC po jednoj građevnoj čestici b. najmanja nova pojedinačna građevna čestica utvrđuje se kao tip A1, A2, B1 ili B2, prema odjeljku “Ostale odredbe”, osim za specifično utvrđene namjene prema ovoj točki c. izgrađena građevna čestica na kojoj se predviđa rekonstrukcija postojeće građevine ili zamjenska gradnja nove građevine utvrđuje se u najmanjim dimenzijama kao tip A1, A2, B1, B2, C1 ili C2 prema odjeljku “Ostale odredbe” d. izuzetno, zahvati rekonstrukcije postojeće ili zamjenska gradnja nove glavne građevine stambene ili stambeno-poslovne namjene mogu se vršiti unutar izgrađenog dijela naselja ruralne strukture i na građevnoj čestici najmanje širine ŠGČ=10,0 m i najmanje površine PGČ=600,0 m2 ukoliko se radi o građevini najveće nadzemne etažnosti En=2/ P+Pk i tipologiji gradnje SS ili PU e. najmanja površina zasebne građevne čestice dječjeg vrtića PGČ=2.500,0 m2 f. najmanja površina zasebne građevne čestice građevne za sportsko-rekreacijske površine i/ili igrališta na otvorenom se ne uvjetuje, a najveća se utvrđuje s 1.500,0 m2 g. najmanja i najveća površina zasebne građevne čestice parka, dječjeg igrališta, zaštitne zelene površine, prometne površine (kolne, pješačke, biciklističke, parkirališta) se ne uvjetuju 17. srpnja 2026. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 17 - Stranica 241 h. najveća površina građevne čestice na kojoj je glavna građevina poslovne namjene, ambulanta ili dječji vrtić je 1,0 ha i. za građevne čestice s drugim dozvoljenim namjenama glavne građevine, najveća površina se ne uvjetuje j. površina zasebne građevne čestice manje infrastrukturne građevine utvrđuje se prema odjeljku “Ostale odredbe”.

Članak 29.

2. namjena pojedinih građevina na građevnoj čestici ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. glavna građevina na pojedinačnoj građevnoj čestici unutar ovog pravila provedbe u pravilu je zgrada u jednoj ili više utvrđenih primarnih namjena prema odjeljku “Namjena prostora” b. prema ovom pravilu provedbe, namjena dječji vrtić nije kompatibilna s ni jednom drugom namjenom, odnosno zgrada s namjenom dječji vrtić se na istoj građevnoj čestici ne može kombinirati sa zgradama drugih namjena c. zgrada prateće namjene koju je prema odjeljku “Namjena površina” moguće graditi na zasebnoj građevnoj čestici, u odnosu na vlastitu građevnu česticu smatra se glavnom građevinom i za nju se primjenjuju isti uvjeti (za građevni pravac, H, Huk, Ep, En, kig i kis), kao za glavnu građevinu stambene namjene, te je uz nju moguće graditi samo pripadajuće pomoćne građevine, a gradnja prateće građevine druge namjene na istoj građevnoj čestici nije dozvoljena d. u slučaju da se prema posebnom propisu mogu klasificirati kao površine komunalne infrastrukture, građevine niskogradnje (prometne površine, otvorena rekreacijska igrališta i drugo) i druge površine prateće namjene koje nisu građevine (zelene površine i slično) za koje je prema odjeljku “Namjena prostora” utvrđena mogućnost gradnje i uređenja na zasebnoj građevnoj čestici, se u odnosu na vlastitu građevnu česticu smatraju glavnom građevinom ili površinom glavne namjene, a moguće ih je i međusobno kombinirati na istoj građevnoj čestici e. ukoliko se ne radi o komunalnoj infrastrukturi, građevine niskogradnje (prometne površine, prvenstveno parkirališta, trgovi i slično), mogu se graditi i uređivati na zasebnoj čestici koja neposredno graniči s građevnom česticom glavne građevine u čijoj su funkciji, ukoliko su čestice i glavne i prateće građevine obuhvaćene istim (jedinstvenim) obuhvatom zahvata u prostoru f. manju infrastrukturnu građevinu može se smjestiti unutar građevne čestice glavne građevine druge namjene u kom slučaju se smatra pomoćnom građevinom i oblikuje prema točki 14. ovog pravila provedbe ili se je smješta na zasebnoj građevnoj čestici kao glavnu građevinu i oblikuje prema uvjetima iz odjeljka “Ostale odredbe”.

Članak 29.

3. smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici i/ ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. na pojedinačnoj građevnoj čestici može se smjestiti jedna glavna građevina primarne namjene, te uz nju najviše jedna građevina za kompatibilne prateće namjene i više pomoćnih građevina b. sadržaj prateće namjene smješta se unutar glavne građevine i/ili unutar prateće građevine, u oba slučaja kao zasebna samostalna uporabna cjelina (SUC) c. izuzetno, dječji vrtić se može graditi samo kao glavna građevina na zasebnoj građevnoj čestici, uz kojeg se na istoj građevnoj čestici mogu graditi samo pomoćne građevine d. glavna građevina se smješta kao SS ili PU, a U samo izuzetno ako se radi o rekonstrukciji kod koje drugačiji smještaj nije moguć e. ako se glavna građevina oblikuje kao PU, preporuča se izbjegavati da se naslanja na zgradu na susjednoj građevnoj čestici (izbjegavanje dvojnih građevina) f. obavezni građevinski pravac utvrđuje se na regulacijskoj liniji za glavnu građevinu koja se rekonstruira, gradi kao zamjenska ili interpolira unutar uličnog niza u kojem su susjedne glavne građevine izvedene s uličnim pročeljem na regulacijskoj liniji, pri čemu se u slučaju uglovnice obavezni građevinski pravac uvjetuje samo u odnosu na jednu od dvije regulacijske linije, a smještaj uličnog pročelja na drugu regulacijsku liniju je opcionalan g. u uličnom nizu, unutar kojega građevinski pravac uobičajeno odstupa od regulacijske linije, ulično pročelje glavne građevine smješta se najmanje 5,0 m i najviše 7,0 m uvučeno od regulacijske linije, te ukoliko je glavna građevina uglovnica, drugi građevinski pravac utvrđuje se najmanje 3,0 m od druge regulacijske linije h. udaljenost novih i zamjenskih zgrada od regulacijske linije javne ceste određuje se kao veća od prethodnog, ukoliko to posebnim uvjetima utvrdi javnopravno tijelo nadležno za javnu cestu s kojom građevna čestica graniči i. SS glavna građevina se smješta najmanje 1,0 m udaljeno od jedne bočne međe vlastite građevne čestice i najmanje 4,0 m udaljeno od suprotne bočne međe vlastite građevne čestice j. PU glavna građevina se smješta na jednoj bočnoj međi vlastite građevne čestice i najmanje 4,0 m udaljeno od suprotne bočne međe vlastite građevne čestice k. ako se glavna građevina smješta kao U tip, građevna čestica obavezno treba imati drugi kolni pristup do stražnjeg dijela građevne čestice l. glavna građevina se u pravilu smješta najmanje 10,0 m udaljeno od stražnje međe vlastite građevne čestice, osim u posebnim slučajevima kada stražnju među nije moguće jasno odrediti (uglovnica, nepravilni oblik građevne čestice i slično).

Članak 29.

4. izgrađenost građevne čestice a. za IG kig je utvrđen je u odjeljku “Ostale odredbe” b. za sve sporne situacije, prema ovom pravilu provedbe kig=0,4 c. kig se obračunava samo za zahvate visokogradnje, a u odnosu na zahvate niskogradnje i infrastrukturu se ne računa. 5. iskoristivost građevne čestice a. na građevnoj čestici za prizemnicu (tipovi: A1, B1) kis=1,0 Stranica 242 - Broj 17 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 17. srpnja 2026. b. na građevnoj čestici za katnicu (tipovi: A2, B2) kis=1,2 c. kis se obračunava samo za zahvate visokogradnje, a u odnosu na zahvate niskogradnje i infrastrukturu se ne računa. 6. građevinska (bruto) površina građevina a. najveća dozvoljena vrijednost zbirne građevinske (bruto) površine svih građevina na čestici proizlazi iz najveće pripadajuće dozvoljene vrijednosti koeficijenta iskoristivosti građevne čestice i površine građevne čestice, odnosno obračunava se kao njihov međusobni umnožak (GBP=kis x PGČ). 7. visina i broj etaža građevine a. na građevnoj čestici za prizemnicu (tipovi: A1, B1) H=5,0 m; Huk=8,0 m; E=3; Ep=1/Po; En=2/P+Pk b. na građevnoj čestici za katnicu (tipovi: A2, B2) H=7,0 m; Huk=10,0 m; E=4; Ep=1/Po; En=3/ P+1K+Pk c. na građevnim česticama tip A1 najviša dozvoljena etaža može se umjesto kao potkrovlje (Pk) oblikovati kao uvučeni kat (Uk), ukoliko udaljenost do najbliže glavne građevine na susjednim građevnim česticama iznosi najmanje 5,0 m d. bez obzira na tip građevne čestice, najniža dozvoljena etaža glavne građevine može se umjesto kao podrum (Po) oblikovati kao suteren (S).

Članak 29.

8. veličina građevine koja nije zgrada a. Huk=5,0 m. 9. uvjeti za oblikovanje građevine a. očekuje se da se nove zgrade oblikuju u suvremenom arhitektonskom izričaju, te primjenom metoda energetske učinkovitosti i očuvanja okoliša b. rekonstrukciju postojeće zgrade s početka 20. stoljeća, koja je do danas zadržala stilska obilježja arhitekture iz vremena nastanka, preporuča se izvesti na način da se ta obilježja zadrže, pri čemu je dograđeni dio moguće izvesti u suvremenom arhitektonskom izričaju c. ukoliko je garaža (ili drugi pomoćni prostor) predviđena kao integralni dio glavne građevine i oblikovana na način da je ulično pročelje garaže najistureniji dio glavne građevine u odnosu na ulicu, ulično pročelje garaže smatra se uličnim pročeljem cijele građevine. 10. uvjeti za uređenje građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru a. najmanji potrebni broj i oblikovanje PGM utvrđuje se prema normativima iz odjeljka „Ostale odredbe“ b. najmanji udio prirodnog terena na pojedinoj građevnoj čestici iznosi 20% njene površine, pri čemu pojedinačna površina koja ulazi u obračun udjela prirodnog terena ne može biti manja od 10,0 m2 c. ukoliko se na temelju sektorskog propisa ne utvrdi veća površina, uz zgradu dječjeg vrtića obavezno je urediti dječje igralište najmanje površine 60,0 m2 d. s izuzetkom za zgrade kod kojih je obaveza ograđivanja utvrđena sektorskim propisom (dječji vrtić i slično), gradnja ograda unutar ovog pravila provedbe je neobavezna e. ukoliko se ograđivanje predviđa, ograda se uobičajeno smješta na međe građevne čestice s unutarnje strane, te ovisno o oblikovanju okoliša može biti i više uvučena unutar čestice f. ukupna visina ulične ograde može biti najviše 1,5 m, a puno podnožje najviše 0,5 m, pri čemu otvaranje ulične ograde mora biti predviđeno u smjeru unutrašnjosti građevne čestice g. ograde na međi prema susjednim česticama mogu biti najveće visine 2,0 m, mjereno od niže kote terena susjednih čestica h. ograda može biti predviđena i kao živica, pri čemu ista mora u cijelosti biti unutar vlastite građevne čestice i. nasipi i iskopi terena, potporni zidovi, terase, stube i drugi elementi predviđeni u svrhu uređenja građevne čestice trebaju biti izvedeni na način da se uklope u cjelokupni okoliš ulice, te na način da se onemogući otjecanje oborinskih voda na štetu susjednih zemljišta i građevina.

Članak 29.

11. uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti a. mogućnost kolnog i pješačkog pristupa za osobe smanjene pokretljivosti ispituje se za ambulantu, a dodatno i za druge djelatnosti ukoliko je to utvrđeno kao obavezno posebnim propisom, na način i u obimu na koji to poseban propis zahtijeva. 12. način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu a. kolni priključak i priključci na funkcionalne sustave javne vodoopskrbe i javne odvodnje su obavezni za svaku građevnu česticu b. priključenje na ostale javne sustave komunalne infrastrukture nije obavezno, ali je u tom slučaju projektnim rješenjem potrebno dokazati da građevina koja se projektira nema potrebe za priključenjem na pojedini javni sustav ili iz funkcionalnih razloga ili radi predviđenih alternativnih načina korištenja energije za grijanje, hlađenje, ventilaciju i drugo c. za kolno priključenje i primjenu OIE primjenjuju se odredbe odjeljka “Ostale odredbe”, a za priključenje na ostalu infrastrukturu odredbe odjeljka “Infrastrukturni sustavi”. 13. uvjeti za rekonstrukciju ili uklanjanje postojeće građevine a. ako je postojeća glavna građevina zgrada SS, PU, D ili UGL, rekonstruira se prema uvjetima za novu gradnju iz ovog pravila provedbe b. ako je postojeća glavna građevina zgrada u tipologiji gradnje U i N rekonstruira se na način da se na izgrađeni dio građevine primjenjuju uvjeti prema kojima je zgrada izgrađena, pri čemu se visina pročelja i nadzemna etažnost postojećeg dijela zgrade može uskladiti s uvjetima za tip čestice C1 i C2, a dogradnja u smjeru dvorišta se oblikuje kao PU zgrada prema uvjetima za glavnu građevinu iz ovog pravila provedbe c. postojeća pomoćna građevina poljoprivredne namjene može se rekonstruirati prema uvjetima za pomoćne građevine, a nove građevine poljoprivredne namjene ne mogu se graditi.

Stranica 243

Članak 29.

17. srpnja 2026. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 17 - Stranica 243 14. pravila provedbe za pomoćne građevine a. H(pom)=3,5 m; Huk(pom)=5,0 m; E(pom)=1/P b. uz SS glavnu građevinu pomoćne građevine se smještaju u ravnini uličnog pročelja ili iza uličnog pročelja glavne građevine ako su predviđene kao prigrađene glavnoj građevini, najmanje 10,0 m uvučeno od regulacijske linije ako su predviđene kao slobodnostojeće, u odnosu na ostale međe vlastite građevne čestice udaljeno najmanje 1,0 m, a u odnosu na susjednu glavnu građevinu udaljeno najmanje 5,0 m c. uz PU i D glavnu građevinu pomoćne građevine se smještaju iza dvorišnog pročelja glavne građevine, u odnosu na među na kojoj je smještena glavna građevina na toj međi ili odmaknuto od nje, u odnosu na ostale međe vlastite građevne čestice udaljeno najmanje 1,0 m, a u odnosu na susjednu glavnu građevinu udaljeno najmanje 5,0 m d. uz UGL glavnu građevinu pomoćne građevine se smještaju iza dvorišnog pročelja glavne građevine, u odnosu na ostale međe vlastite građevne čestice udaljeno najmanje 1,0 m, a u odnosu na susjednu glavnu građevinu udaljeno najmanje 5,0 m. 15. pravila provedbe za prateće građevine druge namjene a. H(prat)=5,0 m, Huk(prat)=8,0 m, E(prat)=2/P+Pk b. ukoliko je na pojedinoj građevnoj čestici, za potrebe obavljanja dozvoljene prateće namjene potrebno izgraditi više zgrada i/ili građevina, jedna od tih zgrada za prateću namjenu se oblikuje prema uvjetima za prateće građevine a sve ostale prema uvjetima za pomoćne građevine c. uz SS glavnu građevinu prateća građevina se na istoj građevnoj čestici smješta iza uličnog pročelja glavne građevine ako je predviđena kao prigrađena glavnoj građevini, najmanje 10,0 m uvučeno od regulacijske linije ako je predviđena kao slobodnostojeća, u odnosu na ostale međe vlastite građevne čestice udaljeno najmanje 1,0 m, a u odnosu na susjednu glavnu građevinu udaljeno najmanje 5,0 m d. uz PU i D glavnu građevinu prateća građevina se na istoj građevnoj čestici smješta iza dvorišnog pročelja glavne građevine, u odnosu na među na kojoj je smještena glavna građevina na toj međi ili odmaknuto od nje, u odnosu na ostale međe vlastite građevne čestice udaljeno najmanje 1,0 m, a u odnosu na susjednu glavnu građevinu udaljeno najmanje 5,0 m e. uz UGL glavnu građevinu prateće građevine se na istoj građevnoj čestici smještaju iza dvorišnog pročelja glavne građevine, u odnosu na ostale međe vlastite građevne čestice udaljeno najmanje 1,0 m, a u odnosu na susjednu glavnu građevinu udaljeno najmanje 5,0 m.

Članak 29.

(2) Ostala pravila provedbe za površinu označenu: M-IG 1. Ukoliko je na pojedinoj građevnoj čestici prateća namjena pružanje ugostiteljskih usluga na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu ili u domaćinstvu, potrebno je takav sadržaj organizirati kao zasebnu SUC, a broj smještajnih jedinica ograničen je odredbama posebnog sektorskog propisa. 2. Igrališta na otvorenom (sportska, rekreacijska i dječja), bez obzira da li se predviđaju na zasebnoj građevnoj čestici ili su predviđena kao pomoćne građevine uz glavnu građevinu, trebaju biti najmanje 12,0 m udaljena od najbližeg stambenog prostora na susjednoj građevnoj čestici. 3. Otvoreni bazen treba biti najmanje 6,0 m udaljen od glavne građevine na susjednoj građevnoj čestici. 4. Parkiralište, bez obzira da li se nalazi na zasebnoj građevnoj čestici ili na građevnoj čestici druge glavne namjene, oblikuje se prema odredbama za parkirališta iz odjeljka “Ostale odredbe” i “Cestovni promet”.

Članak 30.

Članak 30.
(1) Pravila provedbe za površinu označenu: T-AK 1. oblik i veličina građevne čestice i/ili obuhvat zahvata u prostoru a. pravilo provedbe odnosi se na Turističku zonu “Peski” Sveta Marija namijenjenu za kamp i/ili turističko naselje b. obuhvat zahvata u prostoru utvrđuje se ukupnom površinom pripadajućeg pravila provedbe, a preporuča se da se u istoj površini formira (jedinstvena) građevna čestica arhitektonskog kompleksa c. ukoliko se građevna čestica unutar pojedinačnog pravila provedbe formira kao manja od te površine, ne može biti manja od 5.000,0 m2 d. najmanja površina zasebne građevne čestice zelene površine i prometne površine (kolne, pješačke, biciklističke, parkirališta) se ne uvjetuje, a najveća iznosi 30% površine pripadajućeg pravila provedbe. 2. namjena pojedinih građevina na građevnoj čestici ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. glavna građevina na pojedinačnoj građevnoj čestici unutar ovog pravila provedbe u pravilu je građevina ili arhitektonski kompleks u namjeni kamp ili turističko naselje prema odjeljku “Namjena prostora” b. namjenu pojedine građevine potrebno je uskladiti prema posebnim sektorskim propisima, u kojima je određena i turistička kategorizacija. 3. smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici i/ ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. građevine se smještaju na način da međusobno čine arhitektonski kompleks b. najmanja udaljenost građevina od regulacijske linije ceste lokalne razine je 5,0 m, a od svih ostalih međa građevne čestice je polovina visine pročelja (1/2 H) ali ne može biti manja od 4,0 m c. udaljenost zgrada od regulacijske linije javne ceste određuje se s najmanje 10,0 m, ili kao veća, ukoliko to posebnim uvjetima utvrdi javnopravno tijelo nadležno za javnu cestu s kojom građevna čestica graniči d. međusobna udaljenost građevina unutar arhitektonskog kompleksa treba biti usklađena s propisima za zaštitu od prirodnih nepogoda, zaštite od požara i zaštite na radu e. zgrade unutar arhitektonskog kompleksa se mogu predvidjeti kao SS i PU, pri čemu se preporuča da Stranica 244 - Broj 17 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 17. srpnja 2026.

Članak 30.

slobodnostojeće zgrade budu međusobno udaljene za najmanje 1/2H više zgrade, ali ne manje od 4,0 m. 4. izgrađenost građevne čestice a. kig=0,3 b. kig se obračunava samo za zahvate visokogradnje uključujući i površinu pod mobilnim kućicama, a u odnosu na otvorena sportska i rekreacijska igrališta, zahvate niskogradnje i infrastrukturu se ne računa. 5. iskoristivost građevne čestice a. kis=0,3 6. građevinska (bruto) površina građevina a. za središnju zgradu s više sadržaja (recepcija, ugostiteljstvo i drugo) GBP=300,0 m2 b. najveća dozvoljena vrijednost zbirne građevinske (bruto) površine svih građevina na čestici proizlazi iz najveće pripadajuće dozvoljene vrijednosti koeficijenta iskoristivosti građevne čestice i površine građevne čestice, odnosno obračunava se kao njihov međusobni umnožak (GBP=kis x PGČ). 7. visina i broj etaža građevine a. za glavnu građevinu H=7,0 m; Huk=10,0 m; E=3 Ep=1/Po; En=2/bez obzira na vrstu etaže b. za bungalove i za mobilne kućice H=3,5 m; Huk=5,0 m; E=1/P c. za ostale građevine H=5,0 m; Huk=8,0 m; E=3; Ep=1/Po; En=2/P+Pk. 8. veličina građevine koja nije zgrada a. Huk=5,0 m b. otvorena sportska i rekreacijska igrališta dimenzioniraju se prema odgovarajućem sektorskom propisu. 9. uvjeti za oblikovanje građevine a. očekuje se da se zgrade oblikuju u suvremenom arhitektonskom izričaju, te primjenom metoda energetske učinkovitosti i očuvanja okoliša b. dozvoljene građevine i objekti se preferiraju od materijala i u bojama koji se prilagođava okolišu c. preporuča se da glavna građevina ima u cijelosti ili djelomično ravni krov izveden u sustavu “zeleni krov”.

Članak 30.

10. uvjeti za uređenje građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru a. najmanji potrebni broj PGM utvrđuje se prema normativima iz odjeljka „Ostale odredbe“ b. jedno zajedničko parkiralište za potrebe arhitektonskog kompleksa smješta se unutar građevne čestice na tehnički i oblikovno najpovoljnijoj poziciji najmanje 5,0 m udaljeno od regulacijske linije, dimenzioniraju se prema odjeljku “Ostale odredbe”, a oblikuju prema odredbama odjeljka “Cestovni promet” c. najmanji udio prirodnog terena na pojedinoj građevnoj čestici iznosi 60% njene površine, pri čemu pojedinačna površina koja ulazi u obračun udjela prirodnog terena ne može biti manja od 10,0 m2 d. ograde se izvode kao tipske, žičane i najveće visine 2,0 m, mjereno od niže kote terena susjednih čestica e. gradnja ograda veće visine dozvoljena je samo radi zaštite sportskih i rekreacijskih igrališta, a visina ograde se u tom slučaju određuje ovisno o funkciji zaštite. 11. uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti a. potrebno je osigurati mogućnost pristupa za osobe smanjene pokretljivosti na način i u obimu na koji to poseban propis zahtijeva za površine i građevine javne namjene. 12. način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu a. kolni priključak i priključci na funkcionalne sustave javne vodoopskrbe i javne odvodnje su obavezni za svaku građevnu česticu b. ukoliko priključenje na sustav javne odvodnje nije predviđen i/ili nije tehnički izvediv, primjenjuju se odredbe iz odjeljka “Otpadne i oborinske vode” za takve slučajeve c. priključenje na ostale javne sustave komunalne infrastrukture nije obavezno, ali je u tom slučaju projektnim rješenjem potrebno dokazati da građevina koja se projektira nema potrebe za priključenjem na pojedini javni sustav ili iz funkcionalnih razloga ili radi predviđenih alternativnih načina korištenja energije za grijanje, hlađenje, ventilaciju i drugo d. za kolno priključenje primjenjuju se odredbe odjeljka “Ostale odredbe”, a za priključenje na ostalu infrastrukturu odredbe odjeljka “Infrastrukturni sustavi”.

Članak 30.

13. uvjeti za rekonstrukciju ili uklanjanje postojeće građevine a. rekonstrukcija postojeće građevine vrši se prema uvjetima za novu gradnju iz ovog pravila provedbe. 14. pravila provedbe za pomoćne građevine a. pomoćnim građevinama se smatraju slobodnostojeće ili prigrađene nadstrešnice za sjedenje, sjenice i slične građevine čija upotreba je neodjeljivo vezana uz upotrebu građevine primarne ili prateće namjene b. najveća dozvoljena visina pročelja pomoćne građevine H(pom)=3,5 m, najveća ukupna visina Huk(pom)=4,5 m, a etažnost E(pom)=1/P c. pomoćne građevine se smještaju najmanje 10,0 m udaljeno od regulacijske linije pristupne ulice, a od ostalih međa vlastite građevne čestice udaljeno najmanje 4,0 m. 15. pravila provedbe za prateće građevine druge namjene a. smještaju se i grade prema uvjetima za glavnu građevinu.
(2) Ostala pravila provedbe za površinu označenu: T-AK 1. Broj samostalnih uporabnih cjelina se ne ispituje SUC=X. 2. Krajobrazni projekt je obavezan. 3. Otvoreni bazeni nisu dozvoljeni. 4. Sve građevine je potrebno oblikovati na način da su pristupačne za održavanje na način sukladan posebnim propisima zaštite na radu i da ne iziskuju specijalne vještine zaposlenika (spremač/spremačica i slično). 17. srpnja 2026. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 17 - Stranica 245 5. OIE - elektrane a. sunčane elektrane za samoopskrbu (fotonaponski i kolektorski sustavi), elektrane koje koriste energiju zemlje na malim dubinama (do 1,5 m dubine ispod razine tla) i geotermalne elektrane iz plitkih bušotina (do 30,0 m dubine ispod razine tla)

Članak 30.

smatraju se kućnim instalacijama i mogu se na pojedinačnoj građevnoj čestici graditi za vlastite potrebe b. unutar ovog pravila provedbe nije dozvoljen smještaj komercijalnih OIE elektrana - sunčane, geotermalne i hibridne elektrane koje kao izvor koriste energiju geotermalne vode iz dubokih bušotina, bioplinske elektrane, elektrane na druge vrste biomase, vjetroelektrane niti elektrane koje koriste kinetičku ili toplinsku energiju površinskih voda c. baterijski uređaji za pohranu energije visine do 3,5 m smještaju se na tlu građevne čestice, najmanje 10,0 m udaljeno od regulacijske linije i od glavne građevine na susjednoj građevnoj čestici d. točno definiranje trase priključnog voda utvrdit će posebnim uvjetima nadležno javnopravno tijelo, ovisno o nadležnosti mogućeg mjesta priključka.

Članak 31.

Članak 31.
(1) Pravila provedbe za površinu označenu: K-AK 1. oblik i veličina građevne čestice i/ili obuhvat zahvata u prostoru a. najmanje dimenzije građevne čestice određuju se s PGČ=2.000,0 m2 i ŠGČ=28,0 m b. površina zasebne građevne čestice manje infrastrukturne građevine utvrđuje se prema odjeljku “Ostale odredbe”. 2. namjena pojedinih građevina na građevnoj čestici ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. jedna zgrada ili više zgrada i drugih vrsta građevina kompatibilnih namjena utvrđeno prema odjeljku “Namjena prostora”. 3. smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici i/ ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. građevine i drugi sadržaji primarne i prateće namjene se smještaju na način da međusobno čine arhitektonski kompleks b. izuzetno, ukoliko nema potrebe za gradnjom više građevina, moguće je izgraditi samo jednu građevinu koja može ali i ne mora biti složena građevina u pogledu većeg broja namjena i SUC-a u građevini c. zgrade unutar arhitektonskog kompleksa se u međusobnom odnosu mogu predvidjeti kao SS i PU d. za postojeće zgrade preporuča se zadržati postojeći građevinski pravac, a u koliko se predviđa dogradnja u smjeru ulice, građevinski pravac se određuje s najmanje 10,0 m od regulacijske linije ulice e. nove zgrade unutar svakog pojedinog arhitektonskog kompleksa od regulacijske linije trebaju biti udaljene najmanje za 10,0 m, a od ostalih međa koje graniče sa susjednim građevnim česticama trebaju biti odmaknute najmanje za širinu vatrogasnog koridora, ali ne manje od 4,0 m f. udaljenost zgrada od regulacijske linije javne ceste utvrđuje se i kao veća od 10,0 m, ukoliko to posebnim uvjetima utvrdi javnopravno tijelo nadležno za javnu cestu s kojom građevna čestica graniči g. najmanja međusobna udaljenost SS građevina unutar građevne čestice određuje se kao veća vrijednost od polovine zbroja njihovih visina pročelja (H1+H2)/2 ili 4,0 m h. međusobna udaljenost građevina unutar arhitektonskog kompleksa treba biti usklađena s propisima za zaštitu od prirodnih nepogoda, zaštite od požara i zaštite na radu.

Članak 31.

4. izgrađenost građevne čestice a. za građevnu česticu površine do 1,0 ha - kig=0,4 b. za građevnu česticu površine veće od 1,0 ha - kig=0,6 5. iskoristivost građevne čestice a. kis=1,0. 6. građevinska (bruto) površina građevina a. najveća dozvoljena vrijednost zbirne građevinske (bruto) površine svih građevina na čestici proizlazi iz najveće pripadajuće dozvoljene vrijednosti koeficijenta iskoristivosti građevne čestice i površine građevne čestice, odnosno obračunava se kao njihov međusobni umnožak (GBP=kis x PGČ). 7. visina i broj etaža građevine a. H=12,0 m; Huk=15,0 m; E=4; Ep=1/Po; En=3/ P+2K. 8. veličina građevine koja nije zgrada a. za samostojeći reklamni pilon Huk=15,0 m b. za ostale građevine koje nisu zgrade Huk=12,0 m. 9. uvjeti za oblikovanje građevine a. očekuje se suvremeno oblikovanje u skladu s namjenom arhitektonskog kompleksa, pri čemu treba izbjegavati primjenu boja koje ekstremno odudaraju od okoliša. 10. uvjeti za uređenje građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru a. najmanji potrebni broj i oblikovanje PGM utvrđuje se prema normativima iz odjeljka „Ostale odredbe“ b. najmanji udio prirodnog terena na građevnoj čestici iznosi 20% njene površine, pri čemu pojedinačna površina koja ulazi u obračun udjela prirodnog terena ne može biti manja od 10,0 m2 c. građevnu česticu treba ograditi tipskom ogradom visine do 2,20 m, koja može biti žičana ili od betonskih, aluminijskih ili sličnih panela d. ograde se postavljaju na međi ili uvučeno od međe u unutrašnjost građevne čestice, na način da ograda od osi svakog poljskog puta s kojim zemljište graniči bude uvučena najmanje za 5,0 m e. nasipi i iskopi terena, potporni zidovi, terase, stube i drugi elementi predviđeni u svrhu uređenja građevne čestice trebaju biti izvedeni na način da se uklope u cjelokupni okoliš ulice, te na način da se onemogući otjecanje oborinskih voda na štetu susjednih zemljišta i građevina.

Stranica 246

Članak 31.

Stranica 246 - Broj 17 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 17. srpnja 2026. 11. uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti a. mogućnost kolnog i pješačkog pristupa za osobe smanjene pokretljivosti ispituje se ukoliko je to utvrđeno kao obavezno posebnim propisom, na način i u obimu na koji to poseban propis zahtijeva. 12. način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu a. kolni priključak i priključci na funkcionalne sustave javne vodoopskrbe i javne odvodnje su obavezni za svaku građevnu česticu b. priključenje na ostale javne sustave komunalne infrastrukture nije obavezno, ali je u tom slučaju projektnim rješenjem potrebno dokazati da građevina koja se projektira nema potrebe za priključenjem na pojedini javni sustav ili iz funkcionalnih razloga ili radi predviđenih alternativnih načina korištenja energije za grijanje, hlađenje, ventilaciju i drugo c. za kolno priključenje primjenjuju se odredbe odjeljka “Ostale odredbe”, a za priključenje na ostalu infrastrukturu odredbe odjeljka “Infrastrukturni sustavi”. 13. uvjeti za rekonstrukciju ili uklanjanje postojeće građevine a. rekonstrukcija postojeće građevine vrši se prema uvjetima za gradnju nove građevine. 14. pravila provedbe za pomoćne građevine a. pomoćne građevine se grade prema uvjetima za glavnu građevinu iz ovog pravila provedbe. 15. pravila provedbe za prateće građevine druge namjene a. prateća građevina druge namjene se gradi prema uvjetima za glavnu građevinu iz ovog pravila provedbe, u pravilu na zasebnoj građevnoj čestici b. alternativno, ukoliko su jedna ili više pratećih građevina druge namjene funkcionalno kompatibilne glavnoj građevini, mogu se graditi na istoj građevnoj čestici s glavnom građevinom na način da međusobno čine arhitektonski kompleks, sve prema uvjetima za glavnu građevinu iz ovog pravila provedbe.

Članak 31.

(2) Ostala pravila provedbe za površinu označenu: K-AK 1. Najveći dozvoljeni broj samostalnih uporabnih cjelina u sklopu arhitektonskog kompleksa SUC=6, pri čemu namjene pojedinih SUC trebaju biti međusobno kompatibilne. 2. Stambeni sadržaji unutar ovog pravila provedbe nisu dozvoljeni. 3. Parkiralište, bez obzira da li se nalazi na zasebnoj građevnoj čestici ili na građevnoj čestici druge glavne namjene, oblikuje se prema odredbama za parkirališta iz odjeljka “Ostale odredbe” i “Cestovni promet”. 4. OIE - elektrane a. sunčane elektrane za samoopskrbu (fotonaponski i kolektorski sustavi), elektrane koje koriste energiju zemlje na malim dubinama (do 1,5 m dubine ispod razine tla) i geotermalne elektrane iz plitkih bušotina (do 30,0 m dubine ispod razine tla) smatraju se kućnim instalacijama i mogu se na pojedinačnoj građevnoj čestici graditi za vlastite potrebe b. unutar ovog pravila provedbe nije dozvoljen smještaj komercijalnih OIE elektrana - sunčane, geotermalne i hibridne elektrane koje kao izvor koriste energiju geotermalne vode iz dubokih bušotina, bioplinske elektrane, elektrane na druge vrste biomase, vjetroelektrane niti elektrane koje koriste kinetičku ili toplinsku energiju površinskih voda c. baterijski uređaji za pohranu energije visine do 3,5 m smještaju se na tlu građevne čestice, najmanje 10,0 m udaljeno od regulacijske linije i od glavne građevine na susjednoj građevnoj čestici d. točno definiranje trase priključnog voda utvrdit će posebnim uvjetima nadležno javnopravno tijelo, ovisno o nadležnosti mogućeg mjesta priključka.

Članak 32.

Članak 32.
(1) Pravila provedbe za površinu označenu: KS-AK 1. oblik i veličina građevne čestice i/ili obuhvat zahvata u prostoru a. pravilo provedbe se odnosi na površine na komunalno-servisnu namjenu - općinsko reciklažno dvorište i reciklažno dvorište za građevinski otpad b. površina građevne čestice identična je površini pravila provedbe. 2. namjena pojedinih građevina na građevnoj čestici ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. jedna zgrada ili više zgrada i drugih vrsta građevina kompatibilnih namjena utvrđeno prema odjeljku “Namjena prostora” b. unutar građevne čestice predviđeno je organizirati smještaj viška iskopa u postupku izvođenja građevinskih radova, koji se prema posebnom propisu smatra mineralnom sirovinom. 3. smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici i/ ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. građevine i drugi sadržaji primarne i prateće namjene se smještaju na način da međusobno čine arhitektonski kompleks b. zgrade unutar arhitektonskog kompleksa se u međusobnom odnosu mogu predvidjeti kao SS i PU c. zgrade od regulacijske linije trebaju biti udaljene najmanje za 10,0 m, a od ostalih međa koje graniče sa susjednim građevnim česticama trebaju biti odmaknute najmanje za širinu vatrogasnog koridora, ali ne manje od 4,0 m d. međusobna udaljenost građevina unutar arhitektonskog kompleksa treba biti usklađena s propisima za zaštitu od prirodnih nepogoda, zaštite od požara i zaštite na radu. 4. izgrađenost građevne čestice a. kig=0,3. 5. iskoristivost građevne čestice a. kis=0,3.

Članak 32.

6. građevinska (bruto) površina građevina a. najveća dozvoljena vrijednost zbirne građevinske (bruto) površine svih građevina na čestici proizlazi iz najveće pripadajuće dozvoljene vrijednosti koeficijenta iskoristivosti građevne čestice i 17. srpnja 2026. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 17 - Stranica 247 površine građevne čestice, odnosno obračunava se kao njihov međusobni umnožak (GBP=kis x PGČ). 7. visina i broj etaža građevine a. H=8,0 m; Huk=11,0 m; E=2/bez obzira na vrstu etaže 8. veličina građevine koja nije zgrada a. za zaštitnu ogradu za rasuti otpadni materijal i materijal koji se skuplja na otvorenom depou visina je određena u točki 10. b. za ostale građevine koje nisu zgrade Huk=5,0 m. 9. uvjeti za oblikovanje građevine a. očekuje se suvremeno oblikovanje u skladu s namjenom arhitektonskog kompleksa, pri čemu treba izbjegavati primjenu boja koje ekstremno odudaraju od okoliša. 10. uvjeti za uređenje građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru a. najmanji potrebni broj i oblikovanje PGM i PMB utvrđuje se prema normativima iz odjeljka „Ostale odredbe“ b. najmanji udio prirodnog terena na građevnoj čestici iznosi 20% njene površine, pri čemu pojedinačna površina koja ulazi u obračun udjela prirodnog terena ne može biti manja od 10,0 m2 c. neposredno uz pristupnu prometnicu je unutar građevne čestice potrebno urediti pojas visokog zaštitnog zelenila širine najmanje 5,0 m d. građevnu česticu treba ograditi tipskom ogradom visine do 2,20 m, koja može biti žičana ili od betonskih, aluminijskih ili sličnih panela e. ograde se postavljaju na međi ili uvučeno od međe u unutrašnjost građevne čestice, na način da ograda od osi svakog poljskog puta s kojim zemljište graniči bude uvučena najmanje za 5,0 m f. zaštitna ograda za rasuti otpadni materijal i materijal koji se skuplja na otvorenom depou preferira se od betonskih panela ili drugih neprozirnih panela koji osiguravaju da se skladišteni materijal ne raznosi izvan depoa, a najveća visina ograde iznosi 8,0 m g. nasipi i iskopi terena, potporni zidovi, terase, stube i drugi elementi predviđeni u svrhu uređenja građevne čestice trebaju biti izvedeni na način da se uklope u cjelokupni okoliš ulice, te na način da se onemogući otjecanje oborinskih voda na štetu susjednih zemljišta i građevina.

Članak 32.

11. uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti a. mogućnost kolnog i pješačkog pristupa za osobe smanjene pokretljivosti ispituje se ukoliko je to utvrđeno kao obavezno posebnim propisom, na način i u obimu na koji to poseban propis zahtijeva. 12. način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu a. kolni priključak i priključci na funkcionalne sustave javne vodoopskrbe i javne odvodnje su obavezni za svaku građevnu česticu b. priključenje na ostale javne sustave komunalne infrastrukture nije obavezno, ali je u tom slučaju projektnim rješenjem potrebno dokazati da građevina koja se projektira nema potrebe za priključenjem na pojedini javni sustav ili iz funkcionalnih razloga ili radi predviđenih alternativnih načina korištenja energije za grijanje, hlađenje, ventilaciju i drugo c. za kolno priključenje primjenjuju se odredbe odjeljka “Ostale odredbe”, a za priključenje na ostalu infrastrukturu odredbe odjeljka “Infrastrukturni sustavi”. 13. uvjeti za rekonstrukciju ili uklanjanje postojeće građevine a. rekonstrukcija postojeće građevine vrši se prema uvjetima za gradnju nove građevine. 14. pravila provedbe za pomoćne građevine a. pomoćne građevine se grade prema uvjetima za glavnu građevinu iz ovog pravila provedbe. 15. pravila provedbe za prateće građevine druge namjene a. ukoliko su jedna ili više pratećih građevina druge namjene funkcionalno kompatibilne glavnoj građevini, mogu se graditi na istoj građevnoj čestici s glavnom građevinom na način da međusobno čine arhitektonski kompleks, sve prema uvjetima za glavnu građevinu iz ovog pravila provedbe.

Članak 32.

(2) Ostala pravila provedbe za površinu označenu: KS-AK 1. Najveći dozvoljeni broj samostalnih uporabnih cjelina u sklopu arhitektonskog kompleksa SUC=3, pri čemu namjene pojedinih SUC trebaju biti međusobno kompatibilne. 2. Stambeni sadržaji unutar ovog pravila provedbe nisu dozvoljeni. 3. Parkiralište se oblikuje prema odredbama za parkirališta iz odjeljka “Ostale odredbe” i “Cestovni promet”. 4. OIE elektrane a. sunčane elektrane za samoopskrbu (fotonaponski i kolektorski sustavi), elektrane koje koriste energiju zemlje na malim dubinama (do 1,5 m dubine ispod razine tla) i geotermalne elektrane iz plitkih bušotina (do 30,0 m dubine ispod razine tla) smatraju se kućnim instalacijama i mogu se na pojedinačnoj građevnoj čestici graditi za vlastite potrebe b. unutar ovog pravila provedbe, komercijalna sunčana elektrana ne može biti glavna građevina c. komercijalna sunčana elektrana se može predvidjeti kao prateća građevina, pri čemu se preferira njena postava na krovu ili kao element oblikovanja pročelja, a na tlu se ne može postaviti d. unutar ovog pravila provedbe nije dozvoljen smještaj drugih tipova komercijalnih OIE elektrana - geotermalne i hibridne elektrane koje kao izvor koriste energiju geotermalne vode iz dubokih bušotina, bioplinske elektrane, elektrane na druge vrste biomase, vjetroelektrane niti elektrane koje koriste kinetičku ili toplinsku energiju površinskih voda e. baterijski uređaji za pohranu energije visine do 3,5 m smještaju se na tlu građevne čestice, najmanje 10,0 m udaljeno od regulacijske linije f. povezivanje, odnosno priključak elektrane OIE na elektroenergetsku mrežu, sastoji se od pripadajuće trafostanice smještene unutar vlastite građevne čestice ili na zasebnoj građevnoj čestici i priključnog Stranica 248 - Broj 17 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 17. srpnja 2026.

Članak 32.

dalekovoda/kabela na postojeći ili planirani dalekovod ili na postojeću ili planiranu trafostanicu g. točno definiranje trase priključnog dalekovoda/ kabela utvrdit će posebnim uvjetima nadležno javnopravno tijelo, ovisno o nadležnosti mogućeg mjesta priključka (DV i TS) visokog ili srednjeg napona i prihvaćenog elaborata mogućnosti priključenja na mrežu.
Članak 33.
(1) Pravila provedbe za površinu označenu: I-AK 1. oblik i veličina građevne čestice i/ili obuhvat zahvata u prostoru a. najmanje dimenzije građevne čestice određuju se s PGČ=3.000,0 m2 i ŠGČ=28,0 m b. izuzetno od prethodnog, kod zahvata rekonstrukcije i dogradnje građevne čestice s postojećim zgradama mogu imati manju površinu i manju širinu, ali širina ne može biti manja od 16,0 m c. površina zasebne građevne čestice manje infrastrukturne građevine utvrđuje se prema odjeljku “Ostale odredbe”. 2. namjena pojedinih građevina na građevnoj čestici ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. jedna zgrada ili više zgrada i drugih vrsta građevina kompatibilnih namjena utvrđeno prema odjeljku “Namjena prostora”. 3. smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici i/ ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. građevine i drugi sadržaji primarne i prateće namjene se smještaju na način da međusobno čine arhitektonski kompleks b. izuzetno, ukoliko nema potrebe za gradnjom više građevina, moguće je izgraditi samo jednu građevinu koja može ali i ne mora biti složena građevina u pogledu većeg broja namjena i SUC-a u građevini c. zgrade unutar arhitektonskog kompleksa se u međusobnom odnosu mogu predvidjeti kao SS i PU d. za postojeće zgrade preporuča se zadržati postojeći građevinski pravac, a u koliko se predviđa dogradnja u smjeru ulice, građevinski pravac se određuje s najmanje 10,0 m od regulacijske linije ulice e. nove zgrade unutar svakog pojedinog arhitektonskog kompleksa od regulacijske linije trebaju biti udaljene najmanje za 10,0 m, a od ostalih međa koje graniče sa susjednim građevnim česticama trebaju biti odmaknute najmanje za širinu vatrogasnog koridora, ali ne manje od 4,0 m f. udaljenost zgrada od regulacijske linije javne ceste utvrđuje se i kao veća od 10,0 m, ukoliko to posebnim uvjetima utvrdi javnopravno tijelo nadležno za javnu cestu s kojom građevna čestica graniči g. najmanja međusobna udaljenost SS građevina unutar građevne čestice određuje se kao veća vrijednost od polovine zbroja njihovih visina pročelja (H1+H2)/2 ili 4,0 m h. međusobna udaljenost građevina unutar arhitektonskog kompleksa treba biti usklađena s propisima za zaštitu od prirodnih nepogoda, zaštite od požara i zaštite na radu.

Članak 33.

4. izgrađenost građevne čestice a. za građevnu česticu površine do 1,0 ha - kig=0,4 b. za građevnu česticu površine veće od 1,0 ha - kig=0,6 c. za građevnu česticu na kojoj je glavna građevina komercijalna sunčana elektrana kig=0,7. 5. iskoristivost građevne čestice a. za građevnu česticu na kojoj je glavna građevina komercijalna sunčana elektrana kis=0,7 b. za sve ostale građevne čestice kis=1,0. 6. građevinska (bruto) površina građevina a. najveća dozvoljena vrijednost zbirne građevinske (bruto) površine svih građevina na čestici proizlazi iz najveće pripadajuće dozvoljene vrijednosti koeficijenta iskoristivosti građevne čestice i površine građevne čestice, odnosno obračunava se kao njihov međusobni umnožak (GBP=kis x PGČ). 7. visina i broj etaža građevine a. H=15,0 m; Huk=18,0 m; E=4; Ep=1/Po; En=3/ P+2K b. izuzetno, kod hala velikih volumena, ukoliko je unutar korpusa hale moguće izvesti veći broj etaža manjih visina, primjerice za uredsku namjenu, broj etaža se ne ograničava, osim osnovnim volumenom hale. 8. veličina građevine koja nije zgrada a. za tehnološku opremu (dizalice, kranove i slično) čija visina treba biti veća iz tehnološkog razloga Huk=30,0 m b. za samostojeći reklamni pilon Huk=23,0 m c. za samostojeći antenski stup EKI Huk=18,0 m d. za ostale građevine koje nisu zgrade Huk=15,0 m. 9. uvjeti za oblikovanje građevine a. očekuje se suvremeno oblikovanje u skladu s namjenom arhitektonskog kompleksa, pri čemu treba izbjegavati primjenu boja koje ekstremno odudaraju od okoliša.

Članak 33.

10. uvjeti za uređenje građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru a. najmanji potrebni broj i oblikovanje PGM utvrđuje se prema normativima iz odjeljka „Ostale odredbe“ b. najmanji udio prirodnog terena na građevnoj čestici iznosi 20% njene površine, pri čemu pojedinačna površina koja ulazi u obračun udjela prirodnog terena ne može biti manja od 10,0 m2 c. građevnu česticu treba ograditi tipskom ogradom visine do 2,20 m, koja može biti žičana ili od betonskih, aluminijskih ili sličnih panela d. ograde se postavljaju na međi ili uvučeno od međe u unutrašnjost građevne čestice, na način da ograda od osi svakog poljskog puta s kojim zemljište graniči bude uvučena najmanje za 5,0 m e. nasipi i iskopi terena, potporni zidovi, terase, stube i drugi elementi predviđeni u svrhu uređenja građevne čestice trebaju biti izvedeni na način da se uklope u cjelokupni okoliš ulice, te na način da se 17. srpnja 2026. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 17 - Stranica 249 onemogući otjecanje oborinskih voda na štetu susjednih zemljišta i građevina. 11. uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti a. mogućnost kolnog i pješačkog pristupa za osobe smanjene pokretljivosti ispituje se ukoliko je to utvrđeno kao obavezno posebnim propisom, na način i u obimu na koji to poseban propis zahtijeva. 12. način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu a. kolni priključak i priključci na funkcionalne sustave javne vodoopskrbe i javne odvodnje su obavezni za svaku građevnu česticu b. priključenje na ostale javne sustave komunalne infrastrukture nije obavezno, ali je u tom slučaju projektnim rješenjem potrebno dokazati da građevina koja se projektira nema potrebe za priključenjem na pojedini javni sustav ili iz funkcionalnih razloga ili radi predviđenih alternativnih načina korištenja energije za grijanje, hlađenje, ventilaciju i drugo c. za kolno priključenje primjenjuju se odredbe odjeljka “Ostale odredbe”, a za priključenje na ostalu infrastrukturu odredbe odjeljka “Infrastrukturni sustavi”.

Članak 33.

13. uvjeti za rekonstrukciju ili uklanjanje postojeće građevine a. rekonstrukcija postojeće građevine vrši se prema uvjetima za gradnju nove građevine. 14. pravila provedbe za pomoćne građevine a. pomoćne građevine se grade prema uvjetima za glavnu građevinu iz ovog pravila provedbe. 15. pravila provedbe za prateće građevine druge namjene a. prateća građevina druge namjene se gradi prema uvjetima za glavnu građevinu iz ovog pravila provedbe, u pravilu na zasebnoj građevnoj čestici b. alternativno, ukoliko su jedna ili više pratećih građevina druge namjene funkcionalno kompatibilne glavnoj građevini, mogu se graditi na istoj građevnoj čestici s glavnom građevinom na način da međusobno čine arhitektonski kompleks, sve prema uvjetima za glavnu građevinu iz ovog pravila provedbe.
(2) Ostala pravila provedbe za površinu označenu: I-AK 1. Najveći dozvoljeni broj samostalnih uporabnih cjelina u sklopu arhitektonskog kompleksa SUC=6, pri čemu namjene pojedinih SUC trebaju biti međusobno kompatibilne. 2. Stambeni sadržaji unutar ovog pravila provedbe nisu dozvoljeni. 3. Parkiralište, bez obzira da li se nalazi na zasebnoj građevnoj čestici ili na građevnoj čestici druge glavne namjene, oblikuje se prema odredbama za parkirališta iz odjeljka “Ostale odredbe” i “Cestovni promet”. 4. OIE - komercijalna sunčana elektrana a. komercijalna sunčana elektrana može biti glavna građevina na zasebnoj građevnoj čestici, uz uvjet da ukupna površina koju jedna ili više takvih elektrana mogu zauzeti unutar pojedinog pravila provedbe ne smije prijeći 30% ukupne površine tog pravila provedbe b. komercijalna sunčana elektrana se može predvidjeti kao prateća građevina uz drugu glavnu građevinu gospodarske namjene, pri čemu se preferira njena postava na krovu ili kao element oblikovanja pročelja, a na tlu se može postaviti uz poštivanje obaveznog udjela prirodnog terena na pojedinačnoj građevnoj čestici.

Članak 33.

5. OIE - ostali tipovi elektrana a. sunčane elektrane za samoopskrbu (fotonaponski i kolektorski sustavi), elektrane koje koriste energiju zemlje na malim dubinama (do 1,5 m dubine ispod razine tla) i geotermalne elektrane iz plitkih bušotina (do 30,0 m dubine ispod razine tla) smatraju se kućnim instalacijama i mogu se na pojedinačnoj građevnoj čestici graditi za vlastite potrebe b. bioplinsko postrojenje i elektrane na druge vrste obnovljivih izvora koji koriste biomasu, uključujući kogeneraciju, mogu se unutar ovog pravila provedbe graditi za vlastite potrebe i/ili u komercijalnu svrhu prema posebnim sektorskim propisima i tehničkim normama, pod uvjetom da su od najbližeg stambenog prostora, odgojne ili obrazovne ustanove i drugog stacionarnog sadržaja (turistički, lječilišni, socijalne skrbi i slično) udaljene najmanje 500,0 m c. geotermalne i hibridne elektrane koje kao izvor koriste energiju geotermalne vode iz dubokih bušotina mogu se u graditi u komercijalnu svrhu, prema posebnim sektorskim propisima i tehničkim normama, pod uvjetom da su građevine od najbližeg stambenog prostora, odgojne ili obrazovne ustanove i drugog stacionarnog sadržaja (turistički, lječilišni, socijalne skrbi i slično) udaljene najmanje 300,0 m. d. unutar ovog pravila provedbe nije dozvoljen smještaj vjetroelektrana niti elektrana koje koriste kinetičku ili toplinsku energiju površinskih voda e. baterijski uređaji za pohranu energije visine do 3,5 m smještaju se na tlu građevne čestice, najmanje 10,0 m udaljeno od regulacijske linije i od glavne građevine na susjednoj građevnoj čestici 6. OIE - povezivanje, odnosno priključenje na elektroenergetsku mrežu a. povezivanje, odnosno priključak elektrane OIE na elektroenergetsku mrežu, sastoji se od pripadajuće trafostanice smještene unutar vlastite građevne čestice ili na zasebnoj građevnoj čestici i priključnog dalekovoda/kabela na postojeći ili planirani dalekovod ili na postojeću ili planiranu trafostanicu b. točno definiranje trase priključnog dalekovoda/ kabela utvrdit će posebnim uvjetima nadležno javnopravno tijelo, ovisno o nadležnosti mogućeg mjesta priključka (DV i TS) visokog ili srednjeg napona i prihvaćenog elaborata mogućnosti priključenja na mrežu.

Članak 34.

Članak 34.
(1) Pravila provedbe za površinu označenu: I-FA 1. oblik i veličina građevne čestice i/ili obuhvat zahvata u prostoru a. arhitektonski kompleks za uzgoj životinja - farma Stranica 250 - Broj 17 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 17. srpnja 2026. b. građevna čestice određuje se kao područje pripadajućeg pravila provedbe, a iz tehničkih razloga može biti do 5% manja c. površina zasebne građevne čestice manje infrastrukturne građevine utvrđuje se prema odjeljku “Ostale odredbe”. 2. namjena pojedinih građevina na građevnoj čestici ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. jedna zgrada ili više zgrada i drugih vrsta građevina u funkciji farme i kompatibilnih namjena utvrđeno prema odjeljku “Namjena prostora” b. ukoliko je tehnički izvedivo, moguća je rekonstrukcija u svrhu prenamjene za uzgoj druge vrste životinja. 3. smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici i/ ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. građevine i drugi sadržaji primarne i prateće namjene se smještaju na način da međusobno čine arhitektonski kompleks b. zgrade unutar arhitektonskog kompleksa se u međusobnom odnosu mogu predvidjeti kao SS i PU c. za postojeće zgrade preporuča se zadržati postojeći građevinski pravac, a u koliko se predviđa nova gradnja ili dogradnja u smjeru ulice, građevinski pravac se određuje s najmanje 10,0 m od regulacijske linije pristupne prometne površine d. najmanja međusobna udaljenost SS građevina unutar građevne čestice određuje se kao veća vrijednost od polovine zbroja njihovih visina pročelja (H1+H2)/2 ili 4,0 m e. međusobna udaljenost građevina unutar arhitektonskog kompleksa treba biti usklađena s propisima za zaštitu od prirodnih nepogoda, zaštite od požara i zaštite na radu.

Ostali akti u ovom izdanju (79)