Arhiva › 2026. › SGMŽ 17

SGMŽOpćina Sveta Marija · 17. srpnja 2026. · KLASA 350-03/24-37/1 · URBROJ 2109-24-26-61

Odluka o donošenju III. izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Sveta Marija

Važenje nije potvrđeno. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 258

Članak 59.

Članak 59.
(1) Najmanji broj PGM utvrđuje za svaku namjenu zasebno, kao umnožak kPGM i jedinice projektirane korisne (neto) površine prostora pojedine namjene, odnosno kao umnožak kPGM i drugog parametra utvrđenog prema sljedećem: - za djelatnost proizvodnje i za skladišta kPGM=0,5 po 1 zaposleniku po smjeni - za urede kPGM=2 po 100,0 m2 korisne površine - za trgovine korisne površine do 2.000,0 m2 kPGM=2 po 100,0 m2 korisne površine - za korisnu površinu trgovine koja prelazi 2.000,00 m2 kPGM=0,5 po 100,0 m2 korisne površine - za usluge i ugostiteljstvo kPGM=4 po 100,0 m2 korisne površine - za višenamjenske dvorane i sakralne građevine kPGM=0,5 po 1 zaposleniku po smjeni + kPGM=0,15 po 1 posjetitelju - za sportske građevine kPGM=0,5 po 1 zaposleniku po smjeni + kPGM=0,15 po 1 gledatelju + kPGM=4 po1 sportskom igralištu 17. srpnja 2026. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 17 - Stranica 259 - za sadržaje predškolske, školske i druge edukacijske namjene kPGM=1 po 1 zaposleniku po smjeni + kPGM=1 po jednoj učionici ili edukacijskoj grupi - za zdravstvenu namjenu (ambulantu, polikliniku) kPGM=2 po 100,0 m2 korisne površine - za domove za starije i slične stacionarne sadržaje kPGM=0,5 po 1 zaposleniku po smjeni + kPGM=0,2 po 1 štićeniku - za stambenu namjenu kPGM=1 na svakih 100,0 m2 korisne površine svakog pojedinog stana - za uslugu kratkoročnog i dugoročnog najma prostora koji se po svom načinu korištenja može izjednačiti sa stanovanjem, uzima se manja vrijednost od: kPGM=2 po 1 SUC ili kPGM=2 po 100,0 m2 korisnog prostora svakog pojedinog prostora za najam - za smještajne jedinice ugostiteljsko - turističke namjene određene Pravilnikom, kPGM=1,2 po jednoj smještajnoj jedinici.

Članak 59.

(2) U slučaju da rezultat izračuna potrebnog broja PGM nije cijeli broj, kao mjerodavni se uzima sljedeći veći cijeli broj.
(3) Potreban broj PGM za pojedinu građevnu česticu utvrđuje se ovisno o namjeni svake pojedine građevine, odnosno svake pojedine SUC ukoliko unutar jedne građevine postoji više SUC, te se sve vrijednosti zbrajaju.
(4) Dimenzioniranje potrebnog broja PGM s obzirom na specijalne tipove parkiranja, kao što su parkirališta pristupačna za invalide, parkirališta pristupačna za dječja kolica, parkiranje s mogućnostima punjenja električnih i hibridnih vozila i slično, vrši se u skladu s posebnim propisima, pri čemu se potreban broj takvih PGM ubraja u najmanji utvrđeni PGM, osim ukoliko posebni propis izrijekom ne utvrđuje da ih se treba osigurati kao dodatna.
(5) Za škole i sportske dvorane potrebno je osigurati najmanje jedno parkiralište za autobus.

Članak 60.

Članak 60.
(1) Smještaj potrebnog broja parkirališnih i/ili garažnih mjesta je potrebno predvidjeti na vlastitoj građevnoj čestici i/ili na neposrednoj susjednoj građevnoj čestici zasebnog parkirališta i/ili garaže, ukoliko takav prostor za parkiranje s građevnom česticom zgrade u čijoj je namjeni čini jedinstveni zahvat u prostoru, te je obuhvaćen istim aktom za građenje, odnosno njegovom izmjenom i/ili dopunom.
(2) Iznimno od prethodnog stavka, ukoliko je takva mogućnost utvrđena zasebnim aktom o korištenju javnih parkirališta usvojenim od predstavničkog tijela lokalne samouprave: - za sadržaje javne uprave, crkvu, predškolske i školske zgrade, sva obračunata PGM za zaposlene obavezno je osigurati unutar vlastite građevne čestice ili u okviru istog obuhvata zahvata u prostoru sa glavnom zgradom, a preostala obračunata PGM za korisnike mogu biti osigurana na isti način kao i za zaposlene ili se može koristit javno parkiralište na udaljenosti do 100,0 m od čestice zgrade u čijoj su namjeni - za uredske i ugostiteljske sadržaje, sva obračunata PGM za zaposlene i najmanje 70% obračunatih PGM za korisnike obavezno je osigurati unutar vlastite građevne čestice ili u okviru istog obuhvata zahvata u prostoru, a najviše 30% PGM obračunatih za korisnike može biti osigurano korištenjem javnog parkirališta na udaljenosti do 100,0 m od čestice zgrade u čijoj su namjeni.
(3) Mogućnost osiguranja PGM prema prethodnom stavku dokazuje se pisanom suglasnošću vlasnika ili upravitelja javnog parkirališta, u postupku ishođenja akta za građenje zgrade na koju se ta mogućnost odnosi (uključuje rekonstrukciju, dogradnju, nadogradnju, adaptaciju i drugo) ili u postupku prenamjene prostora pojedinačne SUC na koju se prenamjena odnosi.

Članak 60.

(4) Naknadna prenamjena parkirališnih, odnosno garažnih mjesta predviđenih projektnom dokumentacijom temeljem koje je izdan akt za građenje, moguća je jedino ukoliko se ukinuto uredi zamjenski prema uvjetima ovog Plana, kroz izmjenu akta za građenje, pri čemu je obavezno voditi računa da se takvim zahvatom osigura poštivanje minimalnog udjela površine prirodnog terena na građevnoj čestici prema uvjetima ovog Plana.
(5) U slučaju naknadne prenamjene SUC-a poslovne namjene (poslovnog prostora) za koje su PGM osigurana izvan građevne čestice zgrade u kojem se SUC nalazi, u SUC stambene namjene (stan) potrebno je za taj stan osigurati potreban broj PGM na istoj građevnoj čestici na kojoj se nalazi i stan, uz uvjet osiguranja ovim Planom propisane minimalne površine prirodnog terena na istoj građevnoj čestici.
(6) Parkirališna mjesta zasebnog parkirališta izgrađenog za potrebe zgrade za koju na vlastitoj čestici nije osiguran dovoljan broj parkirališno – garažnih mjesta, ne smiju se obračunavati za potrebe gradnje druge zgrade.
(7) Natkrivena i zatvorena parkirališna i garažna mjesta smještaju se unutar područja građevne čestice predviđenog za gradnju zgrada, a otvorena i nenatkrivena parkirališna mjesta moguće je dodatno smjestiti i izvan tog područja.
(8) Pojedinačna parkirališna mjesta predviđena na građevnoj čestici druge namjene ili na zasebnoj čestici parkirališta u funkciji građevne čestice druge namjene u obuhvatu jedinstvenog zahvata u prostoru, oblikuju se na način da je priključenje vozila na javnu prometnu površinu moguće isključivo preko kolnog priključka na česticu, odnosno nije dozvoljeno neposredno parkiranje s javne prometne površine na građevnu česticu druge namjene.

Članak 60.

(9) Kod oblikovanja parkirališta obavezno je primijeniti: - posebne sektorske propise i normative za parkirališta - odredbe odjeljka “Odredbe neposredne primjene prema Pravilniku“ - odredbe za parkirališta iz odjeljka “Cestovni promet” - odredbe za mjere zaštite voda iz odjeljka “Otpadne i oborinske vode”. 1.4.7. priključenje pojedinačne građevne čestice na prometnu infrastrukturu
Članak 61.
(1) Svakoj građevnoj čestici treba osigurati: - najmanje jedan neposredni kolni priključak na javnu prometnu površinu - kolni prilaz do stražnjeg dijela građevne čestice.
(2) Kolni priključak se dimenzionira i oblikuje prema sektorskim tehničkim normativima ovisno o namjeni građevne čestice i vrsti prometne površine na koju se priključak predviđa (javna cesta, nerazvrstana cesta, Stranica 260 - Broj 17 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 17. srpnja 2026. površina dijeljenog prometa, poljski put, šumski put i drugo).
(3) Na građevnim česticama smještenim uz križanje ulica, moguće je predvidjeti po jedan kolni priključak na svaku od ulica, ukoliko je to tehnički prihvatljivo, a preporuča se da glavni kolni priključak bude predviđen na sporednu ulicu.
(4) Po jednoj građevnoj čestici se ne preporuča više od 2 kolna priključka, ali je veći broj kolnih priključaka po građevnoj čestici moguć, ukoliko to proizlazi iz namjene građevne čestice i ukoliko je takva mogućnost utvrđena posebnim uvjetima nadležnog javnopravnog tijela.
(5) Kolni prilaz do stražnjeg dijela građevne čestice u pravilu treba predvidjeti unutar građevne čestice kao internu prometnicu ili neizgrađeno zemljište širine 3,0 m, a ukoliko to nije moguće (primjerice kod gradnje niza) ili je to funkcionalno opravdano, može ga se osigurati kao dodatni kolni priključak na sporednu, odnosno sekundarnu javnu prometnu površinu (sporedna cesta, put, dijeljena prometna površina i slično).

Članak 61.

(6) Posebne uvjete i suglasnost za kolni priključak: - na javnu cestu utvrđuje odgovarajuće javnopravno tijelo, ovisno o kategoriji javne ceste - na nerazvrstanu cestu i drugu komunalnu kolnu prometnu površinu, odgovarajuće tijelo lokalne razine.
Članak 62.
(1) Ukoliko čestica javne kolne prometne površine i građevna čestica na kojoj se planira zahvat nemaju zajedničku među (primjerice ukoliko se između njih nalazi zasebna čestica zelene površine, parkirališta ili slično), kolno priključenje građevne čestice na kojoj se planira zahvat može se ostvariti preko kolnog prilaza smještenog na toj zasebnoj čestici druge namjene, pri čemu takav kolni prilaz treba imati najmanju širinu 3,0 m i ukupnu duljinu najviše 10,0 m.
(2) Izuzetno od prethodnog stavka, postojeći kolni prilaz utvrđen za kolno priključenje izgrađene građevne čestice može biti i veće duljine, može ga se formirati na zasebnoj zemljišnoj čestici u namjeni kolnog prilaza, a iz tehničkih razloga mu je u tom postupku moguće dijelom i izmijeniti trasu.
(3) Postojeći kolni prilaz koji je formiran kao zasebna zemljišna čestice za kolno priključenje izgrađene građevne čestice, moguće je iskoristiti i za kolno priključenje neizgrađenih građevnih česticama uz njega, osim ukoliko je zemljište utvrđeno kao neuređeni dio građevinskog područja naselja (GPN i IDGPN).
(4) Zabranjeno je utvrditi služnosti prilaza za potrebe bilo kakve nove gradnje, osim za gradnju manje infrastrukturne građevine.
(5) Služnost prilaza i/ili prolaza u funkciji kolnog priključenja građevne čestice moguć je samo ukoliko se radi o izgrađenom dijelu građevinskog područja, a služnost prilaza i/ili prolaza za postojeću glavnu građevinu na predmetnoj građevnoj čestici je već utvrđena i provedena u zemljišnim knjigama.

Članak 62.

(6) U slučaju potrebe za redefiniranjem trase utvrđene služnosti prilaza i/ili prolaza, navedeno se dozvoljava samo u slučaju da se kolno priključenje za izgrađenu građevnu česticu ne može riješiti drugačije.
Članak 63.
(1) U posebnim, netipičnim slučajevima, može se primijeniti načini kolnog priključenja pojedine građevne čestice drugačiji od utvrđenog ovim odjeljkom, ukoliko je posebno utvrđen pojedinačnim pravilom provedbe, uz uvjet poštivanja posebnih sektorskih propisa za cestovni promet. 1.4.8. otpad

Članak 64.

Članak 64.
(1) Aktivno gospodarenje otpadom provodi se neposrednom primjenom programa gospodarenja otpadom regionalne razine.
(2) Ovim Planom se rezervira površina za smještaj reciklažnog dvorišta (KS2) i reciklažnog dvorišta za građevinski otpad (KS3), a uvjeti uređenja i gradnje za tu površinu primjenjuju se prema pripadajućem pravilu provedbe.
Članak 65.
(1) Za sve građevne čestice treba prilikom izrade glavnog projekta utvrditi prostor za privremeno skupljanje komunalnog i tehnološkog otpada na građevnoj čestici i navesti način zbrinjavanja, odnosno mjesto odlaganja otpada, te tehnologiju skupljanja.
(2) Ukoliko na pojedinoj građevnoj čestici, uslijed obavljanja gospodarske djelatnosti nastaje opasni otpad, način njegova zbrinjavanja rješava se, ovisno o vrsti otpada koji nastaje, neposrednom primjenom odgovarajućih sektorskih propisa, a navedeno rješenje treba biti elaborirano u glavnom projektu.
(3) Na građevnim česticama s više od 3 SUC, izdvojeno smještene zatvorene ili otvorene građevine i/ili površine za skupljanje komunalnog i tehnološkog otpada, potrebno je najmanje 10,0 m udaljiti od glavnih građevina na susjednim građevnim česticama.
(4) Vlastiti komunalni otpad biljnog podrijetla, moguće je individualno kompostirati na građevnoj čestici na kojoj je nastao, uz uvjet da se kompostište smjesti u stražnjem dijelu građevne čestice i najmanje 20,0 m udaljeno od stambenih zgrada, odgojnih i obrazovnih ustanova, te stacionarnih građevina socijalne i turističke namjene, kao što su prostori za boravak u domovima za starije, hotelima, pansionima, sobama u sklopu seoskog turizma i slično.

Članak 65.

(5) Zbrinjavanje otpada koji nastaje kao rezultat poljoprivredne proizvodnje treba se rješavati za svaki pojedinačni slučaj, ovisno o vrsti poljoprivredne proizvodnje i vrsti otpada koji nastaje, primjenom načela održivog gospodarenja otpadom iz poljoprivrede i mjera zaštite okoliša od takvog otpada prema odgovarajućem sektorskom propisu, a navedeno rješenje treba biti elaborirano u glavnom projektu. 1.4.9. racionalno korištenje prostora kod projektiranja infrastrukturnih sustava
Članak 66.
(1) Linijsku infrastrukturu je u pravilu potrebno smještati unutar uličnih koridora, a eventualni smještaj linijske infrastrukture unutar površina drugih namjena moguć je izuzetno, ukoliko je to tehnički nužno. 17. srpnja 2026. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 17 - Stranica 261
(2) Preporuča se jednostrani smještaj linijske infrastrukture unutar uličnih koridora s istovremenim planiranjem izvoda za priključenje građevnih čestica s druge strane ulice, osim ukoliko bi jednostrani smještaj linijske infrastrukture unutar pojedinog uličnog koridora prouzročilo nepotrebna kasnija prekapanja prometnice, ili iz drugih tehničkih razloga, linijska infrastruktura se može predvidjeti i obostrano.
(3) Naknadnu rekonstrukciju i modernizaciju linijske infrastrukture preferira se vršiti unutar istih koridora, osim ukoliko izmještanje ne osigurava racionalnije korištenje prostora ili bolje funkcioniranje infrastrukturnog sustava.
(4) U svakom projektu rekonstrukcije postojeće ili gradnje nove linijske infrastrukture koja se smješta unutar uličnog koridora, potrebno je prikazati poprečni presjek uličnog koridora i osim za projektiranu, utvrditi poziciju i za sve ostale postojeće i planirane linijske infrastrukturne građevine (cjevovode, kablove i drugo), kako bi se dokazala mogućnost smještaja sve postojeće i planirane linijske infrastrukture na propisanim međusobnim razmacima, sve prema posebnim sektorskim propisima, odnosno mrežnim pravilima.

Članak 66.

(5) Sva linijska infrastruktura treba se projektirati i izvesti na način da se kod korištenja i izvedbe pojedinačnih priključaka što manje oštećuju izvedene javne površine, prvenstveno prometne površine (kolnici, pješačke i biciklističke staze i trgovi) i ne šteti zasađenom raslinju.
Članak 67.
(1) Za gradnju manje infrastrukturne građevine, što se prvenstveno odnosi na građevinu elektroničke komunikacijske infrastrukture, trafostanicu, plinsku redukcijsku stanicu, precrpnu stanicu sustava odvodnje i slično, u pravilu se formira zasebna građevna čestica, a njen smještaj kao pomoćne građevine na građevnoj čestici druge namjene moguć je ukoliko je to utvrđeno pojedinim pravilom provedbe.
(2) Površina, širina i dužina građevne čestice manje infrastrukturne građevine prilagođava se veličini građevine, na način da se zemljište koristi racionalno, odnosno koeficijent izgrađenosti takve čestice ne može biti manji od kig=0,3 niti veći od kig=0,8.
(3) Građevna čestica treba imati neposredni pristup s uličnog koridora ili treba imati osiguranu služnost pristupa preko čestice druge namjene, u širini koja omogućava pristup servisnim vozilom do građevine.
(4) Najveća ukupna visina manje infrastrukturne građevine u pravilu se utvrđuje s Huk=3,5 m, a pojedinim pravilom provedbe se može se utvrditi i kao veća, u kom slučaju se primjenjuje pripadajuće pravilo provedbe.
(5) Udaljenost manje infrastrukturne građevine treba iznositi najmanje: - 5,0 m od regulacijske linije priključnog uličnog koridora, odnosno ceste - 1,0 m od ostalih međa vlastite građevne čestice - 10,0 m od zgrada i drugih nadzemnih građevina i javne plastike, ovim Planom prikazanih sa statusom zaštićenog ili evidentiranog kulturnog dobra.

Članak 67.

(6) Udaljenost manje infrastrukturne građevine od međa vlastite čestice treba dodatno osigurati mogućnost manipulacije u svrhu korištenja i održavanja građevine, te zadovoljiti propise za zaštitu od požara u odnosu na predmetnu gradnju i sprečavanje širenja požara na susjedne građevine i okolinu. 1.4.10. primjena obnovljivih izvora energije (oie)
Članak 68.
(1) Temeljeno na posebnim propisima, primjena ovog Plana ograničena je na sustave proizvodnje energije na obnovljive izvore energije (OIE elektrane) instalirane snage do 10,0 MW, pri čemu se dodatno razlikuju elektrane za samoopskrbu i komercijalne elektrane.
(2) Izuzetno od prethodnog, bez obzira na razinu instalirane snage, na hidroelektrane se primjenjuje odgovarajući prostorni plan više razine, a ovaj Plan se ne primjenjuje, sukladno čemu se temeljem ovog Plana ne mogu graditi male HE na otvorenim vodotocima.

Članak 69.

Članak 69.
(1) Unutar građevinskih područja naselja sustavi korištenja OIE namijenjeni za samoopskrbu smatraju se kućnim instalacijama, bez obzira na mogućnost isporuke viška energije u javni sustav, pri čemu se: - fotonaponski paneli i solarni kolektori mogu smještati samo na pročelja i krovove zgrada i na krovove nadstrešnica - sustavi za korištenje temperature zemlje (cijevni razvod), sustavi za iskorištavanje temperature podzemne vode (plitka geotermalna bušotina) i sustavi za korištenje vanjskog zraka, s pripadajućim uređajima za grijanje/hlađenje/rekuperaciju, obavezno se smještaju na istoj građevnoj čestici na kojoj je potrošač - baterijski uređaji za pohranu energije visine do 3,5 m smještaju se na tlu građevne čestice, prema uvjetima za pomoćne građevine.
(2) Unutar građevinskih područja naselja nije dozvoljeno smještanje građevina/sustava za proizvodnju energije iz biomase, bioplina, geotermalne elektrane iz dubokih bušotina, vjetroelektrane niti elektrane koje koriste kinetičku ili toplinsku energiju površinskih voda.
(3) Izuzetno od prethodna dva stavka, isključivo na površini s namjenom sunčana elektrana (IS7) u građevinskom području naselja (GPN) planirana je gradnja sunčane elektrane (SE Sveta Marija), a zahvati se provode prema pripadajuće pravilu provedbe.
(4) Smještaj sustava za proizvodnju energije korištenjem obnovljivih izvora u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja (GPIN) utvrđuje se prema odgovarajućem pravilu provedbe.

Članak 70.

Članak 70.
(1) Postojeća sunčana elektrana Donja Dubrava PPŽ-om je utvrđena kao građevina regionalnog je značaja, sukladno čemu se zahvati na istoj provode neposrednom primjenom tog Plana, a ovaj Plan se ne primjenjuje.
(2) Osim postojeće SE Donja Dubrava, smještaj sustava za proizvodnju energije korištenjem obnovljivih izvora izvan građevinskih područja ovim Planom nije dozvoljen, a moguć je ukoliko se provodi neposrednom primjenom odgovarajućeg prostornog plana više razine ili neposrednom primjenom Zakona. 1.4.11. mjere zaštite od buke Stranica 262 - Broj 17 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 17. srpnja 2026.

Članak 71.

Članak 71.
(1) Unutar građevinskih područja najveća dopuštena ocjenska razina razine buke u vanjskom prostoru utvrđuje se prema posebnom propisu kojim se utvrđuje najviša dopuštena razina buke s obzirom na vrstu izvora buke, vrijeme i mjesto nastanka, te ovisno o namjeni površine, prema sljedećem: - zona 2 - namjene S4 / Lday=55 dB(A), Levening=55 dB(A), Lnight=40 dB(A), Lden=56 dB(A) - zona 3 - namjena M1, grupe namjena D, Z, Gr / Lday=55 dB(A), Levening=55 dB(A), Lnight=45 dB(A), Lden=57 dB(A) - zona 4 - namjene S6, M4 / Lday=65 dB(A), Levening=65 dB(A), Lnight=50 dB(A), Lden=66 dB(A) - zona 5 - grupa namjena R, T i K/ Lday=65 dB(A), Levening=65 dB(A), Lnight=55 dB(A), Lden=67 dB(A) - zona - grupa namjena I / razina buke koja potječe od izvora buke unutar ove zone, na granici s najbližom zonom 1, 2, 3 ili 4 ne smije prelaziti dopuštene razine buke za odgovarajuću zonu 1, 2, 3 ili 4.
(2) Na granicama pojedinih namjena površina potrebno je postići ocjensku razinu buke za površinu s manjom dopuštenom ocjenskom razinom buke.
(3) Za utvrđivanje zone buke, odnosno najviše dopuštene ocjenske razine buke vanjskih prostora izvan građevinskih područja, posebni propisi se primjenjuju neposredno.

Članak 72.

Članak 72.
(1) Najveća dopuštena ocjenska razina buke u unutarnjim prostorima utvrđuje se ovisno o namjeni pojedine građevine, a treba se primjenom tehničkih mjera ograničiti na dozvoljenu, s obzirom na vrstu izvora buke, vrijeme i mjesto nastanka. 1.4.12. upravljanje rizicima
Članak 73.
(1) Mjere zaštite od opasnosti nastanka i posljedica velikih nesreća utvrđene su sektorskim dokumentom za razinu jedinice lokalne samouprave važećom „Procjenom rizika od velikih nesreća za područje Općine Sveta Marija“, a provode se neposrednom primjenom Zakona o sustavu civilne zaštite i pripadajućih podzakonskih akata.
(2) Površine za evakuaciju osoba u slučaju incidentne situacije potresa, požara ili druge nesreće, potrebno je utvrditi projektom na način da se ista odredi unutar vlastite građevne čestice, a dodatno se mogu koristiti javne zelene i druge otvorene površine, ukoliko je to utvrđeno odgovarajućim aktom civilne zaštite lokalne razine.
(3) Ulični koridori s funkcijom javnih cesta i nerazvrstanih cesta najveće razine uređenja (I. razina) utvrđuju se kao prometni koridori za evakuaciju u slučaju prirodnih nepogoda i ratnih opasnosti, radi čega s ciljem osiguranja protočnosti tih evakuacijskih koridora međusobna udaljenost najbližih dijelova glavnih građevina na suprotnim stranama iste ulice ne smije biti manja od vrijednosti zbroja polovine visina obaju uličnih pročelja na građevinskom pravcu (u metrima), uvećano za 5,0 metara (1/2H+5+1/2H).
(4) Izgradnja javnih skloništa na području obuhvata Plana se ne predviđa, ali se može utvrditi naknadno kroz izmjenu odgovarajućih akata lokane razine iz područja civilne zaštite.

Članak 73.

1.4.13. reklamiranje i oglašavanje
Članak 74.
(1) Izvan građevinskih područja i unutar građevinskih područja u namjenama iz grupa S, M, D i R (stambena, mješovita, javna i društvena, sportsko - rekreacijska): - reklame, oglasne, obavijesne i/ili interpretacijske ploče i drugi objekti iste ili slične namjene najveće površine do 6,0 m2 oblikuju se kao obješene ili naslikane na pročelja građevina ili na ogradu građevne čestice - reklame, oglasne, obavijesne i/ili interpretacijske ploče i drugi objekti iste ili slične namjene površine veće od 6,0 m2 bez obzira na način postave nisu dozvoljeni - interpretacijske ploče površine do 3,0 m2 mogu se oblikovati kao samostojeće - samostojeće reklame, oglasne i obavijesne ploče i drugi objekti iste ili slične namjene bez obzira na veličinu i površinu nisu dozvoljene - displeji i druge vrste elektroničkih uređaja koji emitiraju svjetlost sa svrhom reklamiranja, oglašavanja i/ili obavještavanja, bez obzira na način postave, površinu i veličinu nisu dozvoljene.
(2) Unutar građevinskih područja u namjenama iz grupe Z (zelene površine) i unutar zemljišta prometnih površina namijenjenih pješačkom prometu (trgovi, šetnice i slično) objekti u svrhu reklamiranja i oglašavanja nisu dozvoljeni, a obavijesne i interpretacijske ploče su dozvoljene do površine 3,0 m2 i do najveće ukupne visine Huk=2,5 m, bez obzira na način postave.
(3) Unutar građevinskih područja u namjenama iz grupe T(ugostiteljsko-turistička), I (proizvodna) i K (poslovna): - reklame, oglasne, obavijesne i/ili interpretacijske ploče i drugi objekti iste ili slične namjene oblikuju se kao obješene ili naslikane na pročelja građevina ili na ogradu građevne čestice - dozvoljava se najviše jedan samostojeći reklamni pilon po građevnoj čestici, ukupne visine (Huk) najviše 5,0 m viši od ukupne visine utvrđene za građevinu glavne namjene prema pojedinom pravilu provedbe.

Članak 74.

(4) Reklame, oglasne, obavijesne i/ili interpretacijske ploče i drugi objekti iste ili slične namjene, izuzev prometnih obavijesnih ploča (prometni znakovi), nisu dozvoljeni unutar zemljišta prometnih površina namijenjenih za kolni promet (ceste i ulice).
(5) Osvjetljenje reklame, oglasne, obavijesne i/ili interpretacijske ploče i drugog objekta predviđenog u istoj ili sličnoj namjeni, potrebno riješiti sukladno sektorskom propisu za sprečavanje svjetlosnog zagađenja.
(6) Izuzetno, vremenski ograničeni svjetlosni efekti u svrhu provedbe manifestacija ograničeno su dozvoljeni unutar građevinskih područja u namjenama iz grupa D, R i Z1 za trajanja manifestacije, sve prema sektorskom propisu za sprečavanje svjetlosnog zagađenja. 1.4.14. daljnja primjena prostornih planova u obuhvatu plana 17. srpnja 2026. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 17 - Stranica 263

Članak 75.

Članak 75.
(1) Stupanjem na snagu Odluke o donošenju ovog Plana, dosadašnji prostorni plan uređenja grada stare generacije - Prostorni plan uređenja Općine Sveta Marija („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 15/04, 10/15, 3/20) – II. izmjene i dopune, nadalje nije provediv, odnosno zamijenit će se ovim III. izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Općine Sveta Marija.
Članak 76.
(1) Stupanjem na snagu Odluke o donošenju ovog Plana, Detaljni plan uređenja gospodarske zone “Buzovica” na području naselja Sveta Marija (“Službeni glasnik Međimurske županije” broj 1/05, 11/05, 21/08, 13/21) radi neusklađenosti područja s ovim Planom nadalje nije provediv, te se za područje njegova obuhvata neposredno primjenjuje ovaj Plan. 1.4.15. ostale mjere provedbe plana

Članak 77.

Članak 77.
(1) Ukoliko nije specifično utvrđena kao najmanja ili najveća, vrijednost pojedinog urbanističkog parametra utvrđena u pravilima provedbe ovog Plana za kig, kis, GBP, H, Huk i druge, određuje NAJVEćU DOZVOLJENU VRIJEDNOST, koja se u primjeni Plana na pojedinačni slučaj može zamijeniti manjom vrijednosti (primjerice: ukoliko je koeficijent izgrađenosti građevne čestice u pravilu provedbe određen s kig=0,4 u pojedinačnom slučaju može biti 0,4 ili manje).
Članak 78.
(1) Uvjeti smještaja i oblikovanja jednostavnih građevina određenih odgovarajućim podzakonskim propisom (Pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima) utvrđuju se ovisno o namjeni jednostavne građevine, na isti način kao i za građevine za koje je zakonskim odredbama utvrđena obveza ishođenja građevinske dozvole.

Članak 79.

Članak 79.
(1) Uklanjanje postojećih građevina vrši se temeljem projekta uklanjanja, sve prema posebnom propisu.
(2) Za uklanjanje postojeće građevine ovim Planom utvrđene kao zaštićeno ili evidentirano kulturno dobro potrebno je ishoditi konzervatorsko odobrenje, prema posebnom sektorskom propisu za zaštitu kulturnih dobara.
Članak 80.
(1) Postupanje prema nezakonito izgrađenim zgradama utvrđeno je Zakonom o gradnji i Zakonom o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, koji se primjenjuju neposredno.

Članak 81.

Članak 81.
(1) U obuhvatu Plana nije dozvoljen robinzonski smještaj izvan građevinskih područja.
(2) Izuzetno od prethodnog stavka, robinzonski smještaj izvan građevinskih područja moguć je isključivo ukoliko se takva namjena predvidi prostornim planom više razine za neposrednu provedbu tog prostornog plana više razine, u kom slučaju se ovaj Plan ne primjenjuje. 2. inFrastrukturni sustavi 2.1. prometni sustav 2.1.1. cestovni promet
Članak 82.
(1) Svi elementi cestovne infrastrukture dimenzioniraju se primjenom posebnih sektorskih propisa i odgovarajućih tehničkih normativa.
(2) Izvan građevinskih područja cestovno zemljište formira se kao cestovni koridor, a unutar građevinskog područja kao ulični koridor, odnosno ulica.
(3) Unutar zemljišta za smještaj ceste treba osigurati mogućnost izgradnje nužnih tehničkih elemenata cestovnog prometa - odvodnog jarka, usjeka, nasipa, bankine i drugo, kao i vođenje infrastrukture.
(4) Prometne površine ovisno o neposrednoj funkciji, a posebno ako su namijenjene pješačkom prometu, trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera.
(5) Završni sloj prometne površine oblikuje se: - unutar građevinskih područja kolna prometna površina treba imati završni sloj od asfalta, betona, betonskih opločnika ili drugih odgovarajućih materijala sa sličnim svojstvima - izvan građevinskih područja kolne prometne površine mogu biti obrađene jednako kao u građevinskim područjima ili mogu biti izvedene u makadamu, odnosno završni sloj prometnice može biti od drugog ekološki prihvatljivog materijala za područje unutar kojeg se prometna površina smješta - unutar građevinskih područja pješački trgovi, pješačke i pješačko - biciklističke staze unutar uličnih koridora, kao i glavne pješačke staze izvan uličnih koridora obavezno se izvode u materijalima pogodnim za kretanje rolatora, dječjih i invalidskih kolica i sličnih pomagala za pješačko kretanje.

Članak 83.

Članak 83.
(1) Trase cesta državnog i regionalnog značaja prikazane linijski određene su približno.
(2) Cesta državnog značaja u obuhvatu Plana: - DC20 / Pribislavec (DC3) - Sveti Križ - Donja Dubrava - Koprivnica (DC2)
(3) Ceste regionalnog značaja u obuhvatu Plana: - LC20039 / Orehovica (ŽC2022) - Prelog - Donja Dubrava (DC20) - LC20041 / Donji Mihaljevec (Željeznički kolodvor - LC20039) - LC20042 / Čukovec (LC20041) - Donji Mihaljevec (DC20) - LC20043 / Sveta Marija (DC20) - Donji Mihaljevec (LC20039) - LC20044 / Sveta Marija (DC20 - LC20039) - LC20061 / Donji Mihaljevec (LC20041 - LC20041) Stranica 264 - Broj 17 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 17. srpnja 2026. - LC20090 / Donji Mihaljevec (LC20061) - Sveta Marija (DC20)
(4) Zahvati na izgradnji i rekonstrukciji javnih cesta kao građevina državnog i regionalnog značaja, uključujući i prateće i pomoćne građevine unutar njihovih zemljišnih čestica, provode se prema odgovarajućem prostornom planu više razine, a ovaj Plan se ne primjenjuje.
(5) Zaštita postojećih javnih cesta provodi se prema posebnom sektorskom propisu za javne ceste, na način da se za sve zahvate koji se provode prema ovom Planu, a predviđeni su unutar zaštitnog pojasa javne ceste (ovisno o vrsti), primjene posebni uvjeti odgovarajućeg javnopravnog tijela.
(6) Priključenje cestovnih prometnica lokalne razine (nerazvrstane ceste i putovi), kao i pojedinačnih građevnih čestica drugih namjena na cestovne prometnice državne i regionalne razine vrši se prema odgovarajućim sektorskim propisima i posebnim uvjetima nadležne uprave za ceste.

Članak 84.

Članak 84.
(1) Trase cesta lokalnog značaja prikazane linijski određene su približno, a točna pozicija utvrđuje se prema stvarnom stanju i odgovarajućoj evidenciji nerazvrstanih cesta.
(2) Gradnja na planiranoj trasi ceste lokalnog značaja, unutar grafički određenog koridora ili u širini pojasa od 10,0 m (po 5,0 m obostrano od osi planirane trase), nije dozvoljena do izdavanja akta za gradnju za planiranu cestovnu infrastrukturu.
(3) Nove ceste lokalnog značaja, uključujući i druge elemente cestovne infrastrukture (biciklističke i pješačke staze i drugo) mogu se po potrebi trasirati unutar obuhvata Plana i ukoliko nisu prikazane grafički kao planirane, svugdje gdje je potrebno povezati različite dijelove građevinskih područja cestovnom infrastrukturom ili osigurati mogućnost kolnog priključenja građevnih čestica na javnu prometnu površinu.
(4) U postupku projektiranja nove ceste lokalnog značaja, najmanja širina cestovnog, odnosno uličnog koridora iznosi: - 12,0 m za cestu za dvosmjerni promet unutar površina turističkih, proizvodnih i poslovnih namjena (grupe namjena: T, I i K) - 10,0 m za cestu za dvosmjerni promet unutar površina ostalih namjena - 7,0 m za cestu za jednosmjerni promet i za slijepu cestu za dvosmjerni promet dužine do 300,0 m - 6,0 m za poljski i/ili šumski put, odnosno za nerazvrstanu cestu 4. razine.
(5) Izuzetno, dio uličnog koridora nove ceste za dvosmjerni promet koji se trasira kroz izgrađeno građevinsko područje naselja, može biti i uži od određenog prethodnim stavkom, ali ne uži od 7,0 m.

Članak 84.

(6) Okretišta i/ili površine za mimoilaženje, na odgovarajućim međusobnim udaljenostima određenim prema posebnim tehničkim propisima, obavezni su za slijepe ceste i sve ostale ceste čiji koridor je uži od 10,0 m.
(7) Ukoliko se regulacijska linija postojeće ulice ili dijela ulice unutar građevinskog područja naselja nanovo utvrđuje, udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od osi ceste mora iznositi: - najmanje 6,0 m unutar površina turističkih, proizvodnih i poslovnih namjena (grupe namjena T, I i K) - najmanje 5,0 m unutar površina svih ostalih namjena.
(8) Najmanja udaljenost regulacijske linije ulice od ruba kolnika ne može biti manja od 1,6 m.
(9) Unutar zemljišta ceste moguć je smještaj manjih infrastrukturnih građevina ili nadzemne opreme infrastrukture, prema uvjetima iz odjeljka “Ostale odredbe”, ukoliko to ne smeta prometu, odnosno ukoliko takav zahvat ne zaklanja vidno polje vozača.
(10) Projektnim rješenjem treba predvidjeti mogućnost izgradnje površina kojima se osigurava prometna sigurnost, prvenstveno pješačkih, pješačko - biciklističkih i/ili biciklističkih površina: - unutar koridora ceste širine 10,0 m i više, najmanje jedna pješačka staza i jedna biciklistička staza ili alternativno najmanje jedna pješačko - biciklistička staza - unutar koridora ceste širine do 10,0 m najmanje jedna pješačka staza - dimenzioniranje biciklističkih i pješačko - biciklističkih staza provodi se prema posebnom sektorskom propisu za biciklističku infrastrukturu - najmanja širina staze koja ima samo pješačku namjenu je 1,6 m.

Članak 84.

(11) Ukoliko sektorski propis ne dozvoljava korištenje kolnika za pojedinu kategoriju malih elektrovozila, u tu namjenu se mogu predvidjeti biciklističke površine, a ne i pješačke površine.
Članak 85.
(1) Kolni prilazi i prolazi izvan uličnih koridora mogu se formirati kao javne površine komunalne infrastrukture rezervirane za kolni ili kolno - pješački promet (dijeljena prometna površina) i za različite vrste prometala i različite režime ovisno o potrebi (samo bicikl, bicikl i mala elektrovozila i slično).
(2) Pješačke staze izvan uličnih koridora mogu se formirati kao površine rezervirane za pješački promet u vidu šetnica ili pješačkih prečica, a mogu se mjestimično proširivati u pješačke trgove, odmorišta s klupama za sjedenje, površine za održavanje javnih manifestacija i slično.
(3) Najmanja širina prometne površine izvan uličnog koridora: - 6,0 m za internu prometnicu, kolni prilaz, prolaz, dijeljenu prometnu površinu - izuzetno od prethodnog, postojeće interne prometnice, kolni prilazi i priključci koji prolaze površinom javnog parka ne mogu biti širi od 4,0 m - 2,0 m za pješačku stazu - za biciklistički promet i mala elektrovozila utvrđuje se prema sektorskom propisu za biciklističku infrastrukturu.
(4) Sporedne pješačke staze unutar parkova i drugih javnih zelenih površina mogu biti i uže od utvrđenih prethodnim stavkom, ukoliko to proizlazi iz rješenja krajobraznog uređenja.
(5) Ovim Planom se predviđa izvedba pješačke staze, odnosno alternativno pješačko-biciklističke staze, uključivo most preko dovodnog kanala HE Dubrava, kojom bi se planirana Turistička zona “Peski” povezala s Rekreacijskom zonom “Drava”.

Stranica 265

Članak 85.

17. srpnja 2026. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 17 - Stranica 265
(6) Pješački, odnosno pješačko-biciklistički most i pripadajuće staze dimenzioniraju se prema posebnim propisima i normama za takve građevine, a dodatno je potrebno ispitati uvjete zaštite elektroenergetskih građevina, zaštite prirode i ekološke mreže.
Članak 86.
(1) Sva nova javna parkirališta, kao i sva ostala parkirališta (koja nisu javna) predviđena na zasebnim građevnim česticama parkirališta ili na građevnim česticama druge namjene, potrebno je projektirati na način se priključak parkirališta na cestu predvidi kao zajednički, odnosno nije dozvoljeno neposredno parkiranje s cestovnog kolnika na pojedinačno parkirališno mjesto.
(2) Nove površine za parkiranje s neposrednim izlazom vozila na kolnik (parkirališna mjesta unutar cestovnog koridora) mogu se predvidjeti samo unutar koridora nerazvrstanih cesta (NC) i javnih cesta u kategoriji lokalna cesta (LC), pri čemu se preporuča primjena uzdužnog tipa parkiranja.
(3) Rekonstrukcija parkirališnih površina s neposrednim izlazom vozila na cestovni kolnik dozvoljena je prema uvjetima nadležne uprave za ceste ukoliko se radi o: - javnoj cesti (prema posebnom sektorskom propisu) unutar čijeg koridora su izvedena postojeća parkirališta kao sastavni dio postojeće građevine javne ceste - parkiralištu izvedenom na zasebnoj građevnoj čestici, ako se predmetno parkiralište prema Zakonu smatra postojećom građevinom.
(4) Javna parkirališta osim mjesta za osobna vozila mogu sadržavati i mjesta za manja dostavna vozila i kraće zadržavanje autobusa.

Članak 86.

(5) Parkirališne površine za teretna vozila, autobuse, radne strojeve i slično smatraju se građevinama za transportne i srodne djelatnosti, te se smještaju unutar površina gospodarskih namjena ili organiziraju u stražnjim dijelovima građevnih čestica drugih namjena, ukoliko je na tim građevnim česticama dozvoljeno obavljanje gospodarskih djelatnosti.
(6) Površine namijenjene parkiranju teretnih vozila, autobusa, radnih strojeva i slično (autobusni depoi, kamionski terminali, depoi građevinskih i drugih radnih strojeva i slično), ne smatraju se parkiralištima prema uvjetima ovoga članka, već se smatraju građevinama za transportne i srodne djelatnosti, te se smještaju unutar površina gospodarskih namjena ili organiziraju u stražnjim dijelovima građevnih čestica drugih namjena, ukoliko je na tim građevnim česticama dozvoljeno obavljanje gospodarskih djelatnosti. 2.1.2. željeznički promet

Članak 87.

Članak 87.
(1) Trase željezničkih pruga prikazane linijski određene su približno, a točna pozicija utvrđuje se prema stvarnom stanju i odgovarajućoj evidenciji željezničke infrastrukture.
(2) Sva željeznička infrastruktura unutar obuhvata Plana je državnog značaja: - željeznička pruga M501 / (Središče) – Državna granica – Čakovec – Kotoriba – Državna granica – (Murakeresztur), kategorizirana u ostale željezničke pruge za međunarodni promet, sa stajalištem Donji Mihaljevec - za postojeću M501, uz jedan postojeći dodatno je planiran drugi kolosijek
(3) PPŽ-om je planirana je modernizacija željezničke pruge M501 za veliku učinkovitost i velike brzine, za što se osigurava projektni koridor širine 100,0 m (po 50,0 m obostrano od osi postojećeg kolosijeka).
(4) Zahvati na izgradnji i rekonstrukciji željezničkih građevina državnog značaja, uključujući i prateće i pomoćne građevine unutar njihovih zemljišnih čestica, provode se prema odgovarajućem prostornom planu više razine, a ovaj Plan se ne primjenjuje.
(5) Zaštita postojeće željezničke infrastrukture provodi se prema posebnom sektorskom propisu za željezničku infrastrukturu, na način da se za sve zahvate koji se provode prema ovom Planu, a predviđeni su unutar zaštitnog pružnog pojasa, određenom prema sektorskom propisu, primjene posebni uvjeti odgovarajućeg javnopravnog tijela nadležnog za željezničku infrastrukturu. 2.1.3. pomorski promet

Članak 88.

Članak 88.
(1) Nije primjenjivo unutar područja obuhvata Plana, Općina je dio kontinentalnog područja RH. 2.1.4. promet unutarnjim vodama
Članak 89.
(1) Promet unutarnjim vodama u obuhvatu Plana nije predviđen. 2.1.5. Zračni promet
Članak 90.
(1) Nije primjenjivo unutar područja obuhvata Plana. 2.2. komunikacijski sustav 2.2.1. elektronička komunikacijska mreža
Članak 91.
(1) Trase EKI prikazane linijski određene su približno, a točna pozicija utvrđuje se prema evidenciji katastra infrastrukture i podacima nadležnih operatora.
(2) Ovisno o tipu i značaju, linijska EKI izvodi se kao pojedinačni kabelski vod ili kao kabelska kanalizacija predviđena za smještaj više vodova jednog ili više operatera.
(3) Smještaj u prostoru i uvjeti gradnje EKI vodova od međunarodnog, državnog i regionalnog značaja, utvrđuju se odgovarajućim prostornim planom više razine, a ovaj Plan se ne primjenjuje, pri čemu je za sve takve vodove kod drugih zahvata koji se provode prema ovom Planu, potrebno poštivati zaštitni pojas EKI voda širine 6,0 m (3,0 + 3,0 obostrano od osi voda) ili u drugoj dimenziji ukoliko je utvrđena posebnim propisom ili posebnim uvjetima nadležnog javnopravnog tijela.
(4) Distribucijske vodove EKI smješta se prvenstveno u odgovarajuću podzemnu elektroničku kabelsku Stranica 266 - Broj 17 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 17. srpnja 2026. kanalizaciju (EKK) smještenu unutar koridora cestovne infrastrukture, a izuzetno i na drugim površinama, ukoliko je to tehnički opravdano.

Članak 91.

(5) Osim podzemno, distribucijske vodove EKI moguće je izvesti i kao zračnu mrežu, za što se u pravilu koriste stupovi zračne niskonaponske elektroenergetske mreže ili javne rasvjete.
(6) Manju infrastrukturnu građevinu elektroničke komunikacijske infrastrukture, ukoliko je iz tehničkih razloga potrebna, može se smjestiti na vlastitoj građevnoj čestici za gradnju manje građevine infrastrukturnog sustava prema uvjetima iz odjeljka „Ostale odredbe“ ili na građevnoj čestici druge namjene predviđene za visokogradnju uz uvjet da je takva mogućnost predviđena odgovarajućim pravilima provedbe prema ovom Planu.

Ostali akti u ovom izdanju (79)