GLASNIK

Arhiva › 2026. › SGMŽ 15

SGMŽOpćina Goričan · 19. lipnja 2026. · KLASA 350-01/24-01/07 · URBROJ 2109-8-01/26-62

Odluka o donošenju prostornog plana uređenja Općine Goričan

Važenje nije potvrđeno. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 152

Članak 17.

udaljeno najmanje 1,0 m, a u odnosu na susjednu glavnu građevinu udaljeno najmanje 5,0 m. 15. pravila provedbe za prateće građevine druge namjene a. na istoj građevnoj čestici uz glavnu građevinu nije dozvoljeno graditi prateće građevine b. prateća građevina na zasebnoj građevnoj čestici gradi se prema uvjetima za glavnu građevinu iz ovog pravila provedbe.
(2) Ostala pravila provedbe za površinu označenu: D 1. Glavna građevina se može koncipirati kao složena građevina. 2. Broj samostalnih uporabnih cjelina se ne ispituje SuC=X. 3. Igrališta na otvorenom (sportska, rekreacijska i dječja), bez obzira da li se predviđaju na zasebnoj građevnoj čestici ili su predviđena kao pomoćne građevine uz glavnu građevinu, trebaju biti najmanje 12,0 m udaljena od najbližeg stambenog prostora na susjednoj građevnoj čestici. 4. parkiralište, bez obzira da li se nalazi na zasebnoj građevnoj čestici ili na građevnoj čestici druge glavne namjene, oblikuje se prema odredbama za parkirališta iz odjeljka “Ostale odredbe” i “Cestovni promet”.

Članak 18.

Članak 18.
(1) pravila provedbe za površinu označenu: R-AK 1. oblik i veličina građevne čestice i/ili obuhvat zahvata u prostoru a. građevna čestica u pravilu je određena površinom pojedinačnog pravila provedbe b. izuzetno od prethodnog, unutar pojedinačne površine ovog pravila provedbe može se formirati veći broj zemljišnih čestica, u kom slučaju građevna čestica primarne namjene unutar pojedinačnog pravila provedbe ne može biti manja od 2.500,0 m2 c. najmanja površina zasebne građevne čestice zelene površine i prometne površine (kolne, pješačke, biciklističke, parkirališta) se ne uvjetuje, a najveća iznosi 30% površine pripadajućeg pravila provedbe d. površina zasebne građevne čestice manje infrastrukturne građevine utvrđuje se prema odjeljku “Ostale odredbe”. 2. namjena pojedinih građevina na građevnoj čestici ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. glavna građevina na pojedinačnoj građevnoj čestici unutar ovog pravila provedbe u pravilu je građevina ili arhitektonski kompleks u jednoj ili više utvrđenih namjena prema odjeljku “namjena prostora” b. za izgrađene glavne građevine unutar područja pravila provedbe zadržava se utvrđena namjena, a zahvatima rekonstrukcije ili adaptacije može se dopunjavati drugim dozvoljenim namjenama iz odjeljka “namjena prostora”. 3. smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici i/ ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. građevine i drugi sadržaji primarne i sekundarne namjene se smještaju na način da međusobno čine arhitektonski kompleks b. međusobna udaljenost građevina unutar arhitektonskog kompleksa treba biti usklađena s propisima za zaštitu od prirodnih nepogoda, zaštite od požara i zaštite na radu c. zgrade unutar arhitektonskog kompleksa se mogu predvidjeti kao SS i pu, pri čemu se preporuča da slobodnostojeće zgrade budu međusobno udaljene za najmanje 1/2H više zgrade, ali ne manje od 4,0 m d. za postojeće građevine uvučene od regulacijske linije ulice preporuča se zadržati postojeći građevinski pravac, a u koliko se predviđa dogradnja u smjeru ulice, građevinski pravac se određuje s najmanje 5,0 m od regulacijske linije ulice e. nove zgrade unutar svakog pojedinog arhitektonskog kompleksa od regulacijske linije trebaju biti udaljene najmanje za 5,0 m, od jedne bočne međe mogu biti odmaknute najmanje 1,0 m, a od ostalih međa koje graniče sa susjednim građevnim česticama trebaju biti odmaknute najmanje za širinu vatrogasnog koridora, ali ne manje od 4,0 m.

Članak 18.

4. izgrađenost građevne čestice a. kig=0,1 b. kig se obračunava u odnosu na ukupnu površinu pojedinog pravila provedbe samo za zahvate visokogradnje, a u odnosu na otvorena sportska igrališta, zahvate niskogradnje i infrastrukturu se ne računa. 5. iskoristivost građevne čestice a. kis=0,2 b. kis se obračunava u odnosu na ukupnu površinu pojedinog pravila provedbe samo za zahvate visokogradnje, a u odnosu na otvorena sportska igrališta, zahvate niskogradnje i infrastrukturu se ne računa. 6. građevinska (bruto) površina građevina a. najveća dozvoljena vrijednost zbirne građevinske (bruto) površine svih građevina na čestici proizlazi iz najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta iskoristivosti građevne čestice i površine građevne čestice, odnosno obračunava se kao njihov međusobni umnožak (GBp=kis x pGČ). 7. visina i broj etaža građevine a. H=5,0 m; Huk=8,0 m; E=3; Ep=1/po; En=2/bez obzira na vrstu etaže. 8. veličina građevine koja nije zgrada a. otvorena sportska i rekreacijska igrališta dimenzioniraju se prema odgovarajućem sektorskom propisu ili tehničkoj normi b. za ostale građevine i objekte koji imaju visinu Huk=5,0 m. 9. uvjeti za oblikovanje građevine a. očekuje se da se zgrade oblikuju u suvremenom arhitektonskom izričaju, te primjenom metoda energetske učinkovitosti i očuvanja okoliša b. sve zgrade u sklopu arhitektonskog kompleksa orijentirane na pristupnu ulicu moraju se oblikovati reprezentativno. 10. uvjeti za uređenje građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru 19. lipnja 2026. “SLužBEnI GLASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” Broj 15 - Stranica 153 a. najmanji potrebni broj i oblikovanje pGM utvrđuje se prema normativima iz odjeljka „Ostale odredbe“ b. najmanji udio prirodnog terena na pojedinačnim građevnim česticama iznosi 20% površine građevne čestice, pri čemu pojedinačna površina koja ulazi u obračun udjela prirodnog terena ne može biti manja od 10,0 m2 c. gradnja ograda je neobavezna, a ukoliko se predviđa, uobičajeno se je smješta na međe građevne čestice s unutarnje strane, te ovisno o oblikovanju okoliša i uvjetima zaštite sportskih igrališta, može biti i više uvučena unutar čestice d. ograde se izvode kao tipske žičane ograde, mogu biti najveće visine 2,0 m, mjereno od niže kote terena susjednih čestica, a ukoliko se postavljaju oko sportskih igrališta mogu biti i više e. nasipi i iskopi terena, potporni zidovi, terase, stube i drugi elementi predviđeni u svrhu uređenja građevne čestice trebaju biti izvedeni na način da se uklope u cjelokupni okoliš ulice, te na način da se onemogući otjecanje oborinskih voda na štetu susjednih zemljišta i građevina.

Članak 18.

11. uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti a. potrebno je osigurati mogućnost pristupa za osobe smanjene pokretljivosti na način i u obimu na koji to poseban propis zahtijeva za površine i građevine javne namjene. 12. način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu a. kolni priključak i priključci na funkcionalne sustave javne vodoopskrbe i javne odvodnje su obavezni za svaku građevnu česticu b. priključenje na ostale javne sustave komunalne infrastrukture nije obavezno, ali je u tom slučaju projektnim rješenjem potrebno dokazati da građevina koja se projektira nema potrebe za priključenjem na pojedini javni sustav ili iz funkcionalnih razloga ili radi predviđenih alternativnih načina korištenja energije za grijanje, hlađenje, ventilaciju i drugo c. za kolno priključenje i primjenu OIE primjenjuju se odredbe odjeljka “Ostale odredbe”, a za priključenje na ostalu infrastrukturu odredbe odjeljka “Infrastrukturni sustavi”. 13. uvjeti za rekonstrukciju ili uklanjanje postojeće građevine a. postojeću građevinu moguće je rekonstruirati u odgovarajućoj namjeni prema ovom planu b. rekonstrukcija postojeće građevine vrši se prema uvjetima za gradnju nove građevine. 14. pravila provedbe za pomoćne građevine a. H(pom)=3,5 m; Huk(pom)=5,0 m; E(pom)=1/p b. pomoćnim građevinama se smatraju slobodnostojeće ili prigrađene nadstrešnice za sjedenje, sjenice i slične građevine čija upotreba je neodjeljivo vezana uz upotrebu građevine primarne ili prateće namjene c. pomoćne građevine se grade kao SS i smještaju najmanje 5,0 m udaljeno od regulacijske linije pristupne ulice, od jedne bočne ili stražnje međe udaljeno najmanje za 1,0 m, a od ostalih međa vlastite građevne čestice udaljeno najmanje 4,0 m.

Članak 18.

15. pravila provedbe za prateće građevine druge namjene a. sadržaje prateće namjene prvenstveno je potrebno je integrirati u zgradi ili jednoj od zgrada primarne namjene u sklopu arhitektonskog kompleksa b. alternativno je zgrade prateće namjene moguće predvidjeti kao SS građevine, u kom slučaju se oblikuju kao pomoćne građevine iz točke 14.
(2) Ostala pravila provedbe za površinu označenu: R-AK 1. Broj samostalnih uporabnih cjelina se ne ispituje SuC=X. 2. Igrališta na otvorenom (sportska, rekreacijska i dječja) i otvoreni bazeni, trebaju biti najmanje 12,0 m udaljeni od najbližeg stambenog prostora na susjednoj građevnoj čestici. 3. parkiralište, bez obzira da li se nalazi na zasebnoj građevnoj čestici ili na građevnoj čestici druge glavne namjene, oblikuje se prema odredbama za parkirališta iz odjeljka “Ostale odredbe” i “Cestovni promet”.

Članak 19.

Članak 19.
(1) pravila provedbe za površinu označenu: S-IG1 1. oblik i veličina građevne čestice i/ili obuhvat zahvata u prostoru a. građevna čestica individualne gradnje (IG); najviše 3 SuC po jednoj građevnoj čestici b. najmanja nova pojedinačna građevna čestica utvrđuje se kao tip A1, A2, B1 ili B2 prema odjeljku “Ostale odredbe”, osim za specifično utvrđene namjene prema ovoj točki c. izuzetno, zahvati rekonstrukcije postojeće ili zamjenska gradnja nove glavne građevine stambene ili stambeno-poslovne namjene mogu se vršiti unutar izgrađenog dijela naselja ruralne strukture i na građevnoj čestici najmanje širine ŠGČ=10,0 m i najmanje površine pGČ=600,0 m2 ukoliko se radi o građevini najveće nadzemne etažnosti En=2/ p+pk i tipologiji gradnje SS ili pu d. najmanja površina zasebne građevne čestice dječjeg vrtića pGČ=2.500,0 m2 e. najmanja površina zasebne građevne čestice građevne za sportsko-rekreacijske površine i/ili igrališta na otvorenom se ne uvjetuje, a najveća se utvrđuje s 1.500,0 m2 f. najmanja i najveća površina zasebne građevne čestice parka, dječjeg igrališta, zaštitne zelene površine, prometne površine (kolne, pješačke, biciklističke, parkirališta) se ne uvjetuju g. najveća površina građevne čestice na kojoj je glavna građevina poljoprivredne namjene, ambulanta ili dječji vrtić je 1,0 ha h. za građevne čestice s drugim dozvoljenim namjenama glavne građevine, najveća površina se ne uvjetuje i. površina zasebne građevne čestice manje infrastrukturne građevine utvrđuje se prema odjeljku “Ostale odredbe”.

Članak 19.

2. namjena pojedinih građevina na građevnoj čestici ili unutar obuhvata zahvata u prostoru Stranica 154 - Broj 15 “SLužBEnI GLASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” 19. lipnja 2026. a. glavna građevina na pojedinačnoj građevnoj čestici unutar ovog pravila provedbe u pravilu je zgrada u jednoj ili više utvrđenih primarnih namjena prema odjeljku “namjena prostora” b. prema ovom pravilu provedbe, namjena dječji vrtić nije kompatibilna s ni jednom drugom namjenom, odnosno zgrada s namjenom dječji vrtić se na istoj građevnoj čestici ne može kombinirati sa zgradama drugih namjena c. međusobno nisu kompatibilni sadržaji javne i društvene namjene i sadržaji poljoprivredne namjene, radi čega građevine, prostore i otvorene površine u tim međusobno nekompatibilnim namjenama nije dozvoljeno smještati na istu građevnu česticu d. zgrada prateće namjene koju je prema odjeljku “namjena površina” moguće graditi na zasebnoj građevnoj čestici, u odnosu na vlastitu građevnu česticu smatra se glavnom građevinom i za nju se primjenjuju isti uvjeti (za građevni pravac, H, Huk, Ep, En, kig i kis), kao za glavnu građevinu stambene namjene, te je uz nju moguće graditi samo pripadajuće pomoćne građevine, a gradnja prateće građevine druge namjene na istoj građevnoj čestici nije dozvoljena e. u slučaju da se prema posebnom propisu mogu klasificirati kao površine komunalne infrastrukture, građevine niskogradnje (prometne površine, otvorena rekreacijska igrališta i drugo) i druge površine prateće namjene koje nisu građevine (zelene površine i slično) za koje je prema odjeljku “namjena prostora” utvrđena mogućnost gradnje i uređenja na zasebnoj građevnoj čestici, se u odnosu na vlastitu građevnu česticu smatraju glavnom građevinom ili površinom glavne namjene, a moguće ih je i međusobno kombinirati na istoj građevnoj čestici f. ukoliko se ne radi o komunalnoj infrastrukturi, građevine niskogradnje (prometne površine, prvenstveno parkirališta, trgovi i slično), mogu se graditi i uređivati na zasebnoj čestici koja neposredno graniči s građevnom česticom glavne građevine u čijoj su funkciji, ukoliko su čestice i glavne i prateće građevine obuhvaćene istim (jedinstvenim) obuhvatom zahvata u prostoru g. manju infrastrukturnu građevinu može se smjestiti unutar građevne čestice glavne građevine druge namjene u kom slučaju se smatra pomoćnom građevinom i oblikuje prema točki 14. ovog pravila provedbe ili se je smješta na zasebnoj građevnoj čestici kao glavnu građevinu i oblikuje prema uvjetima iz odjeljka “Ostale odredbe”.

Članak 19.

3. smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici i/ ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. na pojedinačnoj građevnoj čestici može se smjestiti jedna glavna građevina primarne namjene, te uz nju najviše jedna građevina za kompatibilne prateće namjene i više pomoćnih građevina b. sadržaj prateće namjene smješta se unutar glavne građevine i/ili unutar prateće građevine, u oba slučaja kao zasebna samostalna uporabna cjelina (SuC) c. izuzetno, dječji vrtić se može graditi samo kao glavna građevina na zasebnoj građevnoj čestici, uz kojeg se na istoj građevnoj čestici mogu graditi samo pomoćne građevine d. glavna građevina se smješta kao SS ili pu, a u samo izuzetno ako se radi o rekonstrukciji kod koje drugačiji smještaj nije moguć e. ako se glavna građevina oblikuje kao pu, preporuča se izbjegavati da se naslanja na zgradu na susjednoj građevnoj čestici (izbjegavanje dvojnih građevina) f. obavezni građevinski pravac utvrđuje se na regulacijskoj liniji za glavnu građevinu koja se rekonstruira, gradi kao zamjenska ili interpolira unutar uličnog niza u kojem su susjedne glavne građevine izvedene s uličnim pročeljem na regulacijskoj liniji, pri čemu se u slučaju uglovnice obavezni građevinski pravac uvjetuje samo u odnosu na jednu od dvije regulacijske linije, a smještaj uličnog pročelja na drugu regulacijsku liniju je opcionalan g. u uličnom nizu, unutar kojega građevinski pravac uobičajeno odstupa od regulacijske linije, ulično pročelje glavne građevine smješta se najmanje 5,0 m i najviše 7,0 m uvučeno od regulacijske linije, te ukoliko je glavna građevina uglovnica, drugi građevinski pravac utvrđuje se najmanje 3,0 m od druge regulacijske linije h. SS glavna građevina se smješta najmanje 1,0 m udaljeno od jedne bočne međe vlastite građevne čestice i najmanje 4,0 m udaljeno od suprotne bočne međe vlastite građevne čestice i. pu glavna građevina se smješta na jednoj bočnoj međi vlastite građevne čestice i najmanje 4,0 m udaljeno od suprotne bočne međe vlastite građevne čestice j. glavna građevina se u pravilu smješta najmanje 10,0 m udaljeno od stražnje međe vlastite građevne čestice, osim u posebnim slučajevima kada stražnju među nije moguće jasno odrediti (uglovnica, nepravilni oblik građevne čestice i slično).

Članak 19.

4. izgrađenost građevne čestice a. za IG kig je utvrđen je u odjeljku “Ostale odredbe” b. za sve sporne situacije, prema ovom pravilu provedbe kig=0,4 c. kig se obračunava samo za zahvate visokogradnje, a u odnosu na zahvate niskogradnje i infrastrukturu se ne računa. 5. iskoristivost građevne čestice a. na građevnoj čestici za prizemnicu (tipovi: A1, B1) kis=1,0 b. na građevnoj čestici za katnicu (tipovi: A2, B2) kis=1,2 c. kis se obračunava samo za zahvate visokogradnje, a u odnosu na zahvate niskogradnje i infrastrukturu se ne računa. 6. građevinska (bruto) površina građevina a. najveća dozvoljena vrijednost zbirne građevinske (bruto) površine svih građevina na čestici proizlazi iz najveće pripadajuće dozvoljene vrijednosti koeficijenta iskoristivosti građevne čestice i 19. lipnja 2026. “SLužBEnI GLASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” Broj 15 - Stranica 155 površine građevne čestice, odnosno obračunava se kao njihov međusobni umnožak (GBp=kis x pGČ). 7. visina i broj etaža građevine a. na građevnoj čestici za prizemnicu (tipovi: A1, B1) H=5,0 m, Huk=8,0 m, E=3, Ep=1/po, En=2/p+pk b. na građevnoj čestici za katnicu (tipovi: A2, B2) H=7,0 m, Huk=10,0 m, E=4, Ep=1/po, En=3/p+1K+pk c. na građevnim česticama tip A1 i A2 najviša dozvoljena etaža može se umjesto kao potkrovlje (pk) oblikovati kao uvučeni kat (uk), ukoliko udaljenost do najbliže glavne građevine na susjednim građevnim česticama iznosi najmanje 5,0 m d. bez obzira na tip građevne čestice, najniža dozvoljena etaža glavne građevine može se umjesto kao podrum (po) oblikovati kao suteren (S).

Članak 19.

8. veličina građevine koja nije zgrada a. za silose Huk=12,0 m b. za ostale građevine koje nisu zgrade Huk=5,0 m. 9. uvjeti za oblikovanje građevine a. očekuje se da se nove zgrade oblikuju u suvremenom arhitektonskom izričaju, te primjenom metoda energetske učinkovitosti i očuvanja okoliša b. rekonstrukciju postojeće zgrade s početka 20. stoljeća, koja je do danas zadržala stilska obilježja arhitekture iz vremena nastanka, preporuča se izvesti na način da se ta obilježja zadrže, pri čemu je dograđeni dio moguće izvesti u suvremenom arhitektonskom izričaju c. ukoliko je garaža (ili drugi pomoćni prostor) predviđena kao integralni dio glavne građevine i oblikovana na način da je ulično pročelje garaže najistureniji dio glavne građevine u odnosu na ulicu, ulično pročelje garaže smatra se uličnim pročeljem cijele građevine. 10. uvjeti za uređenje građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru a. najmanji potrebni broj i oblikovanje pGM utvrđuje se prema normativima iz odjeljka „Ostale odredbe“ b. najmanji udio prirodnog terena na pojedinoj građevnoj čestici iznosi 20% njene površine, pri čemu pojedinačna površina koja ulazi u obračun udjela prirodnog terena ne može biti manja od 10,0 m2 c. na zasebnoj građevnoj čestici dječjeg vrtića obavezno je urediti dječje igralište najmanje površine 60,0 m2 d. gradnja ograda je neobavezna, a ukoliko se predviđa, uobičajeno se je smješta na međe građevne čestice s unutarnje strane, te ovisno o oblikovanju okoliša može biti i više uvučena unutar čestice e. ukupna visina ulične ograde može biti najviše 1,5 m, a puno podnožje najviše 0,5 m, pri čemu otvaranje ulične ograde mora biti predviđeno u smjeru unutrašnjosti građevne čestice f. ograde na međi prema susjednim česticama mogu biti najveće visine 2,0 m, mjereno od niže kote terena susjednih čestica g. ograda može biti predviđena i kao živica, pri čemu ista mora u cijelosti biti unutar vlastite građevne čestice h. nasipi i iskopi terena, potporni zidovi, terase, stube i drugi elementi predviđeni u svrhu uređenja građevne čestice trebaju biti izvedeni na način da se uklope u cjelokupni okoliš ulice, te na način da se onemogući otjecanje oborinskih voda na štetu susjednih zemljišta i građevina.

Članak 19.

11. uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti a. mogućnost kolnog i pješačkog pristupa za osobe smanjene pokretljivosti ispituje se za ambulantu, a dodatno i za druge djelatnosti ukoliko je to utvrđeno kao obavezno posebnim propisom, na način i u obimu na koji to poseban propis zahtijeva. 12. način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu a. kolni priključak i priključci na funkcionalne sustave javne vodoopskrbe i javne odvodnje su obavezni za svaku građevnu česticu b. priključenje na ostale javne sustave komunalne infrastrukture nije obavezno, ali je u tom slučaju projektnim rješenjem potrebno dokazati da građevina koja se projektira nema potrebe za priključenjem na pojedini javni sustav ili iz funkcionalnih razloga ili radi predviđenih alternativnih načina korištenja energije za grijanje, hlađenje, ventilaciju i drugo c. za kolno priključenje i primjenu OIE primjenjuju se odredbe odjeljka “Ostale odredbe”, a za priključenje na ostalu infrastrukturu odredbe odjeljka “Infrastrukturni sustavi”. 13. uvjeti za rekonstrukciju ili uklanjanje postojeće građevine a. ako je postojeća glavna građevina zgrada SS, pu, D ili uGL, u pogledu tipologije gradnje se rekonstruira prema uvjetima za novu gradnju iz ovog pravila provedbe b. ako je postojeća glavna građevina zgrada u tipologiji gradnje u i n rekonstruira se na način da se na izgrađeni dio građevine primjenjuju uvjeti prema kojima je zgrada izgrađena, pri čemu se visina pročelja i nadzemna etažnost postojećeg dijela zgrade može uskladiti s uvjetima za tip čestice C1 i C2, a dogradnja u smjeru dvorišta se oblikuje kao pu zgrada prema uvjetima za glavnu građevinu iz ovog pravila provedbe c. postojeće građevine veće visine (H), ukupne visine (Huk), etažnosti (E)ili s većim brojem SuC od utvđenog u ovom pravilu provedbe mogu se rekonstruirati na način da se veća utvrđena etažnost i veći utvrđeni broj SuC-a zadrže, a visina i ukupna visina se iz tehničkih razloga mogu povećati do 0,5 m.

Članak 19.

14. pravila provedbe za pomoćne građevine a. za pomoćne građevine poljoprivredne namjene (spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda, uključujući hladnjače i slično) H(pom)=7,0 m; Stranica 156 - Broj 15 “SLužBEnI GLASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” 19. lipnja 2026. Huk(pom)=10,0 m; E(pom)=2/bez obzira na vrstu etaže b. za ostale pomoćne građevine osim građevina poljoprivredne namjene (garaža, nadstrešnica, vrtna sjenica i slično) H(pom)=3,5 m; Huk(pom)=5,0 m; E(pom)=1/p c. uz SS glavnu građevinu pomoćne građevine se smještaju u ravnini uličnog pročelja ili iza uličnog pročelja glavne građevine ako su predviđene kao prigrađene glavnoj građevini, najmanje 10,0 m uvučeno od regulacijske linije ako su predviđene kao slobodnostojeće, u odnosu na ostale međe vlastite građevne čestice udaljeno najmanje 1,0 m, a u odnosu na susjednu glavnu građevinu udaljeno najmanje 5,0 m d. uz pu i D glavnu građevinu pomoćne građevine se smještaju iza dvorišnog pročelja glavne građevine, u odnosu na među na kojoj je smještena glavna građevina na toj međi ili odmaknuto od nje, u odnosu na ostale međe vlastite građevne čestice udaljeno najmanje 1,0 m, a u odnosu na susjednu glavnu građevinu udaljeno najmanje 5,0 m e. uz uGL glavnu građevinu pomoćne građevine se smještaju iza dvorišnog pročelja glavne građevine, u odnosu na ostale međe vlastite građevne čestice udaljeno najmanje 1,0 m, a u odnosu na susjednu glavnu građevinu udaljeno najmanje 5,0 m. 15. pravila provedbe za prateće građevine druge namjene a. H(prat)=5,0 m, Huk(prat)=8,0 m, E(prat)=2/p+pk b. ukoliko je na pojedinoj građevnoj čestici, za potrebe obavljanja dozvoljene prateće namjene potrebno izgraditi više zgrada i/ili građevina, jedna od tih zgrada za prateću namjenu se oblikuje prema uvjetima za prateće građevine a sve ostale prema uvjetima za pomoćne građevine c. uz SS glavnu građevinu prateća građevina se na istoj građevnoj čestici smješta iza uličnog pročelja glavne građevine ako je predviđena kao prigrađena glavnoj građevini, najmanje 10,0 m uvučeno od regulacijske linije ako je predviđena kao slobodnostojeća, u odnosu na ostale međe vlastite građevne čestice udaljeno najmanje 1,0 m, a u odnosu na susjednu glavnu građevinu udaljeno najmanje 5,0 m d. uz pu i D glavnu građevinu prateća građevina se na istoj građevnoj čestici smješta iza dvorišnog pročelja glavne građevine, u odnosu na među na kojoj je smještena glavna građevina na toj međi ili odmaknuto od nje, u odnosu na ostale međe vlastite građevne čestice udaljeno najmanje 1,0 m, a u odnosu na susjednu glavnu građevinu udaljeno najmanje 5,0 m e. uz uGL glavnu građevinu prateće građevine se na istoj građevnoj čestici smještaju iza dvorišnog pročelja glavne građevine, u odnosu na ostale međe vlastite građevne čestice udaljeno najmanje 1,0 m, a u odnosu na susjednu glavnu građevinu udaljeno najmanje 5,0 m.

Članak 19.

(2) Ostala pravila provedbe za površinu označenu: S-IG1 1. ukoliko je na pojedinoj građevnoj čestici prateća namjena pružanje ugostiteljskih usluga na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu ili u domaćinstvu, potrebno je takav sadržaj organizirati kao zasebnu SuC, a broj smještajnih jedinica ograničen je odredbama posebnog sektorskog propisa. 2. Igrališta na otvorenom (sportska, rekreacijska i dječja), bez obzira da li se predviđaju na zasebnoj građevnoj čestici ili su predviđena kao pomoćne građevine uz glavnu građevinu, trebaju biti najmanje 12,0 m udaljena od najbližeg stambenog prostora na susjednoj građevnoj čestici. 3. Otvoreni bazen treba biti najmanje 6,0 m udaljen od glavne građevine na susjednoj građevnoj čestici. 4. Silos se smješta u stražnjem dijelu građevne čestice, najmanje za svoju visinu udaljeno od glavne građevine na susjednoj građevnoj čestici. 5. parkiralište, bez obzira da li se nalazi na zasebnoj građevnoj čestici ili na građevnoj čestici druge glavne namjene, oblikuje se prema odredbama za parkirališta iz odjeljka “Ostale odredbe” i “Cestovni promet”.

Članak 20.

Članak 20.
(1) pravila provedbe za površinu označenu: S-IG2 1. oblik i veličina građevne čestice i/ili obuhvat zahvata u prostoru a. pravilo provedbe specifično se odnosi na građevne čestice na kojima se već nalaze poljoprivredna domaćinstva s postojećim građevinama za uzgoj životinja - farma b. građevna čestica individualne gradnje (IG); najviše 3 SuC po jednoj građevnoj čestici c. najmanja građevna čestica utvrđuje se kao tip A1, A2, B1 ili B2 prema odjeljku “Ostale odredbe”, osim za specifično utvrđene namjene prema ovoj točki d. najmanja i najveća površina zasebne građevne čestice zaštitne zelene površine, prometne površine (kolne, pješačke, biciklističke, parkirališta) se ne uvjetuju e. najveća površina građevne čestice određena je površinom pojedinog pravila provedbe f. površina zasebne građevne čestice manje infrastrukturne građevine utvrđuje se prema odjeljku “Ostale odredbe”. 2. namjena pojedinih građevina na građevnoj čestici ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. jedna ili više zgrada i drugih vrsta građevina utvrđeno prema odjeljku “namjena prostora” b. izuzetno od prethodnog, unutar ovog pravila provedbe ne mogu se smjestiti sadržaji prateće namjene: parkovi/perivoji, dječja igrališta c. u slučaju da se prema posebnom propisu mogu klasificirati kao površine komunalne infrastrukture, građevine niskogradnje (prometne površine) i druge dozvoljene površine prateće namjene koje nisu građevine (zaštitne zelene površine) za koje je prema odjeljku “namjena prostora” utvrđena mogućnost gradnje i uređenja na zasebnoj građevnoj čestici, se u odnosu na vlastitu građevnu česticu smatraju glavnom građevinom ili površinom glavne namjene, a moguće ih je i međusobno kombinirati na istoj građevnoj čestici d. ukoliko se ne radi o komunalnoj infrastrukturi, građevine niskogradnje (prometne površine, 19. lipnja 2026. “SLužBEnI GLASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” Broj 15 - Stranica 157 prvenstveno parkirališta, trgovi i slično), mogu se graditi i uređivati na zasebnoj čestici koja neposredno graniči s građevnom česticom glavne građevine u čijoj su funkciji, ukoliko su čestice i glavne i prateće građevine obuhvaćene istim (jedinstvenim) obuhvatom zahvata u prostoru e. manju infrastrukturnu građevinu smješta se na zasebnoj građevnoj čestici kao glavnu građevinu i oblikuje prema uvjetima iz odjeljka “Ostale odredbe”.

Članak 20.

3. smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici i/ ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. na pojedinačnoj građevnoj čestici može se smjestiti jedna glavna građevina i više pomoćnih građevina primarne namjene, koje zajedno čine arhitektonski kompleks b. sadržaji prateće namjene u pravilu se smještaju na zasebnim građevnim česticama c. glavna građevina se smješta u prednjem (uličnom) dijelu građevne čestice, na način na se građevni pravac te građevine usklađuje s građevnim pravcem jedne od susjednih glavnih građevina u istom uličnom nizu, a ukoliko to nije moguće, građevni pravac smješta se najmanje 5,0 m i najviše 7,0 m udaljeno od regulacijske linije ulice d. poljoprivredne građevine s izvorom onečišćenja, prvenstveno zgrade za držanje životinja i zbrinjavanje otpada koji nastaje na poljoprivrednom gospodarstvu, smještaju se u stražnjem dijelu građevne čestice, na udaljenostima od stambenih i drugih sadržaja utvrđenim u odredbama stavka 2. ovog članka e. glavna građevina se smješta kao SS ili pu, a u samo izuzetno ako se radi o rekonstrukciji kod koje drugačiji smještaj nije moguć f. glavna građevina i pomoćne zgrade se u međusobnom odnosu mogu predvidjeti kao SS i pu g. međusobna udaljenost građevina treba biti usklađena s propisima za zaštitu od prirodnih nepogoda, zaštite od požara i zaštite na radu. 4. izgrađenost građevne čestice a. za IG kig je utvrđen je u odjeljku “Ostale odredbe” b. za sve sporne situacije, prema ovom pravilu provedbe kig=0,4 c. kig se obračunava samo za zahvate visokogradnje, a u odnosu na zahvate niskogradnje i infrastrukturu se ne računa.

Članak 20.

5. iskoristivost građevne čestice a. na građevnoj čestici za prizemnicu (tipovi: A1, B1) kis=1,0 b. na građevnoj čestici za katnicu (tipovi: A2, B2) kis=1,2 c. kis se obračunava samo za zahvate visokogradnje, a u odnosu na zahvate niskogradnje i infrastrukturu se ne računa. 6. građevinska (bruto) površina građevina a. najveća dozvoljena vrijednost zbirne građevinske (bruto) površine svih građevina na čestici proizlazi iz najveće pripadajuće dozvoljene vrijednosti koeficijenta iskoristivosti građevne čestice i površine građevne čestice, odnosno obračunava se kao njihov međusobni umnožak (GBp=kis x pGČ). 7. visina i broj etaža građevine a. na građevnoj čestici za prizemnicu (tipovi: A1, B1) H=5,0 m, Huk=8,0 m, E=3, Ep=1/po, En=2/p+pk b. na građevnoj čestici za katnicu (tipovi: A2, B2) H=7,0 m, Huk=10,0 m, E=4, Ep=1/po, En=3/p+1K+pk c. bez obzira na tip građevne čestice, najniža dozvoljena etaža glavne građevine može se umjesto kao podrum (po) oblikovati kao suteren (S). 8. veličina građevine koja nije zgrada a. za silose Huk=12,0 m b. za ostale građevine koje nisu zgrade Huk=5,0 m. 9. uvjeti za oblikovanje građevine a. očekuje se da se nove zgrade oblikuju u suvremenom arhitektonskom izričaju, te primjenom metoda energetske učinkovitosti i očuvanja okoliša 10. uvjeti za uređenje građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru a. najmanji potrebni broj i oblikovanje pGM utvrđuje se prema normativima iz odjeljka „Ostale odredbe“ b. najmanji udio prirodnog terena na pojedinoj građevnoj čestici iznosi 20% njene površine, pri čemu pojedinačna površina koja ulazi u obračun udjela prirodnog terena ne može biti manja od 10,0 m2 c. gradnja ograda je neobavezna, a ukoliko se predviđa, uobičajeno se je smješta na međe građevne čestice s unutarnje strane, te ovisno o oblikovanju okoliša može biti i više uvučena unutar čestice d. ukupna visina ulične ograde može biti najviše 1,5 m, a puno podnožje najviše 0,5 m, pri čemu otvaranje ulične ograde mora biti predviđeno u smjeru unutrašnjosti građevne čestice e. ograde na međi prema susjednim česticama mogu biti najveće visine 2,0 m, mjereno od niže kote terena susjednih čestica f. ograda može biti predviđena i kao živica, pri čemu ista mora u cijelosti biti unutar vlastite građevne čestice g. nasipi i iskopi terena, potporni zidovi, terase, stube i drugi elementi predviđeni u svrhu uređenja građevne čestice trebaju biti izvedeni na način da se uklope u cjelokupni okoliš ulice, te na način da se onemogući otjecanje oborinskih voda na štetu susjednih zemljišta i građevina.

Članak 20.

11. uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti a. mogućnost kolnog i pješačkog pristupa za osobe smanjene pokretljivosti ispituje se ukoliko je to utvrđeno kao obavezno posebnim propisom, na način i u obimu na koji to poseban propis zahtijeva. 12. način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu a. kolni priključak i priključci na funkcionalne sustave javne vodoopskrbe i javne odvodnje su obavezni za svaku građevnu česticu Stranica 158 - Broj 15 “SLužBEnI GLASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” 19. lipnja 2026. b. priključenje na ostale javne sustave komunalne infrastrukture nije obavezno, ali je u tom slučaju projektnim rješenjem potrebno dokazati da građevina koja se projektira nema potrebe za priključenjem na pojedini javni sustav ili iz funkcionalnih razloga ili radi predviđenih alternativnih načina korištenja energije za grijanje, hlađenje, ventilaciju i drugo c. za kolno priključenje i primjenu OIE primjenjuju se odredbe odjeljka “Ostale odredbe”, a za priključenje na ostalu infrastrukturu odredbe odjeljka “Infrastrukturni sustavi”. 13. uvjeti za rekonstrukciju ili uklanjanje postojeće građevine a. ako je postojeća građevina zgrada SS, pu, D ili uGL, rekonstruira se prema uvjetima za novu gradnju iz ovog pravila provedbe b. ako je postojeća glavna građevina zgrada u tipologiji gradnje u i n rekonstruira se na način da se na izgrađeni dio građevine primjenjuju uvjeti prema kojima je zgrada izgrađena, pri čemu se visina pročelja i nadzemna etažnost postojećeg dijela zgrade može uskladiti s uvjetima za tip čestice C1 i C2, a dogradnja u smjeru dvorišta se oblikuje kao pu zgrada prema uvjetima za glavnu građevinu iz ovog pravila provedbe.

Članak 20.

14. pravila provedbe za pomoćne građevine a. za pomoćne građevine poljoprivredne namjene (spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda, uključujući hladnjače i slično) H(pom)=7,0 m; Huk(pom)=10,0 m; E(pom)=2/bez obzira na vrstu etaže b. za ostale pomoćne građevine osim građevina poljoprivredne namjene (garaža, nadstrešnica, vrtna sjenica i slično) H(pom)=3,5 m; Huk(pom)=5,0 m; E(pom)=1/p c. uz SS glavnu građevinu pomoćne građevine se smještaju u ravnini uličnog pročelja ili iza uličnog pročelja glavne građevine ako su predviđene kao prigrađene glavnoj građevini, najmanje 10,0 m uvučeno od regulacijske linije ako su predviđene kao slobodnostojeće, u odnosu na ostale međe vlastite građevne čestice udaljeno najmanje 1,0 m, a u odnosu na susjednu glavnu građevinu udaljeno najmanje 5,0 m d. uz pu i D glavnu građevinu pomoćne građevine se smještaju iza dvorišnog pročelja glavne građevine, u odnosu na među na kojoj je smještena glavna građevina na toj međi ili odmaknuto od nje, u odnosu na ostale međe vlastite građevne čestice udaljeno najmanje 1,0 m, a u odnosu na susjednu glavnu građevinu udaljeno najmanje 5,0 m e. uz uGL glavnu građevinu pomoćne građevine se smještaju iza dvorišnog pročelja glavne građevine, u odnosu na ostale međe vlastite građevne čestice udaljeno najmanje 1,0 m, a u odnosu na susjednu glavnu građevinu udaljeno najmanje 5,0 m. 15. pravila provedbe za prateće građevine druge namjene a. na istoj građevnoj čestici uz glavnu građevinu nije dozvoljeno graditi prateće građevine druge namjene b. prateća građevina na zasebnoj građevnoj čestici gradi se prema uvjetima za glavnu građevinu iz ovog pravila provedbe.

Članak 20.

(2) Ostala pravila provedbe za površinu označenu: S-IG2 1. Kapacitet farme tovne peradi u odnosu na udaljenost od drugih elemenata u prostoru utvrđuje se: a. za kapacitet do 4.999 kom najmanje 12,0 m od najbližeg stambenog prostora i najmanje 20,0 m od najbliže odgojne ili obrazovne ustanove i drugog stacionarnog sadržaja (turistički, lječilišni, socijalne skrbi i slično); najmanje 15,0 m od regulacijske linije b. za kapacitet od 5.000 do 18.000 kom - najmanje 70,0 m od najbližeg stambenog prostora, odgojne ili obrazovne ustanove i drugog stacionarnog sadržaja (turistički, lječilišni, socijalne skrbi i slično); 30,0 m od ceste državnog značaja (D); najmanje 15,0 m od ceste regionalnog značaja (ž) c. kapacitet iznad 18.000 kom nije dozvoljen unutar ovog pravila provedbe, osim izuzetno ako je to utvrđeno odgovarajućim aktom za postojeću građevinu, u kom slučaju se može zadržati odobreni kapacitet, ali ga se ne može povećavati. 2. Kapacitet farme za ostale uzgojne vrste, osim tovne peradi, u odnosu na udaljenost od drugih elemenata u prostoru utvrđuje se: a. za kapacitet od do 10 uG - najmanje 12,0 m od najbližeg stambenog prostora, odgojne ili obrazovne ustanove i drugog stacionarnog sadržaja (turistički, lječilišni, socijalne skrbi i slično) b. za kapacitet iznad 10 uG do 60 uG - najmanje 50,0 m od najbližeg stambenog prostora, odgojne ili obrazovne ustanove i drugog stacionarnog sadržaja (turistički, lječilišni, socijalne skrbi i slično) c. za kapacitet iznad 60 uG do 100 uG - najmanje 70,0 m od najbližeg stambenog prostora, odgojne ili obrazovne ustanove i drugog stacionarnog sadržaja (turistički, lječilišni, socijalne skrbi i slično); najmanje 20,0 m od ceste državnog značaja (D)

Članak 20.

d. kapacitet iznad 100 uG nije dozvoljen unutar ovog pravila provedbe, osim izuzetno ako je to utvrđeno odgovarajućim aktom za postojeću građevinu, u kom slučaju se može zadržati odobreni kapacitet, ali ga se ne može povećavati. 3. Izuzetno od točki 1. i 2. ovog stavka, veći uzgojni kapaciteti i manje udaljenosti mogu se zadržati kod zahvata tehnološkog osuvremenjivanja pojedine postojeće farme, prema odgovarajućem aktu za gradnju, odnosno ozakonjenje i to samo ukoliko se ne mijenja uzgojna vrsta. 4. Silos se smješta najmanje za svoju visinu udaljeno od glavne građevine na susjednoj građevnoj čestici. 5. parkiralište, bez obzira da li se nalazi na zasebnoj građevnoj čestici ili na građevnoj čestici druge glavne namjene, oblikuje se prema odredbama za parkirališta iz odjeljka “Ostale odredbe” i “Cestovni promet”.

Članak 21.

Članak 21.
(1) pravila provedbe za površinu označenu: S-IG3 1. oblik i veličina građevne čestice i/ili obuhvat zahvata u prostoru 19. lipnja 2026. “SLužBEnI GLASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” Broj 15 - Stranica 159 a. građevna čestica individualne gradnje (IG); najviše 3 SuC po jednoj građevnoj čestici b. najmanja građevna čestica utvrđuje se kao tip A1, A2, B1 ili B2 prema odjeljku “Ostale odredbe”, osim za specifično utvrđene namjene prema ovoj točki c. najmanja površina zasebne građevne čestice dječjeg vrtića pGČ=2.500,0 m2 d. najmanja površina zasebne čestice građevne za sportsko-rekreacijske površine i/ili igrališta na otvorenom se ne uvjetuje, a najveća se utvrđuje s 1.500,0 m2 e. najmanja i najveća površina zasebne građevne čestice parka, dječjeg igrališta, zaštitne zelene površine, prometne površine (kolne, pješačke, biciklističke, parkirališta) se ne uvjetuju f. najveća površina građevne čestice na kojoj je glavna građevina ambulanta ili dječji vrtić je 1,0 ha g. za građevne čestice s drugim dozvoljenim namjenama glavne građevine, najveća površina se ne uvjetuje h. površina zasebne građevne čestice manje infrastrukturne građevine utvrđuje se prema odjeljku “Ostale odredbe”. 2. namjena pojedinih građevina na građevnoj čestici ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. glavna građevina na pojedinačnoj građevnoj čestici unutar ovog pravila provedbe u pravilu je zgrada u jednoj ili više utvrđenih primarnih namjena prema odjeljku “namjena prostora” b. prema ovom pravilu provedbe, namjena dječji vrtić nije kompatibilna s ni jednom drugom namjenom, odnosno zgrada s namjenom dječji vrtić se na istoj građevnoj čestici ne može kombinirati sa zgradama drugih namjena c. zgrada prateće namjene koju je prema odjeljku “namjena površina” moguće graditi na zasebnoj građevnoj čestici, u odnosu na vlastitu građevnu česticu smatra se glavnom građevinom i za nju se primjenjuju isti uvjeti (za građevni pravac, H, Huk, Ep, En, kig i kis), kao za glavnu građevinu stambene namjene, te je uz nju moguće graditi samo pripadajuće pomoćne građevine, a gradnja prateće građevine druge namjene na istoj građevnoj čestici nije dozvoljena d. u slučaju da se prema posebnom propisu mogu klasificirati kao površine komunalne infrastrukture, građevine niskogradnje (prometne površine, otvorena rekreacijska igrališta i drugo) i druge površine prateće namjene koje nisu građevine (zelene površine i slično) za koje je prema odjeljku “namjena prostora” utvrđena mogućnost gradnje i uređenja na zasebnoj građevnoj čestici, se u odnosu na vlastitu građevnu česticu smatraju glavnom građevinom ili površinom glavne namjene, a moguće ih je i međusobno kombinirati na istoj građevnoj čestici e. ukoliko se ne radi o komunalnoj infrastrukturi, građevine niskogradnje (prometne površine, prvenstveno parkirališta, trgovi i slično), mogu se graditi i uređivati na zasebnoj čestici koja neposredno graniči s građevnom česticom glavne građevine u čijoj su funkciji, ukoliko su čestice i glavne i prateće građevine obuhvaćene istim (jedinstvenim) obuhvatom zahvata u prostoru f. manju infrastrukturnu građevinu može se smjestiti unutar građevne čestice glavne građevine druge namjene u kom slučaju se smatra pomoćnom građevinom i oblikuje prema točki 14. ovog pravila provedbe ili se je smješta na zasebnoj građevnoj čestici kao glavnu građevinu i oblikuje prema uvjetima iz odjeljka “Ostale odredbe”.

Članak 21.

3. smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici i/ ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. na pojedinačnoj građevnoj čestici može se smjestiti jedna glavna građevina i više pomoćnih građevina primarne namjene, koje zajedno čine arhitektonski kompleks b. sadržaji prateće namjene u pravilu se smještaju na zasebnim građevnim česticama c. glavna građevina se smješta kao SS ili pu, a u samo izuzetno ako se radi o rekonstrukciji kod koje drugačiji smještaj nije moguć d. ako se glavna građevina oblikuje kao pu, preporuča se izbjegavati da se naslanja na zgradu na susjednoj građevnoj čestici (izbjegavanje dvojnika na susjednoj međi) e. ulično pročelje glavne građevine smješta se najmanje 5,0 m i najviše 7,0 m uvučeno od regulacijske linije, te ukoliko je glavna građevina uglovnica, drugi građevni pravac utvrđuje se najmanje 3,0 m od druge regulacijske linije. f. SS glavna građevina se smješta najmanje 1,0 m udaljeno od jedne bočne međe vlastite građevne čestice i najmanje 4,0 m udaljeno od suprotne bočne međe vlastite građevne čestice g. pu glavna građevina se smješta na jednoj bočnoj međi vlastite građevne čestice i najmanje 4,0 m udaljeno od suprotne bočne međe vlastite građevne čestice h. glavna građevina se u pravilu smješta najmanje 10,0 m udaljeno od stražnje međe vlastite građevne čestice, osim u posebnim slučajevima kada stražnju među nije moguće jasno odrediti (uglovnica, nepravilni oblik građevne čestice i slično). 4. izgrađenost građevne čestice a. za IG kig je utvrđen je u odjeljku “Ostale odredbe” b. za sve sporne situacije, prema ovom pravilu provedbe kig=0,4 c. kig se obračunava samo za zahvate visokogradnje, a u odnosu na zahvate niskogradnje i infrastrukturu se ne računa.

Članak 21.

5. iskoristivost građevne čestice a. na građevnoj čestici za prizemnicu (tipovi: A1, B1) kis=1,0 b. na građevnoj čestici za katnicu (tipovi: A2, B2) kis=1,2 c. kis se obračunava samo za zahvate visokogradnje, a u odnosu na zahvate niskogradnje i infrastrukturu se ne računa. 6. građevinska (bruto) površina građevina a. najveća dozvoljena vrijednost zbirne građevinske (bruto) površine svih građevina na čestici proizlazi Stranica 160 - Broj 15 “SLužBEnI GLASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” 19. lipnja 2026. iz najveće pripadajuće dozvoljene vrijednosti koeficijenta iskoristivosti građevne čestice i površine građevne čestice, odnosno obračunava se kao njihov međusobni umnožak (GBp=kis x pGČ). 7. visina i broj etaža građevine a. na građevnoj čestici za prizemnicu (tipovi: A1, B1) H=5,0 m, Huk=8,0 m, E=3, Ep=1/po, En=2/p+pk b. na građevnoj čestici za katnicu (tipovi: A2, B2) H=7,0 m, Huk=10,0 m, E=4, Ep=1/po, En=3/p+1K+pk c. na građevnim česticama tip A1 i A2 najviša dozvoljena etaža može se umjesto kao potkrovlje (pk) oblikovati kao uvučeni kat (uk), ukoliko udaljenost do najbliže glavne građevine na susjednim građevnim česticama iznosi najmanje 5,0 m d. bez obzira na tip građevne čestice, najniža dozvoljena etaža glavne građevine može se umjesto kao podrum (po) oblikovati kao suteren (S). 8. veličina građevine koja nije zgrada a. Huk=5,0 m. 9. uvjeti za oblikovanje građevine a. očekuje se da se nove zgrade oblikuju u suvremenom arhitektonskom izričaju, te primjenom metoda energetske učinkovitosti i očuvanja okoliša b. ukoliko je garaža (ili drugi pomoćni prostor)

Članak 21.

predviđena kao integralni dio glavne građevine i oblikovana na način da je ulično pročelje garaže najistureniji dio glavne građevine u odnosu na ulicu, ulično pročelje garaže smatra se uličnim pročeljem cijele građevine. 10. uvjeti za uređenje građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru a. najmanji potrebni broj i oblikovanje pGM utvrđuje se prema normativima iz odjeljka „Ostale odredbe“ b. najmanji udio prirodnog terena na pojedinoj građevnoj čestici iznosi 20% njene površine, pri čemu pojedinačna površina koja ulazi u obračun udjela prirodnog terena ne može biti manja od 10,0 m2 c. na zasebnoj građevnoj čestici dječjeg vrtića obavezno je urediti dječje igralište najmanje površine 60,0 m2 d. gradnja ograda je neobavezna, a ukoliko se predviđa, uobičajeno se je smješta na međe građevne čestice s unutarnje strane, te ovisno o oblikovanju okoliša može biti i više uvučena unutar čestice e. ukupna visina ulične ograde može biti najviše 1,5 m, a puno podnožje najviše 0,5 m, pri čemu otvaranje ulične ograde mora biti predviđeno u smjeru unutrašnjosti građevne čestice f. ograde na međi prema susjednim česticama mogu biti najveće visine 2,0 m, mjereno od niže kote terena susjednih čestica g. ograda može biti predviđena i kao živica, pri čemu ista mora u cijelosti biti unutar vlastite građevne čestice h. nasipi i iskopi terena, potporni zidovi, terase, stube i drugi elementi predviđeni u svrhu uređenja građevne čestice trebaju biti izvedeni na način da se uklope u cjelokupni okoliš ulice, te na način da se onemogući otjecanje oborinskih voda na štetu susjednih zemljišta i građevina.

Članak 21.

11. uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti a. mogućnost kolnog i pješačkog pristupa za osobe smanjene pokretljivosti ispituje se za ambulantu, a dodatno i za druge djelatnosti ukoliko je to utvrđeno kao obavezno posebnim propisom, na način i u obimu na koji to poseban propis zahtijeva. 12. način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu a. kolni priključak i priključci na funkcionalne sustave javne vodoopskrbe i javne odvodnje su obavezni za svaku građevnu česticu b. priključenje na ostale javne sustave komunalne infrastrukture nije obavezno, ali je u tom slučaju projektnim rješenjem potrebno dokazati da građevina koja se projektira nema potrebe za priključenjem na pojedini javni sustav ili iz funkcionalnih razloga ili radi predviđenih alternativnih načina korištenja energije za grijanje, hlađenje, ventilaciju i drugo c. za kolno priključenje i primjenu OIE primjenjuju se odredbe odjeljka “Ostale odredbe”, a za priključenje na ostalu infrastrukturu odredbe odjeljka “Infrastrukturni sustavi”. 13. uvjeti za rekonstrukciju ili uklanjanje postojeće građevine a. rekonstrukcija postojeće glavne građevine vrši se prema uvjetima za novu gradnju iz ovog pravila provedbe 14. pravila provedbe za pomoćne građevine a. H(pom)=3,5 m, Huk(pom)=5,0 m, E(pom)=1/p b. uz SS glavnu građevinu pomoćne građevine se smještaju u ravnini uličnog pročelja ili iza uličnog pročelja glavne građevine ako su predviđene kao prigrađene glavnoj građevini, najmanje 10,0 m uvučeno od regulacijske linije ako su predviđene kao slobodnostojeće, u odnosu na ostale međe vlastite građevne čestice udaljeno najmanje 1,0 m, a u odnosu na susjednu glavnu građevinu udaljeno najmanje 5,0 m c. uz pu i D glavnu građevinu pomoćne građevine se smještaju iza dvorišnog pročelja glavne građevine, u odnosu na među na kojoj je smještena glavna građevina na toj međi ili odmaknuto od nje, u odnosu na ostale međe vlastite građevne čestice udaljeno najmanje 1,0 m, a u odnosu na susjednu glavnu građevinu udaljeno najmanje 5,0 m d. uz uGL glavnu građevinu pomoćne građevine se smještaju iza dvorišnog pročelja glavne građevine, u odnosu na ostale međe vlastite građevne čestice udaljeno najmanje 1,0 m, a u odnosu na susjednu glavnu građevinu udaljeno najmanje 5,0 m.

Članak 21.

15. pravila provedbe za prateće građevine druge namjene a. gradnja prateće građevine na istoj građevnoj čestici uz glavnu građevinu nije dozvoljena u ovom pravilu provedbe 19. lipnja 2026. “SLužBEnI GLASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” Broj 15 - Stranica 161 b. prateća građevina na zasebnoj građevnoj čestici gradi se prema uvjetima za glavnu građevinu, prema točkama 7.do 9. ovog pravila provedbe.
(2) Ostala pravila provedbe za površinu označenu: S-IG3 1. Igrališta na otvorenom (sportska, rekreacijska i dječja), bez obzira da li se predviđaju na zasebnoj građevnoj čestici ili su predviđena kao pomoćne građevine uz glavnu građevinu, trebaju biti najmanje 12,0 m udaljena od najbližeg stambenog prostora na susjednoj građevnoj čestici. 2. Otvoreni bazen treba biti najmanje 6,0 m udaljen od glavne građevine na susjednoj građevnoj čestici. 3. parkiralište, bez obzira da li se nalazi na zasebnoj građevnoj čestici ili na građevnoj čestici druge glavne namjene, oblikuje se prema odredbama za parkirališta iz odjeljka “Ostale odredbe” i “Cestovni promet”.

Članak 22.

Članak 22.
(1) pravila provedbe za površinu označenu: M-IG 1. oblik i veličina građevne čestice i/ili obuhvat zahvata u prostoru a. građevna čestica individualne gradnje (IG); najviše 3 SuC po jednoj građevnoj čestici b. najmanja nova pojedinačna građevna čestica utvrđuje se kao tip A1, A2, B1 ili B2 prema odjeljku “Ostale odredbe”, osim za specifično utvrđene namjene prema ovoj točki c. izuzetno, zahvati rekonstrukcije postojeće ili zamjenska gradnja nove glavne građevine stambene ili stambeno-poslovne namjene mogu se vršiti unutar izgrađenog dijela naselja i na građevnoj čestici najmanje širine ŠGČ=10,0 m i najmanje površine pGČ=600,0 m2 ukoliko se radi o građevini najveće nadzemne etažnosti En=2/p+pk i tipologiji gradnje SS ili pu d. najmanja površina zasebne građevne čestice dječjeg vrtića pGČ=2.500,0 m2 e. najmanja površina zasebne čestice građevne za sportsko-rekreacijske površine i/ili igrališta na otvorenom se ne uvjetuje, a najveća se utvrđuje s 1.500,0 m2 f. najmanja i najveća površina zasebne građevne čestice parka, dječjeg igrališta, zaštitne zelene površine, prometne površine (kolne, pješačke, biciklističke, parkirališta) se ne uvjetuju g. najveća površina građevne čestice na kojoj je glavna građevina poslovne namjene, ambulanta ili dječji vrtić je 1,0 ha h. za građevne čestice s drugim dozvoljenim namjenama glavne građevine, najveća površina se ne uvjetuje i. površina zasebne građevne čestice manje infrastrukturne građevine utvrđuje se prema odjeljku “Ostale odredbe”.

Članak 22.

2. namjena pojedinih građevina na građevnoj čestici ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. glavna građevina na pojedinačnoj građevnoj čestici unutar ovog pravila provedbe u pravilu je zgrada u jednoj ili više utvrđenih namjena prema odjeljku “namjena prostora” b. prema ovom pravilu provedbe, namjena dječji vrtić nije kompatibilna s ni jednom drugom namjenom, odnosno zgrada s namjenom dječji vrtić se na istoj građevnoj čestici ne može kombinirati sa zgradama drugih namjena c. zgrada prateće namjene koju je prema odjeljku “namjena površina” moguće graditi na zasebnoj građevnoj čestici, u odnosu na vlastitu građevnu česticu smatra se glavnom građevinom i za nju se primjenjuju isti uvjeti (za građevni pravac, H, Huk, Ep, En, kig i kis), kao za glavnu građevinu stambene namjene, te je uz nju moguće graditi samo pripadajuće pomoćne građevine, a gradnja prateće građevine druge namjene na istoj građevnoj čestici nije dozvoljena d. u slučaju da se prema posebnom propisu mogu klasificirati kao površine komunalne infrastrukture, građevine niskogradnje (prometne površine, otvorena rekreacijska igrališta i drugo) i druge površine prateće namjene koje nisu građevine (zelene površine i slično) za koje je prema odjeljku “namjena prostora” utvrđena mogućnost gradnje i uređenja na zasebnoj građevnoj čestici, se u odnosu na vlastitu građevnu česticu smatraju glavnom građevinom ili površinom glavne namjene, a moguće ih je i međusobno kombinirati na istoj građevnoj čestici e. ukoliko se ne radi o komunalnoj infrastrukturi, građevine niskogradnje (prometne površine, prvenstveno parkirališta, trgovi i slično), mogu se graditi i uređivati na zasebnoj čestici koja neposredno graniči s građevnom česticom glavne građevine u čijoj su funkciji, ukoliko su čestice i glavne i prateće građevine obuhvaćene istim (jedinstvenim) obuhvatom zahvata u prostoru f. manju infrastrukturnu građevinu može se smjestiti unutar građevne čestice glavne građevine druge namjene u kom slučaju se smatra pomoćnom građevinom i oblikuje prema točki 14. ovog pravila provedbe ili se je smješta na zasebnoj građevnoj čestici kao glavnu građevinu i oblikuje prema uvjetima iz odjeljka “Ostale odredbe”.

Članak 22.

3. smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici i/ ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. na pojedinačnoj građevnoj čestici obavezno je smjestiti jednu glavnu građevinu, a moguće je dodatno smjestiti najviše jednu prateću građevinu druge namjene i više pomoćnih građevina b. sadržaj prateće namjene smješta se unutar glavne građevine i/ili unutar prateće građevine, u oba slučaja kao zasebna samostalna uporabna cjelina (SuC) c. izuzetno, dječji vrtić se može graditi samo kao glavna građevina na zasebnoj građevnoj čestici, uz kojeg se na istoj građevnoj čestici mogu graditi samo pomoćne građevine d. glavna građevina se smješta kao SS ili pu, a u samo izuzetno ako se radi o rekonstrukciji kod koje drugačiji smještaj nije moguć e. ako se glavna građevina oblikuje kao pu, preporuča se izbjegavati da se naslanja na zgradu na susjednoj građevnoj čestici (izbjegavanje dvojnika na susjednoj međi) Stranica 162 - Broj 15 “SLužBEnI GLASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” 19. lipnja 2026. f. obavezni građevinski pravac utvrđuje se na regulacijskoj liniji za glavnu građevinu koja se rekonstruira, gradi kao zamjenska ili interpolira unutar uličnog niza u kojem su susjedne glavne građevine izvedene s uličnim pročeljem na regulacijskoj liniji, pri čemu se u slučaju uglovnice obavezni građevinski pravac uvjetuje samo u odnosu na jednu od dvije regulacijske linije, a smještaj uličnog pročelja na drugu regulacijsku liniju je opcionalan g. u uličnom nizu, unutar kojega građevinski pravac uobičajeno odstupa od regulacijske linije, ulično pročelje glavne građevine smješta se najmanje 5,0 m i najviše 7,0 m uvučeno od regulacijske linije, te ukoliko je glavna građevina uglovnica, drugi građevni pravac utvrđuje se najmanje 3,0 m od druge regulacijske linije.

Članak 22.

h. SS glavna građevina se smješta najmanje 1,0 m udaljeno od jedne bočne međe vlastite građevne čestice i najmanje 4,0 m udaljeno od suprotne bočne međe vlastite građevne čestice i. pu glavna građevina se smješta na jednoj bočnoj međi vlastite građevne čestice i najmanje 4,0 m udaljeno od suprotne bočne međe vlastite građevne čestice j. glavna građevina se u pravilu smješta najmanje 10,0 m udaljeno od stražnje međe vlastite građevne čestice, osim u posebnim slučajevima kada stražnju među nije moguće jasno odrediti (uglovnica, nepravilni oblik građevne čestice i slično). 4. izgrađenost građevne čestice a. za IG kig je utvrđen je u odjeljku “Ostale odredbe” b. za sve sporne situacije, prema ovom pravilu provedbe kig=0,4. c. kig se obračunava samo za zahvate visokogradnje, a u odnosu na zahvate niskogradnje i infrastrukturu se ne računa. 5. iskoristivost građevne čestice a. na građevnoj čestici za prizemnicu (tipovi: A1, B1) kis=1,0 b. na građevnoj čestici za katnicu (tipovi: A2, B2) kis=1,2 c. kis se obračunava samo za zahvate visokogradnje, a u odnosu na zahvate niskogradnje i infrastrukturu se ne računa. 6. građevinska (bruto) površina građevina a. najveća dozvoljena vrijednost zbirne građevinske (bruto) površine svih građevina na čestici proizlazi iz najveće pripadajuće dozvoljene vrijednosti koeficijenta iskoristivosti građevne čestice i površine građevne čestice, odnosno obračunava se kao njihov međusobni umnožak (GBp=kis x pGČ). 7. visina i broj etaža građevine a. na građevnoj čestici za prizemnicu (tipovi: A1, B1)

Ostali akti u ovom izdanju (72)