Odluka o donošenju procjene rizika od velikih nesreća za Općinu Vratišinec
Važenje nije potvrđeno. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
Stranica 194
Članak 4.
Stranica 194 - Broj 14 “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” 12. lipnja 2026. Slika 22: Karta potresnog područja RH s povratnim razdobljem od 475 godina vršno ubrzanje tla mCs stupanj (jedinica potresa (m/s2) gravitacijskog ubrzanja, g) VI. 0,59-0,69 (0,06-0,07)g VII. 0,98-1,47 (0,10-0,15)g VIII. 2,45-2,94 (0,25-0,30)g IX. 4,91-5,40 (0,50-0,55)g Izvor: RGn fakultet u žrtve potresa ubrajamo plitko, srednje i duboko zatrpane osobe. plitko zatrpane osobe – moguće spašavanje uporabom lake opreme za spašavanje bez specijalnih radova i građevinskih strojeva. Duboko zatrpane osobe - osobe koje je moguće spasiti Izvor: pMF Zagreb – geofizički odsjek, 2012.god. Kartom su prikazana potresom prouzročena horizontalna poredbena vršna ubrzanja (a ) površine temeljnog tla tipa A čiji gR se promašaj tijekom bilo kojih 50 godina očekuje s vjerojatnošću od 10% promašaja. Svakom događaju može se pridružiti propisana karta potresnih područja koja pokazuje potresom prouzročena horizontalna poredbena vršna ubrzanja (a ), površine temeljnog gR tla, tipa A (čvrsta stijena). povratna razdoblja koriste se za procjenu ukupnog broja potresa koji se mogu očekivati u nekom dužem vremenskom periodu, ali ne može se procijeniti vrijeme u kojem će se dogoditi. potresi su razdijeljeni po poissonovoj razdiobi te njihovo događanje na određenom mjestu nema pravilnosti te potresi nisu međusobno zavisni po vremenu nastanka. Međuovisnost brzine kretanja vršnog ubrzanja tla i stupnja potresa prema MCS ljestvici prikazana je u tablici numeričkih vrijednosti.
Članak 4.
Tablica 99: prikaz veze opisanog MCS stupnja te pripadajuće numeričke vrijednosti vršnog ubrzanja naziv Opis potresa potresa Slike padaju sa zida, ormari se prevrću i pomiču. jak ljudi bježe na ulicu. Ruše se dimnjaci, crjepovi padaju s krova, kućni vrlo jak zidovi pucaju. Slabije građene kuće se ruše, a jače građene oštećuju. razoran Tlo puca. Kuće se teško oštećuju i ruše. nastaju velike pustošni pukotine, klizišta i odroni zemlje. unutar 20 sati specifičnim radovima, specijalnom opremom i građevinskim strojevima (specijalizirana jedinica za spašavanje iz ruševina). plitko i srednje zatrpane osobe nakon intervencija snaga civilne zaštite možemo smatrati preživjelim (srednje i teško ranjene osobe), dok duboko zatrpane osobe u velikom postotku smatramo poginulim osobama. Tablica 100: Moguće posljedice potresa jačine VI°, VII° i VIII° MCS ljestvice stupanj u intenziteta potresa građevine m A./ na mnogim građevinama (20-50%) od neobrađenog kamena, seoskim građevinama i građevinama od nepečene opeke i nabijene gline, oštećenja 1. stupnja (lagana oštećenja) – sitne pukotine u žbuci i otpadanje manjih u komada žbuke. na pojedinim građevinama (10%) oštećenja 2. stupnja (umjerena VI° oštećenja) – male pukotine u zidovima, Oštećenja otpadanje većih komada žbuke, klizanje građevina krovnog crijepa, pukotine u dimnjacima i otpadanje dijelova dimnjaka. B./ na pojedinim građevinama (10%) od pečene opeke, građevinama od krupnih blokova te one izgrađene od prirodnog tesanog kamena i one s drvenom konstrukcijom, oštećenja 1. stupnja (lagana oštećenja) – sitne pukotine u žbuci i otpadanje manjih komada žbuke.
Članak 4.
činci i efekti potresa na: aterijalna dobra Okoliš ljude Mala zvona mogu zvoniti. Domaće rijetkim životinje bježe iz Trešnju osjete svi slučajevima može se nastambi. u pojedinim ljudi unutar građevina razbiti posuđe i drugi slučajevima u i na otvorenom. stakleni predmeti. vlažnom tlu moguće ljudi u građevinama Knjige padaju s su pukotine šire od se uplaše i bježe na polica. Moguće je 1 cm. primjećuju se otvoreno. pojedinci pomicanje teškog promjene izdašnosti gube ravnotežu. namještaja. izvora i razine vode u zdencima. 12. lipnja 2026. “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” Broj 14 - Stranica 195 A./ na mnogim građevinama (20-50%) od neobrađenog kamena, seoskim građevinama, i građevinama od nepečene opeke i nabijene gline, oštećenja 3. stupnja (teška oštećenja) široke i duboke pukotine u zidovima, rušenje dimnjaka. na pojedinim građevinama (10%), oštećenja 4. stupnja (razorna oštećenja) – otvori u zidovima, rušenje dijelova zgrade, razaranje veza među pojedinim dijelovima građevine, rušenje unutrašnjih zidova i zidova ispune. B./ na mnogim građevinama (20- 50%) VII° od pečene opeke, građevinama od krupnih Oštećenja blokova i montažnim građevinama te one građevina izgrađene od prirodnog tesanog kamena i one s drvenom konstrukcijom, oštećenja 2.stupnja (umjerena oštećenja) -manje pukotine u zidovima, otpadanje većih komada žbuke, klizanje krovnog crijepa, pukotine u dimnjacima i otpadanje dijelova dimnjaka. C./ na mnogim građevinama (20- 50%) s armiranobetonskim i čeličnim skeletom, krupnopanelnim građevinama i dobro građenim drvenim građevinama, oštećenja 1. stupnja (lagana oštećenja) - sitne pukotine u žbuci i otpadanje manjih komada žbuke.
Članak 4.
A./ na mnogim građevinama (20 – 50%) od neobrađenog kamena, seoskim građevinama i građevinama od nepečene opeke i nabijene gline, oštećenja 4. stupnja (razorna oštećenja) – otvori u zidovima, rušenje dijelova građevine, razaranje veza među pojedinim dijelovima građevine, rušenje unutrašnjih zidova i zidova ispune. na pojedinim građevinama (10%), oštećenja 5. stupnja (potpuno rušenje) – potpuno rušenje građevina. B./ na mnogim građevinama (20 – 50%), od pečene opeke, građevina od krupnih blokova te one izgrađene od prirodnog tesanog kamena i one s drvenom konstrukcijom, oštećenja 2. stupnja (teška VIII° oštećenja) – široke i duboke pukotine u Razorna pojedinim građevinama (10%), oštećenja oštećenja 4. stupnja (razorna oštećenja) – otvori građevina u zidovima, rušenje dijelova građevine, razaranje veza među pojedinim dijelovima građevine, rušenje unutrašnjih zidova i zidova ispune. C./ na mnogim građevinama (20 – 50%) s armiranobetonskim i čeličnim skeletom, krupnopanelnim građevinama i dobro građenim drvenim građevinama, oštećenja 1. stupnja (umjerena oštećenja) – manje pukotine u zidovima, otpadanje većih komada žbuke, klizanje krovnog crijepa, pukotine u dimnjacima i otpadanje dijelova dimnjaka. na pojedinim građevinama (10%), oštećenja 3. stupnja (teška oštećenja) – široke i duboke pukotine u zidovima, rušenje dimnjaka. Zvone velika zvona. na površini vode stvaraju se valovi, voda se zamuti od izdizanja mulja. Razina vode u zdencima se mijenja, kao i izdašnost izvora. u pojedinim ljudi se prestraše slučajevima stvaraju i bježe u panici na Moguće je se novi, ili nestaju otvoreno. Mnogi pomicanje teškog postojeći izvori se teško održavaju namještaja vode. pojedini na nogama. Trešnju slučajevi klizišta osjete osobe koje se na pješčanim ili voze u automobilu.
Članak 4.
šljunčanim obalama rijeka. u pojedinim slučajevima odroni na cestama na strmim kosinama. Mjestimično pukotine u cestama i kamenim zidovima. ponegdje se lome grane stabala. Dolazi do odrona u udubljenima i na nasipima cesta sa Teži namještaj strmim nagibom. ponekad se pukotine u tlu pomiče. neke dosežu i nekoliko Opći strah i viseće svjetiljke su centimetara. Voda panika. Trešnja oštećene. Kipovi u jezerima se se osjeća jako i u i spomenici se muti. Stvaraju se automobilima koji pomiču. nadgrobni novi bazeni vode. su u pokretu. kameni se prevrću. ponekad se presušeni Ruše se kamene zdenci pune ograde i zidovi. vodom ili postojeći presušuju. u mnogim slučajevima mijenja se izdašnost izvora i razina vode u zdencima. Stranica 196 - Broj 14 “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” 12. lipnja 2026. 6.9.3. prikaz utjecaja potresa na kritičnu infrastrukturu (ki) posljedice potresa mogu obuhvatiti sva područja društvene i gospodarske djelatnosti stanovništva te značajno utjecati na lokalno upravljanje, stanovništvo, materijalna i kulturna dobra te okoliš. Treba imati na umu da u slučaju potresa ne dolazi do jednake zahvaćenosti cijelog područja Općine. najveće štete bit će vidljive na dijelovima gušće naseljenosti područja Općine. Zbog utjecaja na kritičnu infrastrukturu i strateške objekte treba istaknuti sljedeće posljedice: - izravna oštećenja prometnica zbog podrhtavanja tla ili njihova neprohodnost, zbog pucanja asfaltnog sloja ili nastanka većih pukotina, mogu otežati prometnu povezanost Općine sa susjednim jedinicama lokalne samouprave te usporiti potrebne radnje neposredno nakon potresa (spašavanje, evakuacija, odvoz građevinskog otpada i sl.), - prekidi u telekomunikacijskoj mreži mogu stanovništvu i hitnim službama otežati komunikaciju, a oštećenja strujne mreže i komunalne infrastrukture mogu usporiti radove hitnih službi i povećati osjećaj nesigurnosti stanovništva.
Članak 4.
utjecaj sektor Komunikacijska i informacijska tehnologija (elektroničke komunikacije, prijenos podataka, X informacijski sustavi, pružanje audio i audiovizualnih medijskih usluga) promet (cestovni, željeznički, zračni, pomorski i X promet unutarnjim plovnim putevima) Zdravstvo (zdravstvena zaštita, proizvodnja, X promet i nadzor nad lijekovima) Vodno gospodarstvo (regulacijske i zaštitne X vodne građevine i komunalne vodne građevine) Hrana (proizvodnja i opskrba hranom i sustav X sigurnosti hrane, robne zalihe) Financije (bankarstvo, burze, investicije, sustavi X osiguranja i plaćanja) proizvodnja, skladištenje i prijevoz opasnih X tvari (kemijski, biološki, radiološki i nuklearni materijali) Javne službe (osiguranje javnog reda i mira, X zaštita i spašavanje, hitna medicinska pomoć) X nacionalni spomenici i vrijednosti 6.9.4. kontekst – potres prema podacima koji su prikazani Kartom potresnih područja Republike Hrvatske za povratni period, provedbeno vršno ubrzanje tla tipa A s vjerojatnosti promašaja 10% u 10 godina, za povratno razdoblje od 95 godina, izraženo u jedinicama gravitacijskog ubrzanja (g) iznosi 0,06 g, što je jednako potresu jačine VI° MCS. prema podacima koji su prikazani Kartom potresnih područja Republike Hrvatske za povratni period, provedbeno vršno ubrzanje tla tipa A s vjerojatnosti promašaja 10% u 50 godina, za povratno razdoblje od 475 godina, izraženo u jedinicama gravitacijskog ubrzanja (g) iznosi 0,14 – 0,16 g, što je jednako potresu jačine VII° MCS.
Članak 4.
Slika 23: Karta potresnih područja ja povratni period od 95 god. za Međimursku županiju Izvor: Izvor: pMF Zagreb – geofizički odsjek, 2012.god. Slika 24: Karta potresnih područja ja povratni period od 475 god. za Međimursku županiju Izvor: Izvor: pMF Zagreb – geofizički odsjek, 2012.god. Općina u svojem sastavu obuhvaća ukupno 2 naselja, točnije naselje Vratišinec, Gornji Kraljevec te zaselak Remis na površini od 15,95 km2 s ukupno 1.984 stanovnika. Gustoća naseljenosti Općine Vratišinec iznosi 124,38 st/km2. na području Općine nalazi se ukupno 689 stanova od kojih je stalno nastanjeno 561. Stambene građevine na području Općine građene su kao obiteljske kuće prizemnice ili jednokatnice te nekoliko građevina maksimalne visine E=p+2k+pk. naročito velika oštećenja očekuju se u dijelovima naselja starije gradnje gdje bi rušenje objekata uzrokovalo neprohodnost ulica (s obzirom na njihov u širinu), a što bi kao posljedicu imalo otežano raščišćavanje i spašavanje unesrećenih. Za podjelu objekata po kategorijama navodi se klasična podjela oštećenja zgrada koja se temelji na Europskoj makro seizmičkoj ljestvici EMS – 98. podjela obuhvaća kategorije oštećenja od I do V te se pomoću nje utvrđuje i intenzitet potresnog djelovanja. 6.9.5. uzrok pojave potresa potresi se s obzirom na vjerojatnost pojavljivanja mogu vezati za određeni povratni period. Karte za povratne periode rade se unatrag 50, 100, 500, 1000 i 10 000 godina. Europski propisi za utjecaj potresa na građevinama Eurocade 8, koriste 12. lipnja 2026. “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” Broj 14 - Stranica 197 povratna razdoblja od 95 i 475 godina. potres je endogeni proces do kojeg dolazi uslijed pomicanja tektonskih ploča, a posljedica je podrhtavanje Zemljine kore zbog oslobađanja velike količine energije. Oslobađanje energije tijekom potresa objašnjava teorija elastičnog odraza, odnosno stijene na desnoj strani rasjeda relativno se pomiču u odnosu na stijene s druge strane što uzrokuje savijanje, odnosno deformaciju. Magnituda i jakost (intenzitet) su mjere koje opisuju potres. Magnituda potresa predstavlja energiju koja je oslobođena prilikom potresa, a izražava se stupnjevima Richterove ljestvice, vrijednosti od 0 do 9. Intenzitet potresa ovisi o više čimbenika kao što su količina oslobođene energije, dubina hipocentra, udaljenosti epicentra i građi Zemljine kore. njegovo djelovanje može se iskazati pomoću Mercalli-Cancani-Siebergove ljestvice koja ima 12 stupnjeva, a temelji se na razornosti i posljedicama potresa. S obzirom na dubinu hipocentra, odnosno žarišta potresi se dijele u tri grupe, plitki (0-70 km), srednji (70- 350 km) te duboki (350-700 km). Svi potresi na području Republike Hrvatske ubrajaju se u red plitkih potresa. Znanstvena istraživanja radi prognoziranja potresa provode se u mnogim državama svijeta, osobito u Japanu, SAD-u i Rusiji, no usprkos istraživanjima, do danas ni jedan potres nije pretkazan znanstvenim metodama.
Članak 4.
• Vrste potresa prema nastanku: - tektonski potresi (90% slučajeva) – do kojih dolazi tektonskim gibanjem, tektonski potresi su najjači i zahvaćaju veća područja, a zone tektonskih potresa vezane su uz gibanja litosfernih ploča i do njih dolazi zbog subdukcije ili širenja morskog dna, - vulkanski potresi (7% slučajeva) – izazvani su vulkanskom aktivnošću, - urušni (kolapsni) potresi (3% slučajeva) – nastaju urušavanjem materijala koji nadsvođuje podzemne šupljine ili odronom kamenja i klizanjem terena, najslabiji su i najmanjeg su dometa, - umjetni – izazvani klasičnim eksplozivom (vrlo slabi) te oni izazvani nuklearnim eksplozijama (snažni). 6.9.5.1. razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći uslijed potresa potres nastaje u unutrašnjosti Zemlje te to mjesto nazivamo žarište ili hipocentar. Mjesto na površini Zemlje gdje se potres najjače osjeti zove se epicentar. Zbog posebnih svojstava vrijeme nastanka potresa ne može predvidjeti s razumnom sigurnošću, zato se potresna opasnost ublažava isključivo prevencijom. Jedina razumna zaštita od potresa je gradnja objekata u skladu s potresnom opasnošću. potresi ne pokazuju nikakvu periodičnost pojavljivanja, niti se događaju po nekom određenom pravilu. postoji mogućnost pojave jednog jačeg potresa kojeg ne slijedi gotovo ni jedan ili ga slijedi vrlo mali broj naknadnih potresa. Drugdje se nakon jačeg potresa događa u kraćem ili duljem vremenskom intervalu velik broj naknadnih potresa, negdje su ti naknadni potresi svi slabiji od glavnog, a negdje se dogodi da naknadni bude jači od prvotnog.
Članak 4.
6.9.5.2. Okidač koji je uzrokovao veliku nesreću uslijed potres unutarnji procesi uzrokovani su konvekcijskim gibanjima u unutrašnjosti Zemlje, koja su posljedica toplinske energije Zemlje i odgovorni su za kretanje oceanskih i kontinentalnih ploča. ploče se mogu međusobno primicati, razmicati ili kliziti jedna uz drugu, a granice između ploča područja su izražene tektonske aktivnosti. na kontaktima ploča oslobađa se golema količina energije, koja uzrokuje deformacije stijena i nastanak potresa. unutarnji procesi utječu na kretanje masa u zemljinoj unutrašnjosti i na formiranje tektonskih pokreta, koji djeluju kao okidač za nastanak potresa. RH se nalazi na Euroazijskoj ploči koja je litosferna ploča te obuhvaća Euroaziju (kontinentalnu masu koja se sastoji od Europe i Azije, bez Indijskog potkontinenta, Arapskog poluotoka i područja istočno od lanca Verhojansk u istočnome Sibiru). na zapadu se proteže sve do Srednjoatlantskog hrpta. 6.9.6. Događaj s najgorim mogućim posljedicama – potres u slučaju potresa od VII° MCS i više, objekti (transformatorske stanice, dalekovodi) pretrpjeli bi manja oštećenja. nakon potresa djelatnici HEp-a operator distribucijskog sustava d.o.o. – Elektra Čakovec postupit će po vlastitom planu zaštite i spašavanja od potresa. prekid dobave električnom energijom za naselja u Općini može biti uzrokovan rušenjem transformatorskih stanica i dalekovoda. na navedenom području ne očekuju se potresi jači od VII° MCS. u slučaju razornog potresa za očekivati je pucanje cjevovoda i vodosprema što bi uzrokovalo dugotrajan prekid opskrbom vodom naseljima na području Općine.
Članak 4.
pucanje cjevovoda, prekidi vodovodne infrastrukture mogu značajno i na više dana ugroziti opskrbu pitkom vodom, a u hladnom zimskom periodu sa snijegom, i značajno produžiti vremena za popravak. procijenjeni intenzitet potresa mogućeg u području Općine imat će vidljive primarne posljedice na skladišne kapacitete individualnih poljoprivrednih gospodarstava, jer su isti najčešće građeni kao pomoćne građevine bez primjene protupotresnih mjera i slabije se održavaju te brojne sekundarne posljedice u proizvodnji (nedostatak potrebne radne snage za proizvodnju, skladištenje, obradu, preradu i distribuciju, apatija i nemotiviranost stanovništva zbog gubitaka bližnjih, materijalnih šteta i neizvjesnosti za budućnost, i slično). procijenjeni intenzitet potresa u području Općine imao bi velike posljedice i zahtjeve prema sustavu Javnog zdravstva, kako u pogledu primarnih (zbrinjavanje ranjenih, traumatiziranih) tako i sekundarnih potreba (sprečavanje zaraza i epidemija, DDD). Značajna pomoć bila bi potrebna iz okolnih urbanih centara ili, ukoliko su i isti obuhvaćeni potresom, iz udaljenijih dijelova države. potres očekivanog intenziteta može značajno oštetiti infrastrukturu, osobito kablove, a u periodu velikih hladnoća oštećenja će biti obimnija (krutost i krtost materijala, osobito optičkih kabela). prekidima vodova fiksne mreže narušio bi se radni režim mobilne mreže, osim kod operatera koji je povezan RR linkom. Interventne i mobilne ekipe operatera (HT i drugi) imaju više pokretnih baznih stanica koje se komutiraju radioputem te bi sustav pokretne telefonije bio uspostavljen u roku od 6-18 sati.
Članak 4.
u slučaju potresa od VII° MCS ljestvici moglo bi doći do mjestimičnih pukotina u cestama te odrona cesta na strmim kosinama što bi u konačnici moglo ugroziti prohodnost određenih cestovnih pravaca. potres očekivanog intenziteta uzrokuje i veće dilatacije tla te lomove potporne infrastrukture ceste. naselja su višestruko (redundantno) povezana prometnicama, što bi otežalo promet i pristup istima. nastaje potreba za angažiranjem građevinske mehanizacije radi osiguranja prohodnosti prometnica, kao i angažiranje DVD - ova i sustava CZ. Stranica 198 - Broj 14 “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” 12. lipnja 2026. Specifičnost pojave potresa očituje se u tome da nastaje iznenada, nije ju moguće predvidjeti, a ni na koji način spriječiti. Važno je da se brzo reagira u tom trenutku kada potres nastane te da se u što kraćem mogućem roku sanira nastala šteta, kako se ne bi izazvale daljnje povrede i štete. Tablica 101: prikaz mogućih šteta uslijed potresa vrsta štete pokazatelj 1. Direktne Šteta na pokretnoj i nepokretnoj imovini štete Šteta na sredstvima za proizvodnju i rad Štete na javnim zgradama ustanovama koje ne spadaju pod druge kriterije Trošak sanacije, oporavka, asanacije te srodni troškovi Troškovi spašavanja, liječenja te slični troškovi Gubitak dobiti Gubitak repromaterijala 2. indirektne Izostanak radnika s posla (potrebno je štete procijeniti trošak izostanka s posla) Gubitak poslova i prestanak poslovanja (potrebno je procijeniti trošak) Gubitak prestiža i renomea (potrebno je procijeniti trošak)
Članak 4.
nedostatak radne snage (potrebno je procijeniti trošak) pad prihoda pad proračuna • procjena štete na stambenom fondu na području Općine (potres VIII° MCS vršnog ubrzanja 2,94 m/s2) - potres jačine VII° MCS ljestvice je pogodio Općinu Vratišinec, - akceleracija koja odgovara VII° potresa iznosi 1,47 m/ s2 i jednaka je na cijelom području, - trajanje potresa je 15 sekundi, - ukupan broj stanovnika je 1.673 - ukupan broj stambenih jedinica je 689, - u cilju sagledavanja mogućih šteta korišten je proračun koji određuje štete na objektima po kategorijama gradnje, broj ranjenih i poginulih, količinu građevinskog otpada koji bi nastao kod potresa VII° MCS, površinu zemljišta potrebnu za deponiranje tolike količine otpada, potrebnu mehanizaciju za uklanjanje količine od 20% otpada koliko je u prva dva dana potrebno ukloniti zbog spašavanja zatrpanih osoba, - u trenutku potresa svi se stanovnici nalaze u stambenim zgradama. • podjela objekata prema kategoriji gradnje: i – zidane zgrade (zgrade zidane do 1940. godine), što znači da su objekti građeni uglavnom od cigle vezane žbukom te sa stropovima od drvenih greda i nešto armiranobetonskih, ali bez horizontalnih i vertikalnih serklaža, ii – zidane zgrade s armiranobetonskim serklažama (od 1945-tih godina do 1960-tih godina), iii – armiranobetonske skeletne zgrade (od 1960-tih godina do danas), iv – zgrade sa sustavom armiranobetonskih nosivih zidova (od 1960-tih godina do danas), v – skeletne zgrade s armiranobetonskim nosivim zidovima (od 1960-tih godina do danas).
Članak 4.
podaci za područje Općine koji bi klasificirali sve izgrađene stambene objekte prema navedenoj podjeli još ne postoje. kako bi se dobio približan postotni udio stambenih objekata po pojedinim tipovima, korišteni su podaci o vremenu gradnje građevina na području Republike Hrvatske prema popisu stanovništva iz 2011.god. 40% zidane zgrade Tip I 40% zidane zgrade s armirano betonskim serklažama Tip II (od 1945-tih godina do 1960-tih godina) 10% armiranobetonske skeletne zgrade Tip III (od 1960-tih godina do danas) 5% zgrade sa sustavom armiranobetonskih nosivih zidova Tip IV (od 1960-tih godina do danas) 5% skeletne zgrade s armiranobetonskim nosivim zidovima Tip V (od 1960-tih godina do danas). • u kategoriju I (zidane zgrade) svrstano je 40% objekata ili 276 zidana objekta stare jezgre izgrađene do 1940.godine - 8% ili 22 objekata neće imati nikakvih oštećenja - 10% ili 27 objekata imat će neznatna oštećenja i 6% građevinske štete - 40% ili 111 objekata imat će umjeren stupanj oštećenja i 20% građevinske štete - 35% ili 97 objekata imat će jaka oštećenja i 40% građevinske štete - 4% ili 11 objekata imat će totalni stupanj oštećenja i 62% građevinske štete - 3% ili 8 objekta bit će srušeno uz 100% građevinske štete • u kategoriju II (zidane zgrade s armiranobetonskim serklažama) svrstano je 40% ili 276 objekata. To su zgrade zidane u šezdesetim godinama, pa do devedesetih godina. - 50% ili 138 objekata neće doživjeti nikakva oštećenja - 25% ili 69 objekata će imati neznatan stupanj oštećenja uz 6% građevinske štete - 23% ili 63 objekta će imati umjereni stupanj oštećenja uz 20% građevinske štete - 2% ili 6 objekta će imati jaka oštećenja uz 40% građevinske štete • u kategoriju III (armiranobetonske skeletne zgrade)
Članak 4.
svrstano je 10% ili 69 objekata - 37% ili 26 objekta neće doživjeti nikakva oštećenja - 25% ili 17 objekata će doživjeti neznatna oštećenja uz 6% građevinske štete - 33% ili 23 objekata će imati umjeren stupanj oštećenja uz 20% građevinske štete - 2% ili 1 objekt će imati jaka oštećenja uz 40% građevinske štete - 2% ili 1 objekt će imati totalna oštećenja uz 62% građevinske štete - 1% ili 1 objekt bit će srušeno uz 100% građevinske štete 12. lipnja 2026. “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” Broj 14 - Stranica 199 • u kategoriju IV (sustav armiranobetonskih nosivih zidova) svrstano je 5% ili 34 objekata - 5% ili 2 objekta neće doživjeti nikakva oštećenja - 70% ili 24 objekata će doživjeti neznatna oštećenja uz 6% građevinske štete - 25% ili 8 objekata će imati umjeren stupanj oštećenja uz 20% građevinske štete Tablica 102: p • u kategoriju V (skeletne zgrade s armiranobetonskim nosivim zidovima) svrstano je 5% ili 34 objekata - 30% ili 10 objekta neće doživjeti nikakva oštećenja - 50% ili 17 objekta će doživjeti neznatna oštećenja uz 6% građevinske štete - 20% ili 7 objekata će imati umjeren stupanj oštećenja uz 20% građevinske štete rikaz stupnjeva oštećenja po kategorijama te nastale građevinske štete pri potresu VII° MCS stupanj I II III oštećenja nikakvo 22 138 26 neznatno 27 69 17 umjereno 111 63 23 jako 97 6 1 totalno 11 - 1 rušenje 8 - 1 • prognoza broja žrtava prilikom potresa jačine VII° MCS vršnog ubrzanja 1,47 m/s2 u žrtve potresa ubrajamo plitko, srednje i duboko zatrpane osobe. plitko zatrpane osobe - moguće spašavanje uporabom lake opreme za spašavanje bez specijalnih radova i građevinskih strojeva. Duboko zatrpane osobe - osobe koje je moguće spasiti unutar 20 sati specifičnim radovima, specijalnom opremom i građevinskim strojevima (specijalizirana jedinica za spašavanje iz ruševina). Broj plitko i srednje zatrpanih osoba izračunava se prema formuli (1), a broj duboko zatrpanih osoba prema formuli (2).
Članak 4.
gdje je: BpSZ - broj plitko i srednje zatrpanih osoba, BDZ - broj duboko zatrpanih osoba, A - ukupan broj osoba koje žive na nekom području, kategorija građevina/objekata kategorija I II III poginuli 0 0 0 Ranjeni 0 0 6 Zatrpani 0 0 8 ukupnO: 0 0 14 • procjena količine građevinskog otpada uslijed potresa jačine VII° MCS vršnog ubrzanja 1,47 m/s2 Količina građevinskog otpada nastalog urušavanjem važna je da bi se dimenzioniralo i odredilo područje gdje će taj građevinski otpad biti privremeno pohranjen. Količina otpada će se proračunati metodom koju upotrebljava uS Army Corps of Engineers (uSACE)2. proračunom je utvrđeno da će u Općini doći do potpunog rušenja i totalnog oštećenja 21 objekta. 2 USACE vidi FEMA IS-632 ukupno građevinska IV V stambenih šteta% jedinica 2 10 0,00 198 24 17 6,00 154 8 7 20,00 212 - - 40,00 104 - - 62,00 12 - - 100,00 9 B - postotak zastupljenosti zgrada određenog konstruktivnog sustava u ukupnom broj stambenih zgrada određene gradske zone, C - postotak zastupljenosti zgrada određenog konstruktivnog sistema prema stupnjevima oštećenja za određeni intenzitet procesa u donosu prema ukupnom broju zgrada tog sustava, D - postotak plitko i srednje zatrpanih za j-to oštećenje u i-tom konstruktivnom sustavu, E - postotak duboko zatrpanih za j-to oštećenje u i-tom konstruktivnom sustavu. • Izračunom je dobiven ukupan broj plitko i srednje zatrpanih i duboko zatrpanih osoba: - 8 plitko zatrpanih osoba, - 12 srednje zatrpanih osoba, - 30 duboko zatrpanih osoba.
Članak 4.
• Od kojih: - ukupno ranjeno 42 osoba, - ukupno poginulih 7 osobe. Tablica 103: prikaz stupnjeva oštećenja s brojem ugroženih stanovnika pri potresu jačine VIII° MCS ukupno stanovnika IV V i – v 1 5 6 6 31 43 12 30 50 19 66 99 uglavnom se radi o većim objektima stare jezgre, odnosno objektima sagrađenima do 1940-ih godina prošlog stoljeća. Jedan prizemni objekt prosječnih gabarita 8 m l* 8 m W * 6 m H ima: (l* W* H) / 0,02831685 / 27 = -------------- 0,7645549 m3 * 0,33 = ------------- m3 građevinskog otpada pa prema izračunu proizlazi da jedan objekt ima: (8*8*6)/ 0,02831685 /27 = 502,25 * 0,7645549* 0,33 = 126,72 m3 otpada u prosjeku. Stranica 200 - Broj 14 “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” 12. lipnja 2026. ukupna količina građevinskog otpada nastala rušenjem 21 objekata iznosi 2.706,61 m3. Od ove količine uSACE predviđa da će 30% biti drvena građa koja se kasnije može lako reciklirati. Od ostalih 70% predviđa se da je: - 42% gorivi materijal koji zahtijeva sortiranje, - 43% građevinski otpad (kamen, beton, žbuka), - 15% metal. prema tome, urušavanjem 21 zgrada starije gradnje, pri čemu će nastati ukupno 17.075,66 m3 građevinskog otpada, nastaje: - 811,98 m3 otpada drvene građe, - 795,74 m3 otpada gorivog materijala, - 814,69 m3 građevinskog otpada, - 284,19 m3 metalnog otpada. Za sav gore navedeni otpad potrebno je predvidjeti područje za privremeno deponiranje veličine 1.095,33 m2. područje treba odrediti te u sljedećoj reviziji prostornog plana ucrtati u kartografe.
Članak 4.
• procjena građevinske mehanizacije i ljudstva za otklanjanje posljedica potresa jačine VII° MCS vršnog ubrzanja 1,47 m/s2 procjena građevinske mehanizacije i broja ljudstva potrebnog za uklanjanje dijela ruševina u prva dva dana spašavanja nakon potresa: - nakon katastrofalnog potresa potrebno je u vrlo kratkom roku reagirati kako bi se spasili ljudski životi, iz spasilačke prakse3 poznato je da se najviše života spasi u prvih šest sati nakon potresa, dok se još uvijek ljudski životi mogu spasiti unutar 48 sati nakon potresa, zbog toga se i procjena potrebne mehanizacije i broja spasitelja računa za ovaj period - u prvih 24 sata ukloni se približno 20% građevinskog otpada (162,40 m3) od ukupne količine otpada koji je nastao rušenjem (tih 20% otpada odnosi se na otpad koji se uklanja zbog spašavanja zatrpanih) - svaki kamion kiper kapaciteta 10 m3 može u 24 sata prosječno napraviti 20 prijevoza na odlagalište otpada, odnosno na područje za privremeno deponiranje veličine - za opsluživanje građevinske mehanizacije i spašavanje u prva 24 sata predviđa se da je potrebno oko 80 ljudi odnosno spasitelja, a u 48 sata 30 spasitelja, a spašavanje i sanacija će trajati približno 642 sati. • približni troškovi izgradnje različitih kategorija građevina Troškovi sanacije građevina, uklanjanja ruševina i ponovne izgradnje ovise o stupnju oštećenja nakon potresa te se mogu izraziti omjerom troškova potrebnih popravaka ili troškova izgradnje novog objekta, dođe li do potpunog rušenja, a primjenjuju se na postotak građevina u svakoj pojedinoj kategoriji oštećenja. procjena ukupnih ekonomskih gubitaka može se izračunati pomoću srednje vrijednosti omjera troškova oštećenja i poznate vrijednosti pogođenog fonda građevina. Za izračun ekonomskih gubitaka na građevinskom fondu koristi se pomoću standardizirane američke metodologije za procjenu gubitaka od potresa, poplava i orkanskog vjetra. Vrijednosti koje se koriste u izračunu štete po stambenom fondu prikazane su u tablici.
Članak 4.
3 B. D. Phillips: Disaster recovery Tablica 104: približni jedinični troškovi izgradnje raznih kategorija građevina trošak klasa Opis (€/m2) Jednostavne poljoprivredne građevine, ia 28,4 pomoćne građevine i slično Spremišta (rezervoari) vode, trgovačka ib 49,5 skladišta, štale i slično iia Tornjevi, vodotornjevi, ostala spremišta 78,4 uredi, trgovine, poljoprivredne građevine do visine jednog kata, iib 146,4 jednostavna industrijska postrojenja i slično Stambene zgrade do četiri kata, lokalne iiia sportske građevine, parkirališta na kat, 175,8 poslovne građevine i slično Stambene i poslovne građevine, složenije poljoprivredne i industrijske iiib građevine, građevine javnih institucija, 200,5 domovi zdravlja, hoteli niže kategorije i slično privatne kuće, uredske zgrade, veliki iva 226,3 trgovački centri ivb Trgovački centri i hoteli viših kategorija 250,0 ivc Bolnice, knjižnice i kulturne građevine 300,5 Radio i TV postaje, obrazovne va institucije, trgovački centri s dodatnim 372,6 sadržajem vb Kongresni centri, zračne luke 451,6 Kliničko – bolnički centri, hoteli najviših vc 513,3 kategorija vd Kazališta, operne i koncertne dvorane 615,3 Izvor: procjena rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku, 2016.god. 6.9.6.1. procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed potresa na život i zdravlje ljudi posljedice na život i zdravlje ljudi prikazuju se ukupnim brojem ljudi (dobiven jednostavnim zbrajanjem, bez podnerivanja) za koje se procjenjuje kako mogu biti u sastavu nekog od procesa nastalih kao posljedica događaja opisanih scenarijem – poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani, zbrinuti i sklonjeni.
Članak 4.
procjena posljedica na život i zdravlje ljudi vezana za stupanj oštećenja građevina jer bez detaljnih istraživanja nije moguće precizno procijeniti broj poginulih te duboko, srednje i plitko zatrpanih. prema prognozi broja žrtava izračunom je dobiven ukupan broj plitko i srednje zatrpanih i duboko zatrpanih osoba: 8 plitko, 12 srednje zatrpanih osoba te 30 duboko zatrpanih osoba, ukupno ranjeno 42 osobe te 7 poginulih. Tablica 105: prikaz prijetnjom nastalih posljedica na život i zdravlje ljudi - Događaj s najgorim mogućim posljedicama – potres 12. lipnja 2026. “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” Broj 14 - Stranica 201 život i zdravlje ljudi broj kategorija posljedice Odabrano stanovnika 1 neznatne *<0,001 2 Malene 0,001 - 0,0046 3 umjerene 0,0047 - 0,011 4 Značajne 0,012 - 0,035 5 Katastrofalne >0,036 X 6.9.6.2. procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed potresa na gospodarstvo procjena posljedica na gospodarstvo vezana je na direktne (izravne) i indirektne (neizravne) gubitke. Direktne posljedice su također vezane na oštećenja građevina odnosno nesigurnosti u procjeni su vezane za nesigurnosti u procjeni oštećenih zgrada. Vrijednosti su orijentacijske odnosno ne mogu predstavljati realne troškove potrebe za popravak zgrada jer isti odstupaju i ovise o mnoštvu parametara (starost građevine, vrsta materijala itd.). Indirektne posljedice je vrlo teško procijeniti. Odnosi se na ukupnu materijalnu i financijsku štetu u gospodarstvu. Šteta se prikazuje u odnosu na proračun jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Članak 4.
navedena materijalna šteta ne odnosi se na materijalnu štetu koja treba biti iskazana u kategoriji društvena stabilnost i politika. Tablica 106: prikaz prijetnjom nastalih posljedica na gospodarstvo - Događaj s najgorim mogućim posljedicama – potres gospodarstvo u eurima (% kategorija posljedica s obzirom na Odabrano proračun) 1 neznatne 0,5 – 1 2 Malene 1 – 5 3 umjerene 5 – 15 4 Značajne 15 – 25 5 Katastrofalne >25 X 6.9.6.3. procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed potresa na društvenu stabilnost i politiku procjena posljedica na društvenu stabilnosti i politiku vezana je na oštećenja zgrada u kojima su smještene ključne institucije i oštećenje kritične infrastrukture. posljedice za Društvenu stabilnost i politiku iskazuju se u materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i šteti na građevinama od društvenog značaja. Kategorija Društvene stabilnosti i politike dobiva se srednjom vrijednosti kategorija Kritične infrastrukture (KI) i ustanova/građevina javnog i društvenog značaja. ukupna materijalna šteta prikazana je u odnosu na proračun Općine, ako je ukupna šteta na kritičnoj infrastrukturi od značaja za funkcioniranje društva, točnije lokalne samouprave u cjelini. Tablica 107: prikaz prijetnjom nastalih posljedica na kritičnu infrastrukturu – Događaj s najgorim mogućim posljedicama - potres Društvena stabilnost i politika Štete/gubici na kritičnoj infrastrukturi u eurima (% kategorija posljedice s obzirom na Odabrano proračun) 1 neznatne 0,5 – 1 2 Malene 1 – 5 3 umjerene 5 – 15 4 Značajne 15 – 25 5 Katastrofalne >25 X Tablica 108: prikaz prijetnjom nastalih posljedica na ustanove, građevine od javnog, društvenog značaja – Događaj s najgorim mogućim posljedicama - potres Društvena stabilnost i politika Štete/gubici na ustanovama/građevinama javnog društvenog značaja u eurima (% kategorija posljedice s obzirom na Odabrano proračun)
Članak 4.
1 neznatne 0,5 – 1 2 Malene 1 – 5 3 umjerene 5 – 15 4 Značajne 15 – 25 5 Katastrofalne >25 X Tablica 109: prikaz prijetnjom nastalih posljedica na društvenu stabilnost i politiku – Događaj s najgorim mogućim posljedicama - potres ustanove/ građevine kritična kategorija javnog, ukupno infrastruktura društvenog interesa 1 2 3 4 5 X X X 6.9.6.4. vjerojatnost pojave događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed potresa Tablica 110: Vjerojatnost pojave događaja s najgorim mogućim posljedicama – potresa Stranica 202 - Broj 14 “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” 12. lipnja 2026. kategorija posljedice kvalitativno v 1 neznatne Iznimno mala 2 Malene Mala 3 umjerene umjerena 4 Značajne Velika 5 Katastrofalne Iznimno velika 6.9.7. najvjerojatniji neželjeni događaj – potres u slučaju potresa od VI° MCS objekti (transformatorske stanice, dalekovodi) pretrpjeli bi manja oštećenja. nakon potresa djelatnici HEp-a operator distribucijskog sustava d.o.o. – Elektra Čakovec postupit će po vlastitom planu zaštite i spašavanja od potresa. prekid dobave električnom energijom za naseljauOpćinimožebitiuzrokovanrušenjemtransformatorskih stanica i dalekovoda. na navedenom području ne očekuju se potresi jači od VII° MCS. u slučaju razornog potresa za očekivati je pucanje cjevovoda i vodosprema što bi uzrokovalo dugotrajan prekid opskrbom vodom naseljima na području Općine. pucanje cjevovoda, prekidi vodovodne infrastrukture mogu značajno i na više dana ugroziti opskrbu pitkom vodom, a u hladnom zimskom periodu sa snijegom, i značajno produžiti vremena za popravak.
Članak 4.
procijenjeni intenzitet potresa mogućeg u području Općine imat će vidljive primarne posljedice na skladišne kapacitete individualnih poljoprivrednih gospodarstava, jer su isti najčešće građeni kao pomoćne građevine bez primjene protupotresnih mjera i slabije se održavaju te brojne sekundarne posljedice u proizvodnji (nedostatak potrebne radne snage za proizvodnju, skladištenje, obradu, preradu i distribuciju, apatija i nemotiviranost stanovništva zbog gubitaka bližnjih, materijalnih šteta i neizvjesnosti za budućnost, i slično). procijenjeni intenzitet potresa u području Općine imao bi velike posljedice i zahtjeve prema sustavu Javnog zdravstva, kako u pogledu primarnih (zbrinjavanje ranjenih, traumatiziranih) tako i sekundarnih potreba (sprečavanje zaraza i epidemija, DDD). Značajna pomoć bila bi potrebna iz okolnih urbanih centara ili, ukoliko su i isti obuhvaćeni potresom, iz udaljenijih dijelova države. potres očekivanog intenziteta može značajno oštetiti infrastrukturu, osobito kablove, a u periodu velikih hladnoća oštećenja će biti obimnija (krutost i krtost materijala, osobito optičkih kabela). prekidima vodova fiksne mreže narušio bi se radni režim mobilne mreže, osim kod operatera koji je povezan RR linkom. Interventne i mobilne ekipe operatera (HT i drugi) imaju više pokretnih baznih stanica koje se komutiraju radioputem te bi sustav pokretne telefonije bio uspostavljen u roku od 6-18 sati. u slučaju potresa od VI° po MCS ljestvici moglo bi doći do mjestimičnih pukotina u cestama te odrona cesta na strmim kosinama što bi u konačnici moglo ugroziti prohodnost određenih cestovnih pravaca. Mogu se javiti manje pukotine u tlu.
Članak 4.
• procjena štete na stambenom fondu na području Općine (potres VI° MCS vršnog ubrzanja 0,69 m/s2) - potres jačine VI° MCS ljestvice pogodio je Općinu Vratišinec vjerojatnost/frekvencija jerojatnost Frekvencija Odabrano <1% 1 događaj u 100 godina i rjeđe X 1 – 5% 1 događaj u 20 do 100 godina 5 – 50% 1 događaj u 2 do 20 godina 51 – 98% 1 događaj 1 do 2 godine > 98% 1 događaj godišnje ili češće - akceleracija za VI° iznosi 0,69 m/s2 i jednaka je na cijelom području - trajanje potresa je 15 sekundi - broj stanovnika u Općini iznosi 2673, - broj stambenih jedinica 689, - u trenutku potresa svi stanovnici se nalaze u stambenim zgradama - u cilju sagledavanja mogućih šteta korišten je proračun koji određuje štete na objektima po kategorijama gradnje, broj ranjenih i poginulih, količinu građevinskog otpada koji bi nastao kod potresa VI° MCS, površinu zemljišta potrebnu za deponiranje tolike količine otpada, potrebnu mehanizaciju za uklanjanje količine od 20% otpada koliko je u prva dva dana potrebno ukloniti zbog spašavanja zatrpanih osoba • u kategoriju I (zidane zgrade) svrstano je 40% objekata ili 276 zidana objekta stare jezgre izgrađene do 1940.godine - 60% ili 166 objekata neće imati nikakvih oštećenja - 25% ili 69 objekata imat će neznatna oštećenja i 6% građevinske štete - 10% ili 27 objekata imat će umjeren stupanj oštećenja i 20% građevinske štete - 5% ili 14 objekata imat će jaka oštećenja i 40% građevinske štete • u kategoriju II (zidane zgrade s armiranobetonskim serklažama) svrstano je 40% ili 276 objekata. To su zgrade zidane u šezdesetim godinama, pa do devedesetih godina.
Članak 4.
- 60% ili 166 objekata neće doživjeti nikakva oštećenja - 25% ili 69 objekata će imati neznatan stupanj oštećenja uz 6% građevinske štete - 15% ili 41 objekta će imati umjereni stupanj oštećenja uz 20% građevinske štete • u kategoriju III (armiranobetonske skeletne zgrade) svrstano je 10% ili 69 objekata - 70% ili 48 objekta neće doživjeti nikakva oštećenja - 30% ili 21 objekata će doživjeti neznatna oštećenja uz 6% građevinske štete • u kategoriju IV (sustav armiranobetonskih nosivih zidova) svrstano je 5% ili 34 objekata - 80% ili 27 objekata neće doživjeti nikakva oštećenja - 20% ili 7 objekata će doživjeti neznatna oštećenja uz 6% građevinske štete • u kategoriju V (skeletne zgrade s armiranobetonskim nosivim zidovima) svrstano je 5% ili 34 objekata - 95% ili 32 objekta neće doživjeti nikakva oštećenja - 5% ili 2 objekta će doživjeti neznatna oštećenja uz 6% građevinske štete Tablica 111: prikaz stupnjeva oštećenja po kategorijama te nastale građevinske štete pri potresu VI° MCS 12. lipnja 2026. “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” Broj 14 - Stranica 203 stupanj I II III oštećenja nikakvo 166 166 48 neznatno 69 69 21 umjereno 27 41 - jako 14 - - totalno - - - rušenje - - - • prognoza broja žrtava prilikom potresa jačine VI° MCS vršnog ubrzanja 0,69 m/s2 u žrtve potresa ubrajamo plitko, srednje i duboko zatrpane osobe. plitko zatrpane osobe - moguće spašavanje uporabom lake opreme za spašavanje bez specijalnih radova i građevinskih strojeva. Duboko zatrpane osobe - osobe koje je moguće spasiti unutar 20 sati specifičnim radovima, specijalnom opremom i građevinskim strojevima (specijalizirana jedinica za spašavanje iz ruševina). Broj plitko i srednje zatrpanih osoba izračunava se prema formuli (1), a broj duboko zatrpanih osoba prema formuli (2).
Članak 4.
gdje je: BpSZ - broj plitko i srednje zatrpanih osoba, BDZ - broj duboko zatrpanih osoba, A - ukupan broj osoba koje žive na nekom području, B - postotak zastupljenosti zgrada određenog konstruktivnog sustava u ukupnom broj stambenih zgrada određene gradske zone, C - postotak zastupljenosti zgrada određenog konstruktivnog sistema prema stupnjevima oštećenja za određeni intenzitet procesa u donosu prema ukupnom broju zgrada tog sustava, D - postotak plitko i srednje zatrpanih za j-to oštećenje u i-tom konstruktivnom sustavu, E - postotak duboko zatrpanih za j-to oštećenje u i-tom konstruktivnom sustavu. • Izračunom je dobiven ukupan broj plitko i srednje zatrpanih i duboko zatrpanih osoba: - ukupno ranjeno 3 osoba, - ukupno poginulih 1 osobe. • procjena količine građevinskog otpada uslijed potresa jačine VI° MCS vršnog ubrzanja 0,69 m/s2 S obzirom na to da proračun šteta pri potresu jačine VI° MCS ne rezultira totalnim oštećenjem ili rušenjem objekata, nema predviđene količine otpada koju bi bilo potrebno sanirati. • procjena građevinske mehanizacije i ljudstva za otklanjanje posljedica potresa jačine VI° MCS vršnog ubrzanja 0,69 m/s2 S obzirom na to da proračun šteta pri potresu jačine VI° MCS ne rezultira totalnim oštećenjem ili rušenjem objekata, nije ukazana potreba za korištenjem mehanizacije (kamioni kiperi, ralice i sl.). ukupno građevinska IV V stambenih šteta% jedinica 27 32 0,00 439 7 2 6,00 168 - - 20,00 68 - - 40,00 14 - - 62,00 - - - 100,00 - 6.9.7.1. procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed potresa na život i zdravlje ljudi S obzirom na to da se posljedice na život i zdravlje ljudi prikazuju ukupnim brojem ljudi za koje se procjenjuje kako mogu biti u sastavu od nekog od procesa nastalih kao posljedica događaja opisanih scenarijem – poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani i sklonjeni. procijenjeno je da potres VI° MCS ima značajne posljedice na život i zdravlje stanovništva.
Članak 4.
Tablica 112: prikaz prijetnjom nastalih posljedica na život i zdravlje ljudi - najvjerojatniji neželjeni događaj – potres život i zdravlje ljudi kategorija posljedice broj stanovnika Odabrano 1 neznatne *<0,001 2 Malene 0,001 - 0,0046 3 umjerene 0,0047 - 0,011 4 Značajne 0,012 - 0,035 5 Katastrofalne >0,036 X 6.9.7.2. procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed potresa na gospodarstvo procjena posljedica na gospodarstvo vezana je na direktne (izravne) i indirektne (neizravne) gubitke. Direktne posljedice su također vezane na oštećenja građevina odnosno nesigurnosti u procjeni su vezane za nesigurnosti u procjeni oštećenih zgrada. Vrijednosti su orijentacijske odnosno ne mogu predstavljati realne troškove potrebe za popravak zgrada jer isti odstupaju i ovise o mnoštvu parametara (starost građevine, vrsta materijala itd.). Indirektne posljedice je vrlo teško procijeniti. Odnosi se na ukupnu materijalnu i financijsku štetu u gospodarstvu. Šteta se prikazuje u odnosu na proračun jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. navedena materijalna šteta ne odnosi se na materijalnu štetu koja treba biti iskazana u kategoriji društvena stabilnost i politika. procjenjuje se da bi šteta u gospodarstvu nastala za vrijeme 15 sekundi trajanja potresa VI°MCS prelazila 20% proračunskih sredstava Općine. Tablica 113: prikaz prijetnjom nastalih posljedica na gospodarstvo – najvjerojatniji neželjeni događaj – potres gospodarstvo u eurima (% kategorija posljedica s obzirom na Odabrano proračun)
Članak 4.
1 neznatne 0,5 – 1 Stranica 204 - Broj 14 “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” 12. lipnja 2026. 2 Malene 1 – 5 3 umjerene 5 – 15 4 Značajne 15 – 25 5 Katastrofalne >25 X 6.9.7.3. procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed potresa na društvenu stabilnost i politiku procjena posljedica na društvenu stabilnosti i politiku vezana je na oštećenja zgrada u kojima su smještene ključne institucije i oštećenje kritične infrastrukture. procjenjuje se da bi šteta na kritičnoj infrastrukturi i građevinama od javnog i društvenog značaja nastala za vrijeme 15 sekundi trajanja potresa VI°MCS prelazila 20% proračunskih sredstava Općine. Tablica 114: prikaz prijetnjom nastalih posljedica na kritičnu infrastrukturu – najvjerojatniji neželjeni događaj - potres Društvena stabilnost i politika Štete/gubici na kritičnoj infrastrukturi u eurima (% kategorija posljedice s obzirom na Odabrano proračun) 1 neznatne 0,5 – 1 2 Malene 1 – 5 3 umjerene 5 – 15 4 Značajne 15 – 25 5 Katastrofalne >25 X Tablica 115: prikaz prijetnjom nastalih posljedica na ustanove, građevine od javnog, društvenog značaja – najvjerojatniji neželjeni događaj - potres kategorija posljedice kvalitativno v 1 neznatne Iznimno mala 2 Malene Mala 3 umjerene umjerena 4 Značajne Velika 5 Katastrofalne Iznimno velika 6.9.8. matrica ukupnog rizika – potres riZik: potres naZiv sCenarija: podrhtavanje tla uzrokovano potresom na području Općine Društvena stabilnost i politika Štete/gubici na ustanovama/građevinama javnog društvenog značaja u eurima (% kategorija posljedice s obzirom na Odabrano proračun)
Članak 4.
1 neznatne 0,5 – 1 2 Malene 1 – 5 3 umjerene 5 – 15 4 Značajne 15 – 25 5 Katastrofalne >25 X Tablica 116: prikaz prijetnjom nastalih posljedica na društvenu stabilnost i politiku – najvjerojatniji neželjeni događaj - potres ustanove/ građevine kritična kategorija javnog, ukupno infrastruktura društvenog interesa 1 2 3 4 5 X X X 6.9.7.4. vjerojatnost pojave najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed potresa Tablica 117: Vjerojatnost pojave najvjerojatnijeg neželjenog događaja – potres vjerojatnost/frekvencija jerojatnost Frekvencija Odabrano <1% 1 događaj u 100 godina i rjeđe X 1 – 5% 1 događaj u 20 do 100 godina 5 – 50% 1 događaj u 2 do 20 godina 51 – 98% 1 događaj 1 do 2 godine > 98% 1 događaj godišnje ili češće 12. lipnja 2026. “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” Broj 14 - Stranica 205 6.9.9. izvor podataka 1. Državni zavod za statistiku, popis stanovništva 2021.god. 2. Geološki odsjek pMF-a, Zagreb 3. Kriteriji za izradu smjernica koje donose čelnici područne (regionalne) samouprave za potrebe izrade procjena rizika od velikih nesreća na razinama jedinica lokalnih i područnih (regionalnih) samouprave, DuZS, 2016.god. 4. pravilnik o smjernicama za izradu procjene rizika od katastrofa i velikih nesreća za područje Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (“narodne novine” br. 65/16) 5. procjena rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku, 2016.god., Izmjene i dopune iz 2019.god. 6. Smjernice za izradu procjena rizika od velikih nesreća na području Međimurske županije, 2016.god.
Članak 4.
7. Zakon o kritičnim infrastrukturama (“narodne novine” br. 56/13, 114/22) 8. Zakon o sustavu civilne zaštite (“narodne novine” br. 82/15, 118/18, 31/20, 20/21, 114/22) 7. ukupna matriCa riZika Analizirani rizici (scenariji) za Općinu prikazani u odvojenim matricama pri obradi svakog pojedinog rizika uspoređuju se u zajedničkoj matrici koja se kasnije koristi tijekom vrednovanja i prioritizacije rizika. • prikaz matrice događaja s najgorim mogućim posljedicama – ukupno • prikaz matrice najvjerojatnijeg neželjenog događaja – ukupno Stranica 206 - Broj 14 “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” 12. lipnja 2026. vrsta Opis riZika riZika Dodatne mjere nisu potrebne, osim nizak rizik uobičajenih. umjeren Rizik se može prihvatiti ukoliko troškovi rizik premašuju dobit. Rizik se može prihvatiti ukoliko je smanjenje Visok rizik nepraktično ili troškovi uvelike premašuju dobit. Vrlo visok Rizik se ne može prihvatiti, izuzev u rizik iznimnim situacijama. 8. analiZa sustava Civilne ZaŠtite na pODruČju Općine Za potrebe ove analize sustava civilne zaštite izrađena je analiza na području preventive i reagiranja. 8.1. analiza na području preventive 8.1.1. usvojenost strategija, normativne uređenosti te izrađenost procjena i planova od značaja za sustav civilne zaštite Općina u razdoblju izrade procjene rizika posjeduje sljedeće akte: • Odluku o donošenju procjene rizika od velikih nesreća za Općinu Vratišinec (KlASA: 021-05/21-01/08, uRBROJ: 2109/19-01-21-12, od 22.11.2021. godine) • Odluka o donošenju plana djelovanja civilne zaštite Općine Vratišinec (KlASA: 240-01/22-01/01, uRBROJ: 2109/19-02-22-1, od 23.05.2022.god.)
Članak 4.
• Smjernice za organizaciju i razvoj sustava civilne zaštite Općine Vratišinec za razdoblje od 2024. do 2027.god. (KlASA: 024-01/23-01/06, uRBROJ: 2109/19-01-23-15, od 14.12.2023.god.) • Analiza stanja sustava civilne zaštite na području Općine Vratišinec za 2024.god. (KlASA: 024-01/24- 01/07, uRBROJ: 2109/19-01-24-15, od 23.12.2024. god.), • plan razvoja sustava civilne zaštite na području Općine Vratišinec za 2025.god. s trogodišnjim financijskim učincima (KlASA: 024-01/24-01/07, uRBROJ: 2109/19-01-24-16, od 23.12.2024.god.), • Odluka o osnivanju Stožera civilne zaštite Općine Vratišinec i imenovanju načelnika, zamjenika načelnika i članova Stožera civilne zaštite Općine Vratišinec (KlASA: 240-02/25-01/01, uRBROJ: 2109/19-02-25- 7, od 24.06.2025.god.), • poslovnik o radu Stožera civilne zaštite Općine Vratišinec (KlASA: 810-06/21-01/04, uRBROJ: 2109/19-02-21-14, od 23.08.2021.god.), • Odluka o određivanju pravnih osoba od interesa za sustav civilne zaštite Općine Vratišinec (KlASA: 021- 05/18-01/09, uRBROJ: 2109/19-01-18-19, od 12.12.2018.god.), • Odluka o imenovanju povjerenika civilne zaštite i njihovih zamjenika za područje Općine Vratišinec (KlASA: 810-06/18-01/02, uRBROJ: 2109/19-02-19- 24, od 08.01.2019.god.), • Odluka o imenovanju koordinatora na lokaciji Općine Vratišinec (KlASA: 810-06/18-01/02, uRBROJ: 2109/19-02-18-16, od 19.11.2018.god.), • Odluka o zajedničkom organiziranju poslova civilne zaštite – zajedničko koordiniranje poslova i aktivnosti djelovanja civilne zaštite na području Grada Mursko Središće i općina Sveti Martin na Muri, Selnica i Vratišinec (KlASA: 021-05/20-01/03, uRBROJ:
Ostali akti u ovom izdanju (44)
- Odluka o proglašenju prirodne nepogode– tuča za područje općina Štrigova
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Školskog odbora Osnovne škole Ivana Gorana Kovačića Sveti Juraj na Bregu o dopuni Statuta Osnovne škole Ivana Gorana Kovačića Sveti Juraj na Bregu
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku upravnog vijeća Doma za žrtve obiteljskog nasilja „Sigurna kuća“, o izmjenama i dopunama pravilnika o radu i sistematizaciji poslova Doma za žrtve obiteljskog nasilja „Sigurna kuća“
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Školskog odbora Osnovne škole Donji Kraljevec o dopuni Statuta Osnovne škole Donji Kraljevec
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Školskog odbora Osnovne škole „petar Zrinski“ Šenkovec o izmjenama i dopunama Statuta Osnovne škole „petar Zrinski“ Šenkovec
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku upravnog vijeća Doma za starije i nemoćne osobe Čakovec, o donošenju nacrta pravilnika o izmjenama i dopunama pravilnika o unutarnjoj sistematizaciji Doma za starije i nemoćne osobe Čakovec
- Zaključak o davanju suglasnosti na odluku upravnog vijeća Doma zdravlja Čakovec o sklapanju aneksa ugovora o zakupu poslovnog prostora s Općinom Donja Dubrava
- II. izmjene i dopune proračuna Općine Domašinec za 2026. godinu
- Odluka o II. izmjenama i dopunama programa građenja komunalne infrastrukture na području Općine Domašinec za 2026. godinu
- Odluka o odbijanju prijedloga za davanje prethodne suglasnosti za potpis sporazuma o sufinanciranju i potpori zdravstvenim djelatnicima
- Odluka o visini osnovice za obračun plaća u Dječjem vrtiću SOVICE Gornji Mihaljevec
- Odluka o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog ekonomske cijene Dječjeg vrtića „Sovice“ Gornji Mihaljevec
- Odluka o davanju suglasnosti općinskom načelniku za potpisivanje ugovora o prekoračenju po računu
- Odluka o davanju suglasnosti općinskom načelniku za davanje suglasnosti na Cjenik javne usluge sakupljanja komunalnog otpada
- Odluka o davanju u zakup poslovnog prostora u vlasništvu Općine Gornji Mihaljevec
- Odluka o dodjeli obavljanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada
- Odluka o dugoročnom kreditnom zaduženju Općine Gornji Mihaljevec
- Odluka o groblju u Općini Gornji Mihaljevec
- Odluka o visini koeficijenata za obračun plaće u Dječjem vrtiću Sovice Gornji Mihaljevec
- Odluka o načinu pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada na području Općine Gornji Mihaljevec
- Odluka o načinu pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada na području Općine Gornji Mihaljevec
- Odluka o ponašanju na groblju
- Odluka o sufinanciranju boravka djece u dječjim vrtićima
- Odluku o visini naknada
- Plan klasifikacijskih i brojčanih oznaka ustrojstvenih jedinica i službenih osoba u uredskom poslovanju Općine Sveti Juraj na Bregu
- Odluka o dodjeli javnih priznanja
- Odluka o izvršavanju proračuna Općine Šenkovec za 2026. godinu
- Odluka o prihvaćanju Sporazuma o sufinanciranju poslova obnove zemljišne knjige za k.o. Šenkovec novi
- Odluka o usvajanju procjene rizika od velikih nesreća za područje Općine Šenkovec
- Izmjena Odluke o naknadama za mjesno groblje u Vratišincu
- Odluka o davanju prethodne suglasnosti na Izmjene i dopune Statuta Dječjeg vrtića Srčeko
- Odluka o dodjeli jednokratne financijske potpore za učenike srednjih škola s područja Općine Vratišinec u školskoj godini 2026./2027.
- Odluka o dodjeli jednokratne financijske potpore redovnim studentima s područja Općine Vratišinec za akademsku godinu 2026./2027.
- Odluka o groblju na području Općine Vratišinec
- Odluka o imenovanju povjerenstva za uvođenje u posjed zakupnika poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na području Općine Vratišinec
- Odluka o mjerama poticaja kupnje ili gradnje nekretnine za stanovanje na području općine Vratišinec
- Odluka o stipendijama za studente s područja Općine Vratišinec za akademsku godinu 2026./2027.
- Odluka o donošenju procjene rizika od velikih nesreća za Općinu Vratišinec
- Zaključak o prihvaćanju Izvješća o provedbi Godišnjeg plana upravljanja imovinom u vlasništvu Općine Vratišinec za 2025. godinu
- Zaključak o prihvaćanju plana i programa rada i Financijskog plana Savjeta mladih Općine Vratišinec za 2026. godinu
- Pravilnik o stipendiranju redovitih studenata s područja Općine Vratišinec
- Suglasnost
- Očitovanje
- Lipnja 2026. “SlužBEnI GlASn međimurska županija akti župana