Odluka o donošenju procjene rizika od velikih nesreća za Općinu Vratišinec
Važenje nije potvrđeno. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
Stranica 180
Članak 4.
Advekcijski mraz nastaje prodorom hladnog zraka koji se zadrži i po nekoliko dana i prekrije veliko područje. Zaštita od ove vrste mraza je vrlo teška upravo zbog spomenutih karakteristika. u praksi se kao najdjelotvornija zaštitna mjera pokazalo orošavanje. Radijacijski mraz nastaje uslijed intenzivnog hlađenja tla i prizemnog sloja zraka. u najnižim dijelovima nekog kraja zbog spuštanja hladnog zraka niz obronke stvaraju se tzv. jezera hladnog zraka koje uzrokuju štete po kotlinama, udolinama, nizinama i uvalama. protiv ove vrste mraza djelotvorne su mjere orošavanja, dimljenja, prekrivanjem biljaka i miješanja zraka. Dimljenje se u praksi pokazalo kao vrlo djelotvorna mjera zaštite, ali samo kad je dim bio vrlo težak. 6.6.5.1. razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći uslijed mraza Razvoj događaja nastanka mraza uključuje nekoliko ključnih meteoroloških i fizičkih procesa. Mraz je pojava kada temperatura zraka padne ispod točke smrzavanja vode (0°C ili 32°F), što dovodi do kondenzacije vodene pare direktno u led na površinama kao što su biljke, automobili, zgrade, itd. Ovdje su koraci razvoja mraza: Hlađenje površina: • Gubitak topline radijacijom: Tijekom noći, površine na Zemlji (tlo, biljke, objekti) gube toplinu putem radijacije prema nebu. Ako je noć vedra i mirna, ovaj proces je učinkovitiji jer nema oblaka koji bi reflektirali toplinu natrag prema tlu. • Advekcija hladnog zraka: Hladan zrak može se premještati u područje pomoću vjetrova, što također može spustiti temperature ispod točke smrzavanja.
Članak 4.
pad temperature zraka: • Inverzija temperature: Tijekom noći, hladan zrak može se nakupiti blizu površine tla, dok topliji zrak ostaje iznad. Ovo stvara temperaturnu inverziju koja dodatno doprinosi hlađenju površine. • Rasipanje topline: na mirnoj noći bez vjetra, toplina se raspršuje vertikalno prema gore, umjesto da se miješa horizontalno, što omogućava efektivno hlađenje blizu tla. Kondenzacija i smrzavanje: • Tvorba rosišta: Kada temperatura zraka padne do rosišta, vodena para u zraku počinje kondenzirati na površinama. Rosište je temperatura na kojoj zrak postaje zasićen vlagom. • Daljnje hlađenje: Ako temperatura padne ispod 0°C nakon što je rosište dostignuto, kondenzirana voda smrzava se u obliku mraza. 6.6.5.2. Okidač koji je uzrokovao veliku nesreću uslijed mraza Ignoriranje upozorenja o pojavi mraza značajno utječe na stanovništvo te poljoprivrednu proizvodnju. ne provođenje pravovremenih mjera zaštite rezultira velikim štetama u poljoprivrednoj proizvodnji i propadanja uroda. nedostatak, odnosno nepostojanje preventivnih mjera: nepostojanje adekvatnih preventivnih mjera kao što su zaštitne navlake za biljke, korištenje antifriznih sistema u infrastrukturi i adekvatno informiranje javnosti može dovesti do povećanih šteta i rizika. 6.6.6. Događaj s najgorim mogućim posljedicama – mraz Biljke u tkivu imaju veliki postotak vode. prilikom pojave niske temperature dolazi do smrzavanja vode što dovodi do pucanja i širenja tkiva te odumiranja biljaka. Kod slabijih mrazova dolazi do oštećenja zelenih nezaštićenih dijelova.
Članak 4.
Takvu pojavu biljke prepoznaju kao stres, što dovodi do pada otpornosti biljaka. Ako su biljke na vrijeme pripremljene te su povukle biljne sokove na vrijeme, mraz nema nepovoljno djelovanje. Kod pojave slabih i umjerenih mrazova dolazi do oštećenja zelenih dijelova biljaka, što ne dovodi do velikih problema za biljke. Kod pojave jakih i vrlo jakih mrazova dolazi do oštećenja tkiva, što može izazvati značajna oštećenja na deblu, granama, krošnji i dr. prilikom smrzavanja tla dolazi do odumiranja korijena i izbacivanja korijena ako biljka nije prilagođena na takve uvjete. u voćarskim krajevima u nekim godinama voćke mogu biti izložene opasnosti od pojave kasnih proljetnih mrazova koji se javljaju najčešće u fazi cvatnje. Tada zatvoreni ili otvoreni cvjetovi i tek zametnuti plodovi mogu biti potpuno ili samo djelomično uništeni. Cvjetni pupovi su najosjetljiviji na kasne proljetne mrazove za razliku od faze potpunog zimskog mirovanja kada cvjetni pupovi mogu izdržati znatno niske temperature. S početkom vegetacije, njihovim pupanjem i cvjetanjem ta se osjetljivost naglo povećava. Kasni proljetni mrazovi mogu počiniti velike štete u smislu da unište cijelu berbu. Zametnuti plodovi su još osjetljiviji od cvjetova i propadaju na temperaturi od -1,2 do 2 °C, dok cvjetovi stradaju na -2,0 do -3,0 °C. pojedini dijelovi cvijeta su također nejednako otporni prema mrazovima. najosjetljiviji je sjemeni zametak, a najotporniji polen. 12. lipnja 2026. “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” Broj 14 - Stranica 181 pri pojavi kasno proljetnih mrazeva očekuje se znatan pad temperature zraka, jutarnje i dnevne, nakon razdoblja iznadprosječno toplog vremena. Valja posebno upozoriti voćare i vinogradare da se pri takvim promjenama vremena očekuje pojava jutarnjeg mraza, ponajprije u gorju (vinogradarske površine), a zatim i u nizinama. pojava kasno proljetnog mraza u većini je slučajeva praćena vjetrom, umjerenim ili jakim sjevercem 6.6.6.1. procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed mraza na život i zdravlje ljudi posljedice na život i zdravlje ljudi prikazuju se ukupnim brojem ljudi (dobiven jednostavnim zbrajanjem, bez podnerivanja) za koje se procjenjuje kako mogu biti u sastavu nekog od procesa nastalih kao posljedica događaja opisanih scenarijem – poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani, zbrinuti i sklonjeni.
Članak 4.
S obzirom na učinke koje mraz ima na stanovništvo, posljedice na životi zdravlje ljudi procijenjene su neznatnim, točnije posljedicama će biti zahvaćeno manje od 0,001% stanovništva. Tablica 76: prikaz prijetnjom nastalih posljedica na život i zdravlje ljudi - Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Mraz život i zdravlje ljudi broj kategorija posljedice Odabrano stanovnika 1 neznatne *<0,001 X 2 Malene 0,001 - 0,0046 3 umjerene 0,0047 - 0,011 4 Značajne 0,012 - 0,035 5 Katastrofalne >0,036 6.6.6.2. procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed mraza na gospodarstvo posljedice na gospodarstvo odnose se na ukupnu materijalnu i financijsku štetu u gospodarstvu nastalu utjecajem prijetnje. Materijalna šteta s posljedicama po gospodarstvo prikazuje se u odnosu na proračun Općine. Oborina tog tipa može nanijeti štetu od 50 - 80% na poljoprivrednim kulturama, a nerijetko se dogodi da nastane 100%-tna šteta. procijenjeno je da će uslijed događaja s najgorim mogućim posljedicama nastati materijalna šteta po gospodarstvo veća od 20% planiranih sredstava proračuna Općine. Tablica 77: prikaz prijetnjom nastalih posljedica na gospodarstvo - Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Mraz gospodarstvo u eurima (% kategorija posljedica s obzirom na Odabrano proračun) 1 neznatne 0,5 – 1 2 Malene 1 – 5 3 umjerene 5 – 15 4 Značajne 15 – 25 X 5 Katastrofalne >25 6.6.6.3. procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed mraza na društvenu stabilnost i politiku procjena posljedica na društvenu stabilnosti i politiku vezana je na oštećenja zgrada u kojima su smještene ključne institucije i oštećenje kritične infrastrukture.
Članak 4.
posljedice za Društvenu stabilnost i politiku iskazuju se u materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i šteti na građevinama od društvenog značaja. Kategorija Društvene stabilnosti i politike dobiva se srednjom vrijednosti kategorija Kritične infrastrukture (KI) i ustanova/građevina javnog i društvenog značaja. ukupna materijalna šteta prikazana je u odnosu na proračun Općine, ako je šteta na kritičnoj infrastrukturi od značaja za funkcioniranje društva, točnije samouprave u cjelini. S obzirom na to da se posljedice društvene stabilnosti i politike iskazuju u materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i šteti na građevinama od društvenog značaja procijenjeno je da bi ukupna materijalna šteta uzrokovana događajem s najgorim mogućim posljedicama uslijed mraza imala neznatan utjecaj na proračun Općine. procjenjuje se da bi nastala šteta bila manja od 0,5% proračuna. prema tome šteta je procijenjena zanemarivom te se neće prikazati tablično i putem matrice. 6.6.6.4. vjerojatnost pojave događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed mraza Tablica 78: Vjerojatnost pojave događaja s najgorim mogućim posljedicama – Mraza kategorija posljedice kvalitativno v 1 neznatne Iznimno mala 2 Malene Mala 3 umjerene umjerena 4 Značajne Velika 5 Katastrofalne Iznimno velika vjerojatnost/frekvencija jerojatnost Frekvencija Odabrano <1% 1 događaj u 100 godina i rjeđe 1 – 5% 1 događaj u 20 do 100 godina 5 – 50% 1 događaj u 2 do 20 godina 51 – 98% 1 događaj 1 do 2 godine X > 98% 1 događaj godišnje ili češće Stranica 182 - Broj 14 “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” 12. lipnja 2026.
Članak 4.
6.6.7. najvjerojatniji neželjeni događaj – mraz prvi jesenski mrazovi uglavnom su slabi do umjereni. Kasnije dolazi do pojave jakih i vrlo jakih mrazova. Slabi i umjereni mrazovi uglavnom se vide na nadzemnom dijelu biljke gdje dolazi do oštećenja zelenih nezaštićenih dijelova. Takvu pojavu biljke prepoznaju kao stres, što dovodi do pada otpornosti. 6.6.7.1. procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed mraza na život i zdravlje ljudi S obzirom na to da se posljedice na život i zdravlje ljudi prikazuju ukupnim brojem ljudi za koje se procjenjuje kako mogu biti u sastavu od nekog od procesa nastalih kao posljedica događaja opisanih scenarijem – poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani i sklonjeni. procjenjuje se da bi pojava mraza na području Općine svojom pojavom imala neznatne posljedice na život i zdravlje ljudi, odnosno posljedicama bi bilo zahvaćeno manje od 0,001% stanovništva. Tablica 79: prikaz prijetnjom nastalih posljedica na život i zdravlje ljudi - najvjerojatniji neželjeni događaj – Mraz život i zdravlje ljudi broj kategorija posljedice Odabrano stanovnika 1 neznatne *<0,001 X 2 Malene 0,001 - 0,0046 3 umjerene 0,0047 - 0,011 4 Značajne 0,012 - 0,035 5 Katastrofalne >0,036 6.6.7.2. procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed mraza na gospodarstvo posljedice na gospodarstvo odnose se na ukupnu materijalnu i financijsku štetu u gospodarstvu nastalu utjecajem prijetnje. Materijalna šteta s posljedicama po gospodarstvo prikazuje se u odnosu na proračun Općine.
Članak 4.
Kod prvih jesenskih mrazova mogu uzrokovati oštećenja zelenih nezaštićenih dijelova na nadzemnom dijelu biljke. Takvu pojavu biljke prepoznaju kao stres, što dovodi do pada otpornosti te pojave bolesti. procjenjuje se da bi nastala šteta bila veća od 0,5% proračuna. Tablica 80: prikaz prijetnjom nastalih posljedica na gospodarstvo – najvjerojatniji neželjeni događaj – Mraz gospodarstvo u eurima (% kategorija posljedica s obzirom na Odabrano proračun) 1 neznatne 0,5 – 1 2 Malene 1 – 5 X 3 umjerene 5 – 15 4 Značajne 15 – 25 5 Katastrofalne >25 6.6.7.3. procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed mraza na društvenu stabilnost i politiku S obzirom na to da se posljedice društvene stabilnosti i politike iskazuju u materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i šteti na građevinama od društvenog značaja procijenjeno je da bi ukupna materijalna šteta uzrokovana događajem s najgorim mogućim posljedicama uslijed mraza imala neznatan utjecaj na proračun Općine. procjenjuje se da bi nastala šteta bila manja od 0,5% proračuna. prema tome šteta je procijenjena zanemarivom te se neće prikazati tablično i putem matrice. 6.6.7.4. vjerojatnost pojave najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed mraza Tablica 81: Vjerojatnost pojave najvjerojatnijeg neželjenog događaja – Mraza kategorija posljedice kvalitativno v 1 neznatne Iznimno mala 2 Malene Mala 3 umjerene umjerena 4 Značajne Velika 5 Katastrofalne Iznimno velika 6.6.8. matrica ukupnog rizika – mraz riZik: ekstremne vremenske pojave – mraz (padaline)
Članak 4.
naZiv sCenarija: pojava mraza na području Općine (padaline) vjerojatnost/frekvencija jerojatnost Frekvencija Odabrano <1% 1 događaj u 100 godina i rjeđe 1 – 5% 1 događaj u 20 do 100 godina 5 – 50% 1 događaj u 2 do 20 godina 51 – 98% 1 događaj 1 do 2 godine > 98% 1 događaj godišnje ili češće X 12. lipnja 2026. “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” Broj 14 - Stranica 183 podataka 1. Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ, 2025.god.) 2. Kriteriji za izradu smjernica koje donose čelnici područne (regionalne) samouprave za potrebe izrade procjena rizika od velikih nesreća na razinama jedinica lokalnih i područnih (regionalnih) samouprave, DuZS, 2016.god. 3. pravilnik o smjernicama za izradu procjene rizika od katastrofa i velikih nesreća za područje Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (“narodne novine” br. 65/16) 4. procjena rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku, 2016.god., Izmjene i dopune iz 2019.god. i 2024. god. 5. Smjernice za izradu procjena rizika od velikih nesreća na području Međimurske županije, 2016.god. 6. Zakon o sustavu civilne zaštite (“narodne novine” br. 82/15, 118/18, 31/20, 20/21, 114/22) 6.7. riZik – suša 6.7.1. naZiv sCenarija – suša naziv scenarija Pojava suše na području Općine 6.6.9. izvor grupa rizika Suša rizik Suša radna skupina Koordinator: načelnik Stožera civilne zaštite Općine Vratišinec nositelj: Jedinstveni upravni odjel Općine Vratišinec Izvršitelj: Jedinstveni upravni odjel Općine Vratišinec 6.7.2. uvod – suša Suša predstavlja dugotrajnu i regionalno sveobuhvatnu pojavu količina svih vrsta voda nižih od prosječnih. Može biti karakterizirana količinama oborina manjim od prosječnih, ali i preraspodjelom oborina tijekom godine različitom od uobičajene raspodjele u regiji. na pojavu suša bitno utječu povećane (iznadprosječne) temperature zraka. Sušu karakteriziraju manje od prosječnih količina:
Članak 4.
• površinskih voda (protoka i/ili vodostaja), • razina podzemnih voda, • vlage u tlu itd. Stranica 184 - Broj 14 “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” 12. lipnja 2026. Svjetska meteorološka organizacija (WMO, 1992) je definirala sušu kroz nekoliko pojava: • produljeni izostanak ili naglašeni deficit oborine, • period neočekivano suhog vremena u kojem nedostatak oborine uzrokuje ozbiljnu hidrološku neravnotežu, • deficit oborine koji uzrokuje manjak vode za određenu djelatnost, Američko meteorološko društvo definiralo je 1997. četiri tipa suše (Heim, 2002): meteorološka ili klimatološka suša, agronomska suša, hidrološka suša i socio-ekonomska suša. Meteorološka suša uzrokovana je smanjenom količinom oborine u odnosu na višegodišnji prosjek ili potpunim izostankom oborine u određenom vremenskom razdoblju. Meteorološka suša se može naglo razviti i naglo prestati. Hidrološka suša, točnije deficit oborina u duljem vremenskom razdoblju utječe na površinske i podzemne zalihe vode: na protok vode u rijekama i potocima, na razinu vode u jezerima i na razinu podzemnih voda. Kada se protoci i razine smanje govori se o hidrološkoj suši. početak hidrološke suše može zaostajati nekoliko mjeseci za početkom meteorološke suše, no i trajati i nakon završetka meteorološke suše. Agronomska suša predstavlja kratkoročan manjak vode u razdoblju od nekoliko tjedana u površinskom sloju tla, koji se događa u kritično vrijeme za razvoj biljaka, može uzrokovati agronomsku sušu. početak agronomske suše može zaostajati za meteorološkom sušom, ovisno o stanju površinskog sloja tla.
Članak 4.
Visoke temperature, niska relativna vlažnost zraka i vjetar pojačavaju negativne posljedice agronomske suše. Socio-ekonomska suša povezuje potražnju i opskrbu određenog ekonomskog dobra (vrijednost) s elementima meteorološke, hidrološke i agronomske suše.1 6.7.3. prikaz utjecaja suše na kritičnu infrastrukturu (ki) utjecaj sektor Komunikacijska i informacijska tehnologija (elektroničke komunikacije, prijenos podataka, informacijski sustavi, pružanje audio i audiovizualnih medijskih usluga) promet (cestovni, željeznički, zračni, pomorski i promet unutarnjim plovnim putevima) Zdravstvo (zdravstvena zaštita, proizvodnja, promet i nadzor nad lijekovima) Vodno gospodarstvo (regulacijske i zaštitne vodne X građevine i komunalne vodne građevine) Hrana (proizvodnja i opskrba hranom i sustav X sigurnosti hrane, robne zalihe) Financije (bankarstvo, burze, investicije, sustavi osiguranja i plaćanja) proizvodnja, skladištenje i prijevoz opasnih tvari (kemijski, biološki, radiološki i nuklearni materijali) Javne službe (osiguranje javnog reda i mira, zaštita i spašavanje, hitna medicinska pomoć) 1 podaci preuzeti sa stranica HDMZ-a utjecaj sektor nacionalni spomenici i vrijednosti 6.7.4. kontekst – suša Suša je jedna od najčešće istraživanih pojava zbog interakcije između klimatskog sustava i ljudi i obilježava društva na svim razinama ekonomske razvijenosti. pojava hidrološke i agrometeorološke suše na području Općine česta je pojava posljednjih 20 godina, a elementarne nepogode zabilježene su nekoliko puta. Meteorološka suša ili dulje razdoblje bez oborina, povremeno uzrokuje ozbiljne štete prvenstveno u poljoprivredi. učinci suše, uvjetovani duljim nedostatkom oborina, visokom temperaturom i niskom vlažnošću zraka, očitovali bi se ubrzanim isparavanjem vode iz zemljišta i biljaka, postupnom isušivanju zemljišta, najprije površinskih slojeva, a kasnije i dubljih gdje se nalazi korijenje biljaka. najveći gubici javljaju se u poljoprivrednoj proizvodnji kojom se bavi stanovništvo Općine. Sama pojava suše nema direktan utjecaj na život i zdravlje ljudi te ne predstavlja ugrozu na život i zdravlje ljudi, međutim posljedice suše, intenziteta elementarne nepogode, mogu se negativno odraziti i na opskrbu stanovništva vodom zbog smanjenja kapaciteta vodocrpilišta i presušivanjem bunara u privatnom vlasništvu.
Članak 4.
Odstupanja količine oborine u travnju 2024. godine u odnosu na normalu 1991. – 2020. nalaze se u rasponu od 18% (Šibenik 11,4 mm) do 118,6% (Varaždin 70 mm). prema raspodjeli percentila, sušne prilike prevladale su istočnoj Hrvatskoj, na području Ogulina i Kvarnera te dijelu zapadne unutrašnjosti i Dalmacije. pri tome je vrlo sušno bilo na području Makarske i ploča, a ekstremno sušni uvjeti zabilježeni su na postaji Šibenik. Slika 17: prikaz odstupanja količine oborine za travanj 2024. god. Izvor: Državni hidrometeorološki zavod, 2025.god. Tablica 82: p rikaz broja dana bez oborina mjeseCi 1 2 3 4 5 6 brOj Dana SRED 24.2 21.4 22.1 18.4 18.9 16.7 7 8 9 10 11 12 gOD beZ ObOrine 21.3 22.4 19.6 21.8 19.6 21.6 247.3 12. lipnja 2026. “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” Broj 14 - Stranica 185 STD 3.0 3.1 3.5 3.1 3.0 3.6 MIn 19 15 13 13 14 10 MAKS 28 27 26 24 23 21 Izvor: Meteorološka postaja Čakovec, 1981.- 2000. 6.7.5. uzrok suša prvenstveni razlog pojava suša leži u nedostatku oborina na širem području tijekom dužeg razdoblja vremena. Ova se vrsta suše naziva meteorološkom sušom. Deficit vode iz atmosfere dalje se prenosi kroz hidrološki ciklus uzrokujući sve ostale i vrlo različite vrste suša. 6.7.5.1. razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći uslijed suše u interakciji s velikim količinama evapotranspiracije uzrokovanim prvenstveno visokim temperaturama zraka (višim od uobičajenih za analiziranu regiju), kao i iznadprosječno čestim i snažnim vjetrovima, javlja se nedostatak vlage u tlu.
Članak 4.
njihovom interakcijom dolazi do pojave nedostatka vlage u tlu, što značajno utječe na smanjivanje uobičajene poljoprivredne proizvodnje, ali i na pojavu raznih vrsta erozije tla te konačno i na formiranje pustinja. Ova je vrsta suše u interakciji s meteorološkom sušom glavni uzrok pojave poljoprivredne suše. Taj se pojam koristi u slučaju kad su količine vlage u tlu nedostatne za pružanje podrške razvoju usjeva. 6.7.5.2. Okidač koji je uzrokovao veliku nesreću uslijed suše nedovoljno (ispodprosječno) prihranjivanje rezervi podzemnih voda, voda u otvorenim vodotocima, prirodnim i umjetnim jezerima te duži vremenski period bez oborina. prvenstveni razlog pojava suša leži u nedostatku oborina na širem području tijekom dužeg razdoblja vremena. Ova se vrsta suše naziva meteorološkom sušom. Deficit vode iz atmosfere dalje se prenosi kroz hidrološki ciklus uzrokujući sve ostale i vrlo različite vrste suša. 6.7.6. Događaj s najgorim mogućim posljedicama – suša Suše izazivaju poremećaje u sustavu svekolike proizvodnje. Zbog smanjivanja poljoprivredne proizvodnje te time uzrokovanog nedostatka hrane, kao česta posljedice suša dolazi do lokalnih i/ili regionalnih socio-ekonomskih i političkih nestabilnosti koje mogu uzrokovati opasne poremećaje do tada postojeće društvene ravnoteže. Suše razorno i dugoročno utječu na ekosustave, a time i na sve vidove okoliša. Osobito je ugrožena biološka raznolikost regija pogođenih sušom. S ekološkog stanovišta jedna od najozbiljnijih, najočiglednijih i najtežih posljedica suša je stvaranje suhih područja i širenje pustinja. Ovaj proces je u globalnom smislu ubrzan tijekom dvadesetog stoljeća kao posljedica međudjelovanja naglog demografskog razvoja, negativnog utjecaja rada čovjeka (sječe šuma, prenamjene korištenja zemljišta i organiziranja intenzivne, ali ne i održive poljoprivredne proizvodnje) te promjena i/ili varijabilnosti klime na Zemlji, globalnog zagrijavanja prije svega. Suše se javljaju polagano, traju dugo, čak vrlo dugo (više desetaka godina) te zahvaćaju velika prostranstva. prostornu raspodjelu suša nemoguće je unaprijed točno locirati. Često se puta padanjem jedne značajnije oborine zaključuje suša na nekom dijelu područja, ali se nastavlja na drugim okolnim područjima.
Članak 4.
u novije vrijeme sve se češće razmatra pojam ekološke suše. On se veže s nedostatkom vode koji uzrokuje stres u ekosustavu te negativno utječe na život biljaka i životinja. Vezano s posljedicama suša na ekonomiju i društvo treba spomenuti pojam socio-ekonomske suše. negativne ekonomske 3.6 4.2 4.8 3.8 5.1 3.9 16.0 13 16 9 14 11 16 221 31 31 26 28 28 31 284 posljedice suša najsnažnije se osjećaju u gusto naseljenim područjima u kojima je razvijena industrijska i poljoprivredna proizvodnja. ljudske djelatnosti zasnovane na korištenju velikih količina vode, osobito za potrebe navodnjavanja, pretjerano crpljenje podzemnih i površinskih voda intenziviraju razvoj suše ili ih čak i uzrokuju. 6.7.6.1. procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed suše na život i zdravlje ljudi posljedice na život i zdravlje ljudi prikazuju se ukupnim brojem ljudi (dobiven jednostavnim zbrajanjem, bez podnerivanja) za koje se procjenjuje kako mogu biti u sastavu nekog od procesa nastalih kao posljedica događaja opisanih scenarijem – poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani, zbrinuti i sklonjeni. S obzirom na učinke koje posljedice suše mogu imati na stanovništvo, posljedice na životi zdravlje ljudi procijenjene su malenim, točnije posljedicama će biti zahvaćeno više od 0,001% stanovništva. Tablica 83: prikaz prijetnjom nastalih posljedica na život i zdravlje ljudi - Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Suša život i zdravlje ljudi broj kategorija posljedice stanovnika Odabrano u% 1 neznatne *<0,001 2 Malene 0,001 - 0,0046 X 3 umjerene 0,0047 - 0,011 4 Značajne 0,012 - 0,035 5 Katastrofalne >0,036 6.7.6.2. procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed suše na gospodarstvo posljedice na gospodarstvo odnose se na ukupnu materijalnu i financijsku štetu u gospodarstvu nastalu utjecajem prijetnje.
Članak 4.
Materijalna šteta s posljedicama po gospodarstvo prikazuje se u odnosu na proračun Općine. Suša može nanijeti štetu od 50 - 80% na poljoprivrednim kulturama, a nerijetko se dogodi da nastane 100%-tna šteta. procijenjeno je da će uslijed događaja s najgorim mogućim posljedicama nastati materijalna šteta po gospodarstvo veća od 20% planiranih sredstava proračuna Općine. Tablica 84: prikaz prijetnjom nastalih posljedica na gospodarstvo - Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Suša gospodarstvo u eurima (% kategorija posljedica s obzirom na Odabrano proračun) 1 neznatne 0,5 – 1 2 Malene 1 – 5 3 umjerene 5 – 15 Stranica 186 - Broj 14 “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” 12. lipnja 2026. 4 Značajne 15 – 25 X 5 Katastrofalne >25 6.7.6.3. procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed suše na društvenu stabilnost i politiku procjena posljedica na društvenu stabilnosti i politiku vezana je na oštećenja zgrada u kojima su smještene ključne institucije i oštećenje kritične infrastrukture. posljedice za Društvenu stabilnost i politiku iskazuju se u materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i šteti na građevinama od društvenog značaja. Kategorija Društvene stabilnosti i politike dobiva se srednjom vrijednosti kategorija Kritične infrastrukture (KI) i ustanova/građevina javnog i društvenog značaja. ukupna materijalna šteta prikazana je u odnosu na proračun Općine, ako je šteta na kritičnoj infrastrukturi od značaja za funkcioniranje društva, točnije samouprave u cjelini.
Članak 4.
S obzirom na to da se posljedice društvene stabilnosti i politike iskazuju u materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i šteti na građevinama od društvenog značaja procijenjeno je da bi ukupna materijalna šteta uzrokovana događajem s najgorim mogućim posljedicama uslijed suše imala neznatan utjecaj na proračun Općine. procjenjuje se da bi nastala šteta bila manja od 0,5% proračuna. prema tome šteta je procijenjena zanemarivom te se neće prikazati tablično i putem matrice. 6.7.6.4. vjerojatnost pojave događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed suše Tablica 85: Vjerojatnost pojave događaja s najgorim mogućim posljedicama – Suša kategorija posljedice kvalitativno v 1 neznatne Iznimno mala 2 Malene Mala 3 umjerene umjerena 4 Značajne Velika 5 Katastrofalne Iznimno velika 6.7.7. najvjerojatniji neželjeni događaj – suša Meteorološka suša uzrokovana je smanjenom količinom oborine u odnosu na višegodišnji prosjek ili potpunim izostankom oborine u određenom vremenskom razdoblju. Meteorološka suša se može naglo razviti i naglo prestati. 6.7.7.1. procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed suše na život i zdravlje ljudi S obzirom na to da se posljedice na život i zdravlje ljudi prikazuju ukupnim brojem ljudi za koje se procjenjuje kako mogu biti u sastavu od nekog od procesa nastalih kao posljedica događaja opisanih scenarijem – poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani i sklonjeni. procjenjuje se da bi pojava meteorološke suše na području Općine svojom pojavom imala neznatne posljedice na život i zdravlje ljudi, odnosno posljedicama bi bilo zahvaćeno manje od 0,001% stanovništva.
Članak 4.
Tablica 86: prikaz prijetnjom nastalih posljedica na život i zdravlje ljudi - najvjerojatniji neželjeni događaj – Suša život i zdravlje ljudi broj kategorija posljedice stanovnika Odabrano u% 1 neznatne *<0,001 X 2 Malene 0,001 - 0,0046 3 umjerene 0,0047 - 0,011 4 Značajne 0,012 - 0,035 5 Katastrofalne >0,036 6.7.7.2. procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed suše na gospodarstvo vjerojatnost/frekvencija jerojatnost Frekvencija Odabrano <1% 1 događaj u 100 godina i rjeđe 1 – 5% 1 događaj u 20 do 100 godina 5 – 50% 1 događaj u 2 do 20 godina X 51 – 98% 1 događaj 1 do 2 godine > 98% 1 događaj godišnje ili češće posljedice na gospodarstvo odnose se na ukupnu materijalnu i financijsku štetu u gospodarstvu nastalu utjecajem prijetnje. Materijalna šteta s posljedicama po gospodarstvo prikazuje se u odnosu na proračun Općine. procjenjuje se da bi nastala šteta neće prelaziti 0,5% proračuna. Tablica 87: prikaz prijetnjom nastalih posljedica na gospodarstvo – najvjerojatniji neželjeni događaj – Suša gospodarstvo u eurima (% kategorija posljedica s obzirom na Odabrano proračun) 1 neznatne 0,5 – 1 X 2 Malene 1 – 5 3 umjerene 5 – 15 4 Značajne 15 – 25 5 Katastrofalne >25 6.7.7.3. procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed suše na društvenu stabilnost i politiku S obzirom na to da se posljedice društvene stabilnosti i politike iskazuju u materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i šteti na građevinama od društvenog značaja procijenjeno je da bi ukupna materijalna šteta uzrokovana događajem s najgorim mogućim posljedicama uslijed suše imala neznatan utjecaj na proračun Općine. procjenjuje se da bi nastala šteta bila manja od 0,5% proračuna. prema tome šteta je procijenjena zanemarivom te se neće prikazati tablično i putem matrice.
Članak 4.
6.7.7.4. vjerojatnost pojave najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed suše 12. lipnja 2026. “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” Broj 14 - Stranica 187 Tablica 88: Vjerojatnost pojave najvjerojatnijeg neželjenog događaja – Suša kategorija posljedice kvalitativno v 1 neznatne Iznimno mala 2 Malene Mala 3 umjerene umjerena 4 Značajne Velika 5 Katastrofalne Iznimno velika 6.7.8. matrica ukupnog rizika – suša riZik: suša naZiv sCenarija: pojava suše na području Općine vjerojatnost/frekvencija jerojatnost Frekvencija Odabrano <1% 1 događaj u 100 godina i rjeđe 1 – 5% 1 događaj u 20 do 100 godina 5 – 50% 1 događaj u 2 do 20 godina 51 – 98% 1 događaj 1 do 2 godine X > 98% 1 događaj godišnje ili češće Stranica 188 - Broj 14 “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” 12. lipnja 2026. 6.7.9. izvor podataka 1. Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ, 2025.god.) 2. Kriteriji za izradu smjernica koje donose čelnici područne (regionalne) samouprave za potrebe izrade procjena rizika od velikih nesreća na razinama jedinica lokalnih i područnih (regionalnih) samouprave, DuZS, 2016.god. 3. pravilnik o smjernicama za izradu procjene rizika od katastrofa i velikih nesreća za područje Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (“narodne novine” br. 65/16) 4. procjena rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku, 2016.god., Izmjene i dopune iz 2019.god. i 2024. god. 5. Smjernice za izradu procjena rizika od velikih nesreća na području Međimurske županije, 2016.god. 6. Zakon o sustavu civilne zaštite (“narodne novine” br.
Članak 4.
82/15, 118/18, 31/20, 20/21, 114/22) 6.8. riZik – poplave izazvane izlijevanjem kopnenih vodenih tijela (poplava) 6.8.1. naZiv sCenarija – poplava na području Općine naziv scenarija Izlijevanje kopnenih vodenih tijela uslijed dužeg oborinskog razdoblja grupa rizika Poplave rizik Poplave izazvane izlijevanjem kopnenih vodenih tijela radna skupina Koordinator: načelnik Stožera civilne zaštite Općine Vratišinec nositelj: VZO Vratišinec Izvršitelj: VZO Vratišinec 6.8.2. uvod – poplava poplave su prirodni fenomeni čije se pojave ne mogu izbjeći, ali se poduzimanjem različitih preventivnih mjera rizici od poplavljivanja mogu sniziti na prihvatljivu razinu. u Hrvatskoj su poplave među opasnijim elementarnim nepogodama i na mnogim mjestima mogu uzrokovati gubitke ljudskih života, velike materijalne štete, devastiranje kulturnih dobara i ekološke štete. problematici zaštite od poplava dodatnu dimenziju danas daje i zaštita okoliša od nekontroliranih širenja zagađenja poznatog i nepoznatog porijekla putem poplavnih voda. prirodne poplave koje se pojavljuju u Hrvatskoj mogu se svrstati u nekoliko osnovnih skupina: • riječne poplave zbog obilnih kiša i/ili naglog topljenja snijega, • bujične poplave manjih vodotoka zbog kratkotrajnih kiša visokih intenziteta, • poplave na krškim poljima zbog obilnih kiša i/ili naglog topljenja snijega, te nedovoljnih propusnih kapaciteta prirodnih ponora, • poplave unutarnjih voda na ravničarskim površinama, • ledene poplave, • poplave mora, poplava ustrojena je prema sektorima, a unutar njih po branjenim područjima i dionicama vodotoka.
Članak 4.
Obrana od poplava za područje Općine provodi se sukladno provedbenom planu obrane od poplava branjenog područja, Sektor A – Mura i gornja Drava, Branjeno područje 21 – područje malog sliva Trnava. Ovim provedbenim planom branjenog područja 21, utvrđeni su tehnički i ostali elementi potrebni za upravljanje redovnom i izvanrednom obranom od poplava na vodama I. i II. reda te građevinama osnovne melioracijske odvodnje na branjenom području. potok Brodec ima izvorište u gornjem Međimurju, a kroz područje Općine protječe njenim sjeveroistočnim dijelom, odnosno između ulice Brodec i samog Vratišinca. potok dalje teče kroz područje Grada Mursko Središće i kod naselja peklenica ulijeva se u rijeku Muru. u Brodec se ulijevaju sljedeći uređeni kanali: Berek, Šperoula, Simploče, Vodenjak i kanal pod Goricom. potok Jalšovnica skuplja vode uređenih kanala na cijelom preostalom području Općine, istočno od županijske ceste žiškovec-Vratišinec-peklenica. potok Jalšovnica se ulijeva u rijeku Muru kod naselja Križovec (Grad Mursko Središće). u potok Jalšovnicu ulijevaju se sljedeći kanali. Grabernica I i II, Bukac I-V, pri Dobravi, Grmje I-V, Dobrava I-III i kanal Vajdiščak I i II. Samo u slučaju velikih (ekstremnih) količina oborina potoci Brodec i Jalšovnica sa svojim kanalima mogu izazvati poplavu naselja Vratišinec i Gornji Kraljevec. potok Brodec ugrožava dijelove naselja Vratišinec, dok potok Jalšovnica ugrožava sjeverni dio naselja Gornji Kraljevec. Od takve vrste plavljenja bilo bi ugroženo oko 20-tak stambenih i gospodarskih građevina u naselju Vratišinec i poduzeće „leško“ d.o.o. i 10-tak građevina u naselju Gornji Kraljevec. potok Brodec poplavama ugrožava u Vratišincu lC 20019 koja se spaja s DC 209.
Članak 4.
potok Jalšovec poplavama ugrožava žC 2010 u Gornjem Kraljevcu. Slika 18: prikaz srednjih godišnjih količina oborina Međimurske županije za razdoblje 1961. - 1990.god. Izvor: Državni hidrometeorološki zavod najkritičniji mjeseci u godini su ožujak i travanj kada se uz topljenje snijega pojave i kiše većeg intenziteta te u listopadu i studenom kod pojave dugotrajnih oborina viših povratnih perioda. u ljetnim mjesecima se kod pojave pljuskova vrlo velikog intenziteta u malim vrlo strmim slivovima pojavljuju bujice i izvan naseljenih područja. 6.8.5. uzrok poplave poplave su jedna od geofizičkih pojava, odnosno pojava neuobičajeno velike količine vode na određenom mjestu zbog djelovanja prirodnih sila (velika količina oborina) ili drugih uzroka kao što su propuštanje brana, ratna razaranja i sl. 12. lipnja 2026. “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” Broj 14 - Stranica 189 prema uzrocima nastanka poplave se mogu podijeliti na: • poplave nastale zbog jakih oborina, • poplave nastale zbog nagomilavanja leda u vodotocima, • poplave nastale zbog klizanja tla ili potresa, • poplave nastale zbog rušenja brane ili ratnih razaranja. S obzirom na vrijeme formiranja vodnog vala poplave se mogu razvrstati na: • mirne poplave - poplave na velikim rijekama kod kojih je potrebno deset i više sati za formiranje velikog vodnog vala, • bujične poplave - poplave na brdskim vodotocima kod kojih se formira veliki vodni val za manje od deset sati, • akcidentne poplave - poplave kod kojih se trenutno formira veliki vodni val rušenjem vodoprivrednih ili hidro energetskih objekata.
Članak 4.
nositelj obrane od poplave uRepublici HrvatskojjeDržavna uprava za vode, a pravna osoba za upravljanje svim vodama na području države su Hrvatske vode. Mjerama zaštite u urbanističkim planovima i građenju nužno je smanjiti mogućnost nastajanja poplava na području Općine, a to se može provesti putem građevinskih i negrađevinskih mjera: Građevinske mjere zaštite od poplava uključuju građenje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina, kao i održavanje vodotoka, vodnih građevina i objekata te nadzora vodnih građevina (brane, ustave, crpne stanice nasipi), • ekspanzijske površine su niski dijelovi riječnih dolina koji obično služe za rasterećenje ekstremno visokih poplavnih voda koje se upuštaju u narečene površine; • nasipi su najstariji i najčešće korišteni objekti zaštite od poplava jer su jednostavne građevine koje se mogu graditi od materijala s lica mjesta i uz relativno niske troškove; • uređenje vodotoka podrazumijeva radove kojima se povećava njegova protočna sposobnost, a time i snižavaju vodostaji visokih voda (uklanjanje prepreka koje usporavaju tok, skraćenje toka, iskop većeg profila); • odteretni kanali se grade u slučajevima ograničenog kapaciteta prirodnog vodotoka kada, zbog izgrađenosti duž njegovih obala ili visine postojećih mostova, ne postoji realna mogućnost povećanja proticajne sposobnosti vodotoka građevinskim intervencijama; negrađevinske mjere zaštite od poplava sastoje se od provedbe mjera obrane od poplava, kao i upravljanje i koordinacija djelatnosti tijekom pojave velikih voda, kao i modernizacija i koordinacija komunikacijskih sustava koji će se aktivirati u slučaju pojave velikih voda.
Članak 4.
Općina u svoje prostorne planove mora ugraditi mjere zaštite od prirodnih i drugih nesreća, te zahvate u prostoru u vezi sa zaštitom od prirodnih (među kojima su i poplave) i drugih nesreća. 6.8.5.1. razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći uslijed poplave Godišnji hod količine oborina na području Međimurske kontinentalnog je tipa s maksimumom u toplom dijelu godine (od travnja do rujna) i sekundarnim maksimumom tijekom kasne jeseni. ukupne godišnje količine oborina iznose oko 900 mm te nema značajnijih sušnih razdoblja. Slika 19: Karta srednje godišnje količine oborina (mm) prema podacima 1971.-2000. godine Izvor: Državni hidrometeorološki zavod 6.8.5.2. Okidač koji je uzrokovao veliku nesreću uslijed poplave poplave na području Općine Vratišinec mogu nastati radi pojave prekomjernih padalina u jesenskom razdoblju te topljenja snijega i leda te ekstremnih količina oborina u vrijeme početka proljetnog perioda. 6.8.6. Događaj s najgorim mogućim posljedicama – poplava u slučaju velikih (ekstremnih) količina oborina potoci Brodec i Jalšovnica sa svojim kanalima mogu izazvati poplavu naselja Vratišinec i Gornji Kraljevec. potok Brodec ugrožava dijelove naselja Vratišinec, dok potok Jalšovnica ugrožava sjeverni dio naselja Gornji Kraljevec. Od takve vrste plavljenja bilo bi ugroženo oko 20-tak stambenih i gospodarskih građevina u naselju Vratišinec i poduzeće „leško“ d.o.o. i 10-tak građevina u naselju Gornji Kraljevec. potok Brodec u Vratišincu ugrožava lC 20019 koja se spaja s DC 209.
Članak 4.
potok Jalšovec u Gornjem Kraljevcu ugrožava žC 2010. 6.8.6.1. procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed poplave na život i zdravlje ljudi posljedice na život i zdravlje ljudi prikazuju se ukupnim brojem ljudi (dobiven jednostavnim zbrajanjem, bez podnerivanja) za koje se procjenjuje kako mogu biti u sastavu nekog od procesa nastalih kao posljedica događaja opisanih scenarijem – poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani, zbrinuti i sklonjeni. procijenjeno je da pojava poplave uslijed izlijevanja kopnenih vodenih tijela na području Općine imat će malene posljedice na život i zdravlje ljudi, točnije događajem će biti obuhvaćeno više od 0,001% stanovnika Općine, odnosno barem (1) stanovnik uz pretpostavku da uslijed poplave dolazi do plavljenja obližnjih kuća i drugih objekata čime je u opasnost doveden život i zdravlje ljudi. Tablica 89: prikaz prijetnjom nastalih posljedica na život i zdravlje ljudi - Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Stranica 190 - Broj 14 “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” 12. lipnja 2026. poplava život i zdravlje ljudi broj kategorija posljedice Odabrano stanovnika 1 neznatne *<0,001 0,001 - 2 Malene X 0,0046 3 umjerene 0,0047 - 0,011 4 Značajne 0,012 - 0,035 5 Katastrofalne >0,036 6.8.6.2. procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed poplave na gospodarstvo posljedice na gospodarstvo odnose se na ukupnu materijalnu i financijsku štetu u gospodarstvu nastalu utjecajem prijetnje. Materijalna šteta s posljedicama po gospodarstvo prikazuje se u odnosu na proračun Općine.
Članak 4.
posljedice na gospodarstvo očitovale bi se u vidu šteta na pokretnoj i nepokretnoj imovini, gubitak repromaterijala, propadanje poljoprivrednog uroda, troškova sanacije i sl., čime bi štete bile veće od 20% planiranih prihoda proračuna. Tablica 90: prikaz prijetnjom nastalih posljedica na gospodarstvo - Događaj s najgorim mogućim posljedicama – poplava gospodarstvo u eurima (% kategorija posljedica s obzirom na Odabrano proračun) 1 neznatne 0,5 – 1 2 Malene 1 – 5 3 umjerene 5 – 15 4 Značajne 15 – 25 X 5 Katastrofalne >25 6.8.6.3. procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed poplave na društvenu stabilnost i politiku procjena posljedica na društvenu stabilnosti i politiku vezana je na oštećenja zgrada u kojima su smještene ključne institucije i oštećenje kritične infrastrukture. posljedice za Društvenu stabilnost i politiku iskazuju se u materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i šteti na građevinama od društvenog značaja. Kategorija Društvene stabilnosti i politike dobiva se srednjom vrijednosti kategorija Kritične infrastrukture (KI) i ustanova/građevina javnog i društvenog značaja. ukupna materijalna šteta prikazana je u odnosu na proračun Općine, ako je šteta na kritičnoj infrastrukturi od značaja za funkcioniranje društva, točnije samouprave u cjelini. S obzirom na to da se posljedice društvene stabilnosti i politike iskazuju u materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i šteti na građevinama od društvenog značaja procijenjeno je da bi ukupna materijalna šteta uzrokovana događajem s najgorim mogućim posljedicama uslijed poplave imala značajne posljedice na proračun Općine. procjenjuje se da bi nastala šteta bila veća od 20% proračuna.
Članak 4.
Tablica 91: prikaz prijetnjom nastalih posljedica na kritičnu infrastrukturu – Događaj s najgorim mogućim posljedicama - poplava Društvena stabilnost i politika Štete/gubici na kritičnoj infrastrukturi u eurima (% kategorija posljedice s obzirom na Odabrano proračun) 1 neznatne 0,5 – 1 2 Malene 1 – 5 3 umjerene 5 – 15 4 Značajne 15 – 25 X 5 Katastrofalne >25 Tablica 92: prikaz prijetnjom nastalih posljedica na ustanove, građevine od javnog, društvenog značaja – Događaj s najgorim mogućim posljedicama - poplava Društvena stabilnost i politika Štete/gubici na ustanovama/građevinama javnog društvenog značaja u eurima (% kategorija posljedice s obzirom na Odabrano proračun) 1 neznatne 0,5 – 1 2 Malene 1 – 5 3 umjerene 5 – 15 4 Značajne 15 – 25 X 5 Katastrofalne >25 Tablica 93: prikaz prijetnjom nastalih posljedica na društvenu stabilnost i politiku – Događaj s najgorim mogućim posljedicama - poplava ustanove/ građevine kritična kategorija javnog, ukupno infrastruktura društvenog interesa 1 2 3 4 X X X 5 6.8.6.4. vjerojatnost pojave događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed poplave Tablica 94: Vjerojatnost pojave događaja s najgorim mogućim posljedicama – poplava 12. lipnja 2026. “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” Broj 14 - Stranica 191 kategorija posljedice kvalitativno v 1 neznatne Iznimno mala 2 Malene Mala 3 umjerene umjerena 4 Značajne Velika 5 Katastrofalne Iznimno velika 6.8.7. najvjerojatniji neželjeni događaj – poplava uslijed topljenja snijega te pojave dužih oborinskih razdoblja s većim količinama oborina moguće su pojave poplava izazvanih izlijevanjem kopnenih vodenih tijela.
Članak 4.
poplave se mogu očekivati u ožujku i travnju na prijelazu zimskog u proljetno razdoblje te u listopadu i studenome kod pojave dugotrajnih oborina viših povratnih perioda. Eventualne bujice izazvane navedenim pojavama ne ugrožavaju Općinu u tolikoj mjeri da bi remetile funkcioniranje lokalne zajednice. Štetne posljedice od poplava nastale bi uslijed plavljenja poljoprivrednih površina, livada i sjenokoša. Za stanovništvo ugroženog područja poplave mogu izazvati veliku ekonomsku štetu zbog nedostatka prehrambenih proizvoda i stočne hrane. 6.8.7.1. procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed poplave na život i zdravlje ljudi S obzirom na to da se posljedice na život i zdravlje ljudi prikazuju ukupnim brojem ljudi za koje se procjenjuje kako mogu biti u sastavu od nekog od procesa nastalih kao posljedica događaja opisanih scenarijem – poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani i sklonjeni. procijenjeno je da pojava manjih poplava imala malene posljedice na život i zdravlje stanovništva Općine. Tablica 95: prikaz prijetnjom nastalih posljedica na život i zdravlje ljudi - najvjerojatniji neželjeni događaj – poplava život i zdravlje ljudi broj kategorija posljedice Odabrano stanovnika 1 neznatne *<0,001 X 2 Malene 0,001 - 0,0046 3 umjerene 0,0047 - 0,011 4 Značajne 0,012 - 0,035 5 Katastrofalne >0,036 6.8.7.2. procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed poplave na gospodarstvo posljedice na gospodarstvo odnose se na ukupnu materijalnu i financijsku štetu u gospodarstvu nastalu utjecajem prijetnje.
Članak 4.
kategorija posljedice kvalitativno v 1 neznatne Iznimno mala 2 Malene Mala 3 umjerene umjerena 4 Značajne Velika 5 Katastrofalne Iznimno velika vjerojatnost/frekvencija jerojatnost Frekvencija Odabrano <1% 1 događaj u 100 godina i rjeđe X 1 – 5% 1 događaj u 20 do 100 godina 5 – 50% 1 događaj u 2 do 20 godina 51 – 98% 1 događaj 1 do 2 godine > 98% 1 događaj godišnje ili češće Materijalna šteta s posljedicama po gospodarstvo prikazuje se u odnosu na proračun Općine. Izlijevanje kopnenih vodenih tijela može smanjiti poljoprivrednu proizvodnju te nanijeti štete na gospodarskim objektima. procjenjuje se da bi nastala šteta bila veća od 0,5% proračuna. Tablica 96: prikaz prijetnjom nastalih posljedica na gospodarstvo – najvjerojatniji neželjeni događaj – poplava gospodarstvo u eurima (% kategorija posljedica s obzirom na Odabrano proračun) 1 neznatne 0,5 – 1 2 Malene 1 – 5 X 3 umjerene 5 – 15 4 Značajne 15 – 25 5 Katastrofalne >25 6.8.7.3. procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed poplave na društvenu stabilnost i politiku procjena posljedica na društvenu stabilnosti i politiku vezana je na oštećenja zgrada u kojima su smještene ključne institucije i oštećenje kritične infrastrukture. prilikom manjih prelijevanja može doći do plavljenja prometnice, što bi za posljedicu imalo zastoj prometa te bi nanijelo manje štete na prometnoj infrastrukturi u vidu naplavina te eventualnih manjih oštećenja. S obzirom na štete koje su moguće uslijed izlijevanja kopnenih vodenih tijela na području Općine u vidu najvjerojatnijeg neželjenog događaja, posljedice su procijenjene neznatnim, očekivana šteta neće prelaziti 0,5% proračuna Općine. prema tome šteta je procijenjena zanemarivom te se neće prikazati tablično i putem matrice.
Članak 4.
6.8.7.4. vjerojatnost pojave najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed poplave Tablica 97: Vjerojatnost pojave najvjerojatnijeg neželjenog događaja – poplava vjerojatnost/frekvencija jerojatnost Frekvencija Odabrano <1% 1 događaj u 100 godina i rjeđe 1 – 5% 1 događaj u 20 do 100 godina 5 – 50% 1 događaj u 2 do 20 godina 51 – 98% 1 događaj 1 do 2 godine X > 98% 1 događaj godišnje ili češće Stranica 192 - Broj 14 “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” 12. lipnja 2026. 6.8.8. matrica ukupnog rizika – poplave izazvane izlijevanjem kopnenih vodenih tijela riZik: poplava – poplave izazvane izlijevanjem kopnenih vodenih tijela naZiv sCenarija: poplava na području Općine 6.8.9. izvor podataka 1. Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ, 2025.god.) 2. Državni zavod za statistiku, popis stanovništva 2021. god. 3. Kriteriji za izradu smjernica koje donose čelnici područne (regionalne) samouprave za potrebe izrade procjena rizika od velikih nesreća na razinama jedinica lokalnih i područnih (regionalnih) samouprave, DuZS, 2016.god. 4. pravilnik o smjernicama za izradu procjene rizika od katastrofa i velikih nesreća za područje Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (“narodne novine” br. 65/16) 5. procjena rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku, 2016.god., Izmjene i dopune iz 2019.god. i 2024. god. 6. provedbeni plan obrane od poplava branjenog područja, sektor A – Mura, gornja Drava, branjeno područje 21: područje maloga sliva Trnava, Hrvatske vode, 2024.
Članak 4.
god. 7. Smjernice za izradu procjena rizika od velikih nesreća na području Međimurske županije, 2016.god. 8. Zakon o sustavu civilne zaštite (“narodne novine” br. 82/15, 118/18, 31/20, 20/21, 114/22) 6.9. riZik – potres 6.9.1. naZiv sCenarija – podrhtavanje tla uzrokovano potresom na području Općine naziv scenarija 12. lipnja 2026. “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” Broj 14 - Stranica 193 Podrhtavanje tla uzrokovano potresom na području Općine grupa rizika Potres rizik Potres radna skupina Koordinator: načelnik Stožera civilne zaštite Općine Vratišinec nositelj: VZO Vratišinec Izvršitelj: VZO Vratišinec 6.9.2. uvod – potres Republika Hrvatska nalazi se na području izražene seizmičke aktivnosti. prema kvalifikaciji prirodnih katastrofa s obzirom na to da štete po stanovništvu i na materijalnom dobru, potresi se nalaze pri samom vrhu. Seizmiku nekog područja određuju parametri i to: • hipocentar ili žarište, geometrijska točka, odnosno područje u unutrašnjosti zemlje u kojem dolazi do grad / mjesto φ(O n) λ ( Čakovec 46.390 mursko središće 46.513 prelog 46.338 Izvor: pMF Zagreb – geofizički odsjek, 2009.god. Slika 20: prikaz epicentara potresa iz Hrvatskog kataloga potresa do kraja 2015.god. unutar područja omeđenog s 42° i 47° sjeverne geografske širine te 13° i 20° istočne geografske dužine Izvor: Homogeniziranje i analiza Kataloga potresa na području Hrvatske, lj. Ivanković, Zagreb, 2017.god. ukupan broj potresa na Slici 22. je 78.701. legenda se odnosi na momentne magnitude.
Članak 4.
poremećaja te se prostiru valovi potresa, a određuju ga geografske koordinate i podaci o dubini, • epicentar je projekcija hipocentra na površinu zemlje što se još može objasniti kao točka na površini zemlje koja je najbliža hipocentru, • intenzitet potresa je učinak potresa na površini zemlje za zahvaćenom i promatranom prostoru, • magnituda potresa pokazuje kakve je jačine potres u žarištu (hipocentru). potres se najčešće očituje kao podrhtavanje tla zbog naglog oslobođenja energije u Zemljinoj kori. Kod procjene rizika u pravilu se razrađuju potresi povezani s teorijom tektonskih ploča i njihovog gibanja s obzirom na to da važnost utjecaja koji imaju na ljudsku okolinu te graditeljsku baštinu. potresi pripadaju skupini prirodnih rizika koji se ne mogu predvidjeti, a postoji vjerojatnost da se dogode u bilo kojem trenutku. Kako potrese nije moguće spriječiti, od iznimne je važnosti provođenje mjera za ublažavanje posljedica te spremnost i edukacija društvene zajednice. Tablica 98: prikaz učestalosti potresa na području gradova Međimurske županije za povratni period od 125 god. (1879. – 2003.) Čestine intenziteta (o msk)<?> O e) V VI VII VIII 16.444 15 4 0 0 16.444 13 3 0 0 16.617 15 5 1 0 Slika 21: Karta potresnog područja RH s povratnim razdobljem od 95 godina Izvor: pMF Zagreb – geofizički odsjek, 2012.god. Kartom su prikazana potresom prouzročena horizontalna poredbena vršna ubrzanja (a ) površine temeljnog tla tipa A čiji gR se promašaj tijekom bilo kojih 10 godina očekuje s vjerojatnošću od 10% promašaja.
Ostali akti u ovom izdanju (44)
- Odluka o proglašenju prirodne nepogode– tuča za područje općina Štrigova
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Školskog odbora Osnovne škole Ivana Gorana Kovačića Sveti Juraj na Bregu o dopuni Statuta Osnovne škole Ivana Gorana Kovačića Sveti Juraj na Bregu
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku upravnog vijeća Doma za žrtve obiteljskog nasilja „Sigurna kuća“, o izmjenama i dopunama pravilnika o radu i sistematizaciji poslova Doma za žrtve obiteljskog nasilja „Sigurna kuća“
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Školskog odbora Osnovne škole Donji Kraljevec o dopuni Statuta Osnovne škole Donji Kraljevec
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Školskog odbora Osnovne škole „petar Zrinski“ Šenkovec o izmjenama i dopunama Statuta Osnovne škole „petar Zrinski“ Šenkovec
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku upravnog vijeća Doma za starije i nemoćne osobe Čakovec, o donošenju nacrta pravilnika o izmjenama i dopunama pravilnika o unutarnjoj sistematizaciji Doma za starije i nemoćne osobe Čakovec
- Zaključak o davanju suglasnosti na odluku upravnog vijeća Doma zdravlja Čakovec o sklapanju aneksa ugovora o zakupu poslovnog prostora s Općinom Donja Dubrava
- II. izmjene i dopune proračuna Općine Domašinec za 2026. godinu
- Odluka o II. izmjenama i dopunama programa građenja komunalne infrastrukture na području Općine Domašinec za 2026. godinu
- Odluka o odbijanju prijedloga za davanje prethodne suglasnosti za potpis sporazuma o sufinanciranju i potpori zdravstvenim djelatnicima
- Odluka o visini osnovice za obračun plaća u Dječjem vrtiću SOVICE Gornji Mihaljevec
- Odluka o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog ekonomske cijene Dječjeg vrtića „Sovice“ Gornji Mihaljevec
- Odluka o davanju suglasnosti općinskom načelniku za potpisivanje ugovora o prekoračenju po računu
- Odluka o davanju suglasnosti općinskom načelniku za davanje suglasnosti na Cjenik javne usluge sakupljanja komunalnog otpada
- Odluka o davanju u zakup poslovnog prostora u vlasništvu Općine Gornji Mihaljevec
- Odluka o dodjeli obavljanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada
- Odluka o dugoročnom kreditnom zaduženju Općine Gornji Mihaljevec
- Odluka o groblju u Općini Gornji Mihaljevec
- Odluka o visini koeficijenata za obračun plaće u Dječjem vrtiću Sovice Gornji Mihaljevec
- Odluka o načinu pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada na području Općine Gornji Mihaljevec
- Odluka o načinu pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada na području Općine Gornji Mihaljevec
- Odluka o ponašanju na groblju
- Odluka o sufinanciranju boravka djece u dječjim vrtićima
- Odluku o visini naknada
- Plan klasifikacijskih i brojčanih oznaka ustrojstvenih jedinica i službenih osoba u uredskom poslovanju Općine Sveti Juraj na Bregu
- Odluka o dodjeli javnih priznanja
- Odluka o izvršavanju proračuna Općine Šenkovec za 2026. godinu
- Odluka o prihvaćanju Sporazuma o sufinanciranju poslova obnove zemljišne knjige za k.o. Šenkovec novi
- Odluka o usvajanju procjene rizika od velikih nesreća za područje Općine Šenkovec
- Izmjena Odluke o naknadama za mjesno groblje u Vratišincu
- Odluka o davanju prethodne suglasnosti na Izmjene i dopune Statuta Dječjeg vrtića Srčeko
- Odluka o dodjeli jednokratne financijske potpore za učenike srednjih škola s područja Općine Vratišinec u školskoj godini 2026./2027.
- Odluka o dodjeli jednokratne financijske potpore redovnim studentima s područja Općine Vratišinec za akademsku godinu 2026./2027.
- Odluka o groblju na području Općine Vratišinec
- Odluka o imenovanju povjerenstva za uvođenje u posjed zakupnika poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na području Općine Vratišinec
- Odluka o mjerama poticaja kupnje ili gradnje nekretnine za stanovanje na području općine Vratišinec
- Odluka o stipendijama za studente s područja Općine Vratišinec za akademsku godinu 2026./2027.
- Odluka o donošenju procjene rizika od velikih nesreća za Općinu Vratišinec
- Zaključak o prihvaćanju Izvješća o provedbi Godišnjeg plana upravljanja imovinom u vlasništvu Općine Vratišinec za 2025. godinu
- Zaključak o prihvaćanju plana i programa rada i Financijskog plana Savjeta mladih Općine Vratišinec za 2026. godinu
- Pravilnik o stipendiranju redovitih studenata s područja Općine Vratišinec
- Suglasnost
- Očitovanje
- Lipnja 2026. “SlužBEnI GlASn međimurska županija akti župana