Odluku o provedenom postupku transformacije urbanističkog plana uređenja Centra Svetog Martina na Muri
Važenje nije potvrđeno. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
Stranica 138
Članak 4.
e. Smještanje poslovnih građevina uz granicu građevne čestice dopušteno je samo u slučaju kada je i na susjednoj građevnoj čestici poslovna ili pomoćna građevina izvedena priljubljeno uz predmetnu granicu. u tom slučaju iste moraju međusobno biti odijeljene vatrobranim zidom. f. Ako se gradi na poluugrađeni odnosno ugrađeni način, poslovnu građevinu potrebno je locirati s jedne odnosno dvije strane uz među susjednih građevnih čestica, uz uvjet da nagib krovnih ploha nije prema tim međama. g. Ako je nagib krovne plohe poslovne građevine prema susjednoj građevnoj čestici, od njezine granice treba biti udaljena najmanje 1,0 m, a krov mora imati oluke i snjegobrane. h. poslovna građevina može se izvesti priljubljeno uz stambenu građevinu na istoj građevnoj čestici.
(2) Ostala pravila provedbe za površinu označenu: pp- InDIVIDuALnE STAMBEnE 1. broj samostalnih uporabnih cjelina (stan, poslovni prostor, garaža i sl.), broj kreveta i/ili funkcionalnih jedinica a. Osnovna građevina sadrži najviše tri stana – tri stambene jedinice koje se mogu koristiti kao zasebne cjeline.
Članak 5.
Članak 5.
(1) pravila provedbe za površinu označenu: pp- ZGRADE MJEŠOVITE nAMJEnE 1. oblik i veličina građevne čestice i/ili obuhvat zahvata u prostoru a. Minimalna površina građevne čestice nije određena. 2. namjena pojedinih građevina na građevnoj čestici ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. Mješovita namjena planirana je na površinama koje osim stambene mogu imati i različite poslovne te gospodarske, javne, društvene i ostale namjene koje su sukladne općoj namjeni uz uvjet usklađenosti namjena međusobno, s mogućnostima prostora i odredbama plana. b. Osnovne građevine na česticama, odnosno površinama mješovite namjene su izgrađene, a moguće je vršiti njihovu rekonstrukciju u istoj namjeni. c. površina mješovite namjene na k.č.1381 k.o. Sveti Martin na Muri je pretežito stambena. Stambena namjena veća od 50% ukupne površine građevina, čija je dispozicija moguća u svakoj etaži građevine, ali prvenstveno na katu. u ovoj zoni moguća je ekološki čista djelatnost (bez buke, neugodnih mirisa i sl.), koja ne smeta stanovanju, npr. ured, tihi obrt, osobne usluge i sl. d. površina mješovite namjene na k.č.3/1 i 3/2 k.o. Sveti Martin na Muri je pretežito poslovna. poslovna namjena veća od 50% ukupne površine građevina, čija dispozicija je moguća u svim etažama građevine. unutar ove namjene moguće je stanovanje, kao i drugi poslovni, kulturni, uslužni, trgovački, servisni, ugostiteljski, turistički i sl. sadržaji, ekološki čisti uz uvjet da ne smetaju stanovanju i susjedstvu. proizvodni pogoni nisu dozvoljeni.
Članak 5.
e. Osnovna građevina na čestici mješovite, pretežito poslovne namjene može biti poslovna građevina 27. svibnja 2026. “SLužBEnI GLASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” Broj 11 - Stranica 139 namijenjena Obavljanju uslužnih, trgovačkih i/ili ugostiteljskih djelatnosti, odnosno građevina namijenjena obavljanju: financijskih, tehničkih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi), obrtničkih usluga (frizerske, krojačke, postolarske, fotografske i sl. radionice), ugostiteljskih djelatnosti bez smještajnih sadržaja i sadržaja koji utječu na povećanje razine buke ili zagađenja okoline (restorani, kavane i sl.), trgovine proizvodima koji ne utječu na povećanje zagađenja zraka ili uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije (specijalizirane trgovine hrane, pića, odjeće, obuće, kućnih potrepština, kućanskih aparata i elektroničkih proizvoda, osim trgovine građevnog materijala, automobila, poljoprivrednih i drugih velikih strojeva i sl.) usluga iz oblasti društvenih djelatnosti u kojima se ne predviđa duži boravak ljudi (primarna zdravstvena zaštita, sportski klubovi, udruge građana i sl.). Kao prateći sadržaj unutar osnovne građevine mogu se predvidjeti stambeni sadržaji. Kao pomoćni sadržaj na čestici predviđaju se: parkirališni ili garažni prostor koji se predviđa integriran u građevinu, kao podzemna ili prizemna garaža, odnosno natkriveno ili nenatkriveno parkiralište, spremišta za komunalni otpad, koja je potrebno integrirati unutar osnovne građevine, zidane ograde ili locirati iza osnovne građevine. unutar čestica ne mogu se obavljati proizvodne djelatnosti ni djelatnosti koje utječu na povećanje razine buke ili zagađenja okoline.
Članak 5.
3. smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici i/ ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. na građevnoj se čestici može graditi samo jedna građevina osnovne namjene. b. Građevini pravac iznosi 5m. c. Minimalna udaljenost građevine prema bočnim granicama građevne čestice za slobodnostojeću građevinu iznosi 3m, a za dvojnu 3m prema slobodnoj strani, dok se na drugu stranu naslanja. d. Minimalna udaljenost građevine prema stražnjoj granici građevne čestice iznosi 4m. 4. izgrađenost građevne čestice a. najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) iznosi 0,4. b. u dozvoljenu izgrađenost (kig) građevne čestice uračunavaju se i sve druge prateće (poslovne, pomoćne) građevine na građevnoj čestici. 5. iskoristivost građevne čestice a. najveći koeficijent iskoristivosti (kis) građevne čestice iznosi 1,2. b. u dozvoljenu iskorištenost (kis) građevne čestice uračunavaju se i sve druge prateće (poslovne, pomoćne) građevine na građevnoj čestici. 6. građevinska (bruto) površina građevina a. Maksimalna bruto razvijena površina građevine iznosi 1.500 m2. b. Minimalna bruto razvijena površina građevine iznosi 80 m2. 7. visina i broj etaža građevine a. u svim građevinama može se predvidjeti gradnja podruma (po) i/ili suterena (S) (kada postojeći uvjeti to omogućuju) i potkrovlja (pk), odnosno tavana. podrum(po), suteren (S) i potkrovlje (pk) uračunavaju se u izračun koeficijenta iskorištenosti građevne čestice (kis). ukoliko se tavan ne koristi kao stambeni ili poslovni prostor isti se ne uračunava u koeficijent iskorištenosti građevne čestice (kis).
Članak 5.
8. veličina građevine koja nije zgrada a. nije određeno. 9. uvjeti za oblikovanje građevine a. Arhitektonsko oblikovanje građevine te građevinski materijal koji će se upotrebljavati mora biti u skladu s uobičajenim načinom građenja na okolnom prostoru, uvažavajući krajobrazne karakteristike i vrijednosti kako bi se ostvarila što kvalitetnija slika prostora. b. preporuča se postići oblikovanje uličnog poteza s volumenima u odnosu stranica tlocrta građevine 1:1,5, te postavljanjem duže stranice paralelno s ulicom, pri čemu sljeme građevine u pravilu prati pružanje ulice, osim ako je zatečena izgradnja u predmetnom dijelu obuhvata plana formirala potez ulice s građevinama zabatom orijentiranim prema ulici i položajem sljemena okomito na ulični pravac. c. Krovište građevine može biti ravno ili koso ili drugog oblika, a pokrov treba biti uobičajen za ovo podneblje i krajobrazna obilježja (biber, utoreni crijep i dr.). Koso krovište je nagiba 25°-45°. d. na krovnu plohu mogu se ugraditi krovni prozori i kupole za prirodno osvjetljenje, postaviti kolektori sunčeve energije ili istu izvesti dijelom kao ravnu terasu. Krovni otvori mogu biti samo u razini krovnih ploha, isključeni su prodori ravnine pročelja u krovne ravnine. e. Oblikovanje pročelja provodi se prema načelima suvremenog građenja primjenom kvalitetnih i postojanih materijala. f. Satelitske antene, uređaji za klimatizaciju, ventilaciju i sl. te solarni paneli moraju se postavljati tako da budu što manje uočljivi i u pravilu ne na uličnu stranu.
Članak 5.
g. Građevina svojim položajem na građevnoj čestici ne smije ugrožavati okolne građevne čestice odnosno građevine ili javne površine svojim oborinskim, površinskim ili krovnim vodama, snijegom ili drugim štetnim utjecajima (buka, prašina, mirisi), već se zaštitne mjere od tih utjecaja trebaju provesti unutar granica predmetne građevne čestice ili građevine. Isto se postiže primjenom zakonskih mjera zaštite od buke, prašine i zagađenja zraka, uključivo odmicanje građevine na minimalnu udaljenost uvjetovanu ovim Odredbama, položajem krovnih ploha, ograničavanjem istaka strehe do 0,80 m, te izvedbom krovnog oluka i snjegobrana uz prihvaćanje oborinskih voda na terenu putem oborinskih kanala ili rigola s upuštanjem u teren putem upojnih bunara na samoj građevnoj čestici. h. Za sve građevine poželjna je primjena energije dobivene iz obnovljivih izvora (energija vjetra, sunca, sustavi korištenja temperature zemlje, vode, biomase i dr.), a koju je moguće predvidjeti kao dopunu centralnom sustavu ili kao dodatni izvor za pojedinu građevinu. Isključivo za vlastite potrebe pojedinih građevina moguća je proizvodnja toplinske i električne energije korištenjem sunčeve energije i Stranica 140 - Broj 11 “SLužBEnI GLASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” 27. svibnja 2026. toplinske energije zemlje i vode. Korištenje energije sunca moguće je postavom solarnih panela na postojeću građevinu ili samostalno postavom na stup, kao pomoćna građevina na čestici. Solarni paneli mogu se postavljati na krovne plohe, uz uvjet da ravnina solarnih panela ne odstupa bitno od ravnine krovnih ploha koje čine ulično pročelje.
Članak 5.
postava solarnih panela može se izvesti bez takvih ograničenja na ravnim krovovima. 10. uvjeti za uređenje građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru a. Minimalni udio uređenih zelenih površina na građevnoj čestici iznosi 30%. b. pješačke i kolne staze, parkirališta, cisterne za vodu, bunari, izdvojeni podzemni objekti, vrtni bazeni (površine do 24 m2 i dubine do 1,0 m), igrališta, pergole i brajde te rezervoari za gorivo ili plin sa zaštitnim elementima ne uračunavaju se u izgrađenu površinu građevne čestice. c. Građevnu česticu treba urediti na način da se maksimalno očuva prirodno oblikovani teren te nije dopušteno formiranje artificijelne konfiguracije. d. u skladu s lokalnim krajobraznim karakteristikama potrebno je sadnjom visoke i niske vegetacije (autohtone vrste) te zatravljivanjem ozeleniti i hortikulturno urediti 30% građevne čestice kod individualne i višestambene izgradnje što posebno obuhvaća prostor predvrta između javne prometne površine i stambene građevine. prilikom planiranja i projektiranja potrebno je valorizirati i zaštititi zatečeno zelenilo. e. prilikom uređenja građevne čestice ne smije se kroz usmjeravanje oborinskih voda, nasipavanja terena ili iskopa negativno utjecati na okolne građevne čestice ili građevine, odnosno javne prometne površine. f. promjena konfiguracije terena građevne čestice (nasipavanje - usijecanje) ograničava se uz njezine granice sa maksimalno 1,0 m u odnosu prema prirodnom-uređenom terenu susjedne građevne čestice, pri čemu predmetni radovi nisu dozvoljeni ako je susjedni objekt izgrađen bliže od 3,0 m do granice građevne čestice, odnosno ako se takvim radovima mijenja stabilnost zemljišta ili prirodni tok oborinskih voda na štetu susjedne građevne čestice/ građevine.
Članak 5.
g. na prostoru građevne čestice izvode se pješačke i kolne pristupne i komunikacijske površine oblikovane na način da se u što većoj mjeri izbjegne „asfaltiranje i betoniranje“površina. h. na građevnoj čestici na površinama stambene namjene potrebno je osigurati dovoljan broj parkirališnih mjesta. Minimalno potreban broj parkirališno-garažnih mjesta (pM) dimenzija 2,5×5,0 m koji treba osigurati na građevnoj čestici utvrđuje se prema broju korisnika te se za individualne stambene građevine mora osigurati 1,5 pM po jednoj stambenoj jedinici, a ukoliko se planira poslovni prostori uz stanovanje mora se osigurati 2 pM na 100 m2 BRp. i. na građevnoj čestici je potrebno osigurati dovoljan broj parkirališnih mjesta. Minimalno potreban broj parkirališno-garažnih mjesta (pM) dimenzija 2,5×5,0 m koji treba osigurati na građevnoj čestici utvrđuje se prema broju korisnika te se za trgovine i uslužne sadržaje te ugostiteljstvo mora osigurati 4 mjesta na 100 m2 BRp, a za urede i sl. 2 mjesta na 100 m2 BRp. pri određivanju parkirališnih potreba za građevine ili grupe građevina s različitim sadržajima može se predvidjeti isto parkiralište za različite vrste i namjene građevina, ako se koriste u različito vrijeme. j. Ograde oko građevne čestice treba oblikovati i izvoditi na način da se uklapaju u sliku naselja te da su u skladu s oblikovanjem okolnog prostora. Ograda se s unutrašnje strane međe prema javnoj prometnoj površini izvodi visine do 1,20 m, a prema drugim građevnim česticama visine do 1,8 m, pri čemu se podnožje visine do 60 cm – može izvesti kao puna ograda od kamena, betona ili opeke, a preostali dio kao „prozračna“ ograda od zelenila, drveta, metalne rešetke ili mreže u skladu s lokalnim uvjetima.
Članak 5.
k. Septičke taložnice mogu se locirati minimalno: 3,0m od linije regulacije, 1,0m od susjedne međe, 3,0m od susjedne građevine, 1,0m od vlastite građevine. l. Solarni paneli na stupu ili postavljeni samostalno na konstrukciju kao pomoćna građevina, mogu se izvesti iza osnovne građevine na građevnoj čestici, poštujući ograničenje maksimalno dozvoljene izgradnje za pojedinu namjenu propisanu ovim planom. m. Svaka građevna čestica unutar svojih granica treba imati osigurano mjesto za sakupljanje komunalnog otpada, koje je dostupno s javne površine (mjesto mora biti primjereno uređeno i ograđeno zelenom ili primjerenom ogradom). Za sve građevne čestice treba prilikom izrade glavnog projekta definirati mjesto za postavu posude za sakupljanje komunalnog otpada na građevnoj čestici i navesti način zbrinjavanja, odnosno mjesto odlaganja otpada te tehnologiju sakupljanja. 11. uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti a. pri provedbi ovog plana potrebno je pridržavati se pravilnika o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti. 12. način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu a. Sve građevine obavezno se priključuju na sustave komunalne infrastrukture. b. Minimalna razina komunalne opremljenosti građevne čestice obuhvaća javnu prometnu površinu (ulicu) radi ostvarenja pristupa do građevine (minimalne širine 5,0 m s asfaltnim zastorom), kabelsku mrežu elektroopskrbe na koju je moguće ostvariti priključak građevine, uključivo javnu rasvjetu, javnu mrežu vodoopskrbe i odvodnje oborinskih i otpadnih voda na koje je moguće priključiti građevinu, kabelsku mrežu telekomunikacija, mrežu plinoopskrbe.
Članak 5.
c. Iznimno od prethodne podtočke, moguće je realizirati gradnju individualne građevine i uz privremeno nižu razinu komunalne opremljenosti koja obuhvaća pristupnu ulicu ili pristupni put (javno prometna površina) (minimalne širine 3 m i maksimalne dužine 50 m) pri čemu se na takav pristupni put mogu priključiti najviše dvije stambene građevne čestice, mrežu elektroopskrbe na koju je moguće ostvariti priključak građevine, vodoopskrbu iz javne mreže vodovoda, odvodnju otpadnih voda putem nepropusne sabirne jame. (navedena iznimna opremljenost građevne čestice komunalnom 27. svibnja 2026. “SLužBEnI GLASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” Broj 11 - Stranica 141 infrastrukturom predstavlja samo privremeno (etapno) rješenje u prijelaznom periodu do potpune izgradnje uvjetovane minimalne razine, a posebno se odnosi na javnu mrežu odvodnje otpadnih i oborinskih voda. d. prilaz sa građevne čestice na prometnu površinu treba odrediti tako da se ne ugrožava promet. e. priključivanje građevina na komunalnu infrastrukturu obavlja se na način propisan od nadležnog distributera. f. Svaka građevna čestica mora imati neposredni pristup na ulicu (uK1-uK6). neposrednim pristupom smatra se kolni pristup minimalne širine 3,50 m (iznimno prilikom rekonstrukcije postojeće građevine 3,0 m). pristup s građevne čestice na površinu mjesne ulice mora se odrediti tako da na njoj ne bude ugroženo odvijanje prometa. Kada se građevna čestica nalazi uz spoj sporedne ulice i ulice koja ima županijski značaj, pristup se mora izvesti preko sporedne ulice.
Članak 5.
g. Kod prilaza /priključka/ na županijsku ili lokalnu cestu, u postupku izdavanja lokacijske dozvole potrebno je ishoditi posebne uvjete priključenja od strane mjerodavne institucije ili tijela. u slučaju kada se građevna čestica nalazi uz spoj cesta različitog značaja, prilaz s te građevne čestice na javnu prometnu površinu obvezatno se ostvaruje preko ceste nižeg značaja. h. na svaku građevinu potrebno je ugraditi izvodni telekomunikacijski ormarić. Izvodne ormariće potrebno je cijevima spojiti na kabinet kabelske kanalizacije. unutarnji razvod se projektira u sklopu zasebnih glavnih projekta pojedinih objekata prema posebnim propisima. Tip, lokacija postave i način priključenja priključne telefonske kutije na TK mrežu treba odrediti prema tipizaciji vlasnika TK kanalizacije, danoj prethodnim uvjetima, ali na način da zauzimanje javne površine oknom ne onemogući prolaz drugim mrežama komunalne infrastrukture. i. niskonaponski kućni priključak za pojedinu predmetnu građevinu izvodi se prema pravilima i tipskim rješenjima HEp-a ODS “Elektra” Čakovec. u tu svrhu se na vanjskoj fasadi građevine ugrađuje kućni priključni mjerni ormarić KpMO ili KpO, uz pridržavanje slijedećih uvjeta: KpMO treba ugraditi na najprikladnije mjesto u odnosu na očitanje, vanjski priključak i unutarnji razvod, u KpMO nalazi se mjerno mjesto i MTu prijemnik, glavne osigurače priključka u KpO ili u KpMO dimenzionirati prema manjem presjeku glavnog voda, ostale nenavedene tehničke detalje treba izvesti u skladu s važećom u praksi primijenjenom tipizacijom Dp Elektre Čakovec.
Članak 5.
j. plinski priključak se u pravilu smješta na pročelju osnovne građevine. Alternativno od prethodnog stavka, priključak se može izvesti i postavom tipiziranog samostojećeg plinskog ormara unutar građevne čestice. priključni set ugraditi s vanjske strane zgrade, u pravilu na bočnu stranu pročelja, i do seta treba osigurati neposredni pristup za održavanje i kontrolu. k. Građevine moraju biti udaljene od razvodne vodovodne mreže i od kanalizacijske mreže minimalno 5,0 m. nije dozvoljena gradnja građevine iznad vodovoda i kanalizacije. Vodoopskrbni odvojci prema građevinama izvode se prema proračunu i projektu za svaku pojedinačnu građevinu. Vodomjerna okna izvesti prema uvjetima nadležne institucije na način da unutar njih stane vodomjer i račva za vodoopskrbni vod prema građevinama. Vodomjerno okno preporuča se locirati unutar građevne čestice unutar prvih 5,0 m od ulične međe. Investitori koji grade stanove, dužni su osigurati mjerenje utroška vode ugradnjom vodomjera, posebno za stambeni, a posebno za svaki poslovni prostor. ukoliko objekt ima i hidrantski vod za njega se izvodi odvojeni priključak s vodomjerom. položaj vodomjernog okna određuje distributer vode. l. Kućne priključke za odvodnju sanitarno fekalnih voda potrebno je predvidjeti, u pravilu, kao pojedinačne. u prvoj fazi, do izgradnje sustava javne odvodnje za područje naselja, sanitarno fekalne otpadne vode potrebno je sakupljati u vodonepropusnim septičkim taložnicama zatvorenog tipa, koje je potrebno redovno održavati i prazniti po za to ovlaštenom poduzeću, prema posebnim propisima. nakon izgradnje mreže javne odvodnje otpadnih voda i kada uređaj za pročišćavanje otpadnih voda bude u funkciji, obavezno je priključenje korisnika na sustav odvodnje, a septičke i sabirne jame je potrebno ukinuti i sanirati teren.
Članak 5.
Izričito se zabranjuje ispuštanje oborinskih voda u sustav odvodnje otpadnih voda ili otpadnih voda u sustav odvodnje oborinskih voda. m. Do izgradnje oborinske kanalizacije, odvodnja oborinskih voda će se vršiti ispuštanjem u upojne bunare na građevnoj čestici. Oborinske vode sa parkirališta sa 10 i više parkirališnih mjesta mogu se ispuštati u upojne bunare samo preko slivnika s taložnicom te separatora ulja i masti. nakon izgradnje oborinske kanalizacije, odvodnja oborinskih voda u recipijent kanal Zavrtje mora se vršiti preko slivnika s taložnicom, a sa parkirališta sa 10 i više parkirališnih mjesta i preko separatora ulja i masti. n. nove građevne čestice, sukladno zakonskim odredbama, ne mogu se uređivati, niti je moguće početi gradnju ukoliko za svaki posebni slučaj nije riješen način zbrinjavanja otpadnih voda, sukladno ovim odredbama. o. Sve parcele i građevine unutar obuhvata plana moraju biti priključene na infrastrukturnu mrežu odvodnje otpadnih i oborinskih voda, s tim da potencijalni zagađivači moraju biti opremljeni opremom za pročišćavanje otpadnih voda prije ispuštanja u zajednički sistem. Oborinske vode s kolnih površina moraju biti tretirane odjeljivačem ulja (masnoće prije upuštanja u zajednički sustav). 13. uvjeti za rekonstrukciju ili uklanjanje postojeće građevine a. postojeće stambene građevine izgrađene unutar obuhvata plana se zadržavaju. Moguća je rekonstrukcija, dogradnja i nadogradnja do maksimalnih vrijednosti određenih ovim planom. postojeća izgrađenost i iskoristivost građevne čestice ako je veća može se zadržati. postojeća legalna udaljenost od regulacionog pravca se zadržava.
Članak 5.
b. prilikom dogradnje postojeće građevine maksimalni koeficijent izgrađenosti građevne čestice može biti Stranica 142 - Broj 11 “SLužBEnI GLASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” 27. svibnja 2026. 0,4, ukoliko su zadovoljeni uvjeti minimalne udaljenosti od rubova građevne čestice. c. prilikom nadogradnje postojeće građevine može se postići visina propisana uvjetima za neizgrađene površine ukoliko su zadovoljeni uvjeti minimalne udaljenosti od rubova građevne čestice osim ako za predmetno područje u kojem se građevna čestica nalazi nije drukčije određeno posebnim uvjetima ovih Odredbi. d. prilikom rekonstrukcije kojom bi se dodala poslovna namjena i tako građevina prenamijenila u stambenoposlovnu građevinu moraju biti zadovoljeni uvjeti veličine i izgrađenosti građevne čestice, visine građevine te maksimalne površine građevinske čestice kao za novu građevinu. Također, najmanja udaljenost od regulacijskog pravca javno prometne površine iznosi za neizgrađene dijelove građevinskog područja 5,0 m, dok se prilikom interpolacije u izgrađenim dijelovima građevinskog područja primjenjuje minimalna udaljenost od 3,0m. e. Izgradnja zamjenskih građevina (umjesto trošnih i stambeno-sanitarno neadekvatnih legalno sagrađenih objekata) moguća je u istoj veličini (horizontalni i vertikalni gabarit) i na istoj lokaciji kao raniji uklonjeni objekt, bez obzira na veličinu i izgrađenost građevne čestice. Ova se odredba ne primjenjuje samo za one građevine koje se nalaze u planiranim koridorima prometne i komunalne infrastrukture ili su u neposrednom kontaktu s građevinama od značaja kao kulturno dobro, kada se uređenje prostora provodi putem posebnih uvjeta.
Članak 5.
f. posebni oblici korištenja površina i građevina definirani su u točki 3.3.2. područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite ovih odredbi. 14. pravila provedbe za pomoćne građevine a. Kao pomoćni sadržaji na čestici predviđaju se: garaža, pomoćne poljoprivredne građevine i druge pomoćne građevine. Garaža može biti integrirana unutar osnovne građevine, prigrađena uz osnovnu građevinu ili locirana kao samostojeća na čestici. pomoćne poljoprivredne građevine bez izvora zagađenja su spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda, staklenici, plastenici i slične građevine, a koje je potrebno locirati iza osnovne građevine. Druge pomoćne građevine služe redovnoj upotrebi stambene građevine (alatnice, fontane dubine do 80 cm, vrtni paviljoni, najviše jedan bazen površine do 36,0 m2 i slično). b. na građevnoj čestici individualne stambene građevine mogu se u okviru njezine dozvoljene izgrađenosti i iskoristivosti graditi pomoćne građevine koje namjenom upotpunjuju stambenu, stambeno-poslovnu građevinu (garaže, spremišta, nadstrešnice, ljetne kuhinje i druge pomoćne prostorije koje služe za redovnu uporabu građevine). c. pomoćne građevine mogu biti visine jedne etaže (p) uz mogućnost gradnje potkrovlja s nadozidom visine do 60 cm, a visina vijenca, odnosno strehe ne smije biti viša od 4,0 m, mjereno od kote konačno zaravnatog terena. d. pomoćne građevine smještaju se isključivo na stražnjem dijelu građevne čestice iza stambene građevine. e. najmanja udaljenost pomoćne građevine od stambene građevine na susjednoj građevnoj čestici može biti 4,0 m.
Članak 5.
f. Ako se gradi kao samostojeća, udaljenost pomoćne građevine od stražnje i bočnih međa građevne čestice iznosi najmanje 3,0 m, odnosno 1,0 m ako nema otvore prema susjednoj građevnoj čestici. g. Smještanje pomoćnih građevina uz granicu građevne čestice dopušteno je samo u slučaju kada je i na susjednoj građevnoj čestici pomoćna ili poslovna građevina izvedena priljubljeno uz predmetnu granicu. u tom slučaju iste moraju međusobno biti odijeljene vatrobranim zidom. h. Ako se gradi na poluugrađeni odnosno ugrađeni način, pomoćnu građevinu potrebno je locirati s jedne odnosno dvije strane uz među susjednih građevnih čestica, uz uvjet da nagib krovnih ploha nije prema tim međama. i. Ako je nagib krovne plohe pomoćne građevine prema susjednoj građevnoj čestici, od njezine granice treba biti udaljena najmanje 1,0 m, a krov mora imati oluke i snjegobrane. j. pomoćna građevina može se izvesti priljubljeno uz stambenu građevinu na istoj građevnoj čestici. k. Garažu je moguće prisloniti uz bočnu liniju građevne čestice, uz uvjet da je susjedna stambena građevina udaljena minimalno 1,0 m. l. Svi ostali uvjeti gradnje utvrđuju se sukladno uvjetima gradnje individualnih stambenih građevina. 15. pravila provedbe za prateće građevine druge namjene a. na građevnoj čestici uz građevinu osnovne (stambene, stambeno-poslovne) namjene može se izgraditi više poslovnih građevina koje čine tehnološko-funkcionalnu cjelinu pri čemu je izgradnja istih moguća samo u okviru dozvoljene izgrađenosti i iskorištenosti građevne čestice.
Članak 5.
b. poslovne građevine mogu biti visine jedne etaže (p), uz mogućnost gradnje poslovnog potkrovlja s nadozidom visine do 120 cm, a visina vijenca, odnosno strehe, ne smije biti viša od 5,0 m mjereno od kote konačno zaravnatog terena. c. poslovne građevine mogu se smještati ispred stambene građevine uz javnu prometnu površinu, pri čemu se u izgrađenom dijelu upu-a građevinski pravac utvrđuje prema okolnoj izgradnji. Iznimno ukoliko nije moguće utvrditi postojeći građevinski pravac, najmanja udaljenost od regulacijskog pravca javne prometne površine iznosi 3,0 m. d. Ako se gradi kao samostojeća, udaljenost poslovne građevine od stražnje i bočnih međa građevne čestice iznosi najmanje 3,0 m, odnosno 1,0 m ako nema otvore prema susjednoj građevnoj čestici. e. Smještanje poslovnih građevina uz granicu građevne čestice dopušteno je samo u slučaju kada je i na susjednoj građevnoj čestici poslovna ili pomoćna građevina izvedena priljubljeno uz predmetnu granicu. u tom slučaju iste moraju međusobno biti odijeljene vatrobranim zidom. f. Ako se gradi na poluugrađeni odnosno ugrađeni način, poslovnu građevinu potrebno je locirati s jedne odnosno dvije strane uz među susjednih 27. svibnja 2026. “SLužBEnI GLASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” Broj 11 - Stranica 143 građevnih čestica, uz uvjet da nagib krovnih ploha nije prema tim međama. g. Ako je nagib krovne plohe poslovne građevine prema susjednoj građevnoj čestici, od njezine granice treba biti udaljena najmanje 1,0 m, a krov mora imati oluke i snjegobrane.
Članak 5.
h. poslovna građevina može se izvesti priljubljeno uz stambenu građevinu na istoj građevnoj čestici.
(2) Ostala pravila provedbe za površinu označenu: pp- ZGRADE MJEŠOVITE nAMJEnE 1. broj samostalnih uporabnih cjelina (stan, poslovni prostor, garaža i sl.), broj kreveta i/ili funkcionalnih jedinica a. Osnovna građevina sadrži najviše tri stana – tri stambene jedinice koje se mogu koristiti kao zasebne cjeline.
Članak 6.
(1) pravila provedbe za površinu označenu: pp-VIŠESTAMBEnE 1. oblik i veličina građevne čestice i/ili obuhvat zahvata u prostoru a. Minimalna površina građevne čestice za višestambene građevine iznosi 600 m2 b. Maksimalna širina građevne čestice uz cestu ili javnu prometnu površinu (na regulacijskoj liniji) je 60 m za višestambene građevine. c. Minimalna širina građevne čestice na regulacijskoj liniji za građevine visine prizemlje (p+pK = 4,50 m) iznosi 20m. d. Minimalna širina građevne čestice na regulacijskoj liniji za građevine visine prizemlje i kat (p+1 +pK= 6,6 m) iznosi 22m. 2. namjena pojedinih građevina na građevnoj čestici ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. namjena građevina je stambena ili stambenoposlovna. Dozvoljena je gradnja višestambenih zgrada stambene i stambeno poslovne namjene. na građevnoj čestici nije dozvoljena je gradnja pomoćnih građevina. na zasebnim česticama nije dozvoljena gradnja pratećih namjena. Dozvoljava se gradnja infrastrukture sukladno uvjetima iz točke 2. InFRASTRuTKuRnI SuSTAVI ovog plana. Javnu i društvenu namjenu nije dozvoljeno graditi unutar ovog pravila provedbe.
Članak 6.
b. poslovni sadržaji u višestambenim građevinama mogu se smjestiti u okviru svih etaža građevine, bez mogućnosti gradnje zasebne poslovne građevine na građevnoj čestici. c. na površinama stambene namjene poslovni sadržaji u/uz stambenu građevinu mogu zauzimati maksimalno 30% ukupnog GBp-a stambene građevine, ali ne više od 100m2. d. poslovna djelatnost koja se obavlja u stambenoposlovnoj građevini, način organizacije djelatnosti, te potrebe prometa ne smiju ugrožavati okoliš, sigurnost i kvalitetu života u građevini te na susjednim građevnim česticama. e. poslovni sadržaji na površinama stambene namjene obuhvaćaju tihe i čiste djelatnosti bez negativnog utjecaja na okoliš, opasnosti od požara i eksplozije: različite kancelarije, uredi, biroi, ateljei i druge slične djelatnosti, predškolski odgoj, pogoni sa čistim i tihim tehnološkim postupcima, obrtničke (servisnozanatske), ugostiteljske (bez glazbe na otvorenom), trgovačke, prerađivačke, uslužne i slične djelatnosti. f. Radi malih površina sadržaja višestambene namjene, ne predviđa se mogućnost gradnje drugih pratećih, niti pomoćnih građevina unutar ovih površina. g. unutar čestica ne mogu se obavljati proizvodne djelatnosti, uzgajati životinje, niti obavljati druge djelatnosti koje utječu na povećanje razine buke ili zagađenje okoline. 3. smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici i/ ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. Građevine se grade kao samostojeće ili dvojne zgrade. b. na građevnoj se čestici može graditi samo jedna građevina osnovne namjene.
Članak 6.
c. Građevini pravac iznosi 6m. d. Minimalna udaljenost građevine prema bočnim granicama građevne čestice iznosi pola visine građevine, ali ne manje od 4m. e. Minimalna udaljenost građevine prema stražnjoj granici građevne čestice iznosi pola visine građevine, ali ne manje od 4m. 4. izgrađenost građevne čestice a. najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) iznosi 0,4. 5. iskoristivost građevne čestice a. najveći koeficijent iskoristivosti (kis) građevne čestice iznosi 1,2. 6. građevinska (bruto) površina građevina a. Maksimalna bruto razvijena površina građevine iznosi 2.500 m2. b. Minimalna bruto razvijena površina građevine iznosi 160 m2. 7. visina i broj etaža građevine a. u svim građevinama može se predvidjeti gradnja podruma (po) i/ili suterena (S) (kada postojeći uvjeti to omogućuju) i potkrovlja (pk), odnosno tavana. podrum(po), suteren (S) i potkrovlje (pk) uračunavaju se u izračun koeficijenta iskorištenosti građevne čestice (kis). ukoliko se tavan ne koristi kao stambeni ili poslovni prostor isti se ne uračunava u koeficijent iskorištenosti građevne čestice (kis). 8. veličina građevine koja nije zgrada a. nije određeno. 9. uvjeti za oblikovanje građevine a. Arhitektonsko oblikovanje građevine te građevinski materijal koji će se upotrebljavati mora biti u skladu s uobičajenim načinom građenja na okolnom prostoru, uvažavajući krajobrazne karakteristike i vrijednosti kako bi se ostvarila što kvalitetnija slika prostora. b. preporuča se postići oblikovanje uličnog poteza s volumenima u odnosu stranica tlocrta građevine 1:1,5, te postavljanjem duže stranice paralelno s ulicom, pri čemu sljeme građevine u pravilu prati pružanje ulice, osim ako je zatečena izgradnja u predmetnom dijelu obuhvata plana formirala potez Stranica 144 - Broj 11 “SLužBEnI GLASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” 27. svibnja 2026.
Članak 6.
ulice s građevinama zabatom orijentiranim prema ulici i položajem sljemena okomito na ulični pravac. c. Krovište građevine može biti ravno ili koso ili drugog oblika, a pokrov treba biti uobičajen za ovo podneblje i krajobrazna obilježja (biber, utoreni crijep i dr.). Koso krovište je nagiba 25°-45°. d. na krovnu plohu mogu se ugraditi krovni prozori i kupole za prirodno osvjetljenje, postaviti kolektori sunčeve energije ili istu izvesti dijelom kao ravnu terasu. Krovni otvori mogu biti samo u razini krovnih ploha, isključeni su prodori ravnine pročelja u krovne ravnine. e. Oblikovanje pročelja provodi se prema načelima suvremenog građenja primjenom kvalitetnih i postojanih materijala. f. Satelitske antene, uređaji za klimatizaciju, ventilaciju i sl. te solarni paneli moraju se postavljati tako da budu što manje uočljivi i u pravilu ne na uličnu stranu. g. Građevina svojim položajem na građevnoj čestici ne smije ugrožavati okolne građevne čestice odnosno građevine ili javne površine svojim oborinskim, površinskim ili krovnim vodama, snijegom ili drugim štetnim utjecajima (buka, prašina, mirisi), već se zaštitne mjere od tih utjecaja trebaju provesti unutar granica predmetne građevne čestice ili građevine. Isto se postiže primjenom zakonskih mjera zaštite od buke, prašine i zagađenja zraka, uključivo odmicanje građevine na minimalnu udaljenost uvjetovanu ovim Odredbama, položajem krovnih ploha, ograničavanjem istaka strehe do 0,80 m, te izvedbom krovnog oluka i snjegobrana uz prihvaćanje oborinskih voda na terenu putem oborinskih kanala ili rigola s upuštanjem u teren putem upojnih bunara na samoj građevnoj čestici.
Članak 6.
h. Za sve građevine poželjna je primjena energije dobivene iz obnovljivih izvora (energija vjetra, sunca, sustavi korištenja temperature zemlje, vode, biomase i dr.), a koju je moguće predvidjeti kao dopunu centralnom sustavu ili kao dodatni izvor za pojedinu građevinu. Isključivo za vlastite potrebe pojedinih građevina moguća je proizvodnja toplinske i električne energije korištenjem sunčeve energije i toplinske energije zemlje i vode. Korištenje energije sunca moguće je postavom solarnih panela na postojeću građevinu ili samostalno postavom na stup, kao pomoćna građevina na čestici. Solarni paneli mogu se postavljati na krovne plohe, uz uvjet da ravnina solarnih panela ne odstupa bitno od ravnine krovnih ploha koje čine ulično pročelje. postava solarnih panela može se izvesti bez takvih ograničenja na ravnim krovovima. 10. uvjeti za uređenje građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru a. Minimalni udio uređenih zelenih površina na građevnoj čestici iznosi 30%. b. pješačke i kolne staze, parkirališta, cisterne za vodu, bunari, izdvojeni podzemni objekti, vrtni bazeni (površine do 24 m2 i dubine do 1,0 m), igrališta, pergole i brajde te rezervoari za gorivo ili plin sa zaštitnim elementima ne uračunavaju se u izgrađenu površinu građevne čestice. c. Građevnu česticu treba urediti na način da se maksimalno očuva prirodno oblikovani teren te nije dopušteno formiranje artificijelne konfiguracije. d. u skladu s lokalnim krajobraznim karakteristikama potrebno je sadnjom visoke i niske vegetacije (autohtone vrste) te zatravljivanjem ozeleniti i hortikulturno urediti 30% građevne čestice kod individualne i višestambene izgradnje što posebno obuhvaća prostor predvrta između javne prometne površine i stambene građevine. prilikom planiranja i projektiranja potrebno je valorizirati i zaštititi zatečeno zelenilo.
Članak 6.
e. prilikom uređenja građevne čestice ne smije se kroz usmjeravanje oborinskih voda, nasipavanja terena ili iskopa negativno utjecati na okolne građevne čestice ili građevine, odnosno javne prometne površine. f. promjena konfiguracije terena građevne čestice (nasipavanje - usijecanje) ograničava se uz njezine granice sa maksimalno 1,0 m u odnosu prema prirodnom-uređenom terenu susjedne građevne čestice, pri čemu predmetni radovi nisu dozvoljeni ako je susjedni objekt izgrađen bliže od 3,0 m do granice građevne čestice, odnosno ako se takvim radovima mijenja stabilnost zemljišta ili prirodni tok oborinskih voda na štetu susjedne građevne čestice/ građevine. g. na prostoru građevne čestice izvode se pješačke i kolne pristupne i komunikacijske površine oblikovane na način da se u što većoj mjeri izbjegne „asfaltiranje i betoniranje“površina. h. na građevnoj čestici na površinama stambene namjene potrebno je osigurati dovoljan broj parkirališnih mjesta. Minimalno potreban broj parkirališno-garažnih mjesta (pM) dimenzija 2,5×5,0 m koji treba osigurati na građevnoj čestici utvrđuje se prema broju korisnika te se za višestambene građevine mora osigurati 1,5 pM po jednoj stambenoj jedinici. u slučaju nemogućnosti osiguranja potrebnog prostora za smještaj vozila kod višestambene namjene na građevinskoj čestici isti se može izgraditi i izvan predmetne čestice u okviru druge, zasebne građevne čestice na maksimalnoj udaljenosti do 200 m uz uvjet da nema negativni utjecaj na funkciju okolnih građevina i odvijanje prometa.
Članak 6.
i. Ograde oko građevne čestice treba oblikovati i izvoditi na način da se uklapaju u sliku naselja te da su u skladu s oblikovanjem okolnog prostora. Ograda se s unutrašnje strane međe prema javnoj prometnoj površini izvodi visine do 1,20 m, a prema drugim građevnim česticama visine do 1,8 m, pri čemu se podnožje visine do 60 cm – može izvesti kao puna ograda od kamena, betona ili opeke, a preostali dio kao „prozračna“ ograda od zelenila, drveta, metalne rešetke ili mreže u skladu s lokalnim uvjetima. j. Septičke taložnice mogu se locirati minimalno: 3,0m od linije regulacije, 1,0m od susjedne međe, 3,0m od susjedne građevine, 1,0m od vlastite građevine. k. Solarni paneli na stupu ili postavljeni samostalno na konstrukciju kao pomoćna građevina, mogu se izvesti iza osnovne građevine na građevnoj čestici, poštujući ograničenje maksimalno dozvoljene izgradnje za pojedinu namjenu propisanu ovim planom. 27. svibnja 2026. “SLužBEnI GLASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” Broj 11 - Stranica 145 l. Svaka građevna čestica unutar svojih granica treba imati osigurano mjesto za sakupljanje komunalnog otpada, koje je dostupno s javne površine (mjesto mora biti primjereno uređeno i ograđeno zelenom ili primjerenom ogradom). Za sve građevne čestice treba prilikom izrade glavnog projekta definirati mjesto za postavu posude za sakupljanje komunalnog otpada na građevnoj čestici i navesti način zbrinjavanja, odnosno mjesto odlaganja otpada te tehnologiju sakupljanja. 11. uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti a. pri provedbi ovog plana potrebno je pridržavati se pravilnika o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.
Članak 6.
12. način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu a. Sve građevine obavezno se priključuju na sustave komunalne infrastrukture. b. Minimalna razina komunalne opremljenosti građevne čestice obuhvaća javnu prometnu površinu (ulicu) radi ostvarenja pristupa do građevine (minimalne širine 5,0 m s asfaltnim zastorom), kabelsku mrežu elektroopskrbe na koju je moguće ostvariti priključak građevine, uključivo javnu rasvjetu, javnu mrežu vodoopskrbe i odvodnje oborinskih i otpadnih voda na koje je moguće priključiti građevinu, kabelsku mrežu telekomunikacija, mrežu plinoopskrbe. c. Iznimno od prethodne podtočke, moguće je realizirati gradnju individualne građevine i uz privremeno nižu razinu komunalne opremljenosti koja obuhvaća pristupnu ulicu ili pristupni put (javno prometna površina) (minimalne širine 3 m i maksimalne dužine 50 m) pri čemu se na takav pristupni put mogu priključiti najviše dvije stambene građevne čestice, mrežu elektroopskrbe na koju je moguće ostvariti priključak građevine, vodoopskrbu iz javne mreže vodovoda, odvodnju otpadnih voda putem nepropusne sabirne jame. (navedena iznimna opremljenost građevne čestice komunalnom infrastrukturom predstavlja samo privremeno (etapno) rješenje u prijelaznom periodu do potpune izgradnje uvjetovane minimalne razine, a posebno se odnosi na javnu mrežu odvodnje otpadnih i oborinskih voda. d. prilaz sa građevne čestice na prometnu površinu treba odrediti tako da se ne ugrožava promet.
Članak 6.
e. priključivanje građevina na komunalnu infrastrukturu obavlja se na način propisan od nadležnog distributera. f. Svaka građevna čestica mora imati neposredni pristup na ulicu (uK1-uK6). neposrednim pristupom smatra se kolni pristup minimalne širine 3,50 m (iznimno prilikom rekonstrukcije postojeće građevine 3,0 m). pristup s građevne čestice na površinu mjesne ulice mora se odrediti tako da na njoj ne bude ugroženo odvijanje prometa. Kada se građevna čestica nalazi uz spoj sporedne ulice i ulice koja ima županijski značaj, pristup se mora izvesti preko sporedne ulice. g. na svaku građevinu potrebno je ugraditi izvodni telekomunikacijski ormarić. Izvodne ormariće potrebno je cijevima spojiti na kabinet kabelske kanalizacije. unutarnji razvod se projektira u sklopu zasebnih glavnih projekta pojedinih objekata prema posebnim propisima. Tip, lokacija postave i način priključenja priključne telefonske kutije na TK mrežu treba odrediti prema tipizaciji vlasnika TK kanalizacije, danoj prethodnim uvjetima, ali na način da zauzimanje javne površine oknom ne onemogući prolaz drugim mrežama komunalne infrastrukture. h. niskonaponski kućni priključak za pojedinu predmetnu građevinu izvodi se prema pravilima i tipskim rješenjima HEp-a ODS “Elektra” Čakovec. u tu svrhu se na vanjskoj fasadi građevine ugrađuje kućni priključni mjerni ormarić KpMO ili KpO, uz pridržavanje slijedećih uvjeta: KpMO treba ugraditi na najprikladnije mjesto u odnosu na očitanje, vanjski priključak i unutarnji razvod, u KpMO nalazi se mjerno mjesto i MTu prijemnik, glavne osigurače priključka u KpO ili u KpMO dimenzionirati prema manjem presjeku glavnog voda, ostale nenavedene tehničke detalje treba izvesti u skladu s važećom u praksi primijenjenom tipizacijom Dp Elektre Čakovec.
Članak 6.
i. plinski priključak se u pravilu smješta na pročelju osnovne građevine. Alternativno od prethodnog stavka, priključak se može izvesti i postavom tipiziranog samostojećeg plinskog ormara unutar građevne čestice. priključni set ugraditi s vanjske strane zgrade, u pravilu na bočnu stranu pročelja, i do seta treba osigurati neposredni pristup za održavanje i kontrolu. j. Građevine moraju biti udaljene od razvodne vodovodne mreže i od kanalizacijske mreže minimalno 5,0 m. nije dozvoljena gradnja građevine iznad vodovoda i kanalizacije. Vodoopskrbni odvojci prema građevinama izvode se prema proračunu i projektu za svaku pojedinačnu građevinu. Vodomjerna okna izvesti prema uvjetima nadležne institucije na način da unutar njih stane vodomjer i račva za vodoopskrbni vod prema građevinama. Vodomjerno okno preporuča se locirati unutar građevne čestice unutar prvih 5,0 m od ulične međe. Investitori koji grade stanove, dužni su osigurati mjerenje utroška vode ugradnjom vodomjera, posebno za stambeni, a posebno za svaki poslovni prostor. ukoliko objekt ima i hidrantski vod za njega se izvodi odvojeni priključak s vodomjerom. položaj vodomjernog okna određuje distributer vode. k. Kućne priključke za odvodnju sanitarno fekalnih voda potrebno je predvidjeti, u pravilu, kao pojedinačne. u prvoj fazi, do izgradnje sustava javne odvodnje za područje naselja, sanitarno fekalne otpadne vode potrebno je sakupljati u vodonepropusnim septičkim taložnicama zatvorenog tipa, koje je potrebno redovno održavati i prazniti po za to ovlaštenom poduzeću, prema posebnim propisima. nakon izgradnje mreže javne odvodnje otpadnih voda i kada uređaj za pročišćavanje otpadnih voda bude u funkciji, obavezno je priključenje korisnika na sustav odvodnje, a septičke i sabirne jame je potrebno ukinuti i sanirati teren.
Članak 6.
Izričito se zabranjuje ispuštanje oborinskih voda u sustav odvodnje otpadnih voda ili otpadnih voda u sustav odvodnje oborinskih voda. Stranica 146 - Broj 11 “SLužBEnI GLASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” 27. svibnja 2026. l. Do izgradnje oborinske kanalizacije, odvodnja oborinskih voda će se vršiti ispuštanjem u upojne bunare na građevnoj čestici. Oborinske vode sa parkirališta sa 10 i više parkirališnih mjesta mogu se ispuštati u upojne bunare samo preko slivnika s taložnicom te separatora ulja i masti. nakon izgradnje oborinske kanalizacije, odvodnja oborinskih voda u recipijent kanal Zavrtje mora se vršiti preko slivnika s taložnicom, a sa parkirališta sa 10 i više parkirališnih mjesta i preko separatora ulja i masti. m. nove građevne čestice, sukladno zakonskim odredbama, ne mogu se uređivati, niti je moguće početi gradnju ukoliko za svaki posebni slučaj nije riješen način zbrinjavanja otpadnih voda, sukladno ovim odredbama. n. Sve parcele i građevine unutar obuhvata plana moraju biti priključene na infrastrukturnu mrežu odvodnje otpadnih i oborinskih voda, s tim da potencijalni zagađivači moraju biti opremljeni opremom za pročišćavanje otpadnih voda prije ispuštanja u zajednički sistem. Oborinske vode s kolnih površina moraju biti tretirane odjeljivačem ulja (masnoće prije upuštanja u zajednički sustav). 13. uvjeti za rekonstrukciju ili uklanjanje postojeće građevine a. unutar višestambenih građevina nije moguće vršiti prenamjenu dijelova zgrade u namjenu koja nije u funkciji osnovne namjene.
Članak 6.
b. prilikom dogradnje postojeće građevine maksimalni koeficijent izgrađenosti građevne čestice može biti 0,4, ukoliko su zadovoljeni uvjeti minimalne udaljenosti od rubova građevne čestice. c. prilikom nadogradnje postojeće građevine može se postići visina propisana uvjetima za neizgrađene površine ukoliko su zadovoljeni uvjeti minimalne udaljenosti od rubova građevne čestice osim ako za predmetno područje u kojem se građevna čestica nalazi nije drukčije određeno posebnim uvjetima ovih Odredbi. d. postojeće stambene građevine izgrađene unutar obuhvata plana se zadržavaju. Moguća je rekonstrukcija, dogradnja i nadogradnja do maksimalnih vrijednosti određenih ovim planom. postojeća izgrađenost i iskoristivost građevne čestice ako je veća može se zadržati. postojeća legalna udaljenost od regulacionog pravca se zadržava. e. prilikom rekonstrukcije kojom bi se dodala poslovna namjena i tako građevina prenamijenila u stambenoposlovnu građevinu moraju biti zadovoljeni uvjeti veličine i izgrađenosti građevne čestice, visine građevine te maksimalne površine građevinske čestice kao za novu građevinu. Također, najmanja udaljenost od regulacijskog pravca javno prometne površine iznosi za neizgrađene dijelove građevinskog područja 5,0 m, dok se prilikom interpolacije u izgrađenim dijelovima građevinskog područja primjenjuje minimalna udaljenost od 3,0m. 14. pravila provedbe za pomoćne građevine a. na građevnoj čestici višestambene građevine nije dozvoljena izgradnja pomoćnih građevina.
Članak 6.
15. pravila provedbe za prateće građevine druge namjene a. nije određeno.
(2) Ostala pravila provedbe za površinu označenu: pp- VIŠESTAMBEnE 1. broj samostalnih uporabnih cjelina (stan, poslovni prostor, garaža i sl.), broj kreveta i/ili funkcionalnih jedinica a. Osnovna građevina je jedna stambena građevina koja sadrži više od tri stana.
Članak 7.
(1) pravila provedbe za površinu označenu: pp- upRAVnA 1. oblik i veličina građevne čestice i/ili obuhvat zahvata u prostoru a. nije određeno. Odrediti u skladu s grafičkim djelom plana. 2. namjena pojedinih građevina na građevnoj čestici ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. namjena građevina je javna i društvena- upravna (D1). b. Osnovna građevina na čestici javne i društvene – upravne namjene (D1) je građevina namijenjena uslužnim djelatnostima javne uprave ili drugim uslužnim djelatnostima javnog značaja, odnosno građevina namijenjena obavljanju: usluga iz oblasti društvenih djelatnosti koje ne uvjetuju duži boravak ljudi u građevini, prateći sadržaji unutar osnovne građevine i pomoćni sadržaji na čestici se ne predviđaju, unutar čestice se ne mogu uređivati prostori stambene namjene. c. u svim građevinama javne i društvene namjene mogu se uređivati prostori koji upotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti koja se obavlja u tim građevinama. d. na površinama javne i društvene namjene- upravne (D1) građevina općinske uprave, općinske vijećnice i pošte može se rekonstruirati (dograditi i adaptirati) u skladu s novim potrebama za proširenjem i povećanjem postojećih sadržaja upravih i društvenih funkcija.
Ostali akti u ovom izdanju (41)
- Odluka o dodjeli financijskih sredstava za su/ financiranje programa i projekata udruga koji su od interesa za Međimursku županiju u području zaštite prava potrošača, zdravstvene i socijalne zaštite, brige o djeci i mladima te ljudskih prava, demokratizacije i razvoja civilnog društva u 2026. godini
- Odluka o proglašenju prirodne nepogode - mraza za područje općina Štrigova, Sveta Marija, Kotoriba i Goričan
- Odluka za dodjelu bespovratnih potpora temeljem programa „Bespovratne potpore u turizmu Međimurske županije u 2026. godini“
- Odluka o izravnoj dodjeli financijskih sredstava za provedbu programa „Sigurno upravljanje biciklom“ za osposobljavanje učenika osnovnih škola s područja Međimurske županije u 2026. godini
- Odluka o dodjeli potpore male vrijednosti za ulaganje u primarnu poljoprivrednu proizvodnju
- Rješenje imenovanju članova upravnog vijeća Doma za žrtve obiteljskog nasilja «Sigurna kuća»
- Rješenje o imenovanju članova upravnog vijeća Doma za žrtve obiteljskog nasilja «Sigurna kuća»
- Zaključak o davanju prethodne suglasnosti Gimnaziji Josipa Slavenskog Čakovec o pokretanju postupka jednostavne i javne nabave za predmet nabave „Izrada projekta opremanja Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec”
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Školskog odbora Osnovne škole dr. Ivana novaka Macinec o dopuni Statuta Osnovne škole dr. Ivana novaka Macinec
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Školskog odbora Osnovne škole Sveta Marija o dopuni Statuta Osnovne škole Sveta Marija
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Školskog odbora Osnovne škole Gornji Mihaljevec o izmjenama i dopunama Statuta Osnovne škole Gornji Mihaljevec
- Zaključak o davanju suglasnosti na Zaključak Školskog odbora Osnovne škole Sveta Marija o pokretanju postupka energetske obnove zgrade područne škole Donji Mihaljevec i nabavi usluge vanjskog stručnjaka za provedbu postupka prijave projekta energetske obnove zgrade područne škole Donji Mihaljevec
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Školskog odbora Osnovne škole Sveti Martin na Muri o dopuni Statuta Osnovne škole Sveti Martin na Muri
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Školskog odbora Osnovne škole Draškovec o I. dopuni Statuta Osnovne škole Draškovec
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku upravnog vijeća Doma za starije i nemoćne osobe Čakovec, za pokretanje postupka jednostavne i javne nabave i sklapanje ugovora, te usvajanje II. izmjena plana nabave za 2026. godinu, za predmet nabave „Rekonstrukcija dijela prizemlja za potrebe odjela za Alzheimer“
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Školskog odbora Osnovne škole Štrigova o dopuni Statuta Osnovne škole Štrigova
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Školskog odbora Osnovne škole Mursko Središće za pokretanje postupka jednostavne nabave: „usluga izrade projektno tehničke dokumentacije za opremanje“
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Školskog odbora Osnovne škole nedelišće za pokretanje postupka jednostavne nabave: „Izrada projekta opremanja nove zgrade OŠ nedelišće“
- Plan rashoda za nabavu proizvedene dugotrajne imovine i dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini srednjih škola kojima je osnivač Međimurska županija u 2026. godini
- Plan rashoda za nabavu proizvedene dugotrajne imovine i dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini osnovnih škola kojima je osnivač Međimurska županija u 2026. godini
- Program potpora poljoprivredi za razdoblje 2026.–2028. godine
- Odluku o socijalnoj skrbi Grada Preloga
- Odluka o donošenju plana djelovanja civilne zaštite Općine Belica
- Odluka o donošenju prostornog plana uređenja Općine Belica
- Plan klasifikacijskih i brojčanih oznaka stvaralaca i primalaca akata u uredskom poslovanju Općine Domašinec
- Odluka o potvrđivanju zapovjednika DVD-a Donji Kraljevec
- Odluka o donošenju pravilnika o korištenju informacijsko-komunikacijskog sustava
- Pravilnik o korištenju informacijsko-komunikacijskog sustava Općine Donji Kraljevec
- II. izmjene i dopune plana prijma u službu za 2026. godinu
- 1. Izmjene i dopune proračuna Općine Sveti Martin na Muri za 2026. godinu
- I. Izmjene i dopune Odluke o izvršavanju proračuna Općine Sveti Martin na Muri za 2026. godinu
- Odluka o kreditnom zaduženju Općine Sveti Martin na Muri
- Odluku o provedenom postupku transformacije urbanističkog plana uređenja Centra Svetog Martina na Muri
- Odluku o provedenom postupku transformacije Detaljnog plana uređenja ulica hrvatskih branitelja–Sveti Martin na Muri
- Odluku o provedenom postupku transformacije Detaljnog plana uređenja “Gospodarske zone Sveti Martin na Muri - II. dio”
- Odluku o provedenom postupku transformacije urbanističkog plana uređenja “Gospodarske zone Sveti Martin na Muri - III. dio”
- Odluku o provedenom postupku transformacije Detaljnog plana uređenja Murske ulice u Svetom Martinu na Muri
- Odluka o izmjeni odluke o koeficijentima i osnovici za obračun plaća djelatnika DV „Vrapčić“
- Program potpora poljoprivredi općine Šenkovec za razdoblje 2026. – 2029. godine
- Odluku o donošenju plana djelovanja civilne zaštite Općine Štrigova
- Svibnja 2026. “SLužBEnI GLASn međimurska županija akTi župana