Arhiva › 2026. › SGMŽ 11

SGMŽOpćina Sveti Martin na Muri · 27. svibnja 2026. · KLASA 024-01/26-01/02 · URBROJ 2109-17-01-26-3

Odluku o provedenom postupku transformacije urbanističkog plana uređenja Centra Svetog Martina na Muri

Važenje nije potvrđeno. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 163

Članak 20.

Članak 20.
(1) pravila provedbe za površinu označenu: pp-VODA 1. oblik i veličina građevne čestice i/ili obuhvat zahvata u prostoru Stranica 164 - Broj 11 “SLužBEnI GLASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” 27. svibnja 2026. a. Obuhvat zahvata je definiran pravilom provedbe. 2. namjena pojedinih građevina na građevnoj čestici ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. na površinama unutarnjih voda – površine pod vodom (V1) dozvoljeno je uređenje i gradnja zahvata u prostoru u funkciji korištenja i uređenja vodenih površina te gradnja podvodnih infrastrukturnih vodova, kao i ostalih građevina u skladu sa zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje. b. preko vodene površine je dozvoljena gradnja mostova i infrastrukture sukladno uvjetima iz točke 2. InFRASTRuKTuRnI SuSTAVI ovog plana. 3. smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici i/ ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. nije određeno. 4. izgrađenost građevne čestice a. nije određeno. 5. iskoristivost građevne čestice a. nije određeno. 6. građevinska (bruto) površina građevina a. ne određuje se. 7. visina i broj etaža građevine a. ne određuje se. 8. veličina građevine koja nije zgrada a. ne određuje se. 9. uvjeti za oblikovanje građevine a. ne određuje se. 10. uvjeti za uređenje građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru a. nije određeno. 11. uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti a. ne određuje se. 12. način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu a. ne određuje se.

Članak 20.

13. uvjeti za rekonstrukciju ili uklanjanje postojeće građevine a. ne određuje se. 14. pravila provedbe za pomoćne građevine a. ne određuje se. 15. pravila provedbe za prateće građevine druge namjene a. ne određuje se. 1.4. Ostale odredbe 1.4.1. Opće Odredbe
Članak 21.
(1) urbanistički plan uređenja centra Sv. Martina na Muri (u daljnjem tekstu plan) utvrđuje osnovne uvjete korištenja i namjene javnih i drugih površina i smjernice kojim se omogućava uređenje prostora za izgradnju novih i sanaciju, restituciju, rekonstrukciju i rušenje postojećih građevina, uređenje zemljišta te obavljanje drugih radnji iznad, ispod ili na površini zemlje.
(2) prigodom planiranja, projektiranja i odabira pojedinih sadržaja i tehnologija, na površinama definiranim ovim planom osigurati će se propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od buke, neugodnih mirisa, onečišćavanja zraka, zagađivanja podzemnih i površinskih voda i sl.) te će se isključiti one djelatnosti i tehnologije koje svojim postojanjem ili upotrebom, neposredno ili potencijalno, ugrožavaju život i rad ljudi, odnosno vrijednosti iznad dozvoljenih granica utvrđenih posebnim propisima zaštite okoliša.
(3) Katastarska čestica nedovoljne površine, koja se nalazi unutar zone na kojoj je dopuštena gradnja i ima pristup s javne prometnice, može se koristiti za gradnju samo uz uvjet prethodnog spajanja s okolnim česticama iste namjene radi formiranja građevne čestice potrebne minimalne veličine.
(4) ukoliko se dio katastarske čestice nalazi na prostoru određenom za gradnju, a površina tog dijela odgovara uvjetima za osnivanje građevne čestice propisanim urbanim pravilima, može se predmetni dio zadržati kao građevna čestica.

Članak 22.

Članak 22.
(1) planirani zahvati u prostoru središta naselja Sveti Martin na Muri trebaju udovoljiti postizanju više razine estetskih kriterija u kvaliteti oblikovanja prostora, a koji se odnose na: - sklad volumena svih građevina u središtu naselja, - razgraničenje namjene površina (prometnih, zelenih, pješačkih) te njihovo jedinstveno oblikovanje, kako bi prostor centra dobio svoj identitet, - rekonstrukciju i uređenje pročelja i uređenje pripadajućih vanjskih javnih površina te uređenje čitavog središta naselja temeljem urbanističko – arhitektonskog idejnog projekta.
(2) pored rekonstrukcije i adaptacije te gradnje novih građevina javne i društvene namjene potrebno je oblikovati urediti javne prostore na način da se povežu prometne, pješačke i zelene površine (parkovi dječja igrališta..) i osigura uređenje pristupnih trgova prema zgradama tako da čine funkcionalnu cjelinu.

Članak 23.

Članak 23.
(1) Središte – centar naselja Sv. Martin na Muri koncentracija je građevina društvenih djelatnosti budući da je Sv. Martin na Muri općinsko središte.
(2) na području obuhvata plana (u izgrađenim prostorima i prostorima za razvoj) nije moguć smještaj gospodarskih građevina u funkciji poljoprivredne djelatnosti.
(3) planom predviđeni prostori za gospodarsku namjenu mogu mijenjati funkciju u skladu s promjenama i društveno - ekonomskim kretanjima.
(4) Od gospodarskih namjena na području unutar zahvata plana nije moguć smještaj proizvodnih djelatnosti kao što su industrijski i zanatski pogoni.

Članak 24.

Članak 24.
(1) Sve privremene i povremene građevine moraju zadovoljavati visoke kriterije oblikovanja, primjerene ambijentalnim vrijednostima vanjskih prostora centra naselja. 27. svibnja 2026. “SLužBEnI GLASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” Broj 11 - Stranica 165
(2) ne dozvoljava se postava reklama većih od 2 m2. planom se ne dozvoljava postava jumbo plakata unutar granica obuhvata plana.
Članak 25.
(1) na području centra (unutar granica plana) urbana oprema javnih i drugih prostora u funkciji javnog korištenja, vrste opločenja, klupe, zaštitne ograde, svjetiljke, reklame i drugi natpisi, elementi za zaštitu od sunca, koševi za smeće, stalci za bicikle i dr. mora biti jedinstvena, karakterističnog i prepoznatljivog oblikovanja utvrđenog javnim natječajem ili izabrana iz tržišne ponude tipske opreme koja oblikovno odgovara visokim zahtjevima ambijenta u koji treba biti ugrađena.
(2) unutar granica plana javne zelene površine određene su na novim površinama ili na površinama s već postojećim gore navedenim namjenama, pa zahvati na očuvanju i uređenju zahtijevaju pažljiv, korektan i visokoprofesionalni pristup. 1.4.2. pOsTupanje s OTpadOm

Članak 26.

Članak 26.
(1) u potpunosti se treba uključiti u sustav organiziranog prikupljanja, odvoza i deponiranja otpada, odnosno uskladiti s uvjetima koje osigurava Općina u skladu s propisanim mjerama.
(2) postupanje s otpadom vršit će se u skladu sa Zakonom o otpadu, pravilnikom o vrstama otpada, pravilnikom o postupanju s ambalažnim otpadom i pravilnikom o uvjetima za postupanje s otpadom. 1.4.3. mjere sprjeČaVanja nepOVOLjniH uTjecaja
Članak 27.
(1) Mjere sanacije, očuvanja i unaprjeđenja okoliša i njegovih ugroženih dijelova provoditi će se u skladu s važećim zakonima, odlukama i propisima koji su relevantni za ovu problematiku.
(2) unutar obuhvata plana ne mogu se graditi građevine koje bi svojim postojanjem ili upotrebom, neposredno ili potencijalno, ugrožavale život i rad ljudi, odnosno vrijednosti iznad dozvoljenih granica utvrđenih posebnim propisima zaštite čovjekova okoliša u naselju.
(3) unutar područja obuhvata ne može se uređivati ili koristiti zemljište na način koji bi mogao izazvati posljedice u smislu prethodnog stavka ovog članka.

Članak 28.

Članak 28.
(1) Mjere zaštite od opasnosti nastanka i posljedica velikih nesreća i katastrofa utvrđene su dokumentom „ procjena rizika od velikih nesreća za Općinu Sveti Martin na Muri.
(2) primjena mjera zaštite od nesreća provodi se neposrednom primjenom Zakona o sustavu civilne zaštite (nn br. 82/15; 118/18; 31/20; 20/21; 114/22) i pripadajućih podzakonskih akata.
Članak 29.
(1) Izgradnja javnih skloništa na području obuhvata upu-a se ne predviđa, ali se osnovna škola sa školskom dvoranom može predvidjeti kao prostor za smještaj osoba u slučaju incidentne situacije, ukoliko se to utvrdi procjenom rizika od velikih nesreća za Općinu Sveti Martin na Muri.
(2) površine za evakuaciju osoba u slučaju incidentne situacije unutar građevina, potrebno je organizirati na svakoj građevnoj čestici zasebno, a dodatno se koriste javne zelene površine.
(3) planirani i postojeći ulični koridori utvrđuju se kao koridori za evakuaciju u slučaju elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti.
(4) Radi osiguranja protočnosti prometnih evakuacijskih koridora u slučaju elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti planom su propisane minimalne udaljenosti građevina na suprotnim stranama istog koridora sa najmanje 5,0 m + ½ zbroja visina obiju građevina mjereno na uličnom pročelju.
(5) Ostali uvjeti sprečavanja negativnih utjecaja na okoliš, vezanih za obavljanje pojedine djelatnosti određuju se na temelju posebnih propisa. 1.4.4. rekOnsTrukcija građeVina Čija je namjena prOTiVna pLaniranOj namjeni

Članak 30.

Članak 30.
(1) Građevine koje su izgrađene na temelju građevinske dozvole, posebnog rješenja ili prije 15.02.1968. godine, ovim planom se tretiraju kao postojeća izgradnja. ukoliko su građevine iz prethodnog stava, u suprotnosti sa planiranom namjenom određenom ovim upu-om uz uvjet da nisu predviđene za rušenje, mogu se rekonstruirati u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada.
(2) u smislu rekonstrukcije iz stavka 1. ovog članka smatra se za: 1. Stambene, stambeno-poslovne i manje poslovne građevine: a. obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevine u postojećim gabaritima, b. priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, te rekonstrukcija svih vrsta instalacija, c. dogradnja sanitarnih prostorija (WC, kupaonica), ukupne površine max. 12 m2, d. uređenje potkrovlja ili drugog prostora unutar postojećih gabarita u stambeni prostor, e. postava novog krovišta, bez nadozida kod građevina s dotrajalim ravnim krovom f. gradnja nove ograde i sanacija postojeće ograde. 2. Građevine druge namjene (građevine za rad, javne, komunalne, prometne građevine): a. obnova i sanacija oštećenih i dotrajalih konstruktivnih dijelova građevine, b. dogradnja sanitarija, garderoba, manjih spremišta i sl. do najviše 16 m2 za građevine do 100 m2 bruto izgrađene površine, odnosno do 16 m2+5% ukupne bruto izgrađene površine preko 100 m2 za veće građevine, c. prenamjena i funkcionalna preinaka građevine unutar postojećih gabarita, ali pod uvjetom da novoplanirana namjena ne pogoršava stanje čovjekove okoline i svojim korištenjem ne utječe na zdravlje ljudi u okolnim stambenim prostorima, Stranica 166 - Broj 11 “SLužBEnI GLASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” 27. svibnja 2026.

Članak 30.

d. promjena tehnologija unutar postojećih gabarita, e. priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, f. dogradnja i zamjena građevina komunalne infrastrukture, g. dogradnja i zamjena dotrajalih instalacija, h. sanacija postojećih ograda i potpornih zidova radi sanacije terena.
(3) Rekonstrukcijom se smatra i rekonstrukcija javnih prometnih površina, te rekonstrukcija građevina i uređaja infrastrukture na javnim i prometnim površinama. 2. inFrasTrukTurni susTaVi 2.1. pROMETnI SuSTAV 2.1.1. CESTOVnI pROMET

Članak 31.

Članak 31.
(1) na području obuhvata plana određeni su prostori za izgradnju i rekonstrukciju prometne infrastrukture koji su prikazani u grafičkom djelu plana na kartografskom prikazu 2.1. prometni sustav.
(2) planom je omogućena gradnja i drugih prometnih i pratećih površina i građevina potrebnih za funkcioniranje pojedinih namjena u prostoru, temeljem projektne dokumentacije.
Članak 32.
(1) planom se utvrđuju građevne čestice mjesnih ulica kao dijelova prometnog sustava naselja.
(2) podjela mjesnih ulica prema funkciji i značaju provodi se na: - glavne mjesne ulice, - ostale ulice.
(3) ulicom se smatra svaka prometnica ili javni put uz koji se grade ili postoje stambene ili druge građevine te na koju te građevine, odnosno građevne čestice imaju izravan pristup.
(4) Glavne mjesne ulice funkcionalno su vezane uz vođenje ishodišno – odredišnog prometa. promet motornih vozila na glavnim mjesnim prometnicama uključuje promet osobnih vozila, teretnih vozila i međugradskih autobusa.
(5) Izgradnja unutar područja naselja razvija se uz postojeće i planirane gradske ulice.

Članak 33.

Članak 33.
(1) Za postojeće mjesne ulice unutar naselja koje su izgrađene u punoj širini, poprečni profil prometnice se utvrđuje unutar građevinske čestice ceste.
(2) postojeće ulice treba proširiti do širine planiranog poprečnog profila prometnice na svim dijelovima gdje za to postoje prostorni uvjeti.
(3) prilikom gradnje novih ili rekonstrukcije postojećih ulica potrebno je u cijelosti očuvati krajobrazne vrijednosti područja, prilagođavanjem trase prirodnim oblicima terena.
(4) prilikom gradnje novih ili rekonstrukcije postojećih gradskih ulica, ukoliko to prostorne mogućnosti dozvoljavaju, potrebno je obostrano (ili jednostrano) urediti drvorede.
(5) ukoliko se ulica izvodi na nasipu ili usjeku, pridržavanje terena izvodi se potpornim zidovima u okvirima njezinog koridora prema rješenjima koja osiguravaju uklapanje u krajobraz i sigurnost sudionika u prometu.

Članak 34.

Članak 34.
(1) Minimalni tehnički elementi za izgradnju planiranih dionica ulica unutar obuhvata plana, ovisno o kategorizaciji pojedine prometnice, su: 1. Glavna mjesna ulica (uK 1 – žC 2003 i uK 2 – žC2245) a. računska brzina 50 km/h b. maksimalni nagib nivelete 7%(10%) c. broj prometnih traka i širina kolnika 2×3,50 m d. raskrižja u nivou (rotor), s dodatnim trakama za prestrojavanje samo na raskrižjima sa sabirnim prometnicama prema potrebi e. s prometnice postoje prilazi zgradama f. pješački hodnici obostrani ili jednostrani, minimalne širine 1,50 g. parkiranje posebno regulirano i organizirano na parkiralištima s koncentriranim ulazom i izlazom h. ugibališta za autobusna stajališta ako je na prometnici organiziran javni promet i. širina planiranog poprečnog profila iznosi 12,0-15,0 m. 2. Ostale ulice (uK3, uK4, uK5, uK6) a. računska brzina 40 (30) km/h b. maksimalni nagib nivelete 12% c. broj prometnih traka i širina kolnika 2×2,75 m, jednosmjerni promet 4,5 m d. raskrižja u nivou e. s prometnice postoje prilazi zgradama f. pješački hodnici, jednostrani, obostrani, minimalne širine 1,50 m (iznimno 1,2 m) g. širina planiranog poprečnog profila iznosi 8,0 – 10,0 m. 3. Rotor- planom je predviđeno spajanje žC 2003, žC2245 i nove ceste uK3 u rotor: a. unutarnji radijus 7,0 m, b. širina kolnika u rotoru 8,0 m, c. vanjski radijus 14,0 m, d. zeleni pojas 2,0 m, e. pješačko-biciklistička staza 2,0 m, f. ukupni profil rotora 36,0 – 40,0 m.

Članak 35.

Članak 35.
(1) Spoj planirane ceste uK4 na žC 2003 potrebno je projektirati prema pravilniku o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na javnu cestu, prema važećoj zakonskoj regulativi, za iste zatražiti posebne uvjete građenja od županijske uprave za ceste Međimurske županije
(2) Voda se s nerazvrstanih cesta i kolnih prilaza ne smije izlijevati na kolnik županijske i lokalne ceste.
(3) Spoj prometnica je potrebno prometno označiti prema pravilniku o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi cesta.

Članak 36.

Članak 36.
(1) najveća dozvoljena dužina slijepe ulice iznosi 200 m minimalne širine 5,0 metara. na završetku ulice potrebno je izgraditi okretište. 27. svibnja 2026. “SLužBEnI GLASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” Broj 11 - Stranica 167
(2) Mjesne ulice koje u okviru ostalih ulica nemaju zadovoljavajući profil sa odvojenim kolnikom i pješačkim hodnikom tretiraju se kao kolno-pješačke sa posebnim režimom odvijanja prometa.
Članak 37.
(1) planom se predviđa korištenje ulica u rangu glavne ulice za javni prijevoz autobusima.
(2) u ulicama iz stavka 1. ovog članka moraju se na mjestima određenim planom za stajališta, a prema posebnim propisima izgraditi ugibališta s nadstrešnicama za putnike (prema pravilniku o autobusnim stajalištima).

Članak 38.

Članak 38.
(1) unutar koridora prometnice mogu se graditi i uređivati biciklističke staze i to: - odvojeno od kolnika u drugoj razini, - kao fizički odvojeni dio kolnika.
(2) najmanja širina biciklističke staze ili trake za jedan smjer vožnje je 1,0 m, a za dvosmjerni promet 2,0 m.
Članak 39.
(1) pješačke površine obuhvaćaju pločnike – nogostupe, trgove, pješačke putove i šetnice.
(2) uređenje pločnika za kretanje pješaka – nogostupa, predviđa se uz kolnike u minimalnoj širini od 1,5 m.
(3) Iznimno u ulicama gdje to postojeća izgradnja ne dozvoljava, pločnik se može urediti i u manjim gabaritima, ali ne manjim od 1,2 m.
(4) Kada su nogostupi uži od 1,5 m, na njih se ne smiju postavljati stupovi javne rasvjete ili druge prepreke koje otežavaju kretanje pješaka.
(5) Izgradnja sustava nogostupa obvezatna je za sve nove prometnice i postojeće prometnice koje se mogu rekonstruirati prema planom definiranim profilima.
(6) Iznad vodotoka je moguće izgraditi pješačko-biciklistički most.

Članak 40.

Članak 40.
(1) planom su predviđena dva trga na prostoru obuhvata plana: - uređenje trga pred crkvom Sv. Martina (Tr1) - uređenje trga ispred škole i doma kulture (Tr2)
(2) u cilju definitivnog rješavanja i korištenja pješačkih prostora kao i očuvanja njihovog specifičnog profila i karaktera, uređenje pješačkih dijelova centra (gore pobrojanih trgova), potrebno je riješiti cjelovitim idejnim rješenjem izrađenim prema programu investitora i konzervatorskim uvjetima.
(3) Idejnim rješenjem potrebno je riješiti nivelete ulica i trgova podzemnu infrastrukturnu mrežu, oblikovanje, materijale i hortikulturu, uz prethodno detaljno geodetsko snimanje uzdužnih i poprečnih profila ulica i trgova kao i sondiranje terena na mjestima koje određuje nadležno tijelo za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara.
(4) Hodne površine trgova moraju biti primjerene povijesnoj jezgri materijalima koji se lako čiste i održavaju, koji su otporni na habanje i upijanje masnoća, ulja i sl., i sa završnom protukliznom obradom. Zbog toga se predlažu rješenja sa primjenom klasičnih opločenja kamenim pločama i kockama položenim u pijesak, primjenom kamena u formi kocke” (vel. 20/20/20 cm i 20/30/20 ili njene polovice 20/20/10 cm i 20/30/10 cm) koja u dorađenom obliku može biti lomljena, paljena ili pjeskarena. Završna obloga hodne površine trgova ne smije biti betonirana niti asfaltirana.
(5) nosivost podloge i pripadajućih slojeva hodnih površina mora se dimenzionirati za mogući prihvat vozila opskrbe, komunalnih usluga i vatrogasnih vozila.

Članak 40.

(6) Hodne površine moraju se izvoditi kao cjelovite, prirodno ravne površine s tehnički uvjetovanim nagibima za odvodnju, i bez denivelacija ako one nisu uzrokovane prirodnim nagibom terena ili povijesno utvrđene.
(7) u sklopu trgova i pješačkih površina dozvoljena je postava pozornica – amfiteatar, fontana, paviljona i drugih elemenata urbane i likovne opreme – skulptura, rasvjete.
Članak 41.
(1) u stambenoj i centralnoj zoni treba izvesti javna parkirališta za osobne automobile.
(2) u sklopu javnih parkirališta moguće je građ. česticama u blizini dati koncesije na dio parkirališnih mjesta ukoliko općinska uprava ocijeni da je to moguće.
(3) na javnim parkiralištima treba od ukupnog broja parkirnih mjesta osigurati za automobile osoba sa invaliditetom i smanjene pokretljivosti najmanje 5% parkirališnih mjesta, dimenzija 3,75×5,0 m, a najmanje jedno parkirališno mjesto na parkiralištima s manje od 20 mjesta, te ista trebaju biti posebno označena i smještena uz pješačke površine i u blizini ulaza u građevinu.
(4) parkirališne površine treba hortikulturno urediti sadnjom visoke i niske vegetacije. Minimalan kriterij je jedno stablo na 3 parkirališna mjesta. 2.1.2. žELJEZnIČKI pROMET

Članak 42.

Članak 42.
(1) željeznički promet ne postoji niti se planira unutar obuhvata ovog plana. 2.1.3. pOMORSKI pROMET
Članak 43.
(1) pomorski promet ne postoji niti se planira unutar obuhvata ovog plana. 2.1.4. pROMET unuTARnJIM VODAMA
Članak 44.
(1) promet unutarnjim vodama ne postoji niti se planira unutar obuhvata ovog plana. 2.1.5. ZRAČnI pROMET
Članak 45.
(1) Zračni promet ne postoji niti se planira unutar obuhvata ovog plana. 2.2. KOMunIKACIJSKI SuSTAV 2.2.1. ELEKTROnIČKA KOMunIKACIJSKA MREžA
Članak 46.
(1) Ovim planom određene su površine i koridori za rekonstrukciju i gradnju distributivne telekomunikacijske mreže (nepokretne mreže). Stranica 168 - Broj 11 “SLužBEnI GLASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” 27. svibnja 2026.
(2) postojeće i planirane građevine i mreža telekomunikacija prikazana je u grafičkom djelu plana.
(3) planom prikazane trase komunalne infrastrukture su načelne i mogu se izmijeniti temeljem detaljnijih projekata ovisno o konfiguraciji terena, uvjetima zaštite okoliša te drugim posebnim uvjetima, a u svrhu postizanja funkcionalnijeg te tehnološki i ekonomski povoljnijeg rješenja, pri čemu trase treba zadržati u okvirima građevne čestice prometnica. položaj vodova i razmaci između pojedinih instalacija prikazani su orijentaciono u karakterističnim poprečnim profilima ulica u obrazloženju plana.
(4) pri projektiranju i izvođenju TK kanalizacije obavezno se pridržavati važećih propisa kao i propisa o minimalnim udaljenostima od ostalih infrastrukturnih objekata.
(5) planom se osiguravaju uvjeti za gradnju i rekonstrukciju distributivne telefonske kanalizacije (DTK) radi optimalne pokrivenosti prostora i potrebnog broja priključaka u cijelom obuhvatu plana.

Članak 46.

(6) Omogućava se dogradnja, odnosno rekonstrukcija te eventualno izgradnja novih građevina, radi implementacije novih tehnologija i/ili kolokacija odnosno potreba novih operatera, vodeći računa o pravu zajedničkog korištenja od strane svih koncesionara.
(7) planom je predviđeno povećanje kapaciteta telekomunikacijske mreže, tako da se osigura dovoljan broj telefonskih priključaka svim kategorijama korisnika, kao i najveći mogući broj spojnih veza.
(8) nova telekomunikacijska infrastruktura za pružanje javnih telekomunikacijskih usluga putem telekomunikacijskih vodova mora omogućiti efikasnu i ekonomičnu izgradnju širokopojasnih žičnih i optičkih mreža i za generacije budućih mrežnih tehnologija, a istovremeno mora biti kompatibilna s postojećim tehnologijama.
(9) Sve telekomunikacijske mreže (mrežni kabeli, svjetlovodni i koaksijalni kabeli i drugo) trebaju se polagati u koridorima postojećih, odnosno planiranih prometnica, tj. u zoni pješačkih staza ili zelenih površina s jedne ili obje strane kolnika, ovisno o poprečnom presjeku.
(10) Distributivna telekomunikacijska kanalizacija treba biti realizirana s pVC, pEHD i sl. cijevima ø 110, 75, 50 mm i montažnim zdencima tipa D0 do D4.
(11) Dubina rova za polaganje cijevi između zdenaca treba biti tolika da je minimalna udaljenost od površine terena do tjemena cijevi u gornjem redu min 0.7 m. na prijelazu prometnica taj razmak mora biti min 1,0 m.
(12) u izgrađenom dijelu upu-a infrastrukturne građevine / veće i manje građevine za TK opremu/ mogu se postavljati samo na zasebnoj građevnoj čestici ili na čestici na kojoj se nalazi građevina javne namjene.

Članak 46.

(13) u neizgrađenom dijelu upu-a, obzirom na razvoj novih usluga, unutar javnih zelenih površina u koridorima ulica ili na pojedinačnim građevnim česticama, moguće je predvidjeti: - izuzetno – gradnju veće građevine za smještaj TK opreme, - gradnju manje građevine (TK stanice) za lociranje TK opreme, - postavu samostojećeg kabineta na površini okvirnih dimenzija 2 m x 1 m. Kabinet je pretpostavljene visine 1,5 m, na svakih cca. 500,0 m dužine a potrebno ga je postaviti da ne smeta prometu.
(14) Telekomunikacijsku mrežu u zoni treba projektirati i izvesti u skladu s pravilnikom o tehničkim uvjetima za kabelsku kanalizaciju, pravilniku o načinu i uvjetima određivanja zone elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme, zaštite zone i radijskog koridora te obaveze investitora radova ili građevine i pravilniku o tehničkim i uporabnim uvjetima za svjetlovodne distribucijske mreže, te uvjetima davatelja telekomunikacijskih usluga i pravilima struke na način da se ista kanalizacija može koristiti za vođenje vodova više operatera.

Članak 47.

Članak 47.
(1) na pojedinačnim kulturnim dobrima (Crkva sv. Martina) ili u njihovom neposrednom okruženju /30 m/ ne mogu se postavljati nikakvi uređaji GSM operatera.
(2) na prostoru obuhvata plana novu elektroničku komunikacijsku infrastrukturu za pružanje javne komunikacijske usluge putem elektroničkih valova, bez korištenja vodova (osnovne postaje pokretnih komunikacija i pripadajućim antenski sustavi na krovnim prihvatima) planirati nakon provjere pokrivenosti radijskim signalom svih operatora pokretnih komunikacija. 2.2.2. SuSTAV VEZA, ODAŠILJAČA I RADARA

Članak 48.

Članak 48.
(1) unutar obuhvata plana se ne planiraju građevine i zahvati sustava veza, odašiljača i radara. 2.3. EnERGETSKI SuSTAV 2.3.1. nAFTA I pLIn
Članak 49.
(1) Rješenje opskrbe plinom na prostoru upu-a prikazano je u grafičkom djelu plana na kartografskom prikazu 2.3. Energetski sustav.
(2) planom prikazane trase komunalne infrastrukture su načelne i mogu se izmijeniti temeljem detaljnijih projekata ovisno o konfiguraciji terena, uvjetima zaštite okoliša te drugim posebnim uvjetima, a u svrhu postizanja funkcionalnijeg te tehnološki i ekonomski povoljnijeg rješenja, pri čemu trase treba zadržati u okvirima građevne čestice prometnica. položaj vodova i razmaci između pojedinih instalacija prikazani su orijentaciono u karakterističnim poprečnim profilima ulica u obrazloženju plana.
(3) nova plinoopskrbna mreža u zoni stanovanja će se priključiti na postojeću plinsku mrežu u sklopu žC 2003. predviđa se dogradnja nove mreže plinoopskrbe unutar uličnih koridora novih ulica (uK1 – uK7) na način da se zatvara prsten.
(4) postojeći plinovod pE110 kod stare škole morati će se rekonstruiratiipremjestitiuzelenipojasnovorekonstruirane ulice, a prema (presjeku A) uličnog koridora uK1.

Članak 50.

Članak 50.
(1) plinska mreža mora biti projektirana i izgrađena na temelju važećih normi, odredbi. Izvedba plinovoda predviđena je iz polietilenskih cijevi, u kvaliteti pEHD.
(2) ukoliko posebnim propisom nije određena manja vrijednost, najmanja međusobna udaljenost ukopanog plinovoda od drugih ukopanih instalacija utvrđuje se kako slijedi: 27. svibnja 2026. “SLužBEnI GLASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” Broj 11 - Stranica 169 - minimalni horizontalni razmak kod paralelnog vođenja: 1. plinovodi međusobno iznosi 0,60m 2. plinovod prema vodovodu i kanalizaciji iznosi 0,60m 3. plinovod prema tk. iznosi 0,50m 4. plinovod prema elektroenergetskim vodovima iznosi 1,00m 5. plinovod do šahtova i kanala iznosi 0,30m - minimalni vertikalni razmak kod križanja: 6. plinovodi međusobno iznosi 0,20m 7. plinovod prema vodovodu i kanalizaciji iznosi 0,20m 8. plinovod prema tk. iznosi 0,30m 9. plinovod prema elektroenergetskim vodovima iznosi 0,50m 10. plinovod do šahtova i kanala iznosi 0,20m 2.3.2. ELEKTROEnERGETIKA

Članak 51.

Članak 51.
(1) Glavne projekte mreža infrastrukture potrebno je izraditi za cjelovito područje zone stanovanja obuhvata plana, u kojima je moguće definirati fazno izvođenje pojedinih dionica.
(2) Za izvedenu linijsku infrastrukturu, čije trase se dijelom ili u cijelosti ne poklapaju s uličnim koridorima, ukoliko nije predviđeno izmještanje vodova u koridore ulica, ili periodu do predviđenog izmještanja, potrebno je utvrditi služnost prolaza za moguće održavanje i/ili rekonstrukciju infrastrukture unutar čestica druge namjene.
(3) Sve mreže komunalne infrastrukture potrebno je projektirati i izvesti na način da se njihovom upotrebom i izvedbom pojedinačnih priključaka što manje oštećuju javne površine kolnika, pješačkih staza i zasađenog raslinja.

Članak 52.

Članak 52.
(1) Rješenje mreže elektroopskrbe za prostor upu-a prikazano je u grafičkom djelu plana na kartografskom prikazu 2.3. Energetski sustav, a položaj vodova unutar koridora ulice dat je prikazom poprečnog profila ulice u obrazloženju plana
(2) planom prikazane trase komunalne infrastrukture su načelne i mogu se izmijeniti temeljem detaljnijih projekata ovisno o konfiguraciji terena, uvjetima zaštite okoliša te drugim posebnim uvjetima, a u svrhu postizanja funkcionalnijeg te tehnološki i ekonomski povoljnijeg rješenja, pri čemu trase treba zadržati u okvirima građevne čestice prometnica. položaj vodova i razmaci između pojedinih instalacija prikazani su orijentaciono u karakterističnim poprečnim profilima ulica u obrazloženju plana.
(3) Opskrbu električnom energijom tj. izgradnju srednjenaponske 10(20)kV mreže do nove 10(20)/0,4kV trafostanice i od nove trafostanice do postojeće trafostanice br 338. Brezovica, 0,4kV niskonaponske mreže te 0,4 kV niskonaponske mreže javne rasvjete, treba projektirati i izvesti prema posebnim propisima, suglasnosti distributera i pravilima struke.
(4) unutar područja obuhvata plana predviđena je izgradnja jedne nove trafostanice 10(20)/0,4 kV koja se povezuje srednjenaponskim podzemnim vodom 10(20) kV na dalekovod 10 kV, koji prolazi s južne strane obuhvata plana.
(5) Vođenje srednjenaponskog priključnog kabelskog voda od novoplanirane trafostanice prema postojećoj trafostanici br. 338 “Brezovica” planirano je uličnim koridorima uK4 i uK6.

Članak 53.

Članak 53.
(1) u svrhu kvalitetnog rješavanja elektroopskrbe unutar obuhvata plana predviđa se: - zamjena postojećih nadzemnih vodova podzemnim kablovima, - izgradnja nove kabelske transformatorske stanice 10(20)0,4 kV i izgradnja podzemne niskonaponske mreže prema potrebama, - povezivanje nove trafostanice kabelskim podzemnim vodovima u svrhu osiguranja mogućnosti dvostranog napajanja.
Članak 54.
(1) projektna dokumentacija s opisom i dispozicijom svih potrebnih elemenata el. instalacije i opreme te sa svim proračunima izradit će se posebno za svaku jedinicu mreže: - projekt trafostanice sa Sn priključnim vodom i raspletom nn mreže koji se odnosi na napajanje građevnih čestica stanovanja; - projekt javne rasvjete s vrstom i pozicijom stupova i svjetiljki i ostalim potrebnim elementima za rasvjetu prometnica, ulica i pješačkih staza, a sve ovisno o važećim uvjetima.
(2) na svim prijelazima podzemnih energetskih kabela ispod prometnica obavezno treba predvidjeti zaštitne plastične cijevi pVC. Broj i profil zaštitnih cijevi će se odrediti u projektnoj dokumentaciji za svaki slučaj posebno.

Članak 55.

Članak 55.
(1) Javna rasvjeta izvodi se u sklopu nadzemne niskonaponske mreže ili kao samostalna, na zasebnim stupovima, a prema potrebama će se dograđivati u sklopu postojeće i buduće niskonaponske mreže ili kao samostalna, izvedena na zasebnim stupovima.
(2) Detaljno rješenje rasvjete unutar obuhvata plana potrebno je prikazati u izvedbenim projektima, koji će do kraja definirati njeno napajanje i upravljanje, odabir stupova i njihov razmještaj u prostoru, odabir armatura i rasvjetnih tijela i traženi nivo osvijetljenosti sa svim potrebnim proračunima.

Članak 56.

Članak 56.
(1) Iznimno se dozvoljava odstupanje u položaju objekata i vođenju trasa planiranih elektroopskrbnih vodova u odnosu na položaje i trase utvrđene ovim planom ukoliko su obrazložena projektnom dokumentacijom. 2.4. VODnOGOSpODARSKI SuSTAV 2.4.1. VODOOpSKRBA I DRuGO KORIŠTEnJE VODA
Članak 57.
(1) planom je omogućena gradnja, rekonstrukcija i zamjena postojećih vodoopskrbnih cjevovoda radi osiguranja Stranica 170 - Broj 11 “SLužBEnI GLASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” 27. svibnja 2026. potrebnih kapaciteta i proširenja vodovodne mreže u cilju kvalitetnije opskrbe pitkom vodom cijelog područja obuhvata plana.
(2) Rješenje opskrbe pitkom vodom na prostoru upu-a prikazano je u grafičkom djelu plana na kartografskom prikazu 2.4. Vodnogospodarski sustav.
(3) planom prikazane trase komunalne infrastrukture su načelne i mogu se izmijeniti temeljem detaljnijih projekata ovisno o konfiguraciji terena, uvjetima zaštite okoliša te drugim posebnim uvjetima, a u svrhu postizanja funkcionalnijeg te tehnološki i ekonomski povoljnijeg rješenja, pri čemu trase treba zadržati u okvirima građevne čestice prometnica. položaj vodova i razmaci između pojedinih instalacija prikazani su orijentaciono u karakterističnim poprečnim profilima ulica u obrazloženju plana.
(4) Za potrebe opskrbe vodom planirana glavna vodovodna mreža se veže na vanjsku mrežu pomoću priključaka na pVC ø 160 mm koji prolazi koridorom žC 2003.
(5) Javna vodovodna mreža ugrađuje se u pravilu na javnoj površini i to u zeleni pojas, nogostup ili trup ceste. Dubina kanala mora osigurati pokrivanje tjemena cijevi sa 100 cm nadsloja, vodeći računa o konačnoj visini terena.

Članak 57.

(6) Razmak između vodovodne mreže i ostalih podzemnih instalacija (električnog kabela, TK kabela, plinovoda i kanalizacijskih cijevi) u uzdužnom pravcu (vodoravnom), mora iznositi najmanje 50 cm.
(7) Kod poprečnog križanja, razmak između vodovodne mreže i ostalih podzemnih instalacija po visini, mora iznositi najmanje 30 cm, kod čega kablovi moraju biti u zaštitnoj cijevi i označeni trakom.
(8) Vodovodna mreža ne smije biti postavljena ispod kanalizacijskih cijevi, niti kroz reviziona okna kanalizacije, odnosno kanalizacijske cijevi se ne postavljaju ispod cjevovoda pitke vode.
(9) Vodoopskrbna i hidrantska mreža oko pojedinih građevina razraditi će se u tehničkoj dokumentaciji, i to u skladu s internim tehničkim pravilima na predmetnom distribucijskom području.
(10) Cijevi vodoopskrbnog sustava treba dimenzionirati prema potrebama i propisima, uz poštivanje protupožarnih uvjeta. protupožarnu zaštitu treba izvesti prema važećem pravilniku za hidrantsku mrežu i u skladu sa zakonom o zaštiti od požara. Maksimalni razmak između dva hidranta iznosi 150 m.
(11) pri projektiranju vodovodne mreže potrebno je pridržavati se pravilnika o opskrbi vodom i izvedbi vodovodne mreže sa vodovodnim priključcima, sa priključkom svakog objekta na javnu vodovodnu mrežu.
(12) ulični hidranti i zasunska okna su pripadajuće građevine i uređaji vodoopskrbnog cjevovoda te se ne prikazuju njihove lokacije u grafičkom djelu plana. 2.4.2. OTpADnE I OBORInSKE VODE

Članak 58.

Članak 58.
(1) Trase cjevovoda te lokacije uređaja sustava odvodnje otpadnih i oborinskih voda prostora upu prikazane su u grafičkom djelu plana na kartografskom prikazu 2.4. Vodnogospodarski sustav.
(2) planom prikazane trase komunalne infrastrukture su načelne i mogu se izmijeniti temeljem detaljnijih projekata ovisno o konfiguraciji terena, uvjetima zaštite okoliša te drugim posebnim uvjetima, a u svrhu postizanja funkcionalnijeg te tehnološki i ekonomski povoljnijeg rješenja, pri čemu trase treba zadržati u okvirima građevne čestice prometnica. položaj vodova i razmaci između pojedinih instalacija prikazani su orijentaciono u karakterističnim poprečnim profilima ulica u obrazloženju plana.
(3) Za područje naselja Sv. Martin na Muri izrađen je glavni projekt (KAnALIZACIJSKI SuSTAV SVETI MARTIn nA MuRI – I.,II.,III.,IV.,V. I VI, HIDROInG d.o.o. Osijek) odvodnje otpadnih voda, planiran kao razdjelni sustav. Odvodnju planirane zone u obuhvatu plana potrebno je uključiti u projektirani sustav odvodnje naselja.
(4) Sustav oborinske odvodnje predviđen je na način da se kao recipijent koristi zacijevljeni kanal Zavrtje.
(5) Kanalizacija za odvodnju otpadnih voda može se izvoditi fazno, a priključivanje na kanalizaciju će biti moguće nakon njenog spajanja putem kolektora na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Grada Mursko Središće.
(6) pri projektiranju i izvođenju javne kanalizacije obavezno je pridržavati se važećih propisa kao i propisa o minimalnim udaljenostima od ostalih infrastrukturnih objekata, te pribaviti suglasnost ostalih korisnika infrastrukturnih koridora.

Ostali akti u ovom izdanju (41)