Odluka o provedenom postupku transformacije Prostornog plana uređenja Općine Donja Dubrava

12. Na temelju članka 113.a Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19 i 67/23) i članka 30. Statuta Općine Donja Dubrava, Općinsko vijeće, na 7. sjednici, 25.3.2026. godine, donosi ODLuku o provedenom postupku transformacije prostornog plana uređenja Općine Donja Dubrava Temeljne odredbe
Članak 1. Donose se transformacija Prostornog plana uređenja Općine Donja Dubrava (u daljnjem tekstu: Transformacija plana). 14.701,71 TOĆe jaVniH pOVršina izvršenje proračuna izvor financiranja 2025. (eur) Proračun Općine Dekanovec, porezni 2.293,38 prihodi – 2.293,38 eur 2.293,38 Održavanje čistoće javnih 3.000,00 2.293,38 površina Održavanje javne rasvjete 0,00 0,00 ukupnO 47.072,00 41.837,95

Članak 2.

Članak 2. Izvješće o izvršenju Programa stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službenom glasniku Međimurske županije“. OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE DEKANOVEC KLASA: 024-01/26-01/01 URBROJ: 2109-20-02-26-4 Dekanovec, 23.03.2026. PREDSJEDNICA Općinskog vijeća mišela Božić, v.r. nja DuBraVa
Članak 2. Transformacija plana izrađene su na temelju Odluke o transformaciji Prostornog plana uređenja Općine Donja Dubrava (Službeni glasnik Međimurske županije, broj 29/24).
Članak 3. Stručni izrađivač Transformacije plana je EKOMENA d.o.o. Zagreb, OIB 71522073396.

Članak 4.

Članak 4. Transformacija plana izrađena je u elektroničkom obliku u skladu s odredbama Pravilnika o prostornim planovima (Narodne novine broj 152/23), u daljnjem tekstu: Pravilnik.
Članak 5. Sastavni dio ove Odluke su: 1. odredbe za provedbu 2. grafički dio • Namjena prostora (kartografski prikaz 1.1.) • Građevinska područja (kartografski prikaz 1.2.) 10. travnja 2026. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 43 • Provedba prostornog plana (kartografski prikaz 1.3.) • Prometni sustav (kartografski prikaz 2.1.) • Komunikacijski sustav (kartografski prikaz 2.2.) • Energetski sustav (kartografski prikaz 2.3.) • Vodnogospodarski sustav (kartografski prikaz 2.4.) • Posebne vrijednosti (kartografski prikaz 3.1.) • Posebna ograničenja i posebni načini korištenja (kartografski prikaz 3.2.) 3. obrazloženje 4. prikaz izmjena i dopuna odredbi za provedbu plana

Članak 6.

Članak 6. Sastavni dijelovi ove Odluke definirani člankom 5. dostupni su u Informacijskom sustavu prostornog uređenja pod oznakom HR-ISPU-PPGO-00787-R06, a Odredbe za provedbu nalaze se u prilogu ove Odluke.
Članak 7. Izvornik Transformacije plana trajno je pohranjen u modulu ePlanovi. repuBLika Završne odredbe
Članak 8. Ova Odluka s prilogom koji sadrži odredbe za provedbu objavljuje se u službenom glasilu: Službeni glasnik Međimurske županije.
Članak 9. Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u službenom glasilu. OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE DONJA DUBRAVA KLASA: 024-04/26-01/01 URBROJ: 2109-05-03-26-25 U Donjoj Dubravi, dana 25.3.2026. PREDSJEDNIK Općinskog vijeća romeo Čituš, v.r. HrVaTska MEĐIMURSKA ŽUPANIJA, OPĆINA DONJA DUBRAVA n aziv prostornog plana: Prostorni plan uređenja Općine Donja Dubrava Odredbe za provedbu Vrsta postupka: Postupak transformacije prostornog plana Faza transformacije plana: Prijedlog transformiranog prostornog plana Odluka o transformaciji prostornog plana: Oznaka revizije plana: Odluka o transformaciji Prostornog plana uređenja Općine Donja Dubrava (Službeni glasnik Međimurske županije broj 29/24) Objava plana: Objava plana provodi se od 13.02.2026. do zaključno s danom 27.02.2026. Nositelj izrade prostornog plana: Međimurska županija, Općina Donja Dubrava Jedinstveni upravni odjel Tijelo koje donosi prostorni plan: Međimurska županija, Općina Donja Dubrava Općinsko vijeće Stručni izrađivač prostornog plana: EKOMENA d.o.o. Zagreb, Krajiška ulica 30 OIB: 71522073396 Stručni tim:

Članak 9.

dr.sc. Filip Šrajer dipl.ing.arh. dr.sc. Ante Senjanović dipl.ing.arh. Igor Jutrović mag.ing.prosp.arch. Darko Tripunovski univ.bacc.geogr. Ana Stamičar mag.ing.prosp.arch. Odgovorna osoba nositelja izrade: PROČELNICA Monika Žinić mag.oec. Predsjednik tijela koje donosi prostorni plan: PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA Romeo Čituš Odgovorna osoba stručnog izrađivača: DIREKTOR dr.sc. Filip Šrajer dipl.ing.arh. Odgovorni voditelj izrade: DIREKTOR dr.sc. Filip Šrajer dipl.ing.arh. Nina Kelava dipl.ing.arh. Vlatko Roland mag.ing.el. Jan Roland univ.bacc.geogr. Lovro Kolarić univ.bacc.ing.prosp.arch. Fran Kovačić Stranica 44 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 10. travnja 2026. Odredbe za provedbu 1. OsnOVnO kOrišTenje prOsTOra 1.1. namjena prostora

Članak 1.

Članak 1.
(1) Plan sadrži podjelu prostora prema sljedećim namjenama: - Stambena namjena - poljoprivredna domaćinstva (S5) - Javna i društvena namjena (D) - Proizvodna namjena (I1) - Ugostiteljsko-turistička namjena (u izdvojenom građevinskom području izvan naselja) - s gradnjom smještajnih građevina (T2) - Ugostiteljsko-turistička namjena - bez gradnje smještajnih građevina (T3) - Sportsko-rekreacijska namjena - sportske građevine i centri (R2) - Sportsko-rekreacijska namjena - sportsko-rekreacijska igrališta na otvorenom (R3) - Javna zelena površina - park/perivoj (Z1) - Zaštitna zelena površina (Z5) - Groblje (Gr) - Površina infrastrukture - cestovni promet (IS1) - Površina infrastrukture - energetski sustav (IS7) - Površina infrastrukture - vodnogospodarski sustav (IS8) - Parkirališna površina (Pp) - Mjesto za punjenje vozila/plovila na fosilna i alternativna goriva (Bp) - Osobito vrijedno zemljište namijenjeno poljoprivredi - Zemljište namijenjeno šumi i šumsko zemljište državnog značaja - Ostalo zemljište - Površina unutarnjih voda - površina pod vodom (V1) - Površina određena urbanističkim planom uređenja (UPU)
(2) Stambena namjena - poljoprivredna domaćinstva (S5), određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [KN-1-1-3005] 1. Na površinama stambene namjene - poljoprivredna domaćinstva (S5) dozvoljena je gradnja građevina stambene i stambeno-poslovne namjene i građevina poljoprivredne namjene. 2. Na građevnoj čestici stambene namjene - poljoprivredna domaćinstva (S5) dozvoljena je gradnja pomoćnih građevina (garaža, spremište, ljetna kuhinja, kotlovnica, nadstrešnica, vrtna sjenica, bazen, roštilj, pomoćna građevina za smještaj spremnika za komunalni otpad, i sl.) i pomoćnih poljoprivrednih građevina (sjenici, staklenici, plastenici, gljivarnici, spremišta poljoprivrednih proizvoda, strojeva, alata, poljoprivredne opreme, zgrade za uzgoj životinja, pčelinjaci i sl.).

Članak 1.

3. Na površinama stambene namjene - poljoprivredna domaćinstva (S5), kao prateća namjena, mogu se i na zasebnim građevnim česticama uređivati i graditi: a. parkovi/perivoji, dječja igrališta, b. zaštitne zelene površine, c. građevine javne i društvene namjene, d. površine i građevine sportsko-rekreacijske namjene, e. građevine poslovne namjene: uredske, uslužne, trgovačke, ugostiteljske i ostale poslovne namjene čiji sadržaji, razinom buke i emisijom u okoliš sukladno posebnim propisima, ne smetaju okolini i ne umanjuju uvjete stanovanja, rada i boravka na odnosnim i susjednim građevnim česticama, f. prometne površine (kolne, pješačke i biciklističke površine, parkirališta, garaža), g. manje infrastrukturne građevine. 4. Za sljedeće prateće namjene koje se mogu graditi unutar površine stambene namjene - poljoprivredna domaćinstva (S5) ukupna površina istih ne može prelaziti 1/3 predmetne površine stambene namjene: a. građevine poslovne namjene: uredske, uslužne, trgovačke, ugostiteljske i ostale poslovne namjene čiji sadržaji, razinom buke i emisijom u okoliš sukladno posebnim propisima, ne smetaju okolini i ne umanjuju uvjete stanovanja, rada i boravka na odnosnim i susjednim građevnim česticama. 5. Na građevnoj čestici stambene namjene - poljoprivredna domaćinstva (S5) dozvoljeno je pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga kao sekundarne namjene poljoprivrednom domaćinstvu.
(3) Javna i društvena namjena (D), određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [KN-1-1-3100] 1. Na površinama javne i društvene namjene (D)

Članak 1.

dozvoljeno je planiranje površina i gradnja građevina javne i društvene namjene i to: a. upravne – D1, b. socijalne – D2, c. zdravstvene - D3, d. predškolske - D4, e. osnovnoškolske i srednjoškolske – D5, f. visoka učilišta i znanstvene ustanove – D6, g. kulturne – D7, h. vjerske – D8. 2. Na građevnoj čestici javne i društvene namjene (D) dozvoljena je gradnja pomoćnih građevina. 3. Na površinama javne i društvene namjene (D), kao prateća namjena, mogu se i na zasebnim građevnim česticama uređivati i graditi: a. zelene površine, b. prometne površine (interne kolne, pješačke i biciklističke površine, parkirališta, garaže), c. manje infrastrukturne građevine.
(4) Proizvodna namjena (I1), određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [KN-1-1-3211] 1. Na površinama proizvodne namjene (I1) dozvoljena je gradnja i uređenje: a. građevina proizvodne namjene, u kojima se omogućava korištenje alternativnih goriva i goriva iz otpada kao energenta, te recikliranog otpada kao sirovine u proizvodnom procesu, b. skladišnih i servisnih površina i građevina. 10. travnja 2026. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 45 2. Na građevnoj čestici proizvodne namjene (I1) dozvoljena je gradnja pomoćnih građevina. 3. Na površinama proizvodne namjene (I1), kao prateća namjena, mogu se i na zasebnim građevnim česticama uređivati i graditi: a. građevine poslovne i komunalno-servisne namjene, b. sadržaji uslužne namjene (mjesto za punjenje vozila na fosilna i alternativna goriva, praonica vozila i slično), c. građevine za obradu i/ili privremeno skladištenje vlastitog otpada, uključivo i one koje se prema posebnom propisu ne smatraju građevinama za gospodarenje otpadom (bioplinsko postrojenje za vlastite potrebe i sl.), d. centar/građevine za ponovnu uporabu, e. zelene površine, f. prometne površine (kolne, pješačke i biciklističke površine, parkirališta, garaže, odlagališta plovnih objekata), g. infrastruktura.

Članak 1.

(5) Ugostiteljsko-turistička namjena (u izdvojenom građevinskom području izvan naselja) - s gradnjom smještajnih građevina (T2), određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [KN-1-1-3402] 1. Na površinama ugostiteljsko-turističke namjene (u izdvojenom građevinskom području izvan naselja) – s gradnjom smještajnih građevina (T2) dozvoljena je gradnja i uređenje svih vrsta smještajnih građevina i postavljanje smještajnih jedinica, jedinstvene funkcionalne cjeline s pratećim sadržajima (sportski, rekreacijski, uslužni, zabavni, privezište i sl., uključivo plaže). 2. Na građevnoj čestici ugostiteljsko-turističke namjene (u izdvojenom građevinskom području izvan naselja) – s gradnjom smještajnih građevina (T2) dozvoljena je gradnja pomoćnih građevina. 3. Na površinama ugostiteljsko-turističke namjene (u izdvojenom građevinskom području izvan naselja) – s gradnjom smještajnih građevina (T2), kao prateća namjena, mogu se i na zasebnim građevnim česticama uređivati i graditi: a. zelene površine, b. prateći sadržaji ugostiteljsko-turističkoj namjeni (sportski, rekreacijski, ugostiteljski, uslužni, zabavni i sl., uključivo plaže), c. građevine zdravstvene namjene (lječilišta, poliklinike), d. prometne površine (kolne, pješačke i biciklističke površine, parkirališta, garaže), e. manje infrastrukturne građevine.
(6) Ugostiteljsko-turistička namjena - bez gradnje smještajnih građevina (T3), određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [KN-1-1-3403] 1. Na površinama ugostiteljsko-turističke namjene - bez gradnje smještajnih građevina (T3) dozvoljeno je:

Članak 1.

a. uređenje površina za postavljanje smještajnih jedinica koje nisu povezane s tlom na čvrsti način i za čije postavljanje nije potrebna građevinska dozvola (jedinstvena funkcionalna cjelina uređena za smještaj kampista na otvorenom uz korištenje pokretne opreme za kampiranje), b. gradnja građevina i uređenje površina koji služe funkcioniranju ugostiteljsko-turističke namjene bez gradnje smještajnih građevina (recepcija, sanitarni čvorovi, ugostiteljski sadržaji, spremišta i ostale pomoćne građevine) i pratećih sadržaja (sportski, rekreacijski, uslužni, zabavni, privezište i sl.), bez smještajnih jedinica, c. uređenje plaža. 2. Na površinama ugostiteljsko-turističke namjene - bez gradnje smještajnih građevina (T3), kao prateća namjena, mogu se i na zasebnim građevnim česticama uređivati i graditi: a. zelene površine, b. prometne površine (kolne, pješačke i biciklističke površine, parkirališta, garaže), c. manje infrastrukturne građevine.
(7) Sportsko-rekreacijska namjena - sportske građevine i centri (R2), određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [KN-1-1-3602] 1. Na površinama sportsko-rekreacijske namjene – sportske građevine i centri (R2) dozvoljena je gradnja i uređenje sportskih centara, sportskih građevina i igrališta: a. stadioni, sportske dvorane, igrališta, sportske staze, borilišta i druge zatvorene i otvorene sportske građevine, b. za sportove na vodi (otvoreni/zatvoreni bazeni), c. za zimske sportove, d. za konjičke sportove, e. pomoćnih građevina i sadržaja nužnih za sportske, odnosno rekreacijske aktivnosti.

Članak 1.

2. Na površinama sportsko-rekreacijske namjene – sportske građevine i centri (R2), kao prateća namjena, mogu se i na zasebnim građevnim česticama uređivati i graditi: a. prateći sadržaji sportsko-rekreacijskoj namjeni (ugostiteljski, uslužni, zabavni, edukativni i sl.), b. zelene površine, c. prometne površine (kolne, pješačke i biciklističke površine, parkirališta, garaže), d. manje infrastrukturne građevine.
(8) Sportsko-rekreacijska namjena - sportsko-rekreacijska igrališta na otvorenom (R3), određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [KN-1-1-3603] 1. Na površinama sportsko-rekreacijske namjene – sportsko-rekreacijska igrališta na otvorenom (R3) dozvoljena je gradnja i uređenje: a. otvorenih sportskih i/ili rekreacijskih površina i igrališta, sportskih staza i borilišta, b. adrenalinskih parkova, c. pomoćnih građevina i sadržaja nužnih za sportske, odnosno rekreacijske aktivnosti. 2. Na površinama sportsko-rekreacijske namjene – sportsko-rekreacijska igrališta na otvorenom (R3), kao prateća namjena, mogu se uređivati i graditi: a. prateći sadržaji sportsko-rekreacijskoj namjeni (ugostiteljski, uslužni, zabavni, edukativni i sl.), b. zelene površine, Stranica 46 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 10. travnja 2026. c. prometne površine (kolne, pješačke i biciklističke površine, parkirališta, garaže), d. manje infrastrukturne građevine.
(9) Javna zelena površina - park/perivoj (Z1), određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [KN-1-1-3701] 1. Javne zelene površine – park/perivoj (Z1) uređuju se hortikulturno, stazama i urbanom opremom, a mogu se uređivati, postavljati i graditi:

Članak 1.

a. vodene površine, b. dječja igrališta, c. paviljoni, vidikovci, nadstrešnice, d. montažne građevine (kiosci, pozornice, tribine), e. skulpture i umjetničke instalacije, f. manje infrastrukturne građevine i sanitarni čvorovi. 2. Na javnim zelenim površinama – park/perivoj (Z1) nije dozvoljeno vođenje nadzemnih energetskih vodova te postavljanje samostojećih antenskih stupova elektroničke komunikacije.
(10) Zaštitna zelena površina (Z5), određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [KN-1-1-3705] 1. Zaštitne zelene površine (Z5) namijenjene su za potrebe zaštite okoliša, zaštite reljefa, nestabilnih padina, erozije, voda i potočnih dolina i slično, a obuhvaćaju i površine koji čine zelenu infrastrukturu, zaštitne zelene površine uz infrastrukturne građevine i ostale kultivirane zelene površine. 2. Na zaštitnim zelenim površinama (Z5) je dozvoljeno postavljanje, uređenje i gradnja: a. svih građevina i instalacija koji služe za zaštitu, b. staza i urbane opreme, c. vodenih površina, d. manjih infrastrukturnih građevina.
(11) Groblje (Gr), određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [KN-1-1-3290] 1. Groblje (Gr) je prostor na kojem se nalaze površine za ukop, krematorij, mrtvačnica, prometne površine i zelenilo. 2. Groblje (Gr) može imati vjerske građevine i dio za posebne vrste ukopa, te može sadržavati i građevine/ površine za prateće usluge za posjetitelje groblja, usluge prodaje i proizvodnje cvijeća, vijenaca, svijeća, nadgrobnih obilježja, vrtlariju, memorijalni dio, pomoćne građevine te građevine za zaposlene, servis i održavanje.

Članak 1.

(12) Površina infrastrukture - cestovni promet (IS1), određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [KN-1-1-3901] 1. Na površinama infrastrukture – cestovni promet (IS1) dozvoljena je gradnja i uređenje: a. cesta lokalnog značaja s pripadajućom cestovnom infrastrukturom, i s njima povezanih zahvata koji zahtijevaju smještaj u tom prostoru (granični prijelaz, autobusni kolodvor/stajalište, mjesto za punjenje vozila na fosilna i alternativna goriva, parkiralište, i sl.). 2. Unutar površina infrastrukture – cestovni promet (IS1) moguće je graditi i uređivati i drugu infrastrukturu.
(13) Površina infrastrukture - energetski sustav (IS7), određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [KN-1-1-3907] 1. Na površinama infrastrukture – energetski sustav (IS7) dozvoljena je gradnja i uređenje građevina i vodova za proizvodnju, prijenos i distribuciju energije iz svih energenata: a. elektrana instalirane snage do 10 MW s pripadajućim građevinama, b. trafostanice i rasklopna postrojenja do 35 kV, c. skladišta nafte ili njezinih tekućih derivata koji su samostalne građevine kapaciteta do 10.000 tona, d. skladišta ukapljenog naftnog plina koji su samostalne građevine kapaciteta do 1.000 tona, e. kogeneracijska postrojenja. 2. Na površinama infrastrukture – energetski sustav (IS7) mogu se graditi građevine i izvoditi zahvati koji upotpunjuju i služe primarnoj namjeni i koji zahtijevaju smještaj u tom prostoru.
(14) Površina infrastrukture - vodnogospodarski sustav (IS8), određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [KN-1-1-3908] 1. Na površinama infrastrukture – vodnogospodarski sustav (IS8) dozvoljena je gradnja vodnih građevina i uređenje površina namijenjenih za:

Članak 1.

a. korištenje voda: vodnih građevina za vodoopskrbu, navodnjavanje i drugo zahvaćanje voda (akumulacija, vodozahvata/vodocrpilišta, vodosprema, uređaja za pročišćavanje pitke vode, vodnih komora, crpnih stanica), b. zaštitu voda: vodnih građevina za odvodnju otpadnih voda (uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, crpnih stanica), vodnih građevina za odvodnju oborinskih voda, c. zaštitu od štetnog djelovanja voda: regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina (akumulacija, retencija za obranu od poplava, nasipa (obaloutvrda), kanala odteretnih/lateralnih, brana, tunela, crpnih stanica i ostalih građevina za zaštitu od štetnog djelovanja voda. 2. Na površinama infrastrukture – vodnogospodarski sustav (IS8) mogu se graditi građevine i izvoditi zahvati koji upotpunjuju i služe primarnoj namjeni i koji zahtijevaju smještaj u tom prostoru, kao i ostale građevine u skladu sa zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje.
(15) Parkirališna površina (Pp), određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [KN-1-1-3954] 1. Parkirališna površina (Pp) je površina namijenjena prometu u mirovanju. 2. Na parkirališnim površinama dozvoljeno je postavljanje, uređenje i gradnja: a. urbane opreme, b. zaštitnih zelenih površina, c. nadstrešnica, d. montažnih građevina (kiosci). 3. Na parkirališnim površinama mogu se izvoditi i oni zahvati koji zahtijevaju smještaj u tom prostoru. 10. travnja 2026. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 47
(16) Mjesto za punjenje vozila/plovila na fosilna i alternativna goriva (Bp), određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [KN-1-1-3958] 1. Mjesto za punjenje vozila/plovila na fosilna i alternativna goriva (Bp) je površina za smještaj građevina namijenjenih pružanju usluga opskrbe vozila/plovila na sve vrste pogona.

Članak 1.

2. Na površini planiranoj za punjenja vozila/plovila na fosilna i alternativna goriva mogu se izvoditi i oni zahvati koji zahtijevaju smještaj u tom prostoru.
(17) Osobito vrijedno zemljište namijenjeno poljoprivredi, određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [KN-1-1-1300] 1. Na površinama osobito vrijednog zemljišta namijenjenog poljoprivredi dozvoljena je poljoprivredna proizvodnja proizvoda iz tla bez obavljanja radnji kojima bi se promijenila priroda tih proizvoda. 2. Na površinama osobito vrijednog zemljišta namijenjenog poljoprivredi dozvoljava se gradnja staklenika i plastenika koji za poljoprivrednu proizvodnju koriste to zemljište, te uređenje i gradnja infrastrukture.
(18) Zemljište namijenjeno šumi i šumsko zemljište državnog značaja, određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [KN-1-1-1310] - Šuma posebne namjene 1. Unutar zemljišta namijenjenog šumi i šumskog zemljišta državnog značaja mogu se graditi: šumska i druga infrastruktura, lovnogospodarske i lovnotehničke građevine, građevine za potrebe obrane i nadzora državne granice te spomenici i spomen-obilježja, kao i građevine posjetiteljske infrastrukture u zaštićenim područjima (informativni punkt, suvenirnica, sanitarni čvor i sl.) prema zakonu kojim se uređuje prostorno uređenje.
(19) Ostalo zemljište, određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [KN-1-1-3399] 1. Na površinama ostalog zemljišta izvan prostora ograničenja ZOP-a dozvoljeno je uređenje i gradnja:

Članak 1.

a. farmi i građevina za uzgoj životinja, b. građevina u funkciji ratarske proizvodnje, vinogradarstva, maslinarstva, uzgoja i prerade biljaka (voća, povrća, cvijeća, ljekovitog bilja i dr.), algi i gljiva, c. građevina za vlastite potrebe i potrebe seoskog turizma u sklopu poljoprivrednih gospodarstava, d. građevina za vlastite gospodarske potrebe (spremište za alat, strojeve, poljoprivrednu opremu, spremište poljoprivrednih proizvoda, pčelinjaci) e. ostalih zahvata u prostoru u funkciji poljoprivredne proizvodnje, f. infrastrukture, g. građevina obrane, h. rekreacijska igrališta na otvorenom, i. lovačkih, planinarskih i ribičkih domova i skloništa, j. zahvata u prostoru za robinzonski smještaj, k. spomeničkih ili sakralnih obilježja (kapelice, poklonci, spomenici, spomen-područja), l. vidikovaca, m. građevina namijenjenih gospodarenju u šumarstvu i lovstvu, n. ostalih građevina koja se mogu graditi izvan građevinskog područja sukladno zakonu kojim se uređuje prostorno uređenje. 2. Na površinama ostalog zemljišta unutar prostora ograničenja ZOP-a dozvoljeno je uređenje i gradnja građevina koje se mogu graditi izvan građevinskog područja sukladno zakonu kojim se uređuje prostorno uređenje.
(20) Površina unutarnjih voda - površina pod vodom (V1), određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [KN-1-1-3321] 1. Na površinama unutarnjih voda – površine pod vodom (V1) dozvoljeno je uređenje i gradnja zahvata u prostoru u funkciji korištenja i uređenja vodenih površina te gradnja podvodnih infrastrukturnih vodova, kao i ostalih građevina u skladu sa zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje.

Članak 1.

(21) Površina određena urbanističkim planom uređenja (UPU), određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [KN-1-1-3994] - UPU Gospodarske zone Sjever Donja Dubrava, UPU Rekreacija na vodi - ušće Drave i oteretnog kanala Donja Dubrava, UPU Rekreacijsko područje uz ribnjakrevitalizirani rukavac rijeke Drave Donja Dubrava 1. Za ovo područje primjenjuju se odredbe urbanističkog plana uređenja. 2. Na ovom području nije moguće izdavanje akata za građenje novih građevina ili zamjenskih građevina prema ovom prostornom planu uređenja. 3. Do donošenja urbanističkog plana uređenja postojeće građevine mogu se rekonstruirati prema propisu koji uređuje područje prostornog uređenja. 1.2. Građevinska područja 1.2.1. izdvojeno građevinsko područje izvan naselja

Članak 2.

Članak 2.
(1) Unutar građevinskog područja izvan naselja nalaze se sljedeće namjene: 1. Ugostiteljsko-turistička namjena (u izdvojenom građevinskom području izvan naselja) - s gradnjom smještajnih građevina (T2), 2. Ugostiteljsko-turistička namjena - bez gradnje smještajnih građevina (T3), 3. Sportsko-rekreacijska namjena - sportske građevine i centri (R2), 4. Sportsko-rekreacijska namjena - sportsko-rekreacijska igrališta na otvorenom (R3), 5. Zaštitna zelena površina (Z5), 6. Površina infrastrukture - vodnogospodarski sustav (IS8), 7. Površina unutarnjih voda - površina pod vodom (V1). Stranica 48 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 10. travnja 2026. 1.2.2. Građevinsko područje naselja

Članak 3.

Članak 3.
(1) Unutar građevinskog područja naselja nalaze se sljedeće namjene: 1. Stambena namjena - poljoprivredna domaćinstva (S5), 2. Javna i društvena namjena (D), 3. Proizvodna namjena (I1), 4. Ugostiteljsko-turistička namjena - bez gradnje smještajnih građevina (T3), 5. Sportsko-rekreacijska namjena - sportsko-rekreacijska igrališta na otvorenom (R3), 6. Javna zelena površina - park/perivoj (Z1), 7. Zaštitna zelena površina (Z5), 8. Groblje (Gr), 9. Mjesto za punjenje vozila/plovila na fosilna i alternativna goriva (Bp), 10. Površina infrastrukture - energetski sustav (IS7), 11. Parkirališna površina (Pp), 12. Površina unutarnjih voda - površina pod vodom (V1). 1.2.3. izdvojeni dio građevinskog područja naselja

Članak 4.

Članak 4.
(1) Nema izdvojenih dijelova građevinskog područja naselja. 1.3. provedba prostornog plana 1.3.1. pravila provedbe zahvata
Članak 5.
(1) Plan sadrži sljedeća pravila provedbe zahvata u prostoru za označene površine: - S5-1 - S5-2 - D-1 - D-2 - I1-1 - T2-1 - T3-1 - T5 - T6 - R2-1 - R2-2 - R3-1 - Z1-1 - Z5-1 - Gr-1 - IS1-1 - IS7-1 - IS8-1 - PP - BP - OVZP - Š-D - Lo - OZ - V1-1
Članak 6.
(1) Pravila provedbe za površinu označenu: S5-1 1. oblik i veličina građevne čestice i/ili obuhvat zahvata u prostoru a. Građevna čestica u stambenoj namjeni - poljoprivredno domaćinstvo mora imati površinu i oblik koji omogućava njeno racionalno korištenje i izgradnju u skladu s ovim planom i to: za izgradnju na slobodnostojeći način najmanja širina građevne čestice za prizemne građevine je 16 m, a dubina 25 m (400 m2), za katne 18 m širine i 30 m dubine (540 m2), za izgradnju na poluotvoreni načina najmanja širina građevinske čestice za prizemne građevine je 12 m, a dubina 25 m (300 m2), za katne 14 m širine i 35 m dubine (490 m2). b. U slučaju interpoliranih čestica čija je širina manja od gorenavedenih, ali ne manja od 10m, nova se građevina može graditi pod uvjetom da je veličina te građevine i njena lokacija u skladu sa svim odrednicama koje se odnose na izgrađenost, te minimalnu udaljenost od javne površine, susjedne međe i drugih građevina. c. Prostornim planovima užeg područja mogu se propisati i stroži urbanističko-tehnički uvjeti u pogledu veličine građevne čestice, bruto izgrađenosti čestice, interpolacije i rekonstrukcije građevina.

Članak 6.

d. Iznimno se u prostornim planovima užeg područja za pojedine izgrađene dijelove naselja može odrediti da površine građevnih čestica mogu biti i manje, ako se slijedi postojeća tipologija gradnje i pod uvjetom da je gradnja na čestici u skladu s ostalim odrednicama ovog Plana. e. Kada je sukladno odredbama posebnih propisa potrebno utvrditi površinu zemljišta za redovnu upotrebu višestambene građevine, ista mora sadržavati zemljište ispod građevine, površinu za održavanje građevine, površinu za privremeno odlaganje komunalnog otpada i smještaj kućnih instalacija, te pristup s javne prometne površine, te parkirališni prostor. 2. namjena pojedinih građevina na građevnoj čestici ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. Namjena građevine treba biti u skladu s namjenom površine uređenom u poglavlju 1.1. ovog Plana, i ovdje određenim dodatnim ograničenjima. b. Na području Općine Donja Dubrava građevine povremenog stanovanja (“vikendice”) mogu se graditi u zonama stambene namjene - poljoprivredno domaćinstvo uz uvjet da zadovolje uvjetima koji vrijede za gradnju stambenih građevina. c. Postojeće građevine povremenog stanovanja koje se nalaze unutar stambene namjene - poljoprivredno domaćinstvo mogu se zadržati s tom namjenom, ali treba težiti njihovoj prenamjeni u stambene, stambeno-poslovne i poslovne građevine. 10. travnja 2026. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 49 d. Višestambenim građevinama smatraju se građevine s 4 i više stana i visinom gradnje minimalno P+1, a mogu sadržavati i poslovne prostore.

Članak 6.

e. U stambenoj namjeni - poljoprivredno domaćinstvo mogu se locirati društvene djelatnosti, koje su uobičajeno vezane uz stanovanje, kao što su predškolski odgoj, djelatnost primarne zdravstvene zaštite, institucije vjerskih zajednica i drugih građanskih skupina. f. Uvjeti uređenja prostora i gradnje za djelatnosti iz prethodne podtočke, jednaki su kao i za stambene sadržaje, odnosno uvjetovani su poštivanjem karakterističnog uzorka naselja stambene zone u kojoj se nalaze. g. U cilju omogućavanja razvoja ovog područja, unutar zone stambene namjene - poljoprivredna domaćinstva moguć je smještaj gospodarskih djelatnosti, na građevnoj čestici unutar građevinskog područja naselja u obliku građevine osnovne ili prateće namjene, uz uvjet, da ta djelatnost ne ugrožava život i rad ljudi u neposrednom i širem okruženju. U postupku projektiranja i izvođenja tih građevina, posebnu pažnju potrebno je usmjeriti na primjenu propisa i mjera posebnih zakona, kojima se sprječavaju mogući nepovoljni utjecaji na okoliš (sprječavanje zagađenja vode, tla, zraka, nedozvoljene razine buke i dr.). h. Unutar zone stambene namjene - poljoprivredna domaćinstva moguć je smještaj građevina turističkih sadržaja – bilo kao građevina osnovne namjene, bilo kao građevina u sklopu poljoprivrednog obiteljskog gospodarstva ili je turistički sadržaj smješten u poslovno-stambenoj građevini osnovne namjene. i. Uz građevine osnovne i prateće namjene na istoj građevnoj čestici mogu se graditi pomoćne građevine (garaže, spremišta i sl.).

Članak 6.

j. Unutar građevinskog područja mješovite namjene (u izgrađenim prostorima i prostorima za razvoj), moguć je smještaj gospodarskih građevina za obavljanje svih onih djelatnosti koje nemaju nepovoljne utjecaje na okoliš (onečišćenje zraka, vode, tla, prekoračenje dozvoljene razine buke). 3. smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici i/ ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. U određivanju položaja planirane građevine osnovne i prateće namjene na građevnoj čestici u odnosu na međe između susjednih građevnih čestica, građevina mora slijediti ritam postojeće izgradnje. b. Građevine koje se izgrađuju na slobodnostojeći način ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 3,0m od susjedne međe, ako na tu stranu imaju orijentirane otvore. c. Jednom svojom stranom slobodnostojeća građevina se može smjestiti na manju udaljenost od 3,0m od međe, ali ne manju od širine strehe, i to u slučaju da smještaj građevine na susjednoj čestici omogućava postizanje razmaka od 3,0m između građevina. d. Iznimno, udaljenost građevine od međe može biti i manja od 0,6m, ali samo u slučaju zamjenske gradnje, dogradnje i nadogradnje postojećih građevina koje su već izgrađene na udaljenosti manjoj od 0,6m, pod uvjetom da se poštuju ostali uvjeti iz Plana, a osobito u pogledu međusobnog razmaka susjednih građevina. e. Na dijelu građevine koja je izgrađena na udaljenosti manjoj od 3,0m od susjedne međe, ne mogu se projektirati niti izvoditi otvori. Otvorima se ne smatraju se otklopni prozori maksimalne veličine 60x60cm, ostakljenja neprovidnim staklom, dijelovi zida od staklene opeke, ventilacijski otvori maksimalnog promjera 20cm, odnosno stranice 15x25cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem.

Članak 6.

f. Dvojne stambene i poslovne građevine grade se na način da se jednom svojom stranom prislanjaju na granicu susjedne građevne čestice, odnosno uz susjednu građevinu s kojom čine oblikovnu cjelinu. Zid između dviju građevina mora se izvesti kao vatrootporni, a odvod krovne vode i snijega mora se riješiti na pripadajuću česticu. g. Gradnja stambenih i poslovnih građevina u nizu kao tipologija gradnje ovim Planom nije dopuštena. h. Gospodarske građevine (vezane uz poljoprivredu) koje se grade na čestici u stambenoj namjeni - poljoprivredno domaćinstvo, mogu se graditi kao dvojne građevine na susjednoj međi, odnosno kao nizovi takvih građevina ili kao samostojeće građevine uz uvjet da od susjednih međa budu udaljene najmanje 3,0m. i. Izuzetno, gospodarske građevine (vezane uz poljoprivredu) mogu biti smještene i na manjoj udaljenosti od 3,0m, ali ne manjoj od širine strehe uz uvjet da se omogući postizanje međusobnog razmaka među građevinama od najmanje 4,0m. Udaljenosti iz ove točke se ne odnose na specifične vrste gospodarskih građevina (vezanih uz poljoprivredu) koje su ovim Odredbama drukčije definirane. j. Udaljenost gnojišta i gospodarskih građevina u kojima se sprema sijeno i slama ili su izgrađeni od drveta mora iznositi od susjednih međa najmanje 5,0m. k. Izuzetno, udaljenost gnojišta od susjedne međe može biti i manja, ali ne manja od 1,0m, pod uvjetom da se na toj dubini susjedne građevne čestice određuju uvjeti ili već postoji gnojište, odnosno građevina s izvorima zagađenja.

Članak 6.

l. Udaljenost pčelinjaka od susjedne međe ne može biti manja od 5,0m, ako su letišta okrenuta prema međi, a 3,0m ako su okrenuta u suprotnom pravcu. m. Postojeće gospodarske građevine (vezane uz poljoprivredu) koje se nalaze na manjoj udaljenosti od onih prethodno navedenih mogu se rekonstruirati. n. Kod specifične vrste životinja, osobito peradi, koje se uglavnom uzgajaju na otvorenom prostoru, ograđeni dio čestice koji služi za boravak tih životinja može se smatrati gospodarskom građevinom (vezanom uz poljoprivredu) na koju se odgovarajuće primjenjuju uvjeti o udaljenostima definirani za tu vrstu građevina. o. Stambene, poslovne i stambeno-poslovne građevine se u pravilu grade na uličnom građevinskom pravcu, a pomoćne, gospodarske i dvorišne Stranica 50 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 10. travnja 2026. poslovne građevine u dubini čestice, iza tih građevina. p. Iznimno se može dozvoliti i drugačiji smještaj građevina na čestici, ukoliko konfiguracija terena i oblik čestice, te tradicijska organizacija čestice ne dozvoljavaju način gradnje određen u prethodnoj podtočki. q. Stambena, poslovna, odnosno stambeno-poslovna građevina mora se locirati na uličnom građevinskom pravcu koji se određuje prostornim planom užeg područja, odnosno na pravcu koji je već formiran postojećom gradnjom i koji je u tom slučaju obvezujući, u svrhu njegovanja tradicionalne matrice naselja, tj. poistovjećivanja regulacijskog i građevinskog pravca. r. Izuzetno se prethodno navedeno neće primjenjivati kod postojeće izgradnje u uličnom koridoru državne ceste D20, gdje se postojeći ulični pravac kod gradnje novih i zamjenskih građevina može uvući u odnosu na formirani, s time da se novi građevinski pravac formira uvijek na istoj udaljenosti, odnosno ako je izgrađena već građevina sa tako uvučenim građevinskim pravcem uz državnu cestu D20 potrebno je uskladiti građevinski pravac sa tom građevinom.

Članak 6.

s. Prilikom gradnje osnovnih građevina na uglovnim česticama, građevinski pravac potrebno je uvući s obzirom na oba regulacijska pravca, radi preglednosti raskrižja. t. U slučaju formiranja novih uličnih poteza, udaljenost uličnog građevinskog pravca od osi uličnog koridora ne može biti manja od 5,0m. u. Najveća udaljenost uličnog građevinskog pravca od regulacijskog pravca ne smije prelaziti 10,0m. v. Gradnja gospodarskih građevina za tov ispod ograničenog kapaciteta navedenih u ovim Odredbama koje prelaze propisane minimalne tlocrtne površine iz podtočke 1, prostire se u dubinu čestice na udaljenosti 75 metara od stambene, stambeno-poslovne građevine, ukoliko se u toj zoni ne remeti očekivani planirani razvoj naselja. w. Septičke jame, vodomjerna i revizijska okna i sl. moraju se locirati na udaljenosti najmanje 1,0m od regulacijskog pravca, s unutarnje strane ulične ograde. x. Međusobna udaljenost građevina građenih na slobodnostojeći i poluotvoreni način na susjednim građevnim česticama ne može biti manja od 4,0m za prizemne građevine, a 6,0m za katne građevine te 10,0m za građevine kojima je visina vijenca viša od 7,0m. y. Iznimno, u postojećem dijelu naselja (guste gradnje), udaljenost između građevina može biti manja od 4,0m ali ne manja od 3,0m kad se radi o prizemnim građevinama. z. U slučaju rekonstrukcije građevine ili gradnje zamjenske građevine na udaljenosti manjoj od 3,0m, a čestice imaju osiguran kolni ulaz, potrebno je tehničkom dokumentacijom dokazati: da konstrukcija građevine ima povećani stupanj otpornosti na rušenje od elementarnih nepogoda i da u slučaju potresa ili ratnih razaranja rušenje građevine neće u većem opsegu ugroziti živote ljudi niti izazvati oštećenja na drugim građevinama.

Članak 6.

aa. Pojas izgradnje pomoćnih građevina, koje služe za redovnu upotrebu stambene građevine određen je od završetka izgradnje osnovne ili prateće građevine u dubinu čestice. ab. Iznimno od prethodne podtočke, garaže, ukoliko se grade u sklopu stambene, stambenoposlovne ili poslovne građevine, ili u kompleksu s navedenim građevinama i oblikuju kao jedinstvena arhitektonska cjelina, mogu se graditi i unutar pojasa izgradnje osnovnih građevina. ac. Ukoliko se bučne i potencijalno opasne poslovne građevine ne nalaze unutar pojasa definiranog ovim odredbama, moraju biti od susjednih stambenih građevina udaljene najmanje 12,0m, a od susjednih stambeno-poslovnih i poslovnih građevina s tihim i čistim djelatnostima, te od stambene građevine (ili stambenog dijela građevine u slučaju stambenoposlovne građevine) vlasnika najmanje 12,0m. ad. Ukoliko se gospodarske građevine (vezane uz poljoprivredu) s potencijalnim izvorom zagađenja grade u već izgrađenom dijelu naselja, moraju se smještavati na formiranom gospodarskom dvorištu, te od pojasa gradnje stambenih i poslovnih građevina definiranog u ovim Odredbama, moraju biti udaljene minimalno 12,0m. ae. Postojeće poslovne građevine i gospodarske građevine (vezane uz poljoprivredu) koje se od građevina društvenih djelatnosti nalaze na manjim udaljenostima od definiranih ovim Odredbama, mogu se zadržati i rekonstruirati, ali bez mogućnosti prenamjene u poslovne građevine koje nepovoljno utječu na okolni prostor (već samo za tihe i čiste djelatnosti koje ne privlače veliki promet).

Članak 6.

af. Gospodarske građevine bez mogućih nepovoljnih utjecaja na okoliš i gospodarske građevine poljoprivredne namjene bez izvora zagađenja, mogu se graditi i kao samostalne građevine osnovne namjene na zasebnoj građevnoj čestici. ag. Građevine gospodarske namjene bez nepovoljnih utjecaja na okoliš (radionice, manji proizvodni pogoni) mogu se neposredno vezati na stambenu građevinu ili mogu biti samostalna građevna cjelina, uz uvjet da je udaljena najmanje 12m od stambene građevine na susjednoj građevnoj čestici. 4. izgrađenost građevne čestice a. Izgrađenost građevne čestice je maksimalno 40% (kig=0,4). b. Nenatkrivene terase u razini terena ili do najviše 60cm iznad razine terena površine do 12m2, vanjska stubišta s najviše 4 stube, kao i septičke jame tlocrtne površine do 4m2 ne ulaze u izgrađenu površinu čestice, dok se za veće površine (visine) od navedenih računa s 30% njihove ukupne površine koja ulazi u izgrađenu površinu čestice. c. Maksimalna izgrađenost građevne čestice za gospodarske građevine uključujući sve građevine može iznositi najviše 40%. d. Iznimno se za postojeću gradnju, dozvoljava povećanje izgrađenosti čestice do 50% u slučaju kad tehnološko-proizvodni proces zahtijeva 10. travnja 2026. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 51 proširenje pogona radi zaokruživanja proizvodnog procesa u funkcionalnu cjelinu. 5. iskoristivost građevne čestice a. Ovim planom se ne određuje. 6. građevinska (bruto) površina građevina a. Minimalna tlocrtna površina stambene, poslovne ili stambeno- poslovne građevine je 64m2.

Članak 6.

b. Minimalna tlocrtna površina poslovne građevine koja se gradi na čestici zajedno sa stambenom građevinom je 30m2. c. Maksimalna tlocrtna površina obiteljske stambene građevine je 400m2, a višestambene i poslovne ili stambeno-poslovne 800m2. 7. visina i broj etaža građevine a. Na području Općine, u zoni u stambene namjene - poljoprivredno domaćinstvo, dozvoljava se gradnja stambenih, stambeno-poslovnih, poslovnih i višestambenih građevina maksimalne visine Po+P+1+Potkr. (podrum + prizemlje +1kat +potkrovlje) ili Po+P+1+Uk (podrum +prizemlje +1ka t+uvučeni kat) maksimalne visine pročelja H=7,0m za katne građevine. b. Visina pročelja poslovne građevine koja se gradi na građevnoj čestici zajedno sa stambenom građevinom može iznositi najviše H=7,0m. c. Najveća visina pročelja osnovne građevine društvenih djelatnosti unutar pojasa stambenih građevina utvrđuje se kao za stambenu građevinu i najviše može biti H7,0 m, ukoliko posebno obilježje ulice nije gradnja prizemnica i visokih prizemnica, kada se visina pročelja određuje prema okolnim građevinama osnovne namjene. 8. veličina građevine koja nije zgrada a. Najveća visina potpornog zida ne može biti veća od 1,0m 9. uvjeti za oblikovanje građevine a. Krovne konstrukcije građevine se mogu izvoditi kao kose ili ravne. b. Prozori potkrovlja, mogu biti izvedeni u kosini krova, na zabatnom zidu ili kao vertikalni otvori u kosini krova sa svojom krovnom konstrukcijom ovisno o ambijentalnim uvjetima. c. Potkrovlje ili mansarda uređeni za stanovanje i poslovnu namjenu kojima je visina nadozida veća od 60cm za jednokatne, odnosno 150cm za prizemne građevine, smatraju se etažom.

Članak 6.

d. Kod složenih krovova, kod kojih se na istom pročelju pojavljuju različite visine pročelja i različite visine nadozida, visina nadozida mjeri se na najvišem vanjskom zidu istog pročelja. e. Unutar građevinskog područja, Općina treba poticajnim mjerama stimulirati gradnju: interpolacijama – na slobodnim česticama; rekonstrukcijom starih građevina; dogradnjom i nadogradnjom postojećih građevina, - zamjenom starih građevina novim. f. Kod gradnje nove građevine interpolacijom, kod dogradnje i nadogradnje postojeće, te zamjene stare građevine novom, potrebno je poštovati: građevinski pravac određen postojećom gradnjom; nagib i položaj krovnih ploha, visinu gradnje susjednih građevina s iste strane ulice; gabarit (tlocrt, visina) novoizgrađene građevine moraju biti u skladu sa susjednim građevinama. g. Građevine koje se grade kao dvojne moraju s građevinom na koju su prislonjene činiti arhitektonsku cjelinu. To se osobito odnosi na visinu građevine, nagib krova, kao i na ulično pročelje. 10. uvjeti za uređenje građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru a. Ulična ograda podiže se iza regulacijskog pravca u odnosu na javnu prometnu površinu. b. Kada se javna cesta koja prolazi kroz građevinsko područje uređuje kao ulica, udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od osi ceste mora iznositi najmanje: kod državne ceste 10,0 metara; kod županijske ceste 8,0 metara; kod lokalne 5,0 metara. c. Udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od osi ostalih ulica ne može biti manja od 3,5m.