Odluka o provedenom postupku transformacije prostornog plana uređenja Općine Pribislavec

45. na temelju članka 109. Zakon o prostornom uređenju („narodne novine“ broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19 i 67/23) i temeljem članka 16. statuta Općine pribislavec („službeni glasnik međimurske županije“ broj 6/22), Općinsko vijeće Općine pribislavec, na 5. sjednici, dana 27. 11. 2025. godine, donosi ODLuku o provedenom postupku transformacije prostornog plana uređenja Općine pribislavec temeljne odredbe
Članak 1. Donosi se transformacija prostornog plana uređenja Općine pribislavec (u daljnjem tekstu: transformacija plana).

Članak 2.

Članak 2. transformacija plana izrađena je na temelju Odluke o transformaciji prostornog plana uređenja Općine pribislavec (službeni glasnik međimurske županije, broj 23/24).
Članak 3. stručni izrađivač transformacije plana je Zavod za prostorno uređenje međimurske županije Čakovec, OiB 97598255598.
Članak 4. transformacija plana izrađena je u elektroničkom obliku u skladu s odredbama pravilnika o prostornim planovima (narodne novine broj 152/23), u daljnjem tekstu: pravilnik. međimurske županije” Broj 22 - stranica 4737 za 2026. godinu. tu se prije svega misli na izradu nove procjene rizika od velikih nesreća, plana djelovanja civilne zaštite, održavanje vježbi, smotriranje i sastanci sa pravnim osobama, povjerenicima i koordinatorima. OpĆinskO VijeĆe OpĆine kOtOriBa kLasa: 240-01/25-01/07 urBrOj: 2109-9-3-25-1 kotoriba, 27. studenoga 2025. preDsjeDnik Općinskog vijeća Hinko Virgej, v.r. iBisLaVEC

Članak 5.

Članak 5. sastavni dio ove Odluke su: 1. grafički dio • namjena prostora (kartografski prikaz 1.1.) • Građevinska područja (kartografski prikaz 1.2.) • provedba prostornog plana (kartografski prikaz 1.3.) • prometni sustav (kartografski prikaz 2.1.) • komunikacijski sustav (kartografski prikaz 2.2.) • energetski sustav (kartografski prikaz 2.3.) • Vodnogospodarski sustav (kartografski prikaz 2.4.) • posebne vrijednosti (kartografski prikaz 3.1.) • posebna ograničenja i posebni načini korištenja (kartografski prikaz 3.2.) 2. obrazloženje 3. odredbe za provedbu Odredbe za provedbu 1. OsnOVnO kORiŠtEnJE pROstORa 1.1. namjena prostora

Članak 1.

Članak 1.
(1) plan sadrži podjelu prostora prema sljedećim namjenama: - stambena namjena - poljoprivredna domaćinstva (s5) - javna i društvena namjena (D) - komunalno-servisna namjena - reciklažno dvorište (ks2) - proizvodna namjena (i1) - sportsko-rekreacijska namjena - sportske građevine i centri (r2) - sportsko-rekreacijska namjena - sportsko-rekreacijska igrališta na otvorenom (r3) - javna zelena površina - park/perivoj (Z1) stranica 4738 - Broj 22 “sLužBeni GLasnik - Zaštitna zelena površina (Z5) - površina infrastrukture - cestovni promet (is1) - površina infrastrukture - zračni promet (is5) - površina infrastrukture - vodnogospodarski sustav (is8) - površina infrastrukture - vodnogospodarski sustav područnog (regionalnog) značaja (is8) - eksploatacija ugljikovodika i geotermalnih voda (e1) - Vrijedno zemljište namijenjeno poljoprivredi - Ostalo zemljište namijenjeno poljoprivredi - Ostalo zemljište - površina unutarnjih voda - površina povremeno pod vodom (V2) - površina određena urbanističkim planom uređenja (upu)
(2) stambena namjena - poljoprivredna domaćinstva (s5), određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [kn-1-1-3005] 1. na površinama stambene namjene - poljoprivredna domaćinstva (s5) dozvoljena je gradnja građevina stambene i stambeno-poslovne namjene i građevina poljoprivredne namjene. 2. na građevnoj čestici stambene namjene - poljoprivredna domaćinstva (s5) dozvoljena je gradnja pomoćnih građevina (garaža, spremište, ljetna kuhinja, kotlovnica, nadstrešnica, vrtna sjenica, bazen, roštilj, pomoćna građevina za smještaj spremnika za komunalni otpad, i sl.) i pomoćnih poljoprivrednih građevina (sjenici, staklenici, plastenici, gljivarnici, spremišta poljoprivrednih proizvoda, strojeva, alata, poljoprivredne opreme, zgrade za uzgoj životinja, pčelinjaci i sl.).

Članak 1.

3. na površinama stambene namjene - poljoprivredna domaćinstva (s5), kao prateća namjena, mogu se i na zasebnim građevnim česticama uređivati i graditi: a. parkovi/perivoji, dječja igrališta, b. zaštitne zelene površine, c. građevine javne i društvene namjene, d. površine i građevine sportsko-rekreacijske namjene, e. građevine poslovne namjene: uredske, uslužne, trgovačke, ugostiteljske i ostale poslovne namjene čiji sadržaji, razinom buke i emisijom u okoliš sukladno posebnim propisima, ne smetaju okolini i ne umanjuju uvjete stanovanja, rada i boravka na odnosnim i susjednim građevnim česticama, f. prometne površine (kolne, pješačke i biciklističke površine, parkirališta, garaža), g. manje infrastrukturne građevine. 4. Za sljedeće prateće namjene koje se mogu graditi unutar površine stambene namjene - poljoprivredna domaćinstva (s5) ukupna površina istih ne može prelaziti 1/3 predmetne površine stambene namjene: a. građevine poslovne namjene: uredske, uslužne, trgovačke, ugostiteljske i ostale poslovne namjene čiji sadržaji, razinom buke i emisijom u okoliš sukladno posebnim propisima, ne smetaju okolini i ne umanjuju uvjete stanovanja, rada i boravka na odnosnim i susjednim građevnim česticama. međimurske županije” 28. studenoga 2025. 5. na građevnoj čestici stambene namjene - poljoprivredna domaćinstva (s5) dozvoljeno je pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga kao sekundarne namjene poljoprivrednom domaćinstvu.
(3) javna i društvena namjena (D), određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [kn-1-1-3100] - th 1. na površinama javne i društvene namjene (D)

Članak 1.

dozvoljeno je planiranje površina i gradnja građevina javne i društvene namjene i to: a. upravne – D1, b. socijalne – D2, c. zdravstvene - D3, d. predškolske - D4, e. osnovnoškolske i srednjoškolske – D5, f. visoka učilišta i znanstvene ustanove – D6, g. kulturne – D7, h. vjerske – D8. 2. na građevnoj čestici javne i društvene namjene (D) dozvoljena je gradnja pomoćnih građevina. 3. na površinama javne i društvene namjene (D), kao prateća namjena, mogu se i na zasebnim građevnim česticama uređivati i graditi: a. zelene površine, b. prometne površine (interne kolne, pješačke i biciklističke površine, parkirališta, garaže), c. manje infrastrukturne građevine. 4. uz ovu primarnu namjenu dopušteno je uređivati i graditi sadržaje i građevine sljedeće sekundarne namjene: a. th: ugostiteljsko-turistička namjena
(4) komunalno-servisna namjena - reciklažno dvorište (ks2), određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [kn-1-1-3282] 1. na površinama komunalno-servisne namjene – reciklažna dvorišta (ks2) dozvoljena je gradnja i uređenje: a. reciklažnih dvorišta namijenjenih odvojenom prikupljanju i privremenom skladištenju manjih količina posebnih vrsta otpada sukladno posebnom propisu, s pomoćnim građevinama.
(5) proizvodna namjena (i1), određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [kn-1-1-3211] 1. na površinama proizvodne namjene (i1) dozvoljena je gradnja i uređenje: a. građevina proizvodne namjene, u kojima se omogućava korištenje alternativnih goriva i goriva iz otpada kao energenta, te recikliranog otpada kao sirovine u proizvodnom procesu, b. skladišnih i servisnih površina i građevina.

Članak 1.

2. na građevnoj čestici proizvodne namjene (i1) dozvoljena je gradnja pomoćnih građevina. 3. na površinama proizvodne namjene (i1), kao prateća namjena, mogu se i na zasebnim građevnim česticama uređivati i graditi: a. građevine poslovne i komunalno-servisne namjene, 28. studenoga 2025. “sLužBeni GLasnik b. sadržaji uslužne namjene (mjesto za punjenje vozila na fosilna i alternativna goriva, praonica vozila i slično), c. građevine za obradu i/ili privremeno skladištenje vlastitog otpada, uključivo i one koje se prema posebnom propisu ne smatraju građevinama za gospodarenje otpadom (bioplinsko postrojenje za vlastite potrebe i sl.), d. centar/građevine za ponovnu uporabu, e. zelene površine, f. prometne površine (kolne, pješačke i biciklističke površine, parkirališta, garaže, odlagališta plovnih objekata), g. infrastruktura.
(6) sportsko-rekreacijska namjena - sportske građevine i centri (r2), određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [kn-1-1-3602] 1. na površinama sportsko-rekreacijske namjene – sportske građevine i centri (r2) dozvoljena je gradnja i uređenje sportskih centara, sportskih građevina i igrališta: a. stadioni, sportske dvorane, igrališta, sportske staze, borilišta i druge zatvorene i otvorene sportske građevine, b. za sportove na vodi (otvoreni/zatvoreni bazeni), c. za zimske sportove, d. za konjičke sportove, e. pomoćnih građevina i sadržaja nužnih za sportske, odnosno rekreacijske aktivnosti. 2. na površinama sportsko-rekreacijske namjene – sportske građevine i centri (r2), kao prateća namjena, mogu se i na zasebnim građevnim česticama uređivati i graditi:

Članak 1.

a. prateći sadržaji sportsko-rekreacijskoj namjeni (ugostiteljski, uslužni, zabavni, edukativni i sl.), b. zelene površine, c. prometne površine (kolne, pješačke i biciklističke površine, parkirališta, garaže), d. manje infrastrukturne građevine.
(7) sportsko-rekreacijska namjena - sportsko-rekreacijska igrališta na otvorenom (r3), određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [kn-1-1-3603] 1. na površinama sportsko-rekreacijske namjene – sportsko-rekreacijska igrališta na otvorenom (r3) dozvoljena je gradnja i uređenje: a. otvorenih sportskih i/ili rekreacijskih površina i igrališta, sportskih staza i borilišta, b. adrenalinskih parkova, c. pomoćnih građevina i sadržaja nužnih za sportske, odnosno rekreacijske aktivnosti. 2. na površinama sportsko-rekreacijske namjene – sportsko-rekreacijska igrališta na otvorenom (r3), kao prateća namjena, mogu se uređivati i graditi: a. prateći sadržaji sportsko-rekreacijskoj namjeni (ugostiteljski, uslužni, zabavni, edukativni i sl.), b. zelene površine, c. prometne površine (kolne, pješačke i biciklističke površine, parkirališta, garaže), d. manje infrastrukturne građevine. međimurske županije” Broj 22 - stranica 4739
(8) javna zelena površina - park/perivoj (Z1), određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [kn-1-1-3701] 1. javne zelene površine – park/perivoj (Z1) uređuju se hortikulturno, stazama i urbanom opremom, a mogu se uređivati, postavljati i graditi: a. vodene površine, b. dječja igrališta, c. paviljoni, vidikovci, nadstrešnice, d. montažne građevine (kiosci, pozornice, tribine), e. skulpture i umjetničke instalacije, f. manje infrastrukturne građevine i sanitarni čvorovi.

Članak 1.

2. na javnim zelenim površinama – park/perivoj (Z1) nije dozvoljeno vođenje nadzemnih energetskih vodova te postavljanje samostojećih antenskih stupova elektroničke komunikacije.
(9) Zaštitna zelena površina (Z5), određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [kn-1-1-3705] 1. Zaštitne zelene površine (Z5) namijenjene su za potrebe zaštite okoliša, zaštite reljefa, nestabilnih padina, erozije, voda i potočnih dolina i slično, a obuhvaćaju i površine koji čine zelenu infrastrukturu, zaštitne zelene površine uz infrastrukturne građevine i ostale kultivirane zelene površine. 2. na zaštitnim zelenim površinama (Z5) je dozvoljeno postavljanje, uređenje i gradnja: a. svih građevina i instalacija koji služe za zaštitu, b. staza i urbane opreme, c. vodenih površina, d. manjih infrastrukturnih građevina.
(10) površina infrastrukture - cestovni promet (is1), određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [kn-1-1-3901] 1. na površinama infrastrukture – cestovni promet (is1) dozvoljena je gradnja i uređenje: a. cesta lokalnog značaja s pripadajućom cestovnom infrastrukturom, i s njima povezanih zahvata koji zahtijevaju smještaj u tom prostoru (granični prijelaz, autobusni kolodvor/stajalište, mjesto za punjenje vozila na fosilna i alternativna goriva, parkiralište, i sl.). 2. unutar površina infrastrukture – cestovni promet (is1) moguće je graditi i uređivati i drugu infrastrukturu.
(11) površina infrastrukture - zračni promet (is5), određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [kn-1-1-3905] 1. na površinama infrastrukture – zračni promet (is5)

Članak 1.

dozvoljena je gradnja i uređenje registriranih površina za uzlijetanje i slijetanje. 2. na površinama infrastrukture – zračni promet (is5) mogu se graditi građevine i izvoditi zahvati koji upotpunjuju i služe primarnoj namjeni i koji zahtijevaju smještaj u tom prostoru.
(12) površina infrastrukture - vodnogospodarski sustav (is8), određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [kn-1-1-3908] 1. na površinama infrastrukture – vodnogospodarski sustav (is8) dozvoljena je gradnja vodnih građevina i uređenje površina namijenjenih za: stranica 4740 - Broj 22 “sLužBeni GLasnik a. korištenje voda: vodnih građevina za vodoopskrbu, navodnjavanje i drugo zahvaćanje voda (akumulacija, vodozahvata/vodocrpilišta, vodosprema, uređaja za pročišćavanje pitke vode, vodnih komora, crpnih stanica), b. zaštitu voda: vodnih građevina za odvodnju otpadnih voda (uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, crpnih stanica), vodnih građevina za odvodnju oborinskih voda, c. zaštitu od štetnog djelovanja voda: regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina (akumulacija, retencija za obranu od poplava, nasipa (obaloutvrda), kanala odteretnih/lateralnih, brana, tunela, crpnih stanica i ostalih građevina za zaštitu od štetnog djelovanja voda. 2. na površinama infrastrukture – vodnogospodarski sustav (is8) mogu se graditi građevine i izvoditi zahvati koji upotpunjuju i služe primarnoj namjeni i koji zahtijevaju smještaj u tom prostoru, kao i ostale građevine u skladu sa zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje.

Članak 1.

(13) površina infrastrukture - vodnogospodarski sustav područnog (regionalnog) značaja (is8), određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [kn-1-1-2908] 1. na površinama infrastrukture – vodnogospodarski sustav područnog (regionalnog) značaja (is8) dozvoljena je gradnja vodnih građevina i uređenje površina namijenjenih za: a. korištenje voda: vodnih građevina za vodoopskrbu, navodnjavanje i drugo zahvaćanje voda kapaciteta do 500 l/s, akumulacija za vodoopskrbu, navodnjavanje i/ili proizvodnju električne energije, b. zaštitu voda: vodnih građevina za odvodnju i obradu otpadnih voda (uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, crpnih stanica) kapaciteta do 100.000 ekvivalentnih stanovnika u dvije ili više jedinica lokalne samouprave, vodnih građevina za odvodnju oborinskih voda, c. zaštitu od štetnog djelovanja voda: regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina područnog (regionalnog) značaja, brana s akumulacijama i/ili retencijskim prostorima s pripadajućim građevinama područnog (regionalnog) značaja, d. melioracijsku odvodnju površine do 10.000 ha s pripadajućim građevinama i uređajima, e. drugih vodnih građevina područnog (regionalnog) značaja. 2. na površinama infrastrukture – vodnogospodarski sustav područnog (regionalnog) značaja (is8) mogu se graditi građevine i izvoditi zahvati koji upotpunjuju i služe primarnoj namjeni i koji zahtijevaju smještaj u tom prostoru, kao i ostale građevine u skladu sa zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje.
(14) eksploatacija ugljikovodika i geotermalnih voda (e1), određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [kn-1-1-1220] - Gospodarska namjena - površine za iskorištavanje ugljikovodici (e1) - bušotina mih-1, Gospodarska namjena - površine za iskorištavanje ugljikovodici (e1)

Članak 1.

- bušotina mih-2, Gospodarska namjena - površine za iskorištavanje ugljikovodici (e1) - bušotina mih-3Be, međimurske županije” 28. studenoga 2025. Gospodarska namjena - površine za iskorištavanje ugljikovodici (e1) - bušotine mih-6, mih-7 i mih-8 1. površine za eksploataciju ugljikovodika i geotermalnih voda (e1) su površine planirane za gradnju građevina u funkciji eksploatacije i obrade unutar određenih eksploatacijskih polja ugljikovodika i geotermalnih voda za energetske svrhe, te za gradnju građevina u funkciji podzemnog skladištenja plina ili trajnog zbrinjavanja ugljikova dioksida u geološkim strukturama.
(15) Vrijedno zemljište namijenjeno poljoprivredi, određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [kn-1-1-3301] - VZp 1. na površinama vrijednog zemljišta namijenjenog poljoprivredi dozvoljena je poljoprivredna proizvodnja proizvoda iz tla bez obavljanja radnji kojima bi se promijenila priroda tih proizvoda. 2. na površinama vrijednog zemljišta namijenjenog poljoprivredi izvan prostora ograničenja ZOp-a dozvoljeno je i uređenje i gradnja: a. građevina u funkciji poljoprivredne proizvodnje i prerade poljoprivrednih proizvoda: građevina u funkciji ratarske proizvodnje, vinogradarstva, maslinarstva, uzgoja i prerade biljaka (voća, povrća, cvijeća, ljekovitog bilja i dr.), algi i gljiva, građevina za vlastite gospodarske potrebe (spremište za alat, strojeve, poljoprivrednu opremu, spremište poljoprivrednih proizvoda). 3. na površinama vrijednog zemljišta namijenjenog poljoprivredi dozvoljava se gradnja staklenika i plastenika koji za poljoprivrednu proizvodnju koriste to zemljište, te uređenje i gradnja infrastrukture.

Članak 1.

(16) Ostalo zemljište namijenjeno poljoprivredi, određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [kn-1-1-3302] - OZp 1. na površinama ostalog zemljišta namijenjenog poljoprivredi dozvoljena je poljoprivredna proizvodnja i uređenje i gradnja: a. infrastrukture, b. spomeničkih ili sakralnih obilježja (kapelice, poklonci, spomenici, spomen-područja). 2. na površinama ostalog zemljišta namijenjenog poljoprivredi izvan prostora ograničenja ZOp-a dozvoljeno je i uređenje i gradnja: a. građevina u funkciji poljoprivredne proizvodnje i prerade poljoprivrednih proizvoda: farmi i građevina za uzgoj životinja, građevina u funkciji ratarske proizvodnje, vinogradarstva, maslinarstva, uzgoja i prerade biljaka (voća, povrća, cvijeća, ljekovitog bilja i dr.), algi i gljiva, građevina za vlastite potrebe i potrebe seoskog turizma u sklopu poljoprivrednih gospodarstava, građevina za vlastite gospodarske potrebe (spremište za alat, strojeve, poljoprivrednu opremu, spremište poljoprivrednih proizvoda), ostalih zahvata u prostoru u funkciji poljoprivredne proizvodnje, b. infrastrukture, c. lovački, planinarski i ribički domovi i skloništa, d. zahvata u prostoru za robinzonski smještaj, 28. studenoga 2025. “sLužBeni GLasnik e. spomeničkih ili sakralnih obilježja (kapelice, poklonci, spomenici, spomen-područja), f. ostalih građevina koja se mogu graditi izvan građevinskog područja sukladno zakonu kojim se uređuje prostorno uređenje. 3. na površinama ostalog zemljišta namijenjenog poljoprivredi unutar prostora ograničenja ZOp-a dozvoljeno je uređenje i gradnja građevina koja se mogu graditi izvan građevinskog područja sukladno zakonu kojim se uređuje prostorno uređenje.

Članak 1.

(17) Ostalo zemljište, određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [kn-1-1-3399] - Lovište i uzgajalište divljači, OZ 1. na površinama ostalog zemljišta izvan prostora ograničenja ZOp-a dozvoljeno je uređenje i gradnja: a. farmi i građevina za uzgoj životinja, b. građevina u funkciji ratarske proizvodnje, vinogradarstva, maslinarstva, uzgoja i prerade biljaka (voća, povrća, cvijeća, ljekovitog bilja i dr.), algi i gljiva, c. građevina za vlastite potrebe i potrebe seoskog turizma u sklopu poljoprivrednih gospodarstava, d. građevina za vlastite gospodarske potrebe (spremište za alat, strojeve, poljoprivrednu opremu, spremište poljoprivrednih proizvoda, pčelinjaci) e. ostalih zahvata u prostoru u funkciji poljoprivredne proizvodnje, f. infrastrukture, g. građevina obrane, h. rekreacijska igrališta na otvorenom, i. lovačkih, planinarskih i ribičkih domova i skloništa, j. zahvata u prostoru za robinzonski smještaj, k. spomeničkih ili sakralnih obilježja (kapelice, poklonci, spomenici, spomen-područja), l. vidikovaca, m. građevina namijenjenih gospodarenju u šumarstvu i lovstvu, n. ostalih građevina koja se mogu graditi izvan građevinskog područja sukladno zakonu kojim se uređuje prostorno uređenje. 2. na površinama ostalog zemljišta unutar prostora ograničenja ZOp-a dozvoljeno je uređenje i gradnja građevina koje se mogu graditi izvan građevinskog područja sukladno zakonu kojim se uređuje prostorno uređenje.
(18) površina unutarnjih voda - površina povremeno pod vodom (V2), određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [kn-1-1-3322] 1. na površinama unutarnjih voda – površine povremeno pod vodom (V2) dozvoljeno je uređenje i gradnja zahvata u prostoru u funkciji korištenja i uređenja vodenih površina, a mogu se koristiti i za rekreaciju na otvorenom prema uvjetima nadležnog državnog tijela.

Članak 1.

(19) površina određena urbanističkim planom uređenja (upu), određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [kn-1-1-3994] 1. Za ovo područje primjenjuju se odredbe urbanističkog plana uređenja. međimurske županije” Broj 22 - stranica 4741 2. na ovom području nije moguće izdavanje akata za građenje novih građevina ili zamjenskih građevina prema ovom prostornom planu uređenja. 3. Do donošenja urbanističkog plana uređenja postojeće građevine mogu se rekonstruirati prema propisu koji uređuje područje prostornog uređenja. 1.2. Građevinska područja 1.2.1. izdvojeno građevinsko područje izvan naselja

Članak 2.

Članak 2.
(1) u izdvojenom građevinskom području naselja planirana je javna zelena površina gradski park/perivoj (Z1-a) 1.2.2. Građevinsko područje naselja
Članak 3.
(1) Građevinsko područje naselja je onaj dio područja obuhvata ppuO pribislavca koji je predviđen za izgradnju naselja, a sastoji se od izgrađenog i neizgrađenog dijela koji je u funkciji daljnjeg razvoja naselja.
(2) parcelacija zemljišta u svrhu osnivanja građevnih čestica može se obavljati samo unutar građevinskog područja naselja u skladu s ovim prostornim planom.
(3) poljoprivredno zemljište u građevinskom području naselja, koje je prostornim planom određeno za drugu namjenu, može se do prenamjene i dalje koristiti na dosadašnji način. 1.2.3. izdvojeni dio građevinskog područja naselja

Članak 4.

Članak 4.
(1) ne planira se unutar obuhvata prostornog plana 1.3. provedba prostornog plana 1.3.1. pravila provedbe zahvata
Članak 5.
(1) plan sadrži sljedeća pravila provedbe zahvata u prostoru za označene površine: - s5 - s5-a - D - D-a - ks2 - i1 - r2 - r3 - Z1 - Z1-a - Z5 - is1 - is1-a - is5 - is8 stranica 4742 - Broj 22 “sLužBeni GLasnik - e1 - VZp - OZp - OZ - OZ-a
Članak 6.
(1) pravila provedbe za površinu označenu: s5 1. oblik i veličina građevne čestice i/ili obuhvat zahvata u prostoru a. Građevna čestica u stambenoj namjeni - poljoprivredno domaćinstvo mora imati površinu i oblik koji omogućava njeno racionalno korištenje i izgradnju u skladu s ovim planom i to: za izgradnju na slobodnostojeći način najmanja širina građevne čestice za prizemne građevine je 16 m, a dubina 25 m (400 m²), za katne 18 m širine i 30 m dubine (540 m²), za izgradnju na poluotvoreni načina najmanja širina građevinske čestice za prizemne građevine je 12 m, a dubina 25 m (300 m²), za katne 14 m širine i 35 m dubine (490 m²), za izgradnju na ugrađeni način najmanja širina građevinske čestice za prizemne građevine je 8 m, a dubina 25 m (200 m²), za katne 6 m širine i 35 m dubine (150 m²). b. u izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja (interpolacija) najveća dubina građevne čestice za izgradnju stambeno-poslovnih i poslovnih građevina iznosi 100 m. c. iznimno od podtočke a. ovog stavka unutar izgrađenog građevinskog područja naselja kod izgradnje poluotvorenih i ugrađenih građevina u slučaju interpoliranih građevnih čestica čija je širina 8-12 m, nova se građevina može graditi pod uvjetom da su veličina te građevine i njena lokacija u skladu sa svim odrednicama koje se odnose na koeficijent izgrađenosti, te najmanju udaljenost od javne površine, susjedne međe i drugih građevina.

Članak 6.

d. prostornim planom užeg područja mogu se propisati i drugačiji (stroži) urbanističko - tehnički uvjeti u pogledu veličine građevne čestice, koeficijenta izgrađenosti, interpolacije i rekonstrukcije građevina. e. Od propisanih minimalnih vrijednosti dozvoljeno je odstupanje od 5%. f. Građevna čestica ne može se osnivati unutar vegetacijskog pojasa vodotoka (potoka, kanala) 15 m od osi korita. 2. namjena pojedinih građevina na građevnoj čestici ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. na jednoj građevnoj čestici može se graditi stambena i poslovna ili stambeno-poslovna i poslovna ili poslovne građevine, te uz njih gospodarske i pomoćne građevine koje s ovima čine cjelinu. b. Za obavljanje djelatnosti iz prethodne podtočke mogu se vršiti prenamjene ranije izgrađenih prostora. 3. smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici i/ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. stambene, poslovne i stambeno-poslovne građevine se u pravilu postavljaju na ulični građevni pravac, a međimurske županije” 28. studenoga 2025. pomoćne, gospodarske i dvorišne poslovne građevine po dubini čestice iza tih građevina. b. iznimno se može dozvoliti i drugačiji smještaj građevina na čestici, ukoliko konfiguracija terena i oblik čestice, te tradicijska organizacija čestice ne dozvoljavaju način izgradnje određen u prethodnom stavku ovog članka. c. Građevine koje se izgrađuju na slobodnostojeći način ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 3 m od susjedne međe, ako na tu stranu imaju orijentirane otvore. Otvorima se ne smatraju ostakljenja neprozirnim staklom najveće veličine 60 x 60 cm, dijelovi zida od staklene opeke, ventilacijski otvori najvećeg promjera, odnosno stranice 15 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt.

Članak 6.

d. udaljenost građevine od susjedne međe može biti i manja u slučaju da smještaj građevine na susjednoj građevnoj čestici omogućava postizanje propisanog razmaka između građevina od 4 m. e. udaljenost ostalih dijelova građevine koji se smatraju dijelom građevine (balkoni, terase i otvorena stubišta) od granica građevne čestice ne može biti manja od 3 m. f. Građevine koje se izgrađuju na poluotvoreni način (dvojne građevine) jednom svojom stranom se prislanjaju na granicu susjedne građevne čestice, odnosno uz susjednu građevinu. g. Građevine koje se izgrađuju u nizu, dvjema svojim stranama se prislanjaju na granice susjednih građevnih čestica i uz susjedne građevine. h. kao dvojne ili u nizu mogu se na zajedničkoj građevnoj međi graditi i gospodarske građevine pod uvjetom da su izgrađene od vatrootpornog materijala i da su između njih izvedeni vatrootporni zidovi. i. najmanja udaljenost regulacijskog pravca od ruba kolnika mora biti takva da omogućuje izgradnju nogostupa minimalne širine 1,2 m. j. stambena građevina mora se locirati na uličnom građevnom pravcu koji se određuje prostornim planom užeg područja, odnosno koji je već formiran postojećom izgradnjom i koji je u tom slučaju obvezujući. k. u formiranju novih uličnih poteza udaljenost uličnog građevnog pravca ne može biti manja od 5 m od regulacijskog pravca. l. pojas izgradnje za stambene građevine prostire se u dubinu čestice do 25 m od regulacijskog pravca, a izgradnja poslovne građevine za čiste i tihe djelatnosti nije ograničena po dubini čestice.

Članak 6.

m. pojas izgradnje za gospodarske i poslovne građevine sa izvorima zagađenja prostire se 37 m od regulacijskog pravca u dubinu čestice tj. na udaljenosti 12,0 m od ruba zone stambene odnosno stambeno-poslovne izgradnje. n. pojas izgradnje gospodarskih građevina za tov ispod ograničene veličine prostire se u dubinu čestice na udaljenosti 70 m od pojasa stambene, odnosno stambeno - poslovne izgradnje, ukoliko se 28. studenoga 2025. “sLužBeni GLasnik u toj zoni ne remeti očekivani planirani urbani razvoj naselja. o. međusobna udaljenost građevina građenih na slobodnostojeći način na susjednim građevnim česticama ne može biti manja od 4 m. p. iznimno, kad se radi o zamjeni postojeće građevine novom, može se zadržati i postojeća udaljenost između građevina iako je manja od one propisane. q. Farme za uzgoj koza i ovaca kapaciteta do 200 koza i ovaca, 40 muznih krava i 40 konja, mogu se graditi na udaljenosti najmanje 20 m od susjedne stambene građevine. Farme za uzgoj navedene stoke kapaciteta do 100 uvjetnih grla, mogu se smjestiti na udaljenosti najmanje 70 m od najbliže stambene građevine. r. kod gradnje gospodarskih građevina za tov pilića čiji kapacitet je manji od 5000 pilića udaljenost od stambene ili stambeno-poslovne građevina ne može biti manja od 70 m. 4. izgrađenost građevne čestice a. izgrađenost građevne čestice je maksimalno 40% (kig=0,4). 5. iskoristivost građevne čestice a. Ovim planom se ne određuje. 6. građevinska (bruto) površina građevina a. Ovim planom se ne određuje.

Članak 6.

7. visina i broj etaža građevine a. Visina vijenca osnovne građevine određuje se u odnosu na kotu uređenog terena građevne čestice s one strane građevine koja je orijentirana na javnu površinu. b. Visina vijenca građevina mora biti usklađena s tipologijom izgradnje i visinom vijenca susjednih legalno izgrađenih građevina s iste strane ulice s kojima čini cjelinu. u situaciji slobodnostojeće izgradnje širina uličnog pročelja građevine ne smije biti manja od visine vijenca građevine. c. Za izgradnju na području Općine dozvoljava se izgradnja stambenih i poslovnih građevina najveće visine; podrum, prizemlje, kat i potkrovlje (po+p+1+pk) ili podrum, prizemlje, kat i uvučeni kat (po+p+1+uk) s najvećom visinom vijenca od 7 m. d. iznimno od prethodne podtočke na području Općine može se planom uređenja užeg područja planirati izgradnja višestambenih i poslovnih građevina najveće visine: podrum, prizemlje, 2 kata i potkrovlje (po+p+2+pk) ili podrum, prizemlje, 2 kata i uvučeni kat (po+p+2+uk). e. iznimno od podtočke c. ovog stavka visina vijenca može iznositi i više ukoliko to zahtijeva proizvodno - tehnološki proces, radni uvjeti prema posebnim propisima ili konstrukcija građevine. 8. veličina građevine koja nije zgrada a. najveća visina potpornog zida ne može biti veća od 2 m. u slučaju da je potrebno izgraditi potporni zid veće visine, tada je isti potrebno izvesti u terasama, s horizontalnom udaljenošću zidova od minimalno 1,5 m, a teren svake terase ozeleniti. b. prilazne stube, terase u razini terena ili do najviše 60 cm iznad razine terena, potporni zidovi i sl.

Članak 6.

međimurske županije” Broj 22 - stranica 4743 mogu se graditi i izvan površine gradivog dijela čestice, ali na način da se na jednoj strani građevne čestice osigura nesmetan prilaz na njezin stražnji dio najmanje širine 3 m. c. reklamni panoi površine veće od 6 m² i kiosci postavljaju se na građevnim česticama tako da ne izlaze van već određenog građevnog pravca. 9. uvjeti za oblikovanje građevine a. Horizontalni i vertikalni gabariti građevina, oblikovanje pročelja i krovišta, te upotrijebljeni građevinski materijali moraju biti usklađeni s ambijentalnim vrijednostima sredine. b. krovna konstrukcija može biti ravna ili kosa. c. najveći gabarit potkrovlja građevine određen je najvećom visinom nadozida od 90 cm za jednokatne, odnosno 110 cm za prizemne građevine, mjerenom u ravnini pročelja građevine. d. prozori potkrovlja mogu biti izvedeni u kosini krova, na zabatnom zidu ili kao vertikalni otvori u kosini krova sa svojom krovnom konstrukcijom ovisno o ambijentalnim uvjetima sredine. e. Građevine koje se izgrađuju na poluotvoreni način ili u nizu moraju s građevinom na koju su prislonjene činiti arhitektonsku cjelinu. f. u postupku mogućeg objedinjavanja građevnih čestica kojim se ne remeti tipologija izgradnje objedinjava se i površina gradivih dijelova čestica, tako da se zadržavaju samo propisane udaljenosti prema susjednim česticama. Dužina uličnog pročelja na objedinjenoj građevnoj čestici ne smije biti veća od dvostruko uobičajene tipološke izgradnje. 10. uvjeti za uređenje građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru a. kada se građevna čestica formira na taj način da ima izravni pristup sa sporedne ulice, a svojom stražnjom ili bočnom stranom graniči sa zaštitnim pojasom državne ili županijske ceste odnosno željezničke pruge, građevna se čestica mora ograditi uz te međe na način koji onemogućava izlaz ljudi i domaćih životinja.

Članak 6.

b. Dio građevne čestice organizirane kao gospodarsko dvorište na kojem slobodno borave domaće životinje mora se ograditi ogradom koja onemogućava njihov izlaz van čestice c. na građevnoj čestici potrebno je osigurati potreban broj parkirališta ili garažnih mjesta (1,5 parkirno/ garažno mjesto na 1 stan). d. ulična ograda podiže se iza regulacijskog pravca u odnosu na javnu prometnu površinu. kada se javna cesta koja prolazi kroz građevinsko područje uređuje kao ulica, udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od osi ceste mora iznositi najmanje: kod državne ceste 10 m, kod županijske ceste 8 m, a kod lokalne i nerazvrstane ceste 5 m. e. udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od osi ostalih ulica/cesta ne može biti manja od 3 m. f. Ograda se može podizati prema ulici i na međi prema susjednim česticama najveće visine 1,60 m. g. kameno ili betonsko podnožje ulične ograde ne može biti više od 50 cm. Dio ulične ograde iznad punog podnožja mora biti providno, izvedeno od stranica 4744 - Broj 22 “sLužBeni GLasnik drveta, pocinčane žice i drugih materijala sličnih karakteristika ili izvedeno kao zeleni nasad (živica). ulazna vrata na uličnoj ogradi moraju se otvarati s unutrašnje strane (na česticu), tako da ne ugrožavaju promet na javnoj površini. h. Zabranjuje se postavljanje žičanih, zidanih, kamenih, živih i drugih ograda i potpornih zidova kojima bi se sprečavao slobodan prolaz uz vodotoke te koji bi smanjili propusnu moć vodotoka ili na drugi način ugrozili vodotok i područje uz vodotok.

Članak 6.

i. Zabranjuje se postavljanje na ogradu oštrih završetaka, bodljikave žice i drugog što bi moglo ugroziti ljudski život. j. teren oko građevine, potporne zidove, terase i sl. treba izvesti na način da se ne narušava izgled naselja, te da se onemogući otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno susjednih građevina. 11. uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti a. Ovim se planom ne određuju. 12. način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu a. Građevna čestica mora imati neposredan pristup na javnu prometnu površinu širine najmanje 3 m. b. u slučaju kada se građevna čestica nalazi uz spoj ulica različitog značaja, prilaz s nje na javnu prometnu površinu treba u pravilu ostvariti preko ulice nižeg značaja. c. prilaz s građevne čestice na javnu prometnu površinu treba odrediti tako da se ne ugrožava javni promet. d. priključivanje građevina na sustav komunalne infrastrukture obavlja se na način propisan od nadležnih javnopravnih tijela. 13. uvjeti za rekonstrukciju ili uklanjanje postojeće građevine a. postojeći tavanski prostori mogu se prenamijeniti u stambene ili poslovne prostore i u slučajevima kada ukupna izgrađena površina prelazi najveću bruto razvijenu površinu građevine, unutar postojećih gabarita b. izvedena ravna krovišta koja zbog loše izvedbe ne odgovaraju svrsi, mogu se preurediti u kosa. rekonstrukcija će se izvršiti poštujući autorstvo i stilske karakteristike građevina.

Članak 6.

14. pravila provedbe za pomoćne građevine a. pomoćna građevina je građevina koja s osnovnom ili pratećom građevinom na čestici čini funkcionalni sklop. b. pomoćnim građevinama smatraju se: garaže, drvarnice, spremišta, nadstrešnice, sušare i sl. c. pomoćne građevine što služe redovnoj upotrebi stambene građevine s prostorima za rad, spremište ogrjeva i druge svrhe, te garaže tako da su: prislonjene uz stambenu građevinu na istoj građevnoj čestici na poluugrađeni način, ili su odvojene od stambene građevine na istoj građevnoj čestici, odnosno mogu biti na međi, uz uvjet da je zid prema susjednoj čestici izveden od vatrootpornog materijala. međimurske županije” 28. studenoga 2025. d. Visina vijenca pomoćnih građevina može iznositi najviše 3,2 m. e. iznimno visina vijenca može iznositi i više ukoliko to zahtijeva proizvodno - tehnološki proces, radni uvjeti prema posebnim propisima ili konstrukcija građevine. f. pomoćne građevine mogu se izgraditi jednim svojim dijelom i na granici sa susjednom česticom, uz uvjet: da je prema susjednoj čestici izgrađen vatrootporni zid, da se u zidu prema susjednoj čestici ne grade otvori te da se odvod krovne vode i snijega s pomoćne građevine riješi na pripadajućoj joj čestici 15. pravila provedbe za prateće građevine druge namjene a. manja gospodarska građevina s izvorom zagađenja može se graditi u izgrađenom dijelu naselja na gospodarskom dvorištu udaljena od pojasa izgradnje stambenih i poslovnih građevina najmanje 12 m s gradivim dijelom čestice od najviše 130 m², od toga gradivi dio čestice građevina za držanje stoke ne smije prelaziti veličinu od 90 m², a ostalih gospodarskih građevina s izvorom zagađenja 40 m².

Članak 6.

b. poslovni prostori s bučnim i potencijalno opasnim djelatnostima i gospodarske građevine s potencijalnim izvorima zagađenja mogu se graditi ukoliko tehnološko rješenje, veličina građevne čestice i njen položaj u naselju to omogućavaju. c. Ostale prateće namjene navedene u poglavlju 1.1. “namjena prostora” nije moguće graditi. d. Visina vijenca prateće građevine koja se gradi na građevnoj čestici zajedno sa stambenom građevinom može iznositi najviše 5 m.
Članak 7.
(1) pravila provedbe za površinu označenu: s5-a 1. oblik i veličina građevne čestice i/ili obuhvat zahvata u prostoru a. parcelaciju uz ulicu Zrinskih izvršiti cijepanjem čestice k.č. broj 1208,50 m u dubinu od regulacione linije, a građevni pravac postaviti 5 m od regulacionog pravca b. Građevna čestica u stambenoj namjeni - poljoprivredno domaćinstvo mora imati površinu i oblik koji omogućava njeno racionalno korištenje i izgradnju u skladu s ovim planom i to: za izgradnju na slobodnostojeći način najmanja širina građevne čestice za prizemne građevine je 16 m, a dubina 25 m (400 m²), za katne 18 m širine i 30 m dubine (540 m²), za izgradnju na poluotvoreni načina najmanja širina građevinske čestice za prizemne građevine je 12 m, a dubina 25 m (300 m²), za katne 14 m širine i 35 m dubine (490 m²), za izgradnju na ugrađeni način najmanja širina građevinske čestice za prizemne građevine je 8 m, a dubina 25 m (200 m²), za katne 6 m širine i 35 m dubine (150 m²). c. Od propisanih minimalnih vrijednosti dozvoljeno je odstupanje od 5%.

Članak 7.

2. namjena pojedinih građevina na građevnoj čestici ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. na jednoj građevnoj čestici stambene namjene - poljoprivredno domaćinstvo može se graditi 28. studenoga 2025. “sLužBeni GLasnik stambena i poslovna ili stambeno-poslovna i poslovna ili poslovne građevine, te uz njih gospodarske i pomoćne građevine koje s ovima čine cjelinu. b. poslovni prostori s bučnim i potencijalno opasnim djelatnostima i gospodarske građevine s potencijalnim izvorima zagađenja mogu se graditi ukoliko tehnološko rješenje, veličina građevne čestice i njen položaj u naselju to omogućavaju. 3. smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici i/ ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. stambene, poslovne i stambeno-poslovne građevine se u pravilu postavljaju na ulični građevni pravac, a pomoćne, gospodarske i dvorišne poslovne građevine po dubini čestice iza tih građevina. b. Građevine koje se izgrađuju na slobodnostojeći način ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 3 m od susjedne međe, ako na tu stranu imaju orijentirane otvore. Otvorima se ne smatraju ostakljenja neprozirnim staklom najveće veličine 60 x 60 cm, dijelovi zida od staklene opeke, ventilacijski otvori najvećeg promjera, odnosno stranice 15 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt. c. udaljenost građevine od susjedne međe može biti i manja u slučaju da smještaj građevine na susjednoj građevnoj čestici omogućava postizanje propisanog razmaka između građevina od 4 m.

Članak 7.

d. udaljenost ostalih dijelova građevine koji se smatraju dijelom građevine (balkoni, terase i otvorena stubišta) od granica građevne čestice ne može biti manja od 3 m. e. Građevine koje se izgrađuju na poluotvoreni način (dvojne građevine) jednom svojom stranom se prislanjaju na granicu susjedne građevne čestice, odnosno uz susjednu građevinu. f. Građevine koje se izgrađuju u nizu, dvjema svojim stranama se prislanjaju na granice susjednih građevnih čestica i uz susjedne građevine. g. kao dvojne ili u nizu mogu se na zajedničkoj građevnoj međi graditi i gospodarske građevine pod uvjetom da su izgrađene od vatrootpornog materijala i da su između njih izvedeni vatrootporni zidovi. h. najmanja udaljenost regulacijskog pravca od ruba kolnika mora biti takva da omogućuje izgradnju nogostupa minimalne širine 1,2 m. i. stambena građevina mora se locirati na uličnom građevnom pravcu koji se određuje prostornim planom užeg područja, odnosno koji je već formiran postojećom izgradnjom i koji je u tom slučaju obvezujući. j. u formiranju novih uličnih poteza udaljenost uličnog građevnog pravca ne može biti manja od 5 m od regulacijskog pravca. k. pojas izgradnje za stambene građevine prostire se u dubinu čestice do 25 m od regulacijskog pravca, a izgradnja poslovne građevine za čiste i tihe djelatnosti nije ograničena po dubini čestice. l. pojas izgradnje za gospodarske i poslovne građevine sa izvorima zagađenja prostire se 37 m međimurske županije” Broj 22 - stranica 4745 od regulacijskog pravca u dubinu čestice tj. na udaljenosti 12 m od ruba zone stambene odnosno stambeno-poslovne izgradnje.

Članak 7.

m. međusobna udaljenost građevina građenih na slobodnostojeći način na susjednim građevnim česticama ne može biti manja od 4 m. n. kod gradnje gospodarskih građevina za tov pilića čiji kapacitet je manji od 5000 pilića udaljenost od stambene ili stambeno-poslovne građevina ne može biti manja od 70 m. 4. izgrađenost građevne čestice a. izgrađenost građevne čestice je maksimalno 40% (kig=0,4). 5. iskoristivost građevne čestice a. Ovim planom se ne određuje. 6. građevinska (bruto) površina građevina a. Ovim planom se ne određuje. 7. visina i broj etaža građevine a. Visina vijenca osnovne građevine određuje se u odnosu na kotu uređenog terena građevne čestice s one strane građevine koja je orijentirana na javnu površinu. b. planirane stambeno poslovne građevine mogu se izvesti visine najviše do prizemlja i jedne nadzemne etaže (p+1) c. iznimno od podtočke b. ovog stavka visina vijenca može iznositi i više ukoliko to zahtijeva proizvodno - tehnološki proces, radni uvjeti prema posebnim propisima ili konstrukcija građevine. 8. veličina građevine koja nije zgrada a. najveća visina potpornog zida ne može biti veća od 2 m. u slučaju da je potrebno izgraditi potporni zid veće visine, tada je isti potrebno izvesti u terasama, s horizontalnom udaljenošću zidova od min 1,5 m, a teren svake terase ozeleniti. b. prilazne stube, terase u razini terena ili do najviše 60 cm iznad razine terena, potporni zidovi i sl. mogu se graditi i izvan površine gradivog dijela čestice, ali na način da se na jednoj strani građevne čestice osigura nesmetan prilaz na njezin stražnji dio najmanje širine 3 m.

Članak 7.

c. reklamni panoi površine veće od 6 m² i kiosci postavljaju se na građevnim česticama tako da ne izlaze van već određenog građevnog pravca. 9. uvjeti za oblikovanje građevine a. Horizontalni i vertikalni gabariti građevina, oblikovanje pročelja i krovišta, te upotrijebljeni građevinski materijali moraju biti usklađeni s ambijentalnim vrijednostima sredine. b. krovna konstrukcija može biti ravna ili kosa. c. najveći gabarit potkrovlja građevine određen je najvećom visinom nadozida od 90 cm za jednokatne, odnosno 110 cm za prizemne građevine, mjerenom u ravnini pročelja građevine. d. prozori potkrovlja mogu biti izvedeni u kosini krova, na zabatnom zidu ili kao vertikalni otvori u kosini krova sa svojom krovnom konstrukcijom ovisno o ambijentalnim uvjetima sredine. stranica 4746 - Broj 22 “sLužBeni GLasnik e. Građevine koje se izgrađuju na poluotvoreni način ili u nizu moraju s građevinom na koju su prislonjene činiti arhitektonsku cjelinu. f. u postupku mogućeg objedinjavanja građevnih čestica kojim se ne remeti tipologija izgradnje objedinjava se i površina gradivih dijelova čestica, tako da se zadržavaju samo propisane udaljenosti prema susjednim česticama. Dužina uličnog pročelja na objedinjenoj građevnoj čestici ne smije biti veća od dvostruko uobičajene tipološke izgradnje. 10. uvjeti za uređenje građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru a. postojeće visoko zelenilo potrebno je zadržati u što je moguće većoj mjeri, bilo u pojasu parkirališta, bilo na prostoru građevinskih čestica, a na mjestu gdje se nalazi grupa visokih stabala većih estetskih vrijednosti potrebno je formirati javnu zelenu površinu unutar te zone, kao doprinos povećanju krajobraznih vrijednosti ovog prostora i naselja u cjelini.