Odluka o provedenom postupku transformacije Prostornog plana uređenja Općine Dekanovec

51. Na temelju članka 109. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19 i 67/23) i članka 31. Statuta Općine Dekanovec („Službeni glasnik Međimurske županije“ br. 3/18, 10/20, 6/21, 4/22), Općinsko vijeće, na 3. sjednici, 18.10.2025. godine, donosi oDLUKU o provedenom postupku transformacije Prostornog plana uređenja općine Dekanovec Temeljne odredbe
Članak 1. Donose se transformacija Prostornog plana uređenja Općine Dekanovec (u daljnjem tekstu: Transformacija plana).

Članak 2.

Članak 2. Transformacija plana izrađene su na temelju Odluke o transformaciji Prostornog plana uređenja Općine Dekanovec (Službeni glasnik Međimurske županije, broj 13/24).
Članak 3. Stručni izrađivač Transformacije plana je Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije Čakovec, OIB 97598255598.
Članak 4. Transformacija plana izrađena je u elektroničkom obliku u skladu s odredbama Pravilnika o prostornim planovima (Narodne novine broj 152/23), u daljnjem tekstu: Pravilnik.
Članak 5. Sastavni dio ove Odluke su: 1. odredbe za provedbu 2. grafički dio - Namjena prostora (kartografski prikaz 1.1.) - Građevinska područja (kartografski prikaz 1.2.) - Provedba prostornog plana (kartografski prikaz 1.3.) - Prometni sustav (kartografski prikaz 2.1.) - Komunikacijski sustav (kartografski prikaz 2.2.) - Energetski sustav (kartografski prikaz 2.3.) - Vodnogospodarski sustav (kartografski prikaz 2.4.) - Posebne vrijednosti (kartografski prikaz 3.1.) - Posebna ograničenja i posebni načini korištenja (kartografski prikaz 3.2.) 3. obrazloženje 4. prikaz izmjena i dopuna odredbi za provedbu plana

Članak 6.

Članak 6. Sastavni dijelovi ove Odluke definirani člankom 5. dostupni su na sljedećoj poveznici (link): https://katalog.mgipu.hr/ pod oznakom HR-ISPU-PPGO-06033-R04. 21. listopada 2025. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 19 - Stranica 4147
Članak 7. Izvornik Transformacije plana trajno je pohranjen u modulu ePlanovi. Završne odredbe
Članak 8. Ova Odluka se objavljuje u službenom glasilu: Službeni glasnik Međimurske županije.
Članak 9. Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u službenom glasilu. OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE DEKANOVEC KLASA: 024-01/25-01/05 URBROJ: 2109-20-02-25-8 Dekanovec, 18. listopada 2025. PREDSJEDNICA Općinskog vijeća Mišela Božić, v.r. REPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA, OPĆINA DEKANOVEC Naziv prostornog plana: Prostorni plan uređenja Općine Dekanovec odredbe za provedbu Vrsta postupka: Postupak transformacije prostornog plana Oznaka revizije plana: Faza transformacije plana: HR-ISPU-PPGO- Prostorni plan 06033-R04 Odluka o transformaciji prostornog plana: Odluka o transformaciji Prostornog plana uređenja Općine Dekanovec (Službeni glasnik Međimurske županije broj 13/24) Odluka o provedenom postupku transformacije prostornog plana: Odluka o provedenom postupku transformacije Prostornog plana uređenja Općine Dekanovec Službeni glasnik Međimurske županije Nositelj izrade prostornog plana: Odgovorna osoba Međimurska županija, Općina nositelja izrade: Dekanovec Jedinstveni upravni REFERENTICA odjel Marija Marković Tijelo koje donosi prostorni Predsjednik tijela koje plan: donosi prostorni plan:

Članak 9.

Međimurska županija, Općina PREDSJEDNICA Dekanovec OPĆINSKOG VIJEĆA Općinsko vijeće Mišela Božić Stručni izrađivač prostornog plana: Odgovorna osoba stručnog Zavod za prostorno uređenje izrađivača: Međimurske RAVNATELJICA županije Mirjana Pintar dipl.ing. Čakovec, Ulica Ruđera Boškovića arh. 2 OIB: 97598255598 Odgovorni voditelj izrade: STRUČNA SURADNICA Sanja Knežević dipl.ing.arh. Stručni tim: Mirjana Pintar, dipl.ing.arh., Sanja Knežević, dipl.ing.arh., Josip Črep, mag.geogr. odredbe za provedbu 1. oSNoVNo KoRIŠTENJE PRoSToRA 1.1. Namjena prostora

Članak 1.

Članak 1.
(1) Plan sadrži podjelu prostora prema sljedećim namjenama: - Stambena namjena - poljoprivredna domaćinstva (S5) - Mješovita namjena (M4) - Javna i društvena namjena (D) - Komunalno-servisna namjena - reciklažno dvorište (KS2) - Proizvodna namjena (I1) - Proizvodna namjena - farma (I3) - Ugostiteljsko-turistička namjena - bez gradnje smještajnih građevina (T3) - Sportsko-rekreacijska namjena - sportske građevine i centri (R2) - Sportsko-rekreacijska namjena - sportsko-rekreacijska igrališta na otvorenom (R3) - Javna zelena površina - park/perivoj (Z1) - Zaštitna zelena površina (Z5) - Groblje (Gr) - Površina infrastrukture - cestovni promet (IS1) - Površina infrastrukture - energetski sustav (IS7) - Površina infrastrukture - vodnogospodarski sustav (IS8) - Pješačka površina - Vrijedno zemljište namijenjeno poljoprivredi - Ostalo zemljište namijenjeno šumi - Ostalo zemljište - Površina unutarnjih voda - površina pod vodom (V1)
(2) Stambena namjena - poljoprivredna domaćinstva (S5), određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [KN-1-1-3005] 1. Na površinama stambene namjene - poljoprivredna domaćinstva (S5) dozvoljena je gradnja građevina stambene i stambeno-poslovne namjene i građevina poljoprivredne namjene. 2. Na građevnoj čestici stambene namjene - poljoprivredna domaćinstva (S5) dozvoljena je gradnja pomoćnih građevina (garaža, spremište, ljetna kuhinja, kotlovnica, nadstrešnica, vrtna sjenica, bazen, roštilj, pomoćna građevina za smještaj spremnika za komunalni otpad, i sl.) i pomoćnih poljoprivrednih građevina (sjenici, staklenici, plastenici, gljivarnici, spremišta poljoprivrednih proizvoda, strojeva, alata, Stranica 4148 - Broj 19 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 21. listopada 2025.

Članak 1.

poljoprivredne opreme, zgrade za uzgoj životinja, pčelinjaci i sl.). 3. Na površinama stambene namjene - poljoprivredna domaćinstva (S5), kao prateća namjena, mogu se i na zasebnim građevnim česticama uređivati i graditi: a. parkovi/perivoji, dječja igrališta, b. zaštitne zelene površine, c. građevine javne i društvene namjene, d. površine i građevine sportsko-rekreacijske namjene, e. građevine poslovne namjene: uredske, uslužne, trgovačke, ugostiteljske i ostale poslovne namjene čiji sadržaji, razinom buke i emisijom u okoliš sukladno posebnim propisima, ne smetaju okolini i ne umanjuju uvjete stanovanja, rada i boravka na odnosnim i susjednim građevnim česticama, f. prometne površine (kolne, pješačke i biciklističke površine, parkirališta, garaža), g. manje infrastrukturne građevine. 4. Za sljedeće prateće namjene koje se mogu graditi unutar površine stambene namjene - poljoprivredna domaćinstva (S5) ukupna površina istih ne može prelaziti 1/3 predmetne površine stambene namjene: a. građevine poslovne namjene: uredske, uslužne, trgovačke, ugostiteljske i ostale poslovne namjene čiji sadržaji, razinom buke i emisijom u okoliš sukladno posebnim propisima, ne smetaju okolini i ne umanjuju uvjete stanovanja, rada i boravka na odnosnim i susjednim građevnim česticama. 5. Na građevnoj čestici stambene namjene - poljoprivredna domaćinstva (S5) dozvoljeno je pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga kao sekundarne namjene poljoprivrednom domaćinstvu.
(3) Mješovita namjena (M4), određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [KN-1-1-3054] 1. Na površinama mješovite namjene (M4) dozvoljena je gradnja građevina stambene i stambeno-poslovne namjene.

Članak 1.

2. Na građevnoj čestici mješovite namjene (M4) dozvoljena je gradnja pomoćnih građevina. 3. Na površinama mješovite namjene (M4), kao prateća namjena, mogu se i na zasebnim građevnim česticama uređivati i graditi: a. parkovi/perivoji, dječja igrališta, b. zaštitne zelene površine, c. građevine upravne, socijalne, zdravstvene (domovi zdravlja, zavodi, poliklinike), predškolske, školske, kulturne, vjerske namjene, d. površine i građevine sportsko-rekreacijske namjene, e. građevine poslovnih i drugih namjena čiji sadržaji, razinom buke i emisijom u okoliš sukladno posebnim propisima, ne smetaju okolini i ne umanjuju uvjete stanovanja, rada i boravka na odnosnim susjednim građevnim česticama, f. građevine ugostiteljsko-turističke namjene, g. građevine komunalno-servisne namjene (osim za odlaganje građevnog otpada i za potrebe zbrinjavanja životinja), h. prometne površine (kolne, pješačke i biciklističke površine, parkirališta, garaža), i. manje infrastrukturne građevine. 4. Za sljedeće prateće namjene koje se mogu graditi unutar površine mješovite namjene (M4) ukupna površina istih ne može prelaziti 1/3 predmetne površine mješovite namjene: a. građevine poslovnih i drugih namjena čiji sadržaji, razinom buke i emisijom u okoliš sukladno posebnim propisima, ne smetaju okolini i ne umanjuju uvjete stanovanja, rada i boravka na odnosnim susjednim građevnim česticama, b. građevine ugostiteljsko-turističke namjene.
(4) Javna i društvena namjena (D), određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [KN-1-1-3100] 1. Na površinama javne i društvene namjene (D)

Članak 1.

dozvoljeno je planiranje površina i gradnja građevina javne i društvene namjene i to: a. upravne – D1, b. socijalne – D2, c. zdravstvene - D3, d. predškolske - D4, e. osnovnoškolske i srednjoškolske – D5, f. visoka učilišta i znanstvene ustanove – D6, g. kulturne – D7, h. vjerske – D8. 2. Na građevnoj čestici javne i društvene namjene (D) dozvoljena je gradnja pomoćnih građevina. 3. Na površinama javne i društvene namjene (D), kao prateća namjena, mogu se i na zasebnim građevnim česticama uređivati i graditi: a. zelene površine, b. prometne površine (interne kolne, pješačke i biciklističke površine, parkirališta, garaže), c. manje infrastrukturne građevine.
(5) Komunalno-servisna namjena - reciklažno dvorište (KS2), određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [KN-1-1-3282] 1. Na površinama komunalno-servisne namjene – reciklažna dvorišta (KS2) dozvoljena je gradnja i uređenje: a. reciklažnih dvorišta namijenjenih odvojenom prikupljanju i privremenom skladištenju manjih količina posebnih vrsta otpada sukladno posebnom propisu, s pomoćnim građevinama.
(6) Proizvodna namjena (I1), određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [KN-1-1-3211] 1. Na površinama proizvodne namjene (I1) dozvoljena je gradnja i uređenje: a. građevina proizvodne namjene, u kojima se omogućava korištenje alternativnih goriva i goriva iz otpada kao energenta, te recikliranog otpada kao sirovine u proizvodnom procesu, b. skladišnih i servisnih površina i građevina. 2. Na građevnoj čestici proizvodne namjene (I1)

Članak 1.

dozvoljena je gradnja pomoćnih građevina. 3. Na površinama proizvodne namjene (I1), kao prateća namjena, mogu se i na zasebnim građevnim česticama uređivati i graditi: a. građevine poslovne i komunalno-servisne namjene, 21. listopada 2025. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 19 - Stranica 4149 b. sadržaji uslužne namjene (mjesto za punjenje vozila na fosilna i alternativna goriva, praonica vozila i slično), c. građevine za obradu i/ili privremeno skladištenje vlastitog otpada, uključivo i one koje se prema posebnom propisu ne smatraju građevinama za gospodarenje otpadom (bioplinsko postrojenje za vlastite potrebe i sl.), d. centar/građevine za ponovnu uporabu, e. zelene površine, f. prometne površine (kolne, pješačke i biciklističke površine, parkirališta, garaže, odlagališta plovnih objekata), g. infrastruktura.
(7) Proizvodna namjena - farma (I3), određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [KN-1-1-3213] 1. Na površinama proizvodne namjene - farma (I3) dozvoljena je gradnja i uređenje: a. farmi i građevina za uzgoj životinja. 2. Na građevnoj čestici proizvodne namjene – farma (I3) dozvoljena je gradnja pomoćnih građevina. 3. Na površinama proizvodne namjene - farma (I3), kao prateća namjena, mogu se i na zasebnim građevnim česticama uređivati i graditi: a. zelene površine, b. građevine za obradu i/ili privremeno skladištenje vlastitog otpada, uključivo i one koje se prema posebnom propisu ne smatraju građevinama za gospodarenje otpadom (bioplinsko postrojenje za vlastite potrebe i sl.), c. prometne površine (interne kolne, pješačke i biciklističke površine, parkirališta, garaže), d. infrastruktura za potrebe farme.

Članak 1.

(8) Ugostiteljsko-turistička namjena - bez gradnje smještajnih građevina (T3), određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [KN-1-1-3403] 1. Na površinama ugostiteljsko-turističke namjene - bez gradnje smještajnih građevina (T3) dozvoljeno je: a. uređenje površina za postavljanje smještajnih jedinica koje nisu povezane s tlom na čvrsti način i za čije postavljanje nije potrebna građevinska dozvola (jedinstvena funkcionalna cjelina uređena za smještaj kampista na otvorenom uz korištenje pokretne opreme za kampiranje), b. gradnja građevina i uređenje površina koji služe funkcioniranju ugostiteljsko-turističke namjene bez gradnje smještajnih građevina (recepcija, sanitarni čvorovi, ugostiteljski sadržaji, spremišta i ostale pomoćne građevine) i pratećih sadržaja (sportski, rekreacijski, uslužni, zabavni, privezište i sl.), bez smještajnih jedinica, c. uređenje plaža. 2. Na površinama ugostiteljsko-turističke namjene - bez gradnje smještajnih građevina (T3), kao prateća namjena, mogu se i na zasebnim građevnim česticama uređivati i graditi: a. zelene površine, b. prometne površine (kolne, pješačke i biciklističke površine, parkirališta, garaže), c. manje infrastrukturne građevine.
(9) Sportsko-rekreacijska namjena - sportske građevine i centri (R2), određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [KN-1-1-3602] 1. Na površinama sportsko-rekreacijske namjene – sportske građevine i centri (R2) dozvoljena je gradnja i uređenje sportskih centara, sportskih građevina i igrališta:

Članak 1.

a. stadioni, sportske dvorane, igrališta, sportske staze, borilišta i druge zatvorene i otvorene sportske građevine, b. za sportove na vodi (otvoreni/zatvoreni bazeni), c. za zimske sportove, d. za konjičke sportove, e. pomoćnih građevina i sadržaja nužnih za sportske, odnosno rekreacijske aktivnosti. 2. Na površinama sportsko-rekreacijske namjene – sportske građevine i centri (R2), kao prateća namjena, mogu se i na zasebnim građevnim česticama uređivati i graditi: a. prateći sadržaji sportsko-rekreacijskoj namjeni (ugostiteljski, uslužni, zabavni, edukativni i sl.), b. zelene površine, c. prometne površine (kolne, pješačke i biciklističke površine, parkirališta, garaže), d. manje infrastrukturne građevine.
(10) Sportsko-rekreacijska namjena - sportsko-rekreacijska igrališta na otvorenom (R3), određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [KN-1-1-3603] - R3 1. Na površinama sportsko-rekreacijske namjene – sportsko-rekreacijska igrališta na otvorenom (R3) dozvoljena je gradnja i uređenje: a. otvorenih sportskih i/ili rekreacijskih površina i igrališta, sportskih staza i borilišta, b. adrenalinskih parkova, c. pomoćnih građevina i sadržaja nužnih za sportske, odnosno rekreacijske aktivnosti. 2. Na površinama sportsko-rekreacijske namjene – sportsko-rekreacijska igrališta na otvorenom (R3), kao prateća namjena, mogu se uređivati i graditi: a. prateći sadržaji sportsko-rekreacijskoj namjeni (ugostiteljski, uslužni, zabavni, edukativni i sl.), b. zelene površine, c. prometne površine (kolne, pješačke i biciklističke površine, parkirališta, garaže), d. manje infrastrukturne građevine.

Članak 1.

(11) Javna zelena površina - park/perivoj (Z1), određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [KN-1-1-3701] 1. Javne zelene površine – park/perivoj (Z1) uređuju se hortikulturno, stazama i urbanom opremom, a mogu se uređivati, postavljati i graditi: a. vodene površine, b. dječja igrališta, c. paviljoni, vidikovci, nadstrešnice, d. montažne građevine (kiosci, pozornice, tribine), e. skulpture i umjetničke instalacije, f. manje infrastrukturne građevine i sanitarni čvorovi. Stranica 4150 - Broj 19 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 21. listopada 2025. 2. Na javnim zelenim površinama – park/perivoj (Z1) nije dozvoljeno vođenje nadzemnih energetskih vodova te postavljanje samostojećih antenskih stupova elektroničke komunikacije.
(12) Zaštitna zelena površina (Z5), određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [KN-1-1-3705] 1. Zaštitne zelene površine (Z5) namijenjene su za potrebe zaštite okoliša, zaštite reljefa, nestabilnih padina, erozije, voda i potočnih dolina i slično, a obuhvaćaju i površine koji čine zelenu infrastrukturu, zaštitne zelene površine uz infrastrukturne građevine i ostale kultivirane zelene površine. 2. Na zaštitnim zelenim površinama (Z5) je dozvoljeno postavljanje, uređenje i gradnja: a. svih građevina i instalacija koji služe za zaštitu, b. staza i urbane opreme, c. vodenih površina, d. manjih infrastrukturnih građevina.
(13) Groblje (Gr), određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [KN-1-1-3290] 1. Groblje (Gr) je prostor na kojem se nalaze površine za ukop, krematorij, mrtvačnica, prometne površine i zelenilo.

Članak 1.

2. Groblje (Gr) može imati vjerske građevine i dio za posebne vrste ukopa, te može sadržavati i građevine/ površine za prateće usluge za posjetitelje groblja, usluge prodaje i proizvodnje cvijeća, vijenaca, svijeća, nadgrobnih obilježja, vrtlariju, memorijalni dio, pomoćne građevine te građevine za zaposlene, servis i održavanje.
(14) Površina infrastrukture - cestovni promet (IS1), određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [KN-1-1-3901] 1. Na površinama infrastrukture – cestovni promet (IS1) dozvoljena je gradnja i uređenje: a. cesta lokalnog značaja s pripadajućom cestovnom infrastrukturom, i s njima povezanih zahvata koji zahtijevaju smještaj u tom prostoru (granični prijelaz, autobusni kolodvor/stajalište, mjesto za punjenje vozila na fosilna i alternativna goriva, parkiralište, i sl.). 2. Unutar površina infrastrukture – cestovni promet (IS1) moguće je graditi i uređivati i drugu infrastrukturu.
(15) Površina infrastrukture - energetski sustav (IS7), određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [KN-1-1-3907] 1. Na površinama infrastrukture – energetski sustav (IS7) dozvoljena je gradnja i uređenje građevina i vodova za proizvodnju, prijenos i distribuciju energije iz svih energenata: a. elektrana instalirane snage do 10 MW s pripadajućim građevinama, b. trafostanice i rasklopna postrojenja do 35 kV, c. skladišta nafte ili njezinih tekućih derivata koji su samostalne građevine kapaciteta do 10.000 tona, d. skladišta ukapljenog naftnog plina koji su samostalne građevine kapaciteta do 1.000 tona, e. kogeneracijska postrojenja.

Članak 1.

2. Na površinama infrastrukture – energetski sustav (IS7) mogu se graditi građevine i izvoditi zahvati koji upotpunjuju i služe primarnoj namjeni i koji zahtijevaju smještaj u tom prostoru.
(16) Površina infrastrukture - vodnogospodarski sustav (IS8), određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [KN-1-1-3908] 1. Na površinama infrastrukture – vodnogospodarski sustav (IS8) dozvoljena je gradnja vodnih građevina i uređenje površina namijenjenih za: a. korištenje voda: vodnih građevina za vodoopskrbu, navodnjavanje i drugo zahvaćanje voda (akumulacija, vodozahvata/vodocrpilišta, vodosprema, uređaja za pročišćavanje pitke vode, vodnih komora, crpnih stanica), b. zaštitu voda: vodnih građevina za odvodnju otpadnih voda (uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, crpnih stanica), vodnih građevina za odvodnju oborinskih voda, c. zaštitu od štetnog djelovanja voda: regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina (akumulacija, retencija za obranu od poplava, nasipa (obaloutvrda), kanala odteretnih/lateralnih, brana, tunela, crpnih stanica i ostalih građevina za zaštitu od štetnog djelovanja voda. 2. Na površinama infrastrukture – vodnogospodarski sustav (IS8) mogu se graditi građevine i izvoditi zahvati koji upotpunjuju i služe primarnoj namjeni i koji zahtijevaju smještaj u tom prostoru, kao i ostale građevine u skladu sa zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje.
(17) Pješačka površina, određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [KN-1-1-3952] 1. Pješačka površina namijenjena je kretanju, boravku i okupljanju ljudi kao što su pješačke ulice, pločnici, trgovi, šetnice.

Članak 1.

2. Na pješačkim površinama dozvoljeno je postavljanje, uređenje i gradnja: a. urbane opreme, b. zelenih površina, c. vodenih površina, d. nadstrešnica, e. skulptura i umjetničkih instalacija, f. montažnih građevina (kiosci, pozornice, tribine). 3. Na pješačkim površinama mogu se izvoditi i oni zahvati koji zahtijevaju smještaj u tom prostoru.
(18) Vrijedno zemljište namijenjeno poljoprivredi, određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [KN-1-1-3301] - VZP 1. Na površinama vrijednog zemljišta namijenjenog poljoprivredi dozvoljena je poljoprivredna proizvodnja proizvoda iz tla bez obavljanja radnji kojima bi se promijenila priroda tih proizvoda. 2. Na površinama vrijednog zemljišta namijenjenog poljoprivredi izvan prostora ograničenja ZOP-a dozvoljeno je i uređenje i gradnja: a. građevina u funkciji poljoprivredne proizvodnje i prerade poljoprivrednih proizvoda: građevina u funkciji ratarske proizvodnje, vinogradarstva, maslinarstva, uzgoja i prerade biljaka (voća, povrća, cvijeća, ljekovitog bilja i dr.), algi i gljiva, 21. listopada 2025. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 19 - Stranica 4151 građevina za vlastite gospodarske potrebe (spremište za alat, strojeve, poljoprivrednu opremu, spremište poljoprivrednih proizvoda). 3. Na površinama vrijednog zemljišta namijenjenog poljoprivredi dozvoljava se gradnja staklenika i plastenika koji za poljoprivrednu proizvodnju koriste to zemljište, te uređenje i gradnja infrastrukture.
(19) Ostalo zemljište namijenjeno šumi, određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [KN-1-1- 3312] - OZŠ, ZŠD 1. Na površinama ostalog zemljišta namijenjenog šumi dozvoljeno je uređenje i gradnja:

Članak 1.

a. infrastrukture, b. građevina namijenjenih gospodarenju u šumarstvu i lovstvu, c. planinarskih, lovačkih i ribičkih domova i skloništa, d. vidikovaca, e. spomeničkih ili sakralnih obilježja (kapelice, poklonci, spomenici, spomen-područja), f. zahvata u prostoru za robinzonski smještaj izvan prostora ograničenja ZOP-a, g. ostalih građevina koje se mogu graditi izvan građevinskog područja, a čija je namjena u skladu s primarnom namjenom i zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje.
(20) Ostalo zemljište, određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [KN-1-1-3399] - OZ 1. Na površinama ostalog zemljišta izvan prostora ograničenja ZOP-a dozvoljeno je uređenje i gradnja: a. farmi i građevina za uzgoj životinja, b. građevina u funkciji ratarske proizvodnje, vinogradarstva, maslinarstva, uzgoja i prerade biljaka (voća, povrća, cvijeća, ljekovitog bilja i dr.), algi i gljiva, c. građevina za vlastite potrebe i potrebe seoskog turizma u sklopu poljoprivrednih gospodarstava, d. građevina za vlastite gospodarske potrebe (spremište za alat, strojeve, poljoprivrednu opremu, spremište poljoprivrednih proizvoda, pčelinjaci) e. ostalih zahvata u prostoru u funkciji poljoprivredne proizvodnje, f. infrastrukture, g. građevina obrane, h. rekreacijska igrališta na otvorenom, i. lovačkih, planinarskih i ribičkih domova i skloništa, j. zahvata u prostoru za robinzonski smještaj, k. spomeničkih ili sakralnih obilježja (kapelice, poklonci, spomenici, spomen-područja), l. vidikovaca, m. građevina namijenjenih gospodarenju u šumarstvu i lovstvu, n. ostalih građevina koja se mogu graditi izvan građevinskog područja sukladno zakonu kojim se uređuje prostorno uređenje.

Članak 1.

2. Na površinama ostalog zemljišta unutar prostora ograničenja ZOP-a dozvoljeno je uređenje i gradnja građevina koje se mogu graditi izvan građevinskog područja sukladno zakonu kojim se uređuje prostorno uređenje.
(21) Površina unutarnjih voda - površina pod vodom (V1), određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [KN-1-1-3321] 1. Na površinama unutarnjih voda – površine pod vodom (V1) dozvoljeno je uređenje i gradnja zahvata u prostoru u funkciji korištenja i uređenja vodenih površina te gradnja podvodnih infrastrukturnih vodova, kao i ostalih građevina u skladu sa zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje. 1.2. Građevinska područja 1.2.1. Izdvojeno građevinsko područje izvan naselja

Članak 2.

Članak 2.
(1) U izdvojenom građevinskog područja izvan naselja nalaze se površine sljedećih namjena: - Komunalno-servisna namjena - reciklažno dvorište (KS2) - Proizvodna namjena farma (I3) - Površina infrastrukture - vodnogospodarski sustav (IS8) – vodosprema 1.2.2. Građevinsko područje naselja
Članak 3.
(1) Građevinsko područje naselja je površina unutar obuhvata granice građevinskog područja naselja određenog ovim Planom, a razgraničava se na izgrađene dijelove i područja za razvoj naselja - neizgrađeni dijelovi.
(2) Parcelacija zemljišta u svrhu osnivanja građevnih čestica u naselju može se obavljati samo unutar građevinskog područja naselja.

Članak 4.

Članak 4.
(1) Površine unutar građevinskih područja naselja razgraničuju se na izgrađenosti, odnosno uređenost prostora i osnovnu funkcionalnu podjelu prostora naselja, prema pretežitosti sadržaja.
(2) Razgraničenje područja naselja prema izgrađenosti, određuje se radi razlikovanja načina na koji se određuju uvjeti uređenja i gradnje za izgrađena područja od područja namijenjenih za razvoj naselja.
(3) Razgraničenje područja naselja, prema pretežitosti sadržaja, određuje se radi grupiranja sličnih ili kompatibilnih funkcija, u svrhu osiguranja boljih uvjeta za stanovanje, obavljanje gospodarskih i društvenih djelatnosti, te obavljanje drugih aktivnosti unutar naselja. 1.2.3. Izdvojeni dio građevinskog područja naselja

Članak 5.

Članak 5.
(1) Ne planira se unutar obuhvata prostornog plana. Stranica 4152 - Broj 19 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 21. listopada 2025. 1.3. Provedba prostornog plana 1.3.1. Pravila provedbe zahvata
Članak 6.
(1) Plan sadrži sljedeća pravila provedbe zahvata u prostoru za označene površine: - S5 - M4 - D - R2 - R3 - Gr - T3 - I1 - I3 - KS2 - Z1 - Z5 - IS1 - IS7 - IS8 - V1 - OZŠ-a - OZŠ - VZP - VZP-a - OZ
Članak 7.
(1) Pravila provedbe za površinu označenu: S5 1. oblik i veličina građevne čestice i/ili obuhvat zahvata u prostoru a. Površina građevne čestice unutar izgrađene strukture i u prostorima za razvoj stambene namjenepoljoprivredna domaćinstva ne može biti manja od 400 m², a minimalna širina uz ulicu ne može biti manja od 16 m za gradnju na slobodnostojeći način. Izuzetno kada se radi o interpolaciji može biti i manja, ali ne manja od 12 m za dvojne građevine, uz minimalnu površinu građevne čestice od 300 m². b. Pri formiranju i određivanju građevnih čestica na izgrađenim područjima i područjima za razvoj naselja, potrebno je primijeniti slijedeće kriterije za minimalne veličine građevnih čestica i koeficijente izgrađenosti. Slobodnostojeće prizemne građevine zahtijevaju najmanju širinu čestice 16 m, dubinu 25 m, površinu 400 m². Slobodnostojeće katne građevine zahtijevaju najmanju širinu čestice 18 m, dubinu 30 m, površinu 540 m². Poluotvorene prizemne građevine zahtijevaju najmanju širinu čestice 12 m, dubinu 25 m, površinu 300 m². Poluotvorene katne građevine zahtijevaju najmanju širinu čestice 14 m, dubinu 35 m, površinu 420 m².

Članak 7.

Iznimno od propisanih veličina čestica za slobodnostojeće građevine koje su smještene na udaljenosti manjoj od 0,60 m od susjedne međe, mogu se primijeniti dimenzije širine čestice za poluotvoreni tip, pogotovu kada se radi o slijedu građevina određenim tradicionalnom pozicijom građevina na čestici. Iznimno se u prostornim planovima užeg područja za pojedine izgrađene dijelove naselja može odrediti da površine građevnih čestica propisane ovim stavkom mogu biti i manje, ako se slijedi postojeća tipologija gradnje i pod uvjetom da je gradnja na čestici u skladu s ostalim odrednicama ovog Plana. c. Iznimno, kada se radi o interpolaciji unutar izgrađene strukture naselja, u kojoj je položaj građevine određen na tradicionalan način uz među, na udaljenosti od susjedne međe 0,6 m i manje, uvjeti za gradnju i formiranje čestice za takve slobodnostojeće građevine primjenjuju se kao za gradnju na poluotvoreni način. Veličina te građevine i njena lokacija treba biti u skladu sa svim odrednicama koje se odnose na bruto izgrađenost, te minimalnu udaljenost od javne površine, susjedne međe i drugih građevina. d. Najveća dubina novoformirane građevne čestice određuje se sa 100,0 m, a izuzetno u područjima ruralne matrice, gdje se osigurava mogućnost gradnje gospodarskih poljoprivrednih građevina, dubina čestica može biti veća. e. Ukoliko se nova građevna čestica formira cijepanjem od postojeće građevne čestice, obje trebaju zadovoljiti minimalne uvjete iz podtočke b. f. Građevna čestica ne može se formirati na prostorima za koja se primjenjuju ograničenja za širenje građevinskih područja.

Članak 7.

g. Nova građevna čestica ne može se formirati unutar vegetacijskog pojasa vodotoka, odnosno unutar pojasa od 30,0 m mjereno od osi vodotoka. 2. namjena pojedinih građevina na građevnoj čestici ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. Na pojedinačnoj građevnoj čestici dozvoljena je gradnja građevina stambene, stambeno-poslovne, poslovne namjene i građevina poljoprivredne namjene (poljoprivredna gospodarstva). b. Kao građevine prateće namjene mogu se graditi poslovne građevine (sadržaji gospodarskih djelatnosti s potencijalnim negativnim utjecajem iz Grupe 2 - građevine manjeg negativnog utjecaja - opisane u poglavlju 1.4.13.) ali ne mogu biti smješteni na istoj građevinskoj čestici sa sadržajima poljoprivrednog gospodarstva. c. Kao prateća namjena na građevnoj čestici osnovne građevine i na pojedinačnoj građevnoj čestici mogu se graditi građevine društvene nadgradnje, te dodatno i građevine (osnovne) društvene infrastrukture koji se uobičajeno smještaju u funkcionalnu zonu javne i društvene namjene /oznaka D/ ukoliko za pojedini takav sadržaj za koji se ukaže potreba (dječji vrtić, dom zdravlja i slično), Prostornim planom nije specifično rezerviran prostor u zoni javne i društvene namjene. (društvena nadgradnja i društvena infrastruktura definirani u poglavlju 1.4.10.2.) d. Dozvoljena je gradnja građevina prateće namjene koje se ne mogu kombinirati na istoj građevnoj čestici s namjenama iz podtočke (a), to su zgrade sa sadržajima smještaja u turizmu ili socijalnom 21. listopada 2025.

Članak 7.

“SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 19 - Stranica 4153 sektoru, kao što su hoteli, hosteli, domovi za starije i nemoćne i slično. e. Kao prateće građevine mogu se graditi isključivo na građevnim česticama individualne tipologije gradnje: građevine bučnih i potencijalno opasnih gospodarskih djelatnosti (obrtnička proizvodnja, djelatnost tehničkih servisa, građevinarstva). f. Zgrade manje višejedinične tipologije gradnje ne se mogu kombinirati na istoj građevnoj čestici s drugim primarnim namjenama. g. Uz osnovnu stambenu građevinu, na građevnoj čestici mogu se planirati i graditi kao sekundarni sadržaji smještajni turistički sadržaji koji se organizira u sklopu obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva sukladno posebnim propisima. h. Pomoćne građevine koje se mogu graditi ovisno o namjeniosnovnegrađevinedefinirane su u poglavlju 1.4.28. 3. smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici i/ ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. Stambene, poslovne i stambeno-poslovne građevine se u pravilu grade na uličnom građevinskom pravcu, a pomoćne, gospodarske i dvorišne poslovne građevine u dubini čestice, iza tih građevina. Planirane građevine primarne i prateće namjene na građevnoj čestici u odnosu na međe između susjednih građevnih čestica, građevina mora slijediti ritam postojeće izgradnje. b. Iznimno se može dozvoliti i drugačiji smještaj građevina na čestici, ukoliko konfiguracija terena i oblik čestice, te tradicijska organizacija čestice ne dozvoljavaju način gradnje određen u prethodnoj podtočki ovog članka.

Članak 7.

c. Najveća udaljenost uličnog građevinskog pravca od regulacijskog pravca ne smije prelaziti 10,0m. d. Iznimno, ukoliko se poslovna građevina - građevine bučnih i potencijalno opasnih djelatnosti - gradi kao samostalna građevina, mora se smjestiti na građevnom pravcu koji je udaljen 25 m od regulacijskog pravca, a na udaljenosti najmanje 12 m od susjedne stambene građevine. e. U slučaju formiranja novih uličnih poteza, udaljenost uličnog građevinskog pravca od osi uličnog koridora ne može biti manja od 5,0m. f. Prilikom gradnje osnovnih građevina na uglovnim česticama, građevinski pravac može se uvući s obzirom na oba regulacijska pravca, radi preglednosti raskrižja. g. Pojas gradnje za stambene i stambeno-poslovne građevine koji nije definiran prostornim planom užeg područja prostire se u pravilu u dubinu čestice 25,0 m od regulacijskog pravca, a gradnja poslovne građevine za čiste i tihe djelatnosti ograničena je po dubini čestice 90 m od regulacijskog pravca. h. Pojas gradnje za gospodarske i poslovne građevine s izvorima zagađenja prostire se na udaljenosti najmanje 25,0 m od regulacijskog pravca u dubinu čestice i na udaljenosti najmanje 12,0 m od stambenih građevina na istoj i susjednim česticama, građenim u pojasu gradnje stambene i poslovne građevine. i. Gradnja stambene i poslovne građevine primarne namjene moguća je i izvan pojasa širine 25 m u dubinu čestice, ali ta građevina ne može biti uvjet za ograničenja budućih zahvata poslovnih i gospodarskih građevina na susjednim česticama koje bi se mogle locirati u pojasu gospodarskih i poslovnih građevina s izvorima zagađenja.

Članak 7.

j. Građevine koje se izgrađuju na slobodnostojeći način ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 3,0 m od susjedne međe, ako na tu stranu imaju orijentirane otvore. (Otvorima se ne smatraju se otklopni prozori maksimalne veličine 60x60 cm, ostakljenja neprovidnim staklom, dijelovi zida od staklene opeke, ventilacijski otvori maksimalnog promjera 20 cm, odnosno stranice 15 x 25 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem) k. Jednom svojom stranom slobodnostojeća građevina se može smjestiti na manju udaljenost od 3,0 m od međe, ali ne manju od 0,6 m, i to u slučaju da smještaj građevine na susjednoj čestici omogućava postizanje razmaka od 4,0 m između građevina. l. Međusobna udaljenost građevina građenih na slobodnostojeći i poluotvoreni način na susjednim građevnim česticama ne može biti manja od 4,0 m za prizemne građevine, a 6,0 m za katne građevine te 10,0 m za građevine kojima je visina vijenca viša od 7,0 m. m. Iznimno, kad se radi o zamjeni postojeće građevine novom, može se zadržati i postojeća udaljenost između građevina iako je manja od 4 m. n. Građevine koje se grade na poluotvoreni način jednom svojom stranom se prislanjaju na među susjedne građevne čestice, odnosno uz susjednu građevinu, a udaljenost građevine od suprotne međe građevne čestice ne može biti manja od 4,0 m o. Poluotvorenim načinom gradnje smatra se i gradnja na česticama užim od 16,0 m, karakterističnog uzorka naselja ruralne matrice, gdje se građevine na više uzastopnih građevnih čestica uličnog niza, lociraju na ili neposredno uz jednu uzdužnu među p. Obveza izgradnje poluotvorenih građevina odnosi se na građevne čestice koje uzdužno graniče s građevnim česticama širine od 8,0 do 12,0 m.

Članak 7.

q. Građevine koje se grade u kompleksu sastoje se od više sadržajnih jedinica koje su međusobno fizički ili funkcionalno povezane, a mogu biti smještene na jednoj ili dvije susjedne građevne čestice. r. Minimalne udaljenosti stambenih, stambenoposlovnih i poslovnih, te gospodarskih građevina (vezanih uz poljoprivredu) od građevina društvenih djelatnosti koje se mogu graditi i rekonstruirati unutar stambene namjene – poljoprivredna domaćinstva (S5), utvrđene su u poglavlju 1.4.24. s. U postupku mogućeg objedinjavanja najviše dviju postojećih susjednih građevnih čestica unutar stambene zone, objedinjava se i površina izgradivih dijelova čestica, a zadržavaju broj građevina po čestici i uvjeti minimalnih udaljenosti građevina prema susjednim građevinama, odnosno susjednim građevnim česticama. 4. izgrađenost građevne čestice a. Koeficijent izgrađenosti građevne čestice može biti najviše kig = 0,4. Stranica 4154 - Broj 19 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 21. listopada 2025. 5. iskoristivost građevne čestice a. Ovim planom se ne određuje. 6. građevinska (bruto) površina građevina a. Ovim planom se ne određuje. 7. visina i broj etaža građevine a. Na području Općine, u stambenoj namjeni – poljoiprivredna domaćinstva dozvoljava se gradnja stambenih, stambeno-poslovnih i poslovnih građevina maksimalne visine Po+P+1+Pk (Uk) (podrum+prizemlje +1 kat + potkrovlje ili uvučeni kat) ili maksimalne visine vijenca 7,0 m za katne građevine, a 5,0 m za prizemne građevine. b. Visina vijenca poslovne građevine koja se gradi na građevnoj čestici zajedno sa stambenom građevinom može iznositi najviše 7,0 m.

Članak 7.

c. Za individualnu tipologiju gradnje (1 do 3 zasebne korisničke jedinice) i manju višejediničnu tipologiju gradnje (3 do 6 zasebnih korisničkih jedinica), visina vijenca iznosi najviše 7,0 m, dozvoljena etažnost je Po+P+1+Pk (Uk), d. Visina vijenca gospodarskih i pomoćnih građevina može iznositi najviše 3,5 m. e. Iznimno od prethodne podtočke ovog stavka visina vijenca spremišta poljoprivrednih strojeva i poljoprivrednih proizvoda može iznositi najviše 5,0 m (a silos za stočnu hranu i više). 8. veličina građevine koja nije zgrada a. Najveća visina potpornog zida ne može biti veća od 2,0 m. b. U slučaju da je potrebno graditi potporni zid veće visine, tada ga je potrebno izvesti u terasama. c. Septičke jame, vodomjerna i revizijska okna i sl. moraju se locirati na udaljenosti najmanje 1,0 m od regulacijskog pravca, s unutarnje strane ulične ograde. 9. uvjeti za oblikovanje građevine a. Krovne konstrukcije građevine se mogu izvoditi kao kose ili ravne. b. Prozori potkrovlja, mogu biti izvedeni u kosini krova, na zabatnom zidu ili kao vertikalni otvori u kosini krova sa svojom krovnom konstrukcijom ovisno o lokacijskim uvjetima. c. Kod složenih krovova, kod kojih se na istom pročelju pojavljuju različite visine vijenaca i različite visine nadozida, visina nadozida mjeri se na najvišem vanjskom zidu istog pročelja. d. Horizontalni i vertikalni gabariti građevina, oblikovanje pročelja i krovišta, te upotrijebljeni građevinski materijali moraju biti usklađeni s ambijentalnim vrijednostima sredine.

Članak 7.

e. Pročelja se u pravilu izvode žbukom, a moguće je koristiti drvo, kamen, i sl., dok se za dijelove pročelja može koristiti kulir, fasadna opeka ili slični materijali. Za pokrivanje krovišta (koja se u pravilu grade kosa s nagibom između 30° i 45°) u pravilu se koristi crijep (izuzetno šindra i drugi materijali u dijelovima naselja gdje se time ne bi narušio postojeći ambijent) uz uvažavanje odredbe iz podtočke (e) ili uz uvjet da horizontalni i vertikalni gabariti građevina, oblikovanje pročelja i krovišta, te upotrijebljeni građevinski materijali moraju biti usklađeni s ambijentalnim vrijednostima sredine. f. Iznimno, na pojedinim vrijednim područjima mogu se koristiti samo određeni, tradicijski materijali i način obrade pročelja ovisno o pojedinoj konkretnoj lokaciji, što će definirati nadležni Konzervatorski odjel. g. Dozvoljava se postava solarnih kolektora i/ili fotonaponskih ćelija na krovne plohe, osim na pojedinim vrijednim i zaštićenim područjima - na udaljenosti manjoj od 50m od kulturnih dobara. Preferira se postavljanje na pomoćnim građevinama, uvučeno od linije ulice. h. Građevine koje se grade kao dvojne moraju s građevinom na koju su prislonjene činiti arhitektonsku cjelinu. To se osobito odnosi na visinu građevine, nagib krova, kao i na ulično pročelje. i. U povijesnim sredinama (unutar granica zaštite zatečene povijesne matrice seoskog naselja), gdje dominira tradicionalni način gradnje, u predjelima gdje je uočljiv identitet dijela naselja, identitet slike ulice, nova gradnja mora udovoljiti uvjetima:

Članak 7.

skladan odnos veličine pročelja sa susjednim građevinama, skladan odnos širine i visine pročelja, usklađenost upotrebe materijala, veličine i ritma otvora, nagiba i položaja krovnih ploha sa susjednom građevinom, obavezna primjena opečnog crijepa na krovovima građevina. j. Ako se građevine grade na međi sa susjednom građevnom česticom, trebaju biti oblikovane prema uvjetima iz poglavlja 1.4.27. članak 97. 10. uvjeti za uređenje građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru a. Broj potrebnih parkirališnih i/ili garažnih mjesta za osobna vozila kao uvjet za gradnju na pojedinačnim građevnim česticama utvrđen je u poglavlju 1.4.17. članak 79. b. Kada se javna cesta koja prolazi kroz građevinsko područje uređuje kao ulica, udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od osi ceste mora iznositi najmanje 8,5 metara kod državne ceste, 8,0 metara kod županijske ceste i 5,0 metara kod lokalne ceste. c. Udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od osi ostalih ulica ne može biti manja od 3,0 m. d. Iznimno, ulična ograda kod nerazvrstanih cesta se može nalaziti na manjim udaljenostima od propisanih u podtočci c. (npr. u slučaju da konfiguracija terena ili zatečena izgradnja u potezu to onemogućava). Takvo odstupanje za nerazvrstane ceste utvrdit će nadležno općinsko tijelo. e. Odstupanje od širina propisanih u podtočci b. (u iznimnim slučajevima), za državne, županijske i lokalne ceste utvrdit će nadležno tijelo koje upravlja tim cestama. f. Ograđivanje parcela nije obavezno u zonama sportsko rekreacijske namjene i javnih zelenih površina, kao ni u zonama javne i društvene namjene (osim za sadržaje za koje je to obavezno po posebnim propisima).

Članak 7.

g. Ulična ograda podiže se iza regulacijske linije u odnosu na javnu prometnu površinu. Ulična ograda mora se svojim oblikovanjem uklopiti u sliku ulice. 21. listopada 2025. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 19 - Stranica 4155 Mogu se izvoditi kao prozračne u cijeloj visini ili s punim podnožjem. Kameno ili betonsko podnožje ulične ograde ne može biti više od 50 cm. Dio ulične ograde iznad punog podnožja mora biti prozračno, izvedeno od drveta, pocinčane žice ili drugog materijala sličnih karakteristika ili izvedeno kao zeleni nasad (živica). Ulazna vrata na uličnoj ogradi moraju se otvarati na parcelu, tako da ne ugrožavaju promet na javnoj površini. Ograda se može podizati prema ulici najveće visine 1,2 m,a na međi prema susjednoj parceli najveće visine 2,0 m (u pravilu 1,5 m). Iznimno, ograde mogu biti i više, ali ne više od 2,5 m, kada je to nužno radi zaštite građevine ili načina njezina korištenja ili stvaranja urbane slike ulice. h. Dio građevinske parcele organiziran kao gospodarsko dvorište na kojem slobodno borave domaće životinje mora se ograditi ogradom koja onemogućava izlaz stoke i peradi. Kada se građevinska parcela formira na način da ima izravni pristup sa sporedne ulice, a svojom stražnjom ili bočnom stranom graniči sa zaštitnim pojasom državne ili županijske ceste, građevinska se parcela mora ograditi uz te međe na način koji onemogućava izlaz ljudi i domaćih životinja. Ogradu izgrađuje vlasnik, odnosno korisnik građevinske parcele u cijelosti, ako takva ograda nije izgrađena ranije, odnosno ako se ne gradi istovremeno sa susjedom.