GLASNIK

Arhiva › 2024. › SGMŽ 31

SGMŽOpćina Štrigova · 18. prosinca 2024. · KLASA 350-01/23-01/1 · URBROJ 2109-18-03-24-1

Zaključak o prihvaćanju Izvješća o stanju u prostoru Općine Štrigova 2004. – 2023.

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 5745

Članak 3.

KULTURA Dom kulture Štrigova Dom kulture Štrigova je centar kulturnih zbivanja na području Općine Štrigova sa utjecajem i na ostatak Županije. Zgrada je obnovljena i rekonstruirana 2021. godine te je tako ukupna površina proširena na 1172 m² koji koriste udruge civilnog društva te služi i za organizaciju kulturnih i društvenih događanja. Multifunkcionalni ambijent prostora, opremljenost i koncepcija, omogućavaju održavanje više aktivnosti odjednom pri čemu se svakoj može osigurati određena izoliranost. Građevina je rekonstruirana i obnovljena te privedena novoj namjeni u 2021. godini. Dom se sastoji od prezentacijskog i enogastronomskog prostora, male dvorane za predavanje i prezentacije, prostora za druženje te komforne kuhinje u prizemlju, dok se na prvom katu nalazi suvremeno opremljena dvorana s 224 sjedeća mjesta za razne glazbeno-scenske aktivnosti, kazališne i filmske projekcije, skupove te kongrese. Za osobe smanjene pokretljivosti osiguran je lift kako bi im se olakšalo kretanje po domu. Mjesto je održavanja kulturnih priredbi, koncerata, izložbi, nastupa KUD-ova koji privlače Stranica 5746 - Broj 31 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 18. prosinca 2024. lokalno stanovništvo Županije ali i šire, pogotovo festival jazz glazbe koji se održava na više lokacija po Općini. Slika 5. Dom kulture Štrigova Dom kulture prije rekonstrukcije i obnove Današnje stanje Doma kulture Izvor: https://opcinastrigova.hr/ Tabela 23. Manifestacije u Općini Štrigova Vincekovo Prvomajska budnica Urbanovo Pozdrav ljetu Umjetnička kolonija (koncerti u Crkvi sv. Jeronima, koncert u Zmajevom vrtu)

Članak 3.

MANIFESTACIJE Štrigovske noći U OPĆINI Susret u Šprincu ŠTRIGOVA Rokovo proštenje Jazz u vinogradu Dani sv. Jeronima Martinje u Štrigovi Maškare Festival keramike Advent u Štrigovi Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije Državni arhiv za Međimurje Državni arhivi u sklopu svojih zadaća iz članka 32. i 34. Zakona o arhivskom gradivu i arhivima (NN 61/18, 98/19) obavljaju slijedeće poslove: • vode evidencije i dokumentaciju o javnom dokumentarnom i javnom arhivskom gradivu tijela javne vlasti u svojoj nadležnosti, • pružaju podršku tijelima javne vlasti u čuvanju, zaštiti, obradi, vrednovanju, odabiranju i izlučivanju javnog dokumentarnog i arhivskoga gradiva, • obavljaju stručni nadzor nad gradivom u posjedu tijela javne vlasti u svojoj nadležnosti te nad privatnim arhivskim gradivom, • skrbe za gradivo u arhivu, njegov integritet, dostupnost i iskoristivost, obavljaju restauraciju, konzervaciju i snimanje gradiva te provode i druge mjere zaštite gradiva, • preuzimaju, obrađuju i digitaliziraju javno arhivsko gradivo u okviru svoje nadležnosti, prikupljaju i obrađuju privatno arhivsko gradivo, • omogućuju i potiču korištenje arhivskoga gradiva, • priređuju izložbe, predavanja i druge oblike predstavljanja arhivskoga gradiva i arhivske djelatnosti javnosti, • bave se znanstvenim i stručnim radom na području informacijskih znanosti, povijesti i drugih bliskih disciplina, • istražuju arhivsko gradivo u inozemstvu koje se odnosi na hrvatsku povijest i iseljeništvo, • organiziraju programe osposobljavanja i stručnog usavršavanja, • objavljuju arhivsko gradivo i druge publikacije, • obavljaju druge poslove određene ovim Zakonom i drugim propisima.

Članak 3.

Državni arhiv za Međimurje nakon njegova osnivanja počinje provoditi zaštitu arhivskog gradiva na prostoru svoje nadležnosti kroz prikupljanje i obradu arhivskog gradiva te provođenja sustavnog nadzora nad pismohranama stvaratelja i imatelja arhivskog i registraturnog gradiva. Najstarije gradivo koje čuva odnosi se na zbirke matičnih knjiga, koje korisnicima služe prvenstveno za istraživanje geneologije, a najstarije datiraju iz prve polovice 18. stoljeća. Danas Državni arhiv za Međimurje čuva ukupno 290 fondova i zbirki. Arhiv većinu građe ima u Štrigovi, ali također ured za zaprimanje zahtjeva je u Čakovcu, središtu Županije. Knjižnice i čitaonice Bibliobus je pokretna (putujuća) knjižnica. Bibliobus omogućuje korisnicima pristup znanju, informacijama i zabavi korištenjem knjiga i drugih medija u naseljima gdje nema uvjeta za druge oblike djelovanja narodne knjižnice. Nakon 24 godina od osnutka bibliobusne službe, staro je vozilo u prosincu 2003. godine zamijenjeno novim, koje i danas u svom dvotjednom ciklusu obilazi 29 stajališta u Županiji. Počeci bibliobusne službe sežu u 1957. godinu kada su se knjige u sanducima prevozile po selima Županije i posuđivale lokalnom stanovništvu. 18. prosinca 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 31 - Stranica 5747 Slika 6. Bibliobus Izvor: https://kcc.hr/bibliobus/ Prvo vozilo pokretne knjižnice krenulo je u listopadu 1979. godine kada je bibliobus u svom dvotjednom ciklusu obilazio 19 stajališta te je bio atrakcija među lokalnim stanovništvom.

Članak 3.

Za potrebe djece koja pohađaju školu služi školska knjižnica Osnovne škole Štrigova. SPORT Kartogram 13. Položaj sportsko rekreacijske namjene na području Općine Izvor: III. ID PPUO Štrigova Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije Sportske aktivnosti odvijaju se na sportskim terenima u naselju Štrigova. Nogomet, kao sport sa regionalno i lokalno najvećim značajem, odvija se na nogometnom terenu na istočnom ulazu u naselje Štrigova uz česticu osnovne škole. S obzirom da je to jedini prostor sportsko rekreacijske namjene u cijeloj Općini, potrebno ga je opremiti kao mjesto susreta i druženja lokalnog stanovništva, sa tribinama i sjenicama te hortikulturno osmisliti. Slika 7. Nogometno igralište Slika 8. Unutrašnjost sportske dvorane Izvor: https://medjimurska-zupanija.hr/ 4. Opremljenost prostora infrastrukturom od značaja za Županiju INFRASTRUKTURA DRŽAVNE RAZINE Prometni sustav Općina je sa svojih deset naselja međusobno povezana i uključena u prometni sustav Međimurske županije Područjem Općine prolazi državna cesta DC227 u duljini 9,58 km. Željeznička pruga ne prolazi područjem Općine Štrigova. Cestovni promet Opterećenost prostora prometnom infrastrukturom odgovara potrebama povezivanja Općine sa županijskim središtem te u smjeru susjedne Slovenije uz povezivanje na lokalnoj razini unutar Općine. Javni gradski prijevoz na regionalnoj razini je manjkav, sa premalo veza u danu. U cilju što efikasnije zelene tranzicije i smanjenja broja osobnih automobila na prometnicama, nužno je ojačanje prometne infrastrukture javnog prijevoza. Trajanje vožnje autobusnom je otprilike 30 minuta.

Stranica 5748

Članak 3.

Stranica 5748 - Broj 31 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 18. prosinca 2024. Tabela 24. Autobusne linije na području Općine RADNI DAN SUBOTA ZA VRIJEME TRAJANJA ZA VRIJEME TRAJANJA ŠKOLSKE NASTAVE ŠKOLSKE NASTAVE POLAZAK POLAZAK DOLAZAK DOLAZAK ŽELEZNA ŽELEZNA ČAKOVEC ČAKOVEC GORA GORA 4:59 5:25 6:04 6:30 6:04 6:30 8:24 8:50 10:04 10:30 12:09 12:35 16:14 16:40 17:23 17:50 RADNI DAN SUBOTA ZA VRIJEME ŠKOLSKIH ZA VRIJEME ŠKOLSKIH PRAZNIKA PRAZNIKA POLAZAK DOLAZAK ŽELEZNA ČAKOVEC GORA 4:59 5:25 8:24 8:50 nema veza 10:04 10:30 12:09 12:35 15:09 15:35 Izvor: https://m-grupa.com/vozni-red/ Elektronička komunikacijska infrastruktura Hrvatska regulatorna agencija za mrežna djelatnosti (HAKOM) u skladu sa Zakonom o elektroničkim komunikacijama (NN 76/2022) daje zahtjeve u postupku donošenja dokumenata prostornog uređenja. U prostorno planskoj dokumentaciji vezano za pozicije antenskih stupova označavaju se radijusi od 1000 m do 3000 m kao i položaji aktivnih lokacija koje predstavljaju EKI (elektroničke komunikacijske infrastrukture) zone radijusa 100 m. Prostor Općine vezan je na tranzitno/pristupne centrale u Čakovcu preko udaljenih pretplatničkih stupnjeva (UPS-ova) Štrigovi, Prekopi i Sv. Urbanu. Sva tri UPS-a digitalne su tehnologije i omogućavaju PSTN i ISDN usluge. Na matičnu centralu AXE-10 vezani su svjetlovodnim kabelom. Korisnički vodovi izrađeni su od kabela s bakrenom žicom. Instalirani kapacitet centrala iznosi 2590 priključaka. Osim klasične fiksne telefonije područje Općine Štrigova pokriveno je i sustavom pokretne telefonije.

Članak 3.

Energetski sustavi Europske smjernice, prihvaćene na državnoj razini nalažu da se u proizvodnji električne energije koristi 20% obnovljivih izvora energije. Za područje Općine to podrazumijeva primjenu onih alternativnih izvora koji su dostupni i čijom primjenom se dobiju najpovoljniji efekti – od isplativosti investicije do stupnja iskorištenosti energije. U Općini Štrigova izgrađena je sunčana elektrana u Stanetincu na česticama ukupne veličine 0,37 ha, s modulima na stupovima. Direktna provedba zahvata u prostoru sukladno Zakonu može otežati pratiti stanje u prostoru te dovesti do izgradnje elektrana na mjestima gdje se narušavaju prirodne i krajobrazne kvalitete prostora Općine koja upravo svojim prirodnim i kulturnim krajolikom nosi dio identiteta Županije. Dodatno opterećenje na prostor su i agrosunčane elektrane kojima su, sukladno Zakonu, određene površine prostornim planom bilo koje razine i to određene kao poljoprivredne površine, a na kojima se uspostavom poljoprivrednih trajnih nasada upisanih u evidenciju uporabe poljoprivrednog zemljišta (ARKOD) ili na kojima se uz postojeći prostor obuhvata farme, staklenika ili plastenika postavom agrosunčanih elektrana postižu ciljevi razvoja poljoprivredne djelatnosti, uz zadržavanje namjene poljoprivrednog zemljišta, osim u nacionalnom parku i parku prirode. Izgradnjom većeg broja takvih sunčanih elektrana, postavlja se pitanje što će se dogoditi sa izgledom krajolika, ali također i kakav će utjecaj postav sunčanih panela imati na tlo i kulture koje se uzgajaju na česticama zajedno sa tim izgrađenim panelima.

Članak 3.

Slika 9. Primjer slobodnostojećih sunčanih panela na stupovima u naselju Stanetinec Izvor: fotodokumentacija Zavoda za prostorno uređenje Međimurske županije Slika 10. Primjer integriranih sunčanih elektrana – na krovu postojeće građevine Izvor: fotodokumentacija Zavoda za prostorno uređenje Međimurske županije Planiranje proizvodnje energije iz sunčeva izvora na području Općine Štrigova potrebno je usredotočiti na već izgrađenom zemljištu, koristeći izgrađene građevine za postavu solarnih panela. Postojeći građevinski fond već zauzima prostor, a isto tako sve su veće potrebe za električnom energijom te je tako taj model najprihvatljiviji za prostor ali i za same korisnike. Proizvodnju energije iz drugih obnovljivih izvora na području Općine Štrigova može se očekivati još jedino primjenom biomase u kogeneracijskom postrojenju. Iako bi se 18. prosinca 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 31 - Stranica 5749 na području Općine mogle skupiti znatne količine biomase koja bi mogla poslužiti kao potencijalna sirovina za proizvodnju energije, kratkoročno gledano ovaj način proizvodnje energije nije isplativ, jer za sada nema pojedinačnih korisnika koji bi bili veći potrošači tako dobivene toplinske energije. Naftovod Na području Općine nema naftovoda. Otpremni i magistralni plinovodi Ukupna dužina srednje tlačnih plinovoda (3 bara) koji prolazi Općinom iznosi 57.050 metara. U Općini Štrigova izgrađena je plinska mreža s profilima cijevi i tlakovima: srednjetlačni plinovod PE 40 – 18.781 metara, PE 50 – 5.669 PLAN UKUPNO (km)

Članak 3.

metara, PE 63 – 13.108 metara, PE 110 – 19.492 metara. Plinovodi su izvedeni PE-HD cijevima prema “API” standardu, i projektnoj dokumentaciji koju sigurno posjedujete. Cijevima protječe prirodni plin u kojem ima 92 - 96% metana. Na području općine Štrigova nema redukcijskih stanica. KOMUNALNA INFRASTRUKTURA OPĆINSKE RAZINE Županijske i lokalne ceste Tabela 25. Razvrstane ceste od izvornog Plana do III. izmjena i dopuna Plana Državna cesta (km) Županijska cesta (km) Lokalna cesta (km) IZVORNIK 2005. 39,2 - III.ID PPUO ŠTRIGOVA 47,63 9,58 16,9 22,3 9,45 28,6 Izvor: Izvornik PPUO Štrigova i III. ID PPUO Štrigova U ID. PPUO Štrigova planirana kategorija državne ceste Šenkovec-Štrigova (GP Banfi) proglašena je državnom, čime je cestovni smjer dobio državni značaj, što je vidljivo iz podataka u tablici. Kartogram 14. Prometna infrastruktura na području Općine Izvor: Izvornik PPUO Štrigova, 2005. godine Naselja Općine Štrigova međusobno su povezana i uključena u ukupni prometni sustav Međimurske županije. Područjem Općine prolaze četiri županijske ceste od kojih županijska cesta Ž2001 od graničnog prijelaza Banfi prema Čakovcu i Ž2002 Štrigova preko Jalšovca do graničnog prijelaza Bukovje, županijska cesta Ž2009 povezuje Općinu u pravcu Gornjeg Mihaljevca i Macinca te cesta Ž2007 koja međusobno povezuje dva najveća naselja Općine, Štrigova i Sv. Urban - Stanetinec. Općina Štrigova obuhvaća 9,58 km državne ceste, 9,46 km županijskih cesta te 28,6 km lokalnih cesta, točnije ukupno 47,64 km prometnica. Na području Općine ceste su razvrstane sukladno Odluci o razvrstavanju javnih cesta („Narodne novine“ broj 96/16) te PPUO Štrigova.

Članak 3.

Tabela 26. Cestovni promet na području Općine KATEGORIJA OZNAKA CESTE STATUS CESTE DC227 državna cesta postojeće UKUPNO PO CESTOVNA DULJINA (km) KATEGORIJAMA GUSTOĆA (km/ (%) m2) 9.58 100.00% 0.244 Stranica 5750 - Broj 31 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 18. prosinca 2024. ŽC2002 županijska cesta postojeće ŽC2007 županijska cesta postojeće ŽC2006 županijska cesta postojeće ŽC2009 županijska cesta postojeće ŽC2004 županijska cesta postojeće ŽC2003 županijska cesta postojeće ŽC2003 županijska cesta postojeće LC20005 lokalna cesta postojeće LC20046 lokalna cesta postojeće LC20063 lokalna cesta postojeće LC20072 lokalna cesta postojeće LC20075 lokalna cesta postojeće LC20080 lokalna cesta postojeće LC20084 lokalna cesta postojeće LC20087 lokalna cesta postojeće LC20004 lokalna cesta postojeće LC20015 lokalna cesta postojeće LC20007 lokalna cesta postojeće LC20006 lokalna cesta postojeće LC20009 lokalna cesta postojeće LC20002 lokalna cesta postojeće 3.55 37.57% 0.090 3.35 35.47% 0.085 0.47 4.94% 0.012 1.19 12.60% 0.030 0.06 0.59% 0.001 0.46 4.86% 0.012 0.38 3.97% 0.010 5.06 17.69% 0.129 3.52 12.31% 0.090 1.51 5.27% 0.038 0.55 1.93% 0.014 2.35 8.22% 0.060 2.92 10.19% 0.074 2.69 9.42% 0.069 1.21 4.22% 0.031 3.67 12.81% 0.093 0.87 3.06% 0.022 1.99 6.94% 0.051 2.08 7.26% 0.053 0.16 0.54% 0.004 0.04 0.12% 0.001 Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije Promjenom kategorija cesta dolazi do promjene značaja ceste i razlike u duljini cesta u tabličnom prikazu te je tako županijska cesta Gr. R. Slovenije – Banfi – Štrigova – Prekopa – Lopatinec– Šenkovec (D209) prekategorizirana u državnu cestu D227, ovaj je cestovni pravac ulaza u zemlju dobio na važnosti na državnoj razini. Da bi se osigurala bolja protočnost prometa na toj dionici prometnice, potrebna je sustavna rekonstrukcija, posebno na dijelovima prolaza kroz naselje, osiguranjem koridora dovoljno potrebne širine unutar koje će se moći izgraditi pješačka, a po mogućnosti i biciklistička staza, barem s jedne strane kolnika. Sve su to elementi planirani u proteklom razdoblju a nisu realizirani.

Članak 3.

Lokalne i nerazvrstane ceste koje povezuju naselja u Općini karakterizira nedovoljni profili kolnika, a vrlo često i samog koridora. Uzroci tome su složena konfiguracija terena, prolaz kroz usjeke terena, koji uvjetuju da se koridor svodi na minimalnu širinu, odnosno sam kolnik s uskim pojasom uz njega. U postupku rekonstrukcije navedenih postojećih cesta, u cilju prevladavanja ovih mjestimično nepovoljnih uvjeta, potrebno je voditi računa o poboljšanju sadašnjih uvjeta i poboljšanju sigurnosti sudionika u prometu, na način da se na preglednim dionicama ceste planiraju ugibališta, dovoljnih gabarita da omoguće mimoilaženje vozila. Elektroopskrba Na području Općine nema proizvodnih pogona električne energije. Opskrba električnom energijom vrši se preko TS35/10 kV Železna Gora i 41 trafostanice naponskog nivoa 10/=4 kV. Trafostanice su izgrađene na sljedeći način: 7 zidanih, 17 betonskih, 10 aluminijsko-rešetkastih i 7 željezno-rešetkastih. Ukupna instalirana snaga postojećih trafostanica iznosi 3130 kVA. Područje Općine Štrigova pokriveno je mrežom zračnih i kabelskih vodova. Na području Općine Štrigova opskrbu električnom energijom vrši HEP ODS d.o.o. – Elektra Čakovec. 18. prosinca 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 31 - Stranica 5751 Kartogram 15. Karta 2.1 Infrastrukturni sustavi – telekomunikacije, plinoopskrba i elektroopskrba Izvor: III. ID PPUO Štrigova KOMUNALNA INFRASTRUKTURA LOKALNE RAZINE Javni vodovod Javni vodovod predstavlja sustav građevina, uređaja i instalacija namijenjen opskrbi vodom stambenih naselja, industrije, dijelom i poljoprivrede. Njime se vode zahvaćaju, pročišćavaju, dovode do mjesta potrošnje i raspodjeljuju. Stupanj priključenosti domaćinstava na vodovodnu mrežu 2014. godine u Općini bio je 72%, sa porastom 2023. godine na 81%. Priključenje na javni vodovod predstavlja jedan od osnovnih uvjeta za život u današnje doba tako da je potrebno ciljati na 100% priključenja na razini Općine. Priključenih kućanstava na vodoopskrbnu mrežu je 1 532 korisnika, a gospodarstva i ustanova 90 korisnika.

Članak 3.

Tabela 27. Količina isporučene vode na području Općine u mᶟ po godinama GODINA 2004. 2008. 2012. 2016. 2020. 2023. KUĆANSTVA 106 039 112 953 116 568 102 935 104 390 106 029 GOSPODARSTVO I 6 136 11 256 15 561 13 368 12 191 13 100 USTANOVE Izvor: Međimurske vode d.o.o. Kartogram 16. Karta 2 – Infrastrukturni sustavi – vodoopskrba, odvodnja i uređenje vodotoka Izvor: PPUO Štrigova (izvorni plan) 2005. godina i III. ID PPUO Štrigova 2021. godina Stranica 5752 - Broj 31 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 18. prosinca 2024. Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije Odvodnja otpadnih voda Zbog specifičnosti terena planiranje i projektiranje odvodnje otpadnih voda radi se u skladu sa uvjetima Međimurskih voda d.o.o. Prilikom planiranja sustava odvodnje analiziraju se mogućnosti rješenja sukladno izvedenom i/ili projektiranom stanju i prema tome se definiraju pogonski uvjeti na predmetnom prostoru. Trase planiranih sustava odvodnje, po mogućnosti, potrebno je smjestiti van pojasa ceste. U slučaju da se planski predvidi sustav odvodnje (ili dio sustava) na predmetnom području kao razdjelni, tada je oborinsku i sanitarnu kanalizaciju potrebno planirati u istom koridoru radi smanjenja troškova izgradnje. Potrebno je osigurati prostor na javnoj površini za moguće objekte sustava odvodnje npr. precrpne stanice, lagune i sl. Za naselje Štrigova izrađeno je idejno rješenje sustava odvodnje otpadnih voda u kojem je planiran razdjelni sustav odvodnje. U postupku planiranja odvodnje fekalnih voda s obzirom na moguću planiranu poziciju uređaja za pročišćavanje odlučeno je da se uređaj smješta u Štrigovi.

Članak 3.

U obje varijante sustav odvodnje sastoji se od kanala i više precrpnih stanica zbog složene konfiguracije terena. Sustav odvodnje oborinskih voda sastoji se od kanala i više ispusnih građevina. Važno je napomenuti da će se i nakon izgradnje odvodnje oborinskih voda jarci uz prometnice i otvoreni kanali i dalje održavati. Plinoopskrba Na području Općine nalaze se dva eksploatacijska polja ugljikovodika (EPU), EPU „Vučkovec“ i „Vukanovec“ sa pripadajućim naftno-rudarskim objektima i postrojenjima. Postojeći naftno-rudarski objekti i postrojenja na području Općine: 1. trasa vodova od bušotine VUČ-3 do Vuč-1 i Vuč-5: - plinovod DN 100/50 od Vuč-3 do Vuč-1 i Vuč-5 2. trasu vodova od bušotina Vuč-1 do Vuč-5 do čvora Vučkovec: - plinovod DN 250/50 od bušotina Vuč-1 do Vuč-5 do čvora Vučkovec - kondenzatovod DN 100/50 od Vuč-1 do Vuč-5 do čvora Vučkovec 3. trasu vodova od bušotine Vuk-1 do čvora Vučkovec: - plinovod DN 150/50 od Vuk-1 do čvora Vučkovec - kondenzatovod DN 50/50 od Vuk-1 do čvora Vučkovec Prilikom izrade III. ID PPUO Štrigova u planu je bila izrada nove bušotine Vučkovec-6 (Vuč-6) unutar EPU „Vučkovec“ te aktiviranje proizvodnje u slučaju ostvarenja planiranih količina. U cilju sigurnosti ljudi i objekata u kojima borave određen je sigurnosni pojas od 100 m u oba smjera od cjevovoda unutar kojeg je potrebno zatražiti uvjete od INA-e prilikom bilo kakvih zahvata u tom prostoru. Elektronička komunikacijska infrastruktura Prostorni plan Općine određuje koridore infrastrukture značajne za Općinu, određuje i koridore elektroničke komunikacijske infrastrukture te mora sadržavati smjernice za izgradnju nove i rekonstrukciju i širenje postojeće elektroničke komunikacijske infrastrukture. To podrazumijeva smještaj elektroničkih komunikacijskih vodova, ovisno u kojem području u zoni naselja smješta se podzemno u zoni pješačkih staza ili zelenih površina, podzemno i/ili nadzemno u zoni pješačkih staza ili zelenih površina. Novu elektroničku komunikacijsku infrastrukturu za pružanje komunikacijskih usluga putem elektromagnetskih valova, bez korištenja vodova, odrediti planiranjem postave baznih stanica i njihovih antenskih sustava na antenskim prihvatima na izgrađenim građevinama i rešetkastim i/ili jednocjevnim stupovima u naseljima i izvan njih bez detaljnog definiranja (točkasto) lokacija. Potrebno je voditi računa o pokrivenosti područja radijskim signalom koji će se emitirati radijskim sustavima smještenim na antenske prihvate (zgrade i/ili stupove) uz načelo zajedničkog korištenja od strane svih operatera-koncesionara.

Članak 3.

Prostornim planom su za potrebe uspostave i funkcioniranja elektroničke komunikacijske infrastrukture određene moguće površine za smještaj antenskih uređaja GSM operatera, a nalaze se unutar elektroničke komunikacijske zone promjera 3000 m. Točna lokacija pojedinih antenskih stupova odrediti će se na način da se unutar tih zona izuzmu prostori unutar građevinskog područja naselja – osim gospodarske zone, prostori uz spomenike kulturne (evidentirani ili zaštićeni kao što su pilovi, kapelice), prostori uz turističke sadržaje, uz vinsku cestu i prostori značajnih panoramskih vrijednosti krajobraza. Pri određivanju lokacije za spomenute stupove potrebno je zatražiti mišljenje nadležnog Konzervatorskog odjela, kao jedan od uvjeta za izdavanje rješenja za postavljanje spomenutih uređaja. Unutar elektroničke komunikacijske zone uvjetuje se gradnja samostojećeg antenskog stupa koji je takvih karakteristika da može prihvatiti više operatora, a prema tipskom projektu kojeg je potvrdilo nadležno ministarstvo. Stup tih karakteristika moguće je i dodatno planirati za ostale operatore, i ako unutar navedene zone već postoji izgrađen samostojeći antenski stup/stupovi. Unutar područja elektroničke komunikacijske zone, slobodnostojeći antenski stup nije moguće postaviti ako se ona nalazi unutar građevinskog područja naselja mješovite namjene, unutar zaštićenog područja prema Zakonu o zaštiti prirode, na prostorima visoke estetske vrijednosti (sklad arhitekture i krajobraznih elemenata), ne smiju narušavati krajobraznu sliku naselja svojstvenu ruralnim naseljima u kojima dominira crkveni toranj (ne smiju se locirati u blizini crkve i kapelice), a trebaju se smjestiti u radnoj zoni gdje god je to moguće ili izvan građevinskog područja naselja.

Članak 3.

Pored navedenih ograničenja elektronička komunikacijska infrastruktura i povezna oprema ne može se nalaziti na čestici društvenih sadržaja (škole, dječje, zdravstvene, socijalne ustanove), ili u njihovoj neposrednoj blizini. Pošta Poštanske usluge za potrebe Općine vrše se u poštanskom uredu 40312 Štrigova koji pokriva svih deset naselja Općine i dio Općine Gornji Mihaljevec, te poslužuje 3500 stanovnika. Pristupačnost poštanske mreže u Općini je zadovoljavajuća. Groblja Na području cijele Općine Štrigova postoji samo jedno groblje smješteno u samom općinskom središtu Štrigovi. Ovo groblje nalazi se unutar granica građevinskog područja. Groblje zadovoljava potrebe za naredno razdoblje zbog osiguranog rezervnog prostora za tu namjenu. Uređen je pristupni kružni prilaz groblju sa parkirališnim mjestima te je izgrađena grobna kuća. 18. prosinca 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 31 - Stranica 5753 5. Zaštita i korištenje dijelova prostora od posebnog značaja Zaštita prirodnih vrijednosti i očuvanje biološke raznolikosti Temeljem Zakona o zaštiti prirode, zaštićena područja na teritoriju Općine Štrigova su: 1. spomenik parkovne arhitekture Sveti Urban – dvije platane 2. Regionalni park Mura – Drava 3. Značajni krajobraz rijeke Mure U skladu s Uredbom o ekološkoj mreži, unutar Općine nalazi se područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove: 1. Mura HR2000364 Slika 11. Zaštićeni prostori Regionalni park Mura – Drava Izvor: Međimurska priroda – Javna ustanova za zaštitu prirode Spomenik parkovne arhitekture Sveti Urban – dvije platane Izvor: Međimurska priroda – Javna ustanova za zaštitu prirode Prostor Regionalnog parka Mura-Drava prepoznat je na međunarodnoj razini kao središnja zona zaštite prirode. U rujnu 2021. godine Regionalni park proglašen je rezervatom biosefere na planetu. UNESCO je proglasio rezervat biosfere za područje koje je prvotno zaštitila sama Republika Hrvatska u veljači 2011. godine.

Članak 3.

ZAŠTITA PRIRODNOG, KULTURNOG I URBANOG KRAJOBRAZA U prikazu krajobraznih karakteristika prostora Općine, Prostorni plan Međimurske županije prepoznaje krajobraznu cjelinu kulturni krajobraz Gornjeg Međimurja u koju spadaju općine Gornjeg Međimurja. Taj prostor ističe se osobitim pejsažnim i ambijentalnim vrijednostima te je svrstan u kategoriju osobito vrijednog predjela Županije. Potrebno je izraditi krajobraznu osnovu Međimurske županije kako bi se kvalitetno vrednovao krajobraz te preporučile mjere za očuvanje krajobraza. U procesima korištenja prostora, posebno u odnosu prema krajobrazu, uočeni su problemi svojstveni za cijelu Županiju: • zajednički problem je generalno pomanjkanje svijesti o vrijednostima pojedinog tipa i kategorije krajobraza, • posljedica pomanjkanja svijesti je što najčešće ne postoji nastojanje da se unaprijede vrijednosti krajobraza, nema poistovjećivanja s krajobrazom lokalnog stanovništva, što vrlo često rezultira nedovoljno pažljivim odnosom prema njegovim vrijednostima, a u konačnici ponegdje narušavanjem i uništavanjem njegovih vrijednosti. Kartogram 17. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora (reducirani prikaz) Izvor: III. PPUO Štrigova Stranica 5754 - Broj 31 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 18. prosinca 2024. ZAŠTITA I OČUVANJE KULTURNE BAŠTINE Na teritoriju Općine Štrigova nalaze se spomenici kulturne baštine od kojih je većina u naselju Štrigovi. Tabela 28. Popis nepokretnih kulturnih dobara na području Općine Štrigova OZNAKA MJESTO NAZIV VRSTA KULTURNOG DOBRA Crkva sv. Jeronima i nekadašnja Nepokretno kulturno dobro - Z-912 Štrigova pavlinska rezidencija pojedinačno Crkva sv. Marije Magdalene i Nepokretno kulturno dobro - Z-1123 Štrigova kurija župnog dvora pojedinačno Z-3444 Štrigova Pil sv. Roka Z-3443 Štrigova Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Nepokretno kulturno dobro - Pil sv. Florijana P-6534 Železna Gora pojedinačno Nepokretno kulturno dobro - Kurija Zichy - Terbocz pojedinačno Izvor: Ministarstvo kulture – uprava za zaštitu kulturne baštine – konzervatorski odjel u Varaždinu Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije Osim Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/1999) zaštićenih kulturnih dobara na području ove Općine, na čitavom području nailazimo na spomeničke objekte skromnijih karakteristika uglavnom sakralnog karaktera značajnih za lokalnu sredinu. Tu spadaju manje kapelice, poklonci i raspela. Bregoviti i slikoviti teren prekriven pretežito vinogradima, voćnjacima i šumarcima karakteriziraju i mješovite zone u kojima su kuće za stalno stanovanje pomiješane s vikendicama i klijetima, tj. kućama za povremeni boravak. Na ovom području nalazi se nekoliko manjih ladanjskih kurija i dvoraca (Fodroci, Banfi, Tkalec, Terbotz), smještenih na istaknutim mjestima i važnih u doživljavanju prostora Općine.

Članak 3.

Kartogram 18. Uvjeti korištenja uređenja i zaštite prostora (reducirani prikaz) Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije Kao i čitavo područje Međimurja, tako i teren na području Općine do danas nije sustavno arheološki istražen. Najznačajniji arheološki lokalitet nalazi se na brdu Štrigovčak s arheološkim nalazima od prethistorije do srednjeg vijeka te arheološki lokalitet Trnovčak sa ranocarskom nekropolom grobnih humaka. Evidentirani spomenici kulturne baštine kao civilne građevine su: • kurija Tkalec (Robadje) • dvorac Fodroci (Štrigova) • kurija Banfi (Banfi) • stambeno – poslovna građevina (Leskovec) • stari vatrogasni dom (Stanetinec) • kurija Zichi – Terbotz (Železna gora) 18. prosinca 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 31 - Stranica 5755 • kurija Oberlenduš (Sveti Urban) sa prijedlogom za zaštitu. U Općini su četiri sakralne građevine zaštićene kao pojedinačno nepokretno kulturno dobro temeljem Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/1999), od kojih su dvije crkve iz 17. i 18. stoljeća sa pripadajućim stambenim objektima i dva pila. Kurija Zichy Terbocz iz 19. stoljeća je objekt u privatnom vlasništvu, sa dograđenim objektom na čestici. Od značaja je za lokalnu sredinu su primjeri sitne arhitekture i javne plastike recentne izvedbe, bez velike umjetničke vrijednosti. U svrhu prepoznavanja tj. evidentiranja građevina vrijednih za zaštitu, a koje nisu zaštićene Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Varaždinu predlaže građevine za popis evidentirane baštine na prostoru Općine. Taj model evidentiranja nepokretnog kulturnog dobra služi kao orijentir kod planiranja prostora.

Članak 3.

Tabela 29. Popis evidentiranih kulturnih dobara na području Općine Štrigova MJESTO NAZIV OPIS Kapela izgrađena u 1. polovici 20. st. u neostilskim oblicima, Železna Kapela sv. jednobrodna građevina sa Gora Mihaela istaknutim zvonikom na pročelju iznad glavnog ulaza Križ krajputaš nastao u 20 Raspelo (k.č. st., jednostavne forme sa Leskovec 894, k.o. valovitom zaštitnom strehom, Robadje) ograđeno metalnom ogradom Križ krajputaš nastao u 20 Raspelo st., monumentalan s likom Štrigova (k.č.2811, raspetog krista, polukružna k.o. Štrigova) streha dekorirana kružnim i florealnim ukrasima Križ krajputaš nastao u 20 st., jednostavna forma Raspelo sa prikazom raspetog (k.č.1507, Krista, polukružna streha Grabrovnik k.o. Železna sa dekorativnim motivima, gora) uzdignuto od ceste sa par stepenica i ogradom od balustrada Izvor: Ministarstvo kulture – uprava za zaštitu kulturne baštine – Konzervatorski odjel u Varaždinu 6. Obvezni prostorni pokazatelji PODRUČJA POTENCIJALNIH PRIRODNIH I DRUGIH NESREĆA Potres Republika Hrvatska nalazi se na području izražene seizmičke aktivnosti. Međimurska županija spada u područje s potresima VI i VII Mercalli-Cancani-Sieberg (MCS) ljestvice. Prema kvalifikaciji prirodnih katastrofa s obzirom na to da štete po stanovništvu i na materijalnom dobru, potresi se nalaze pri samom vrhu. Seizmiku nekog područja određuju parametri i to: - hipocentar ili žarište, geometrijska točka, odnosno područje u unutrašnjosti zemlje u kojem dolazi do poremećaja te se prostiru valovi potresa, a određuju ga geografske koordinate i podaci o dubini, - epicentar je projekcija hipocentra na površinu zemlje što se još može objasniti kao točka na površini zemlje koja je najbliža hipocentru, - intenzitet potresa je učinak potresa na površini zemlje za zahvaćenom i promatranom prostoru, - magnituda potresa pokazuje kakve je jačine potres u žarištu (hipocentru).

Članak 3.

Općina Štrigova, kao i cijelo Gornje Međimurje se nalazi u području jakosti potresa VII MCS ljestvice. Taj podatak vrlo je važan za projektiranje građevina u smislu nosivih konstrukcija, ali također i za planiranje i eventualno širenje građevinskih područja kao ograničavajući faktor. Potres se najčešće očituje kao podrhtavanje tla zbog naglog oslobođenja energije u Zemljinoj kori. Kod procjene rizika u pravilu se razrađuju potresi povezani s teorijom tektonskih ploča i njihovog gibanja s obzirom na to da važnost utjecaja koji imaju na ljudsku okolinu te graditeljsku baštinu. Potresi pripadaju skupini prirodnih rizika koji se ne mogu predvidjeti, a postoji vjerojatnost da se dogode u bilo kojem trenutku. Kako potrese nije moguće spriječiti, od iznimne je važnosti provođenje mjera za ublažavanje posljedica te spremnost i edukacija društvene zajednice. Kartogram 19. Karta potresnih područja za Međimursku županiju Izvor: PMF Zagreb – geofizički odsjek, 2012. godina Posljedice potresa mogu obuhvatiti sva područja društvene i gospodarske djelatnosti stanovništva te značajno utjecati na lokalno upravljanje, stanovništvo, materijalna i kulturna dobra te okoliš. Treba imati na umu da u slučaju potresa ne dolazi do jednake zahvaćenosti cijelog područja Općine. Najveće štete bit će vidljive na dijelovima gušće naseljenosti područja Općine. Klizišta Stranica 5756 - Broj 31 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 18. prosinca 2024. Kartogram 20. Karta detektiranih klizišta na prostoru Općine Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije Na području Općine nalazi se veliki broj manjih klizišta.

Članak 3.

Obilaskom terena uočene su promjene u terenu (na dionicama prometnica ali i na poljoprivrednim površinama) za koje se pretpostavlja da su novonastala klizišta ili promjene u strukturi tla koje bi mogle prethoditi klizanju terena. Zahvati u prostoru na mjestima utvrđenih potencijalnih klizišta, kao ni izvođenje agrotehničkih mjera i zemljanih radova prostorima strmijih nagiba ne smiju se izvoditi zbog zaštite ljudi i dobara. Edukacija i informiranje stanovništva o opasnostima izazivanja klizišta jedna je od mogućih mjera za sprečavanje novih klizišta. Očuvanje postojeće vegetacije (šuma, šumaraka, voćnjaka) ima višestruke pozitivne učinke u kulturnom krajobrazu – od sprečavanja opasnosti od nastajanja novih klizanja tla, očuvanja postojeće biološke raznolikosti te reguliranja voda tekućica do očuvanja krajobrazne slike visoke vrijednosti ovih prostora. III. ANALIZA PROVEDBE PROSTORNIH PLANOVA I DRUGIH DOKUMENATA 1. Izrada prostornih planova Poslove i zadatke nositelja izrade planova obavlja nadležno upravno tijelo osnovano u Općini Štrigova, a to je Jedinstveni upravni odjel koji obavlja poslove objedinjene za više sektora zajedno. PROSTORNI PLANOVI LOKALNE RAZINE Prostorni plan uređenja Općine Štrigova (PPUO) U vrijeme izrade ovog Izvješća na snazi su III. izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Štrigova (“Službeni glasnik Međimurske županije” 14/05., 9/16., 13/17. i 22/21.). Programska polazišta razvoja naselja kojima se teži ravnomjernom razvoju svih naselja, s težištem na jačanju uloge Štrigove – općinskog središta navedena u izvornom planu nisu mijenjana kroz izmjene i dopune.

Članak 3.

I. izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Štrigova donesene su krajem 2016. godine te su u njima postavljeni uvjeti za dugoročni razvoj Općine Štrigova koja u novije vrijeme sve više prelazi granice lokalnog značaja te doprinosi sve značajnijoj ulozi Štrigove kao razvojnog središta sjeverozapadnog dijela Županije. U kratkom vremenskom razdoblju nakon donošenja I. izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Štrigova, promjenom okolnosti i vizija prostora, onemogućena je realizacija pojedinih objekata turističke namjene. II. izmjenama i dopunama Prostornog plana Općine Štrigova 2017. godine omogućeni su uvjeti provedbe sa nužnim ograničavajućim faktorom očuvanja prostornih karakterističnosti za brežuljkastog krajeva i raštrkane strukture naselja. Pristupilo se III. izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Općine Štrigova sukladno pristiglim zahtjevima pravnih i fizičkih osoba u svrhu proširenja građevinskih područja i usklađenja s II. izmjenama i dopunama Prostornim planom Međimurske županije. Prilikom izrade Plana analizirali su se zahtjevi te su prihvaćeni samo prostorno i razvojno opravdani. Urbanistički plan uređenja (UPU) Na prostoru Općine na snazi su dva urbanistička plana uređenja – UPU područja istočno od Štrigovčaka u Štrigovi (“Službeni glasnik Međimurske županije” broj 12/20.) i UPU Toplice Sveti Martin (“Službeni glasnik Međimurske županije” broj 4/03., 11/08., 8/14., 4/18., 20/19., 22/19. i 32/23.). UPU područja istočno od Štrigovčaka u Štrigovi je u vrijeme izrade neizgrađeno i neuređeno područje od cca 2,77 ha. Cilj plana je bio utvrditi principe uređenja prostora uređenja i gradnje. Zbog povoljnih vlasničkih odnosa, Općina je na svojim građevinskim česticama imala namjeru osigurati poticajne uvjete za stambenu izgradnju mladim obiteljima sa svog područja.

Članak 3.

UPU Toplice Sveti Martin je plan koji svojim obuhvatom obuhvaća dvije općine – Općinu Sveti Martin na Muri i Općinu Štrigova. Prostor unutar obuhvata je ocjenjen kao visoko vrijedan i cjelovit te je tako i sagledan. UPU Toplice Sveti Martin je mijenjan 5 puta – 2008., 2014., 2018., 2019.i 2023. godine. Česte izmjene i dopune ukazuju na ubrzan razvoj tog prostora u smislu turističke destinacije i smještajnih kapaciteta. Rezerve za javnu i društvenu namjenu i sportsko – rekreacijsku namjenu ostaju još uvijek nerealizirane. Tabela 30. Popis urbanističkih planova uređenja na području Općine Štrigova NAZIV PLANA IZVORNIK I.ID II.ID III.ID IV.ID 1. UPU Toplice Sveti Martin 2003. 2. UPU područja istočno od Štrigovčaka u Štrigovi 2020. 2008. 2014. 2018. 2019. - - - - Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije 18. prosinca 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 31 - Stranica 5757 2. Provedba prostornih planova U skladu sa Zakonom o prostornom uređenju prostorni planovi se provode izdavanjem akata za svaki zahvat u prostoru. Akti za provedbu prostornih planova su: lokacijska dozvola, dozvola za promjenu namjene i uporabu građevine, rješenje o utvrđivanju građevne čestice, potvrda parcelacijskog elaborata, građevinska dozvola i uporabna dozvola. Provođenje prostornih planova izvršavaju upravna tijela osnovana u Međimurskoj županiji (s ispostavom županijskih upravnih službi u Prelogu i Murskom Središću) i Gradu Čakovcu. Za područje Gornjeg Međimurja zadužen je Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša u Čakovcu.

Članak 3.

Modul eDozvola je, uz eKatalog, prvi modul ISPU-a koji je krenuo s radom 2014. godine. Do početka 2020. godine, u rad PREDMET 2015. 2016. 2017. Lokacijske dozvole 2 1 2 Uporabna dozvola za građevine 8 46 34 izgrađene do 15.02.1968. godine Građevinske dozvole 12 18 22 Uporabne dozvole 1 2 3 Uporabna dozvola za građevine na temelju akta izdanog do 1.10.2007 13 8 16 godine Potvrda parcelacijskog elaborata 13 1 8 Rješenje o izvedenom stanju - - - Rješenje o utvrđivanju građevinske 9 4 9 čestice Potvrde glavnog projekta - - - Rješenje o uvjetima građenja - - - Rješenja za građenje 1 - - Uvjerenja za uporabu građevine - - - Uvjerenje o vremenu građenja - - - građevine UKUPNO 59 80 94 eDozvole uključena su sva upravna tijela koja izdaju akte za gradnju u Republici Hrvatskoj. Tijekom 2016. i 2018. godine eDozvola je nadograđena radi poboljšanja rada, učinkovitijeg povezivanja dijelova sustava u cjelinu te povezivanje sustava drugih javnopravnih tijela kao potpuno funkcionalnih dijelova eDozvole. Kao dopuna eDozvoli, uspostavio se eArhiv dozvola, (pod)modul za unos akata za gradnju, izdanih prije uspostave eDozvole i metapodaka o njima, a koji će tako biti dostupni nadležnim tijelima za daljnja postupanja. Tabela 31. Izdani akti iz nadležnosti Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša 2013. – 2023. godine IZDANI AKTI 2018. 2019. 2020. 2021. 2022. 2023. 1 - 3 1 4 1 28 21 9 23 24 37 21 22 21 34 36 52 3 7 5 11 14 21 24 16 15 14 13 15 5 10 8 9 5 6 - - - - - - 7 9 6 12 - 2 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - 89 85 67 104 96 134 Izvor: Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije Grafikon 5. Izdani akti iz nadležnosti Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša 2013. – 2023.

Članak 3.

godine Izvor: Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije 3. Provedba drugih dokumenata koji utječu na prostor Županijska razina: • Strategija ruralnog razvoja Međimurske županije (2015.) • Plan razvoja širokopojasne infrastrukture u gradovima/ općinama Gornji Mihaljevec, Mursko Središće, Nedelišće, Selnica, Strahoninec, Sveti Juraj na Bregu, Sveti Martin na Muri, Šenkovec i Štrigova (2015.) • Plan razvoja Međimurske županije do 2027. • Razvojna strategija Međimurske županije do 2021. („Službeni glasnik Međimurske županije“ 14/17.) • Masterplan razvoja turizma Međimurske županije do 2020. godine („Službeni glasnik Međimurske županije“ 14/17.) • Procjena rizika od velikih nesreća za područje Međimurske županije (2021.) Lokalna razina: • Strateški razvojni program Općine Štrigova do 2020. godine Stranica 5758 - Broj 31 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 18. prosinca 2024. • Procjena rizika od velikih nesreća za Općinu Štrigova 2021. • Program građenja komunalne infrastrukture za 2023. • Program kulture za 2023. 4. Provođenje zaključaka, smjernica, prijedloga za unaprjeđenje, preporuka, aktivnosti odnosno mjera iz prethodnog izvješća o stanju u prostoru U promatranom razdoblju donesena su tri izvješća na regionalnoj razini: • Izvješće o stanju u prostoru Međimurske županije 2004. - 2006. („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 03/06.) • Izvješće o stanju u prostoru Međimurske županije 2006. - 2013. („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 17/04.)

Članak 3.

• Izvješće o stanju u prostoru Međimurske županije 2014. - 2021. („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 7/23.) Izvješća na regionalnoj razini analiziraju stanje u prostoru za cijelu Međimursku županiju, a lokalna izvješća su fokusirana na određeni grad ili općinu. Izvješća stanja u prostoru na lokalnoj razini se ne izrađuju redovito te bi se ta obveza trebala poticati, u svrhu što boljeg uvida o stanju u prostoru kroz promatrano vrijeme i kao kvalitetna analitička priprema za izmjene i dopune planova. Za Općinu izrađena su dva izvješća: Izvješće o stanju u prostoru („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 5/96. i 3/98.) i Izvješće o stanju u prostoru („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 2/03.). Veliki naglasak je bio na nužnosti izrade općinskog plana koji će cjelovito sagledati prostor i usmjeriti razvoj cijele Općine te na Toplicama Vučkovec, tj. na potencijalu tog prostora u smislu lječilišnog turizma ne samo lokalnog, već i regionalnog interesa. Navedeno je da je potrebno izraditi Urbanistički plan uređenja za prostor Toplica Vučkovec, koji se prostorno proteže na područje dvije općine – Štrigovu i Sveti Martin na Muri. Program mjera za unapređenje stanja u prostoru, uz prethodno navedene prioritete, stavlja naglasak na nužnost izgradnje potrebne komunalne infrastrukture i korištenje javnih i zelenih područja unutar građevinskog područja. IV. PREPORUKE ZA UNAPRJEĐENJE ODRŽIVOG RAZVOJA U PROSTORU S PRIJEDLOGOM PRIORITETNIH AKTIVNOSTI 1. Potrebe, mogućnosti i ograničenja daljnjeg održivog razvoja u prostoru jedinice lokalne samouprave obzirom na okolnosti, sektorska opterećenja i izazove Pri utvrđivanju temeljnih pretpostavki za daljnji prostorni razvoj Općine, potrebno je objektivno sagledati potrebe, mogućnosti i ograničenja na temelju provedene analize.

Članak 3.

Prostorno planiranje Sukladno demografskim podacima prostorni razvoj Općine mora biti usmjeren na racionalno planiranje prostora, u smislu širenja građevinskih područja. Kao polazišna točka za prostorno planiranje su demografske prilike na promatranom području. Svjedoci smo nerazmjernog razvoja turizma i gradnje u turističke svrhe, a s druge strane sve veći broj stanovnika starije životne dobi te gubitak broja radno sposobnog stanovništva kao posljedicu migracija. Iako je Zakonom o prostornom uređenju navedeno ograničenje širenja građevinskog područja tek nakon što je postojeće građevinsko područje izgrađeno 50% i više, često su zahtjevi za širenjem izvan planiranog neizgrađenog dijela građevinskog područja. Nužno je općinskim planom planirati društvenu namjenu za najranjivije skupine stanovnika – najmlađe i najstarije tj. dječje vrtiće, škole i domove za starije i nemoćne sa visokim urbanističkim standardom. Također evidentna je tendencija nove gradnje i zauzimanja sve većeg prostora što kao posljedicu može imati gubitak krajobraznih karakteristika koje taj prostor čine jedinstvenim. Demografija Stanovništvo je jedan od najvažnijih čimbenika prostornog razvoja, prema čijem broju i strukturi se smisleno planira prostor za sadašnje i buduće potrebe. Općina Štrigova je također suočena sa negativnim demografskim trendovima, kao i ostatak Županije, ali je regija u povoljnijoj poziciji od ostatka Države. Prioriteti moraju biti usmjereni na zadržavanje mladih radno sposobnih ljudi, koji su nositelji rasta i razvoja uspješne zajednice.

Članak 3.

Iz provedenog Popisa stanovništva 2021. godine vidljiva je depopulacija i starosna struktura s velikim udjelom stanovništva izvan radno aktivne dobi što na tržištu rada čini problem zbog nedostupnosti radne snage te predstavlja ograničenje daljnjem gospodarskom razvoju. Povećanje udjela starog stanovništva je bitan faktor opterećenja sustava zdravstvene i socijalne skrbi. Gospodarstvo Brojne mjere poticanja razvoja gospodarstva provedene u prethodnom razdoblju dale su povoljne rezultate u gospodarstvu Općine, a to su mjere potpore u poljoprivredi, ruralnom razvoju, šumarstvu i turizmu. Prostornim planom planirana je zona gospodarske namjene koja tek mora doseći svoj maksimalni potencijal. Gospodarski rast treba usmjeriti u sektor novih tehnologija kako bi se osigurala raznolikija gospodarska struktura te povećala snaga cjelokupnog gospodarstva. U izvještajnom razdoblju naročito se očituje razvoj kontinentalnog turizma te je Međimurje prepoznato kao destinacija održivog turizma. Daljnji razvoj turizma potrebno je planirati u granicama održivih kapaciteta jer prirodni resursi imaju svoja ograničenja. Infrastrukturni sustavi Uspostava ravnomjerne strukture prostornih uvjeta za razvoj nije moguća, bez pokretljivosti. Javni prijevoz je u Županiji na vrlo lošoj razini, u smislu mobilnosti stanovništva, u približavanju i lakšem korištenju svih funkcija i usluga koje pružaju središnja naselja. Općina Štrigova vrlo je loše povezana sa ostalim dijelovima Županije javnim prijevozom. U cilju smanjenja automobila na prometnicama, nužno je povezati Općinu sa više autobusnih linija sa ostalim Općinama.

Članak 3.

Nužno je nastaviti s aktivnostima na poboljšanju prometne mreže, proširenju kolnika na dijelovima cesta gdje je to potrebno, a pogotovo proširenjem kolnika za potrebe izgradnje sustava biciklističkih staza. Potrebno je analizirati mogućnost odvajanja biciklističkih staza od kolnika te prednosti i nedostatke spajanja pješačkih staza sa biciklističkim, pogotovo izvan naselja. Zbrinjavanje otpadnih voda je segment komunalne infrastrukture koji je na ovom prostoru zahtjevan ali nužan korak u cilju kvalitetnog funkcioniranja Općine. Rastom 18. prosinca 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 31 - Stranica 5759 turizma te broja privremenih i stalnih korisnika, planovi za projektiranje i izvedbu kanalizacije, moraju biti prioritet. Prirodni resursi Bogatstvo prirodnih resursa – kvaliteta poljoprivrednog i šumskog zemljišta, prirodnih i krajobraznih te kulturnih vrijednosti su prednosti ali i ograničenja u planiranju prostora. Ekološka poljoprivreda, za koju su posebno pogodni prostori zaštićenih područja gdje se uz uvažavanje prirodnih vrijednosti i biološke raznolikosti može razvijati djelatnost koja uspješno utire put na ovim prostorima. Poljoprivredna se djelatnost ne smije zaustaviti na proizvodu, već se daljnjom preradom poljoprivrednim proizvodima povećava vrijednost u okviru samog poljoprivrednog gospodarstva. Zaštita prirodnih, krajobraznih vrijednosti i baštine Krajobrazna specifičnost Općine ujedno predstavlja veliko kulturno i prirodno bogatstvo čije posebnosti su od interesa i za razne oblike gospodarskog i turističkog korištenja. Trend spajanja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i turističkih kapaciteta u jednu zaokruženu priču koja nudi korisniku karakterističan ambijent, autohtonu hranu te ostale srodne sadržaje potrebno je njegovati, uz nužno uvažavanje svih osobitosti i zadanih ograničenja prostora.

Članak 3.

Kulturna baština, materijalna i nematerijalna, zajedničko je povijesno nasljeđe u svojoj raznolikosti i posebnosti, a njena zaštita jedan je od važnih čimbenika za prepoznavanje, definiranje i afirmaciju kulturnog identiteta. Izrada krajobrazne osnove za prostor Međimurske županije je prepoznata kao prioritet u županijskom izvješću te će taj dokument biti podloga prilikom izrade prostornih planova i na području Općine Štrigova. Zaštita i očuvanje okoliša Potrebno je sustavno praćenje kontrole kvalitete zraka provođenjem mjerenja i ispitivanja te kontrole buke kao uzroka onečišćenja okoliša koji škode ljudima, životinjama i biljkama. Sustavno praćenje i izrada karata buke lokalnoj razini potrebni su za lakšu provedbu mjera zaštite okoliša. Prekomjerna sjeća šuma može dovesti do stvaranja novih klizišta, odrona zemlje kao posljedice poremećene statike tla. Da bi se izbjegle velike štete prilikom ekstremnih vremenskih prilika nužno je racionalno djelovati u tom području obzirom na mogućnosti i ograničenja. 2. Ocjena potrebe izrade novih i/ili izmjene i dopune postojećih prostornih planova na razini jedinice lokalne samouprave U prostorno planskoj dokumentaciji potrebno je planirati javne i društvene sadržaje, obzirom na demografske prilike i potrebe Općine. U svrhu visoke kvalitete izgrađenog prostora u planove unijeti preporuku tj. obvezu provedbe urbanističkoarhitektonskih natječaja. 3. Preporuke mjera i aktivnosti za unaprjeđenje prostornog razvoja Unapređenje održivog razvoja Međimurske županije postići će se aktivnostima dobivenih analizom potreba, mogućnosti i ograničenja na ovim najvažnijim područjima djelovanja:

Članak 3.

POTREBE • provoditi mjere pronatalitetne politike i mjere zadržavanja mladih radno sposobnih ljudi • analiza raspoloživog prostora za razvoj/određivanje namjene ovisno o potrebama regije i lokalne zajednice, • građevinska područja naselja i izdvojena građevinska područja izvan naselja planirati s dugogodišnjom vizijom razvoja prostora, • izgradnja sustava zbrinjavanja otpadnih i oborinskih voda, • daljnje unapređenje društvene infrastrukture, istražiti potrebe za prostornim razmještajem kapaciteta za brigu o starijoj populaciji s posebnim potrebama, • posljedica prenamjene vikendica u Gornjem Međimurju u turističke smještajne kapacitete, rast smještaja turista u naseljima potrebno je istražiti s prostorno-planerskog aspekta stručnom podlogom koja će dati osnovne pokazatelje i smjernice za prostorno-planske dokumente na razini regionalne i lokalne samouprave. MOGUĆNOSTI • edukacija poljoprivrednika o načinima obrade tla s minimalnim negativnim učinkom na tlo, vodu i životinjski svijet, podržavanje načina korištenja zemljišta koji potiču biološku raznolikost na širem prirodnom području, • poticanje prenamjene poljoprivrednog tla male vrijednosti u šume, • održivo gospodarenje mineralnim sirovinama, ugljikovodicima i geotermalnim vodama (iskorištavanje i eksploatacija) do donošenja Državnog plana prostornog razvoja, • poticati uštedu energije i korištenje energije iz obnovljivih izvora energije uz propisivanje jasnih ograničenja u prostoru • unapređivanje sustava gospodarenja otpadom uz visoki stupanj oporabljivosti i smanjivanja nastajanja otpada, • prepoznavanje, definiranje i afirmacija kulturnog identiteta uz uključivanje lokalne zajednice u proces zaštite prirodne i kulturne baštine, • revizija evidentiranih kulturnih dobara i predlaganje novih, • dijelove naselja koji su zadržali tradicijsku urbanu matricu i arhitekturu zaštititi kao cjeline, • povezati krajolik i kulturnu baštinu u cilju prezentacije osigurati dovoljna sredstva za temeljitu i kvalitetnu obnovu u cilju sprečavanja daljnjeg propadanja zaštićenim objektima dati prikladnu namjenu, • poticati participaciju šire javnosti u tijeku izrade planova, ranije uključivanje i obavještavanje te raditi na informiranju stručne i šire javnosti o području urbanizma i prostornog planiranja.

Članak 3.

OGRANIČENJA • ubrzano širenje kontinentalnog turizma bez istovremenog opremanja prostora infrastrukturom (prometnom, kulturnom, sportsko-rekreacijskom), • radi ublažavanja i prevencije rizika od klizanja tla potrebno je sustavno istražiti klizišta na području Općine Štrigova. V. IZVORI PODATAKA 1. Općina Štrigova Stranica 5760 - Broj 31 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 18. prosinca 2024. 2. Prostorni plan uređenja Općine Štrigova 3. Strateški razvojni program Općine Štrigova do 2020. godine 4. Procjena rizika od velikih nesreća za Općinu Štrigova 2021. 5. Plan gospodarenja otpadom za razdoblje od 2017. do 2022. Općina Štrigova 6. Državni zavod za statistiku 7. Javna ustanova Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije 8. Ministarstvo poljoprivrede, Ulica grada Vukovara 78, 10000 Zagreb 9. Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, Radnička cesta 80/7, 10000 Zagreb 10. Ministarstvo kulture i medija, Konzervatorski odjel Varaždin Gundulićeva 2 42 000 Varaždin 11. Hrvatske šume, Uprava šuma Koprivnica, Odsjek Čakovec, A. Starčevića 57, 40000 Čakovec 12. Međimurska županija, Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša, R. Boškovića 2, 40000 Čakovec 13. INA industrija nafte d.d. NAFTAPLIN, Sektor za istraživanje, Avenija Većeslava Holjevca 10, 10020 Zagreb 14. PLINACRO, d.o.o., Sektor transporta plina, Savska cesta 88a, 10000 Zagreb 15. Hrvatske vode VGI “Međimurje”, I. Mažuranića 2, 40000 Čakovec 16. Hrvatske vode, VGO za Muru i gornju Dravu, Varaždin, Međimurska 26b, 42000 Varaždin 17. HOPS d.o.o. Kupska ulica 4, 10000 Zagreb 18. HEP Operator distribucijskog sustava d.o.o., DP Elektra Čakovec, Žrtava fašizma 2, 40000 Čakovec 19. HAKOM, Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti, Ulica Roberta Frangeša Mihanovića 9, 10110 Zagreb 20. Javna ustanova “Međimurska priroda”, Trg međimurske prirode 1, Križovec, 40315 Mursko Središće 21. Županijska uprava za ceste Međimurske županije, Mihovljanska 70, 40000 Čakovec 22. Međimurske vode d.o.o., Matice hrvatske 10, 40000 Čakovec 23. Međimurje plin, Obrtnička 4, 40000 Čakovec 24. MUP Policijska uprava Međimurska, Jakova Gotovca 7, 40000 Čakovec 25. MUP Ravnateljstvo civilne zaštite, Područni ured civilne zaštite VARAŽDIN, Služba civilne zaštite Čakovec 26. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, Radnička cesta 80, 10000 Zagreb 27. Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Ulica Ivana Dežmana 10, 10000 Zagreb 28. Agencija za ugljikovodike, Miramarska 24, 10000 Zagreb VI. POPIS PRILOGA POPIS SLIKA Slika 1. Štrigovski brežuljci str. 2 Slika 2. Vidikovac na Mađerkinom bregu str. 18 Slika 3. Biciklističke ture str. 18 Slika 4. Kamp u Štrigovi str. 20 Slika 5. Dom kulture Štrigova str. 26 Slika 6. Bibliobus str. 27 Slika 7. Nogometno igralište str. 28 Slika 8. Unutrašnjost sportske dvorane str. 28 Primjer slobodnostojećih sunčanih Slika 9. panela na stupovima u naselju Str. 30 Stanetinec Primjer integriranih sunčanih Slika 10. elektrana – na krovu postojeće str. 30 građevine Slika 11. Zaštićeni prostori str. 36 POPIS KARTOGRAMA Kartogram 1. Položaj Općine Štrigova str. 3 Infrastrukturni sustavi – Kartogram 2. telekomunikacije, plinoopskrba str. 10 i elektroopskrba Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora područja Kartogram 3. str. 11 posebnih uvjeta korištenja (reducirani prikaz)

Ostali akti u ovom izdanju (154)