Arhiva › 2024. › SGMŽ 23

SGMŽOpćina Donji Kraljevec · 27. rujna 2024. · KLASA 240-01/23-01/01 · URBROJ 2109-06-01-24-04

Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o donošenju Procjene rizika od velikih nesreća za područje Općine Donji Kraljevec- Revizija II.-2/2023

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 3306

Članak 2.

No za detaljnije procjene potrebno je voditi računa da opterećenje ovisi i o prethodnim danima, danu u tjednu, iluminaciji, itd. Tako će na potrošnju npr. utjecati da li su dva prethodna dana bila izrazito vruća ili hladna. Predviđanje energetskih troškova tijekom visokih temperatura Najjednostavniji način za određivanje promjena krivulje vršne potrošnje je projiciranje budućih tereta. Na osnovu podataka skupljenih tijekom 5 – 10 godina, određuju se odgovarajuće matematičke funkcije vršnog opterećenja i ukoliko postoje, određuju se i trendovi promijene parametara modela. Dobiveni parametri se ekstrapoliraju za određeno vremensko razdoblje, te se ponovno proračunavaju krivulje opterećenja. Jedan od pristupa za prognoziranje vršne potrošnje je analiza vremenskih nizova (time series analysis). Analiziraju se promjene u vršnoj potrošnji jednostavnom aritmetičkom rastavom vremenskog niza ili se radi statistički model. Vremenski niz obično sadrži tri komponente: trend, sezonsku komponentu i slučajnu komponentu. Prvo se određuje i uklanja sezonska komponenta uzimajući u obzir omjer mjesečnih vrijednosti u odnosu na pomični prosjek npr. zadnja 24 mjeseca. Slika 4: Sezonska komponenta i pomični prosjek vršnih opterećenja zadnja 24 mjeseca (od 2008.- 2014.godine) na primjeru DP Elektra Zagreb 27. rujna 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 23 - Stranica 3307 Nakon što je trend određen može se ekstrapolirati na buduće periode. Nakon toga je vrijednost trenda potrebno prilagoditi sezonskim utjecajima kako bi se dobile stvarne vrijednosti.

Članak 2.

Uglavnom se ovdje pokazalo kako iznad 30°C dolazi do značajnijeg porasta opterećenja. Prema autorima studije za područje Elektre Zagreb, iznad te temperature opterećenje raste s koeficijentom 11,3 MW/°C (promatrano za radne dane). Ovi podaci su korisni kao pokazatelji dodatnog energetskog opterećenja prilikom primjene rashlađivanja organizma kod pogođenog stanovništva tijekom obolijevanja od toplinskog udara kad dolazi do zakazivanja termoregulacije, prestanka znojenja a unutarnja temperatura tijela se prilično poveća te se aktiviraju upalni kaskadni procesi i dolazi do vitalne ugroženosti ljudi s mogućim organskim zatajenjem. Tada je izuzetno važno brzo i dovoljno dugo osigurati rashlađivanje tijela svih građana. okidač koji je uzrokovao veliku nesreću Toplinski val je prirodna pojava uzrokovana klimatskim promjenama, nastaje naglo bez prethodnih najava, neočekivano za Općinu Donji Kraljevec koja ima umjerenu kontinentalnu klimu. Toplina može biti okidač za uzrok mnogih zdravstvenih stanja i izazvati umor, srčani udar ili konfuziju, inzult te pogoršati postojeće stanje kod kroničnih bolesnika. Ekonomska analiza zdravstvenih učinaka i prilagodbe na klimatske promjene ukazuje na direktne i indirektne posljedice na zdravlje od pojave ekstremnih temperatura uslijed klimatskih promjena to su: povećana smrtnost i broj ozljeda, povećan rizik od zaraznih bolesti, prehrana i razvoj djece, negativan utjecaj na mentalno zdravlje i kardio- respiratorne bolesti. U području Općine Donji Kraljevec do sada nije bila evidentirana pojava toplinskog vala s obilježjima velike nesreće, iako je pojavnosti valova bilo i registrirane su posljedice, posebno na ugroženim kategorijama građana- povećan pobol i smrtnost, povećana potrošnja električne energije zbog uporabe rashladnih sustava, smanjeni radni učinci značajnog dijela stanovništva, te druge posljedice koje na razini ove lokalne jedinice samouprave nisu statistički obrađene a i za područje Međimurske županije postoje samo neki indikatori posljedica.

Članak 2.

Okidač je iznenadna pojava toplinskog vala u području Općine, s kraćim ili dužim periodom trajanja, uz neposredno upozorenje nadležnih meteoroloških, zdravstvenih i drugih državnih i lokalnih institucija. 5.5. opis događaja U nastavku scenarija i analize dajemo dvije inačice dešavanja ekstremnih temperatura – toplinskih valova u području Općine Donji Kraljevec i to: 1. Najvjerojatniji neželjeni događaj (NND), koji je uobičajena pojava toplinskih valova u području Općine, kraćeg trajanja i manjeg intenziteta te manjih posljedica, 2. događaj s najgorim mogućim posljedicama (DNP), kakav procjenjujemo da bi se u području Općine Donji Kraljevec mogao desiti, i s obilježjima velikih nesreća. Najvjerojatniji neželjeni događaj Toplinski val i uzrokovan klimatskim promjenama nastaje naglo bez prethodnih najava, neočekivano iznenadno za područje regije i Općine Donji Kraljevec - s uobičajenom umjerenom kontinentalnom klimom. Ovaj klimatski događaj području nastaje najvjerojatnije trinaest puta godišnje kod stupnja rizika - umjerena opasnost (s maksimalnom temperaturom zraka iznad 30,0°C) ili s minimalnom temperaturom zraka 17,0,°C u trajanju od najmanje dva dana. Tada nastupa utjecaj na zdravlje najugroženijih – ranjivih skupina izloženog stanovništva, a to su mala djeca i starije dobne skupine, kronični bolesnici koji uzimaju neke lijekove (npr. diuretici), imunosuprimirani, osobe s invaliditetom koje su nepokretne, gojazni koji imaju otežano hlađenje znojenjem i isparavanjem. Potencijalno ugrožene skupine u području Općine Donji Kraljevec prikazane su u tablici.1. scenarija a učincima toplinskog vala (s vidljivim posljedicama) može biti obuhvaćeno je do 60% stanovništva Općine.

Članak 2.

UTJECAJ NA ZDRAVLJE Termoregulacijski mehanizam zdravih odraslih osoba se je donekle u stanju prilagoditi uvjetima okoline, ali mogućnost prilagođavanja je daleko niža za rizične skupine (starije osobe, djecu, ili osobe kompromitiranog zdravlja). Kad se vanjska temperatura zraka približi tjelesnoj uglavnom se tijelo hladi isparavanjem. Izlaganje toplotnom okolišu pogađa mnoge fiziološke funkcije ljudskog organizma i može dovesti do dehidracije, pojave grčeva i edema do sinkope, toplinske iscrpljenosti i toplinskog udara. Tijelo se hladi otpuštanjem topline preko kože (znojenjem), isijavanjem, isparavanjem. Kad se vanjska temperatura zraka približi tjelesnoj uglavnom se tijelo hladi isparavanjem. Dugotrajno izlaganje toplini potiče fiziološke promjene kojima se tijelo prilagođava toplini – aklimatizira. To utječe i na protok krvi koji se kod toplinskog stresa povećava na 8 L/min za što treba pojačani rad srca – dolazi do tahikardije. Znojenje se povećava na >2L/h zbog čega tijelo brzo dehidrira te se elektroliti poremete Na, K, serumski kreatinin. Mala djeca od 0 do 6 godina starosti jako su osjetljiva na dehidraciju i stariji iznad 60 godina života kod kojih je smanjena kompenzatorna kardio vaskularna sposobnost organizma. Među starijim osobama, razdoblja ekstremne vrućine su povezana s povećanim rizikom od hospitalizacije za nadoknade tekućine i poremećaje elektrolita, zatajenja bubrega, infekcije urinarnog trakta, sepsu i toplinski udar. Ekstremna toplina stavlja starije osobe na 18% veći rizik od hospitalizacije za nadoknadu tekućine i poremećaje elektrolita; 14% veći rizik za zatajenje bubrega; 10% veći rizik za infekcije mokraćnog sustava; i 6% veći rizik od sepse. Tek nedavna istraživanja razmatraju sepsu kao mogući negativan zdravstveni ishod ekstremne vrućine. Starije osobe imaju 2½ puta veću vjerojatnost da će biti hospitalizirani od toplinskog udara tijekom razdoblja toplinskog vala nego tijekom dana bez toplinskog vala. Za trošenje prekomjernog stvaranja topline, pretile osobe moraju više protok krvi usmjeriti kroz potkožne žile te stoga imaju veće kardiovaskularno naprezanje i s višim frekvencijama kada su izložene toplinskom stresu. Iz tih razloga, pretili ljudi su osjetljiviji na umjereni toplinski stres, ozljede i toplinski udar.

Članak 2.

Starost i bolest su u korelaciji što je dob viša povećan je broj bolesti, invalidnosti, uzimanja lijekova i smanjena je kondicija. Tjelesna kondicija se smanjuje s povećanjem dobi jer prosječna razina fizičke aktivnosti opada. Kardiovaskularni sustav se više napreže i ostavlja manje kardiovaskularnih rezervi, te obavljanje bilo kakve aktivnosti postaje stresno. Kardiovaskularne rezerve su posebno relevantne za termoregulacijski kapacitet odnosno sposobnost da toplina za odvođenje prijeđe iz unutrašnjosti tijela do krvotoka kože. Na razini populacije sa starenjem se smanjuje mišićna snaga, radna sposobnosti, sposobnost transporta topline iz stanica unutar tijela na kožu da se postigne hidratacija, vaskularna reaktivnost i kardiovaskularna stabilnost. Ovi učinci stavljaju starije osobe Stranica 3308 - Broj 23 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 27. rujna 2024. u viši rizik tijekom ekstremnih toplotnih uvjeta koji dovode do višeg pobola i smrtnosti. Osobe s invaliditetom posebno one nepokretne, ne mogu si same pomoći i nadomjestiti tekućinu (češće piti) a njih u području Općine Donji Kraljevec ima 550 odnosno 12% građana. Toplinska bolest je karakterizirana dehidracijom, ubrzanim radom srca (tahikardija), ubrzanim i plitkim disanjem (tahipnejom) i ortostatskom hipotenzijom. Toplinska iscrpljenost – klinički sindrom slabosti, malaksalosti mučnine, sinkope i drugih nespecifičnih simptoma izazvanih izlaganjem toplini, a termoregulacija nije oštećena. Posljedica je neravnoteže vode i elektrolita izazvana izlaganjem toplini.

Članak 2.

Terapija obuhvaća smještaj bolesnika u hladno okruženje, u ležeći ispruženi položaj s intravenoznom nadoknadom tekućine, u pravilu se daje 0,9%- tna fiziološka otopina, peroralnom rehidracijom se ne mogu u dovoljnoj mjeri nadoknaditi elektroliti. Najčešće je dovoljno 1- 2L brzinom od 500 ml/h. Nadoknada tekućine: dvije 0,9% otopine fiziološke otopine/ osobi što iznosi 10 kn x 2= 20kn/osobi. Hitna medicinska služba u velikim gradovima prosječno ima 150- 250 intervencija dnevno, a u pojavi toplinskog vala povećanje intervencija je dnevno 20%. Procjenjuje se da je čak 4.000 prijema osoba više koje su zatražile hitnu medicinsku pomoć u doba trajanja toplinskog vala što iznosi više od 3 milijuna kuna financijskog troška. U najvjerojatnijem kraćem toplinskom valu u trajanju od 2 dana uzastopce posebne potrebe za timovima ne bi bilo. Prosječno vrijeme dolaska na intervenciju je vrijeme čekanja od poziva za pomoć 194 do stizanja ekipe (u EU je prosječno vrijeme dolaska vozila hitne medicinske pomoći do unesrećenog do 10 min, a i vrijeme intervencije u području Općine nije veće. Dan hospitalizacije prema DTS šifra dijagnoze T62A vrućica nepoznatog uzroka s KK iznosi 5.700,00 kn a s umanjenim koeficijentom 0,3800 iznosi 2.850,00 kn. Obzirom na opisane utjecaje na zdravlje i posljedice na određene navedene ranjive skupine u populaciji koje su osjetljivije na ekstremne temperature, pokušalo se uvidom i analizom u sezonske prijave hitnih službi te podacima istog sezonskog razdoblja statističko bolničkih prijava smrti i hospitalizacija, procijeniti opseg zahvaćenosti i ekonomskih posljedica od nastupa toplinskog vala na život stanovnika, gospodarstvo, infrastrukturu i društvenu stabilnost.

Članak 2.

Život i zdravlje ljudi U slučaju toplinskog vala predviđa se veće obolijevanje stanovništva Općine nego inače, posebice skupina s postojećom kroničnom bolešću. Obzirom na nepostojanje prethodne metodologije ekonomske analize i procjene šteta za klimatsku nepogodu toplinskog vala uzete su dosadašnja stručna iskustva i prosudbe djelatnika zavoda za hitnu medicinu i transfuzijsku medicinu. Očekuje se 20% više hitnih intervencija, viša stopa bolovanja radno aktivnog stanovništva, kao i više komplikacija i smrtnih ishoda kod ranjivih skupina stanovništva i radnika na otvorenom. Pojava događaja toplinskog vala umjerenog rizika od 1 – 2 dana očekuje se jednom u 9 dana u ljetnoj sezoni (120 dana) s porastom smrtnosti stanovništva za 5%. Tablica 4: Posljedice na život i zdravlje ljudi Život i zdravlje ljudi Kategorija Posljedice % odABRANo 1 Neznatne <0,001 0,001- 2 Malene X 0,004 0.0047- 3 Umjerene 0,011 0,012- 4 Značajne 0,035 5 Katastrofalne 0,036> Gospodarstvo U ovom vjerojatnom scenariju troškovi liječenja hitnih medicinskih usluga i hospitaliziranih oboljelih, kojih se procjenjuje da bi bilo nekoliko stotina tisuća kuna, što ne uključuje troškove povećane potrošnje energenata struje i vode za simptomatsko liječenje i rashlađivanje cjelokupno zahvaćenog broja osoba zatečenog u Općini Donji Kraljevec, odnosno između 0,5 i 1% proračuna Općine. Tablica 5: Posljedica na gospodarstvo Gospodarstvo Kategorija % proračuna odABRANo 1 0,5- 1 X 2 1- 5 3 5- 15 4 15- 25 5 >25 društvena stabilnost i politika Postojeća organizacija hitne medicinske službe Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Međimurske županije je primjerena te bi se održala potrebna razina aktivnosti neophodnih da se zadovolje elementarne potrebe stanovništva Općine u uvjetima umjerenog toplinskog vala. Ne očekuju se znatnija oštećenja kritične infrastrukture, štete/gubici na građevinama od javnog društvenog značaja, kao niti prekid dulji od 10 dana u radu kritičnih infrastruktura.

Članak 2.

Tablica 6: Društvena stabilnost – Kritična infrastruktura (KI) društvena stabilnost i politika oštećena kritična infrastruktura % Kategorija Posljedice odABRANo proračuna 1 0,5- 1 Neznatne X 2 1- 5 Malene 3 5- 15 Umjerene 4 15- 25 Značajne 5 >25 Katastrofalne Ne očekuje se znatnija šteta ili gubitci do kojih bi moglo doći na građevinama od javnog društvenog značaja. 27. rujna 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 23 - Stranica 3309 Tablica 7: Društvena stabilnost – Štete/gubici na građevinama od javnog društvenog značaja društvena stabilnost i politika štete/gubici na građevinama od javnog društvenog značaja % Kategorija Posljedice odABRANo proračuna 1 0,5- 1 Neznatne X 2 1- 5 Malene 3 5- 15 Umjerene 4 15- 25 Značajne 5 >25 Katastrofalne Iako se može očekivati odsustvo zaposlenika u pojedinim društvenim djelatnostima zbog bolovanja, ne treba očekivati značajne poteškoće u radu kritičnih službi na rok dulji od 10 dana. Tome bi doprinijele preventivne mjere prema Protokolu o zaštiti od vrućina u periodu 15. svibnja – 15. rujna u skupinama zdravstvenih zaposlenika i posljedice se procjenjuju kao malene. Kategorija Društvene stabilnosti i politike dobit će se srednjom vrijednosti kategorija Kritične infrastrukture (KI) i Ustanova/građevina javnog i društvenog značaja. Tablica 8: Društvena stabilnost i politika društvena stabilnost i politika štete/gubici Kritična na građ. od Kategorija Ukupno infrastruktura javnog društ. značaja 1 X X X 2 3 4 5 Vjerojatnost/frekvencija događaja Tablica 9: Vjerojatnost/frekvencija Vjerojatnost/frekvencija o Kategorija ABRAN KvalitativnoVjerojatnost Frekvencija od Iznimno 1 događaj u 100 1 <1% mala godina i rjeđe 1 događaj u 20 2 Mala 1- 5% do 100 godina 1 događaj u 2- 20 3 Umjerena 5- 50% godina 1 događaj u 1- 2 4 Velika 51- 98% X godine Iznimno 1 događaj 5 >98% velika godišnje ili češće događaj s najgorim mogućim posljedicama Nagli nastup toplotnog vala tijekom ljetnih vrućina kod stupnja rizika - vrlo velike opasnosti s maksimalnom dnevnom temperaturom zraka iznad 37,1°C ili s minimalnom temperaturom zraka 22,9°C u trajanju od četiri i više uzastopnih dana. Nakon izlaganja ovim ekstremnim temperaturama ljudski organizam ulazi u stanje šoka tzv. TOPLINSKOG UDARA To je stanje hipertermije (povišene tjelesne temperature)

Članak 2.

praćena sistemskim upalnim odgovorom tijela koji uzrokuje višestruko zatajenje organa i često smrt. Simptomi su temperatura >40°C i promijenjeno psihičko stanje. Do toplinskog udara dolazi kad termoregulacijski mehanizmi ne funkcioniraju a unutarnja temperatura se prilično poveća, aktiviraju se upalni citokini te dolazi do višestrukog zatajenja organa. Zatajuje CNS, skeletni mišići (rabdomioliza), mioglobinurija, akutno zatajenje bubrega i diseminirana intravaskularna koagulacija. Oko 20% preživjelih ima ostatno oštećenje mozga. Liječenje: Važno je klinički prepoznati što prije i odmah započeti učinkovitim hlađenjem izvana – neprekidno prskanje/ vlaženje vodom, oblaganje ledenim ručnicima (ali oprezno) a istovremeno hlađenje ventilatorom i masažom kože kako bi se potaknuo protok krvi; intravenoznom nadoknadom tekućine 0,9%- tnom fiziološkom otopinom i potporom koja je potrebna kod zatajenja organa. Rabdomioliza se sprječava davanjem intravenozno benzodijazepina. Hlađenje može izazvati konvulzije i povraćanje pa je potrebno zaštititi dišne putove od povraćenog želučanog sadržaja. Kod diseminirane koagualcije se primjenjuju trombociti i svježa smrznuta plazma. Bolesnik se hospitalizira u jedinicu intenzivne njege. U ovom scenariju mnoge osobe mogu zadobiti opekline. Po Parklandovoj formuli osoba s opeklinama treba nadoknadu volumena = 4ml x% opeklina x tj. težina. Npr. osoba s 30% opeklina i prosječne teine 70kg treba nadoknadu od 8,4 litre. Kod masovne ugroženosti se uključe lokalni resursi – fontane, vodoskoci na javnim površinama klimatizirani javni prostori kao knjižnice, trgovački centri i slično. Da bi se smanjila tjelesna temperatura potrebno je osobu rashladiti npr. ventilatorom. Jedan ventilator od 100W koji treba raditi 24 sata u doba toplinskog vala troši 2,4 kWh a prema Hrvatskoj elektroprivredi d.d. (HEP d.d.)

Članak 2.

cijena 1 kWh s PDV= 0,561kn i to pomnožimo s 2,4 kWh = 1,344 kn / 24 sata. Prema podacima HZJZ- a te praćenja oboljelih i umrlih prema „Protokolu o postupanju i preporuke za zaštitu od vrućine“ za period od 15. svibnja – 15. rujna ljetnih mjeseci zabilježen je trend porasta intervencija Hitne medicinske službe za Županiju i Općinu. Analizirajući smrtnost pokazalo se da je u 2012. godini, tijekom tjedna (krajem srpnja i početkom kolovoza) u kojem je toplinski val zahvatio područje, višak smrtnih ishoda bio 5% u odnosu na tjedne bez toplinskog ekstrema. Taj se podatak podudara s procjenom iz DHMZ- a za koju se označava umjerena opasnost tj. kad je smrtnost 5% viša od prosječne. Epidemiološke analize prijema iz hitnih medicinskih službi 2012. g. pokazale su da je tijekom tjedna toplinskog vala porastao prijem naspram prijema tijekom tjedana bez toplinskog ekstrema. Razlika u prijemu oboljelih u redovnim uvjetima prema prijemu više osoba koje su zatražile hitnu medicinsku pomoć u doba trajanja toplinskog vala iznosi Stranica 3310 - Broj 23 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 27. rujna 2024. više desetina tisuća kuna financijskoga troška. Dulji i ekstremniji toplinski valovi donose veće rizike. Budući da su ostali rizici povišeni jedan do pet dana nakon toplinskog vala, prevenciju i liječenje je važno provoditi ne samo za vrijeme toplinskog vala, nego i nakon toga. S obzirom na procjene da je pogođeno 5% oboljelih koji zatraže zdravstvenu pomoć u tijeku toplinskog udara u terminalnoj fazi kroničnih bolesti s najtežom kliničkom slikom što znači da značajan broj bolesnika svaki treba terapiju od 10 doza trombocita, 3 doze svježe plazme i 6 doza 0,9% fiziološke infuzijske otopine.

Članak 2.

10 doza tromb= 2.537,50 kn + 3 doze plazme=553,80 kn + 6 doza 0,9% fiziol.=60,00 kn za osobu iznosi 3.137,50 kn + 1 amp.i.m.benzodijazepina=20,00 kn, a to je ukupno 3.171,30 kn (trogodišnji prosjek) najteže 5% ugroženih osoba predstavlja značajan financijski trošak. U slučaju pojave dužeg najviše rizičnog toplinskog vala u Općini i Županiji u trajanju od 4 i više uzastopnih dana bi bila potreba za nekoliko dodatnih timova HMP. Svaki tim čini dodatni trošak od 50.000,00 kn. Pojava događaja toplinskog vala ekstremnog rizika u trajanju od 4 i više dana očekuje se jednom u 22 dana u ljetnoj sezoni (120 dana) s porastom smrtnosti stanovništva za 10%. Posljedice Zavod za hitnu medicinu Međimurske županije djeluje od travnja 2012.godine (ranije funkcionirao kao dio Doma zdravlja Čakovec), te pokriva područje od 730km2 površine sa 118.426 stanovnika. Današnja mreža (ustroj) djeluje iz sjedišta u Čakovcu te iz Ispostave u gradu Prelogu čime se djeluje u obliku koncentričnih krugova promjera 25 km. Danas Zavod ima 10 timova T1 u Čakovcu i 5 timova T1 u Ispostavi Prelog (odakle se pokriva i područje Općine Donji Kraljevec). Time se lakše postiže zbrinjavanje pacijenata unutar „zlatnog sata“ (za do 10 min u gradu i 20 min u ruralnom području) čime se povećava preživljavanje za 30 do 50%, prema doktrini suvremene svjetske medicine. Došlo bi do pojačanog opterećenja na zdravstvene i socijalne službe i bilo bi potrebno osigurati organizacijske prilagodbe kao uključivanje timova HMP u odnosu na konkretnu situaciju. U tom smislu trebalo bi izraditi planove korištenja kapaciteta potrebnih za povećan priljev ugroženih osoba, kako bi se osigurao nesmetan rad zdravstvenih službi.

Članak 2.

Potrebno bi bilo uključiti lokalnu zajednicu da dopusti korištenje klimatiziranih javnih ustanova kao što su trgovački centri, muzeji i slično da volonteri Crvenog križa i civilne zaštite presele pojedince iz najosjetljivijih skupina stanovništva u prostorije s klimatizacijom. Tablica 10: Zavod za hitnu medicinu Međimurske županije Lokacija Tim T1 Tim T2 Sjedište ZHMP u 10 0 Čakovcu Ispostava Prelog 5 0 Zavod za hitnu medicinu Međimurske županije, Zavod za javno zdravstvo MŽ, Dom zdravlja, Ustanove za medicinu rada i privatne prakse/ ordinacije; Ustanove za njegu bolesnika i privatne prakse za njegu bolesnika; Ljekarničke ustanove i ljekarne; Ustanove za sanitetski prijevoz; Medicinskobiokemijski laboratoriji i Ustanove za zdravstvenu skrb. Tercijarna razina 1. u pravilu je na razini Hrvatske (grad Zagreb): Kliničke bolnice; Klinički bolnički centri; Državni zavodi(6): Za transfuzijsku medicinu, Za telemedicinu, i dr. Za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, osim ZZJZ i ZHMP koji su uz državnu i na županijskoj razini organiziranja. Županijska bolnica Čakovec nalazi se u reorganizaciji a ima ukupno 294 ležaja. Pružanje hitne medicinske pomoći u vrijeme toplinskog vala ovisi o raspoloživim terenskim timovima Zavoda za hitnu medicinu Međimurske županije. Utjecaj na društvene vrijednosti Ekonomska analiza zdravstvenih učinaka i prilagodbe na klimatske promjene ukazuje na direktne i indirektne posljedice za zdravlje od pojave ekstremnih temperatura uslijed klimatskih promjena, i to:

Članak 2.

• povećana smrtnost i broj ozljeda • povećan rizik od zaraznih bolesti • prehrana i razvoj djece • negativan utjecaj na mentalno zdravlje i kardiorespiratorne bolesti. Isto tako, učinci toplinskih valova mogu za posljedice imati i onemoćalost dijela stanovnika, uginuće peradi i svinja u intenzivnom uzgoju, uvenuće dijela ratarskih kultura, smanjenja radnih učinaka fizičkih radnika, a osobitu pažnju treba posvetiti sprečavanju posljedica kod štićenika domova za starije i nemoćne osobe, udomiteljskih obitelji i kod starijih osoba Općine Donji Kraljevec inače. Preventivne mjere Zdravstvenim mjerama prevencije uz medijsku podršku u pružanju pravovremenih informacija, a vezano uz zaštitu od vrućine, ključan je i važan čimbenik očuvanja kardiološkog zdravlja, ali i zdravlja općenito. Edukacija i osposobljavanje stanovnika Općine Donji Kraljevec. Kod razvoja javne vodovodne mreže u Općini Donji Kraljevec razvijena je i hidrantska mreža. Prostornim planovima, zahvatima u prostoru, uvjetima građenja i sl. obavezani su svi investitori na priključenje na sustav javne vodovodne mreže. Stanje je vrlo dobro u svim naseljima. Život i zdravlje ljudi U slučaju toplinskog vala predviđa se veće obolijevanje stanovništva Općine nego inače, posebice skupina s postojećom kroničnom bolešću. Obzirom na nepostojanje prethodne metodologije ekonomske analize i procjene šteta za klimatsku nepogodu toplinskog vala uzete su dosadašnja stručna iskustva i prosudbe djelatnika zavoda za hitnu medicinu i transfuzijsku medicinu. Očekuje se 20% više hitnih intervencija, viša stopa bolovanja radno aktivnog stanovništva, kao i više komplikacija i smrtnih ishoda kod ranjivih skupina stanovništva i radnika na otvorenom. Pojava događaja toplinskog vala umjerenog rizika od 1 – 2 dana očekuje se jednom u 9 dana u ljetnoj sezoni (120 dana) s porastom smrtnosti stanovništva za 5%.

Članak 2.

Kod događaja s najgorim mogućim posljedicama U slučaju toplinskog vala ekstremnog rizika predviđa se veći broj terminalno oboljelih nego inače, posebice skupina s postojećom kroničnom bolešću, siromašni, radnici na otvorenom. Obzirom na nepostojanje prethodne metodologije ekonomske analize i procjene šteta za toplinski val ekstremnog rizika poslužila su dosadašnja stručna iskustva i prosudbe 27. rujna 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 23 - Stranica 3311 djelatnika Zavoda za hitnu medicinu Međimurske županije. Očekuje se 5% više najteže ugroženih osoba, viša stopa bolovanja radno aktivnog stanovništva, kao i više komplikacija i smrtnih ishoda kod ranjivih skupina stanovništva i radnika na otvorenom. Pojava događaja toplinskog vala ekstremnog rizika više od 4 dana očekuje se jednom u 22 dana u ljetnoj sezoni (120 dana) s porastom smrtnosti stanovništva za 10%. Tablica 10: Posljedice na život i zdravlje ljudi Život i zdravlje ljudi Kategorija Posljedice % odABRANo 1 Neznatne <0,001 0,001- 2 Malene 0,004 0.0047- 3 Umjerene X 0,011 0,012- 4 Značajne 0,035 5 Katastrofalne 0,036> Gospodarstvo U ovom vjerojatnom scenariju troškovi liječenja hitnih medicinskih usluga i hospitaliziranih oboljelih, kojih se procjenjuje da bi bilo nekoliko stotina tisuća kuna, što ne uključuje troškove povećane potrošnje energenata struje i vode za simptomatsko liječenje i rashlađivanje cjelokupno zahvaćenog broja osoba zatečenog u Općini Donji Kraljevec, odnosno između 1- 5% proračuna Općine.

Članak 2.

Tablica 11: Posljedica na gospodarstvo Gospodarstvo Kategorija % proračuna odABRANo 1 0,5- 1 2 1- 5 X 3 5- 15 4 15- 25 5 >25 društvena stabilnost i politika Postojeća organizacija hitne medicinske službe Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Međimurske županije je primjerena te bi se održala potrebna razina aktivnosti neophodnih da se zadovolje elementarne potrebe stanovništva Općine u uvjetima umjerenog toplinskog vala. Ne očekuju se znatnija oštećenja kritične infrastrukture, štete/gubici na građevinama od javnog društvenog značaja, kao niti prekid dulji od 10 dana u radu kritičnih infrastruktura. Tablica 12: Društvena stabilnost – Kritična infrastruktura (KI) društvena stabilnost i politika oštećena kritična infrastruktura % Kategorija Posljedice odABRANo proračuna 1 0,5- 1 Neznatne X 2 1- 5 Malene 3 5- 15 Umjerene 4 15- 25 Značajne 5 >25 Katastrofalne Ne očekuje se znatnija šteta ili gubitci do kojih bi moglo doći na građevinama od javnog društvenog značaja. Tablica 13: Društvena stabilnost – Štete/gubici na građevinama od javnog društvenog značaja društvena stabilnost i politika štete/gubici na građevinama od javnog društvenog značaja % Kategorija Posljedice odABRANo proračuna 1 0,5- 1 Neznatne X 2 1- 5 Malene 3 5- 15 Umjerene 4 15- 25 Značajne 5 >25 Katastrofalne Iako se može očekivati odsustvo zaposlenika u pojedinim društvenim djelatnostima zbog bolovanja, ne treba očekivati značajne poteškoće u radu kritičnih službi na rok dulji od 10 dana. Tome bi doprinijele preventivne mjere prema Protokolu o zaštiti od vrućina u periodu 15. svibnja – 15. rujna u skupinama zdravstvenih zaposlenika i posljedice se procjenjuju kao malene.

Članak 2.

Kategorija Društvene stabilnosti i politike dobit će se srednjom vrijednosti kategorija Kritične infrastrukture (KI) i Ustanova/građevina javnog i društvenog značaja. Tablica 14: Društvena stabilnost i politika društvena stabilnost i politika štete/gubici Kritična na građ. od Kategorija Ukupno infrastruktura javnog društ. značaja 1 X X X 2 3 4 5 Stranica 3312 - Broj 23 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 27. rujna 2024. Vjerojatnost/frekvencija događaja Tablica 15: Vjerojatnost/frekvencija Vjerojatnost/frekvencija o ABRAN KvalitativnoVjerojatnost Frekvencija od Kategorija Iznimno 1 događaj u 100 1 <1% mala godina i rjeđe 1 događaj u 20 do 2 Mala 1- 5% 100 godina 1 događaj u 2- 20 3 Umjerena 5- 50% X godina 1 događaj u 1- 2 4 Velika 51- 98% godine Iznimno 1 događaj 5 >98% velika godišnje ili češće Tablica 16: Nepouzdanost rezultata procjene rizika Ne postoji dovoljna količina statističkih podataka, iskustva stručnjaka i ostalih podataka te pouzdana metodologija procjene posljedica – zbog čega se očekuju značajne greške Vrlo visoka 4 nepouzdanost Visoka 3 nepouzdanost Niska 2 X nepouzdanost Vrlo niska 1 nepouzdanost Postoji dovoljna količina statističkih podataka, iskustva stručnjaka i pouzdana metodologija procjene - zbog čega je pojavljivanje grešaka vrlo malo vjerojatno Podaci, izvori i metode izračuna Korišteni su po uzoru na procjenu rizika Republike Hrvatske, tj.podaci o umrlima Državnog zavoda za statistiku, podaci HZJZ i Zavoda za hitnu medicinu MŽ, podaci za Grad Zagreb i drugi.

Članak 2.

Relativna nepouzdanost u procjeni opsega pogođenog stanovništva vezana je za nepostojanje statistike kretanja stanovnika Općine Donji Kraljevec u drugim krajevima RH i svijeta kao i prolaznosti turista kroz Općinu, pa su korišteni procijenjeni podaci. 5.6. Matrice rizika RIZIK: EKSTREMNE VREMENSKU PoJAVE – EKSTREMNE TEMPERATURE NAZIV SCENARIJA: Toplinski val na području općine donji Kraljevec 27. rujna 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 23 - Stranica 3313 5.7. Karte rizika dNP Izvodno iz Procjene rizika Međimurske županije (3/2019) Napomena Radne skupine Općine Donji Kraljevec: - Procjenom rizika Međimurske županije za cjelokupno područje Županije iskazan je VRLO VISOK RIZIK od ekstremnih temperatura- toplinskih valova. Radna skupina Općine procjenjuje da je iskaz Županije previsok. - Procjenom rizika MŽ za područje Općine Donji Kraljevec iskazan je VISOK RIZIK od toplotnih valova, što je jače nego samostalni iskaz Općine- koja je procijenila UMJEREN RIZIK (za scenarij najgoreg mogućeg slučaja). Scenarij IV. 5. opis scenarija: Ekstremne vremenske pojave - Grmljavinsko nevrijeme; Padaline; Vjetar; Snijeg i led 5.1. Naziv scenarija, rizik Potencijalni su meteorološki uvjeti za stvaranje poledice pri tlu, tj.oborinski dani u kojima je temperatura zraka pri tlu (na 5cm) 0° ili na 2m 3° C (za postaje koje nemaju mjerenje temp. zraka pri tlu). Broj dana s padanjem snijega, maksimalna visina novog snijega i maksimalna visina snježnog pokrivača. U područjima gdje snijeg rijetko pada čak i male visine snijega mogu izazvati negativne posljedice na ljude i odvijanje normalnog života.

Članak 2.

Broj dana s krutom oborinom (tuča, sugradica i ledena zrna). Tablični prikaz opisa scenarija Naziv scenarija: Pojava ekstremnih vremenskih pojava: Snijeg i led; Vjetar; Kiša; Tuča; Mraz; Grmljavinsko nevrijeme, u području Općine Donji Kraljevec Grupa rizika: Ekstremne vremenske pojave Rizik: Grmljavinsko nevrijeme; Padaline; Vjetar; Snijeg i led Radna skupina: Radna skupina Općine Donji Kraljevec određena Odlukom općinskog načelnika opis scenarija: Opisan u tablici 1 i nastavku; Težišno događaj s najgorim mogućim posljedicama, snijeg i led Grmljavina ili grom je atmosferska zvučna pojava, oštar tresak koji prati bljesak munje (električnog luka koji se oblikuje pri naglom električnom pražnjenju između oblaka i tla ili između pojedinih oblaka). Nastaje zbog eksplozivnog širenja zraka zagrijanog munjom na visoku temperaturu. Grmljavinsko nevrijeme pak je mukla tutnjava nastala učestalim električnim pražnjenjima pri nevremenu. Tutanj se širi brzinom zvuka, tj. oko 343m/s (na 20°C). S dovoljno velike udaljenosti bljesak munje vidi se prije nego li se čuju grom (grmljavina) jer je brzina svjetlosti puno veća od brzine zvuka. Jakost zvuka groma mjeren u okolini jake munje je oko 120 decibela. Padaline (oborine) su u osnovi voda u tekućem ili krutom stanju koja pada iz oblaka u mjerljivoj količini (kiša, snijeg, Stranica 3314 - Broj 23 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 27. rujna 2024. tuča) ili koja nastaje na zemljinoj površini kondenzacijom ili sublimacijom vodene pare (rosa, mraz, inje i poledica).

Članak 2.

Obzirom da pojam padalina u pravilu podrazumijeva okomite oborine, a to su kiša, rosulja, snijeg, led, tuča i solika, te da snijeg i led posebno analiziramo, u ovom scenariju i analizi prvenstveno sagledavamo pojavnosti kiše i tuče kao one padaline koje mogu imati obilježja i velikih nesreća u području Općine Donji Kraljevec. Pri tome je kiša najvažnija padalina za živi svijet, a nastaje u oblacima kad kapi otežaju prilikom spajanja. Vjetar je vodoravno strujanje zraka. Nastaje uslijed nejednakosti tlaka u atmosferi zbog meteoroloških mijena. Određen je brzinom, smjerom i jačinom. Kao čimbenik koji izaziva posljedice može se sagledavati samostalno, i tada u području Općine u pravilu nema značajne posljedice, ili u sinergiji učinaka s obimnim padalinama, grmljavinskim nevremenom i/ili tučom i dr. kada su učinci i posljedice vidljiviji. Snijeg su ledeni kristali slijepljeni u pahuljice a nastaje kristalizacijom vodene pare u oblaku (<0°C). Led pak imamo u dva oblika tj. kao tuču (grad) što predstavlja zrna leda koja nastaju kada u oblacima dođe do jakih vrtložnih i uzlaznih strujanja pa se ledena zrnca i pothlađene kapi sljepljuju i padaju na tlo, ili pak kao poledica – kada pothlađene kapljice padnu na hladno tlo i stvore led. Snijeg i led, kao i obimne padaline u području općine Donji Kraljevec mogu imati značajne učinke i izazvati posljedice, pa i obilježja velikih nesreća, te ćemo ih analizirati. Uvod Gotovo se svake godine u zimskom razdoblju zbog velike količine snijega i poledice pojavljuju štete na građevinama i drugoj infrastrukturi, česte prometne nesreće i prekidi u odvijanju prometa, kao i prekidi u opskrbi uslugama (struja i voda, telekomunikacije). Nerijetko ova ugroza uzrokuje ozljede i gubitke života, kao i štete u okolišu (iako snijeg ima prvenstveno korisne učinke u zaštiti ozimih kultura, mrvljenju tla i sl.). Ove štete nastaju kao posljedica uobičajenih prirodnih pojava, međusobnog djelovanja nepovoljnih i ekstremnih čimbenika/rizika: velikih količina mokrog snijega, leda i jakog nevremena praćenog vjetrovima olujne jačine. Nekada svaki od ovih čimbenika djeluje zasebno, a u nekim godinama, na pojedinim lokacijama, moguća je ugroza od više ili čak svih navedenim rizika zajedno.

Članak 2.

Opasne meteorološke pojave povezane s ledom su kiša/ rosulja koje se lede, poledica i poledica na tlu. Kiša/rosulja koja se ledi su kapljice kiše/rosulje čija je temperatura ispod 0°C, a ipak su se zadržale u tekućem stanju prilikom padanja kroz zrak. Zaleđuju se u dodiru s tlom ili s predmetima na Zemljinoj površini stvarajući gladak i proziran sloj leda na horizontalnim, a u slučaju vjetra i vertikalnim površinama. Površinska temperatura predmeta ili tla na kojima dolazi do trenutnog zaleđivanja tih pothlađenih (prehladnih) kapljica i nastanka poledice je oko 0°C ili niža. Poledica može nastati i neposredno nakon dodira ne pothlađenih kapljica rosulje ili kiše s površinama čija je temperatura znatno ispod 0°C. Poledica može nastati samo na tlu ali i na predmetima na visini, npr. biljkama, drveću, građevinama, stupovima i vodovima električne mreže. Mogućnost nastanka poledice na tlu može se procijeniti iz istovremene pojave oborine i temperature zraka pri tlu ≤ 0°C (mjeri se na 5 cm visine). Temperatura zraka na tlu, na 5 cm visine mjeri se na malom broju postaja, ali utvrđeno je da temperatura zraka na 2 m visine ≤ 3°C (standardno mjerenje) i pojava oborine stvaraju uvjete povoljne za nastanak poledice na tlu. Opasne snježne prilike uključuju velike visine snijega, snijeg velike težine, tj. opterećenja ili dugotrajno padanje snijega. Ove pojave mogu uzrokovati ozljede ili gubitke života, štete na građevinama i drugoj infrastrukturi, prekide u odvijanju i nesreće u prometu kao i prekide u opskrbi uslugama (struja i voda, telekomunikacije). U područjima gdje snijeg rijetko pada čak i male visine snijega mogu izazvati negativne posljedice na ljude i odvijanje normalnog života što otežava procjenu kritične visine ili opterećenja snijegom kojom bismo pobliže definirali ovu opasnu pojavu.

Članak 2.

Slika 1: Kruženje vode u prirodi i voda u različitim agregatnim stanjima Slika 2: Osnovne vrste oblaka (klasifikacija prema izgledu, visini i procesu nastanka) 5.2. Prikaz utjecaja na kritičnu infrastrukturu Utjecaj Sektor energetika (proizvodnja, uključivo akumulacije i X brane, prijenos, skladištenje, transport) komunikacijska i informacijska tehnologija X (elektroničke komunikacije, prijenos podataka, audio i audiovizualni prijenos i dr.) promet (cestovni, željeznički, zračni, pomorski i X promet na unutarnjim vodama) zdravstvo (zdravstvena zaštita, proizvodnja, X promet i nadzor nad lijekovima) vodno gospodarstvo (regulacijske i zaštitne X vodne građevine i komunalne vode) hrana (proizvodnja i opskrba hranom i sustav X sigurnosti hrane, robne zalihe) financije (bankarstvo, burze, investicije, sustavi osiguranja i plaćanja) 27. rujna 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 23 - Stranica 3315 proizvodnja, skladištenje i prijevoz opasnih X tvari (kemijskih, bioloških, radioloških, nuklearnih i dr.) javne službe (osiguranje javnog reda i mira, X zaštita i spašavanje, hitna medicinska pomoć i dr.) nacionalni spomenici i vrijednosti 5.3. Kontekst Područje Općine Donji Kraljevec nalazi se između rijeka Drave i Mure na sjeveru Republike Hrvatske (središnji dio Međimurske županije). Zbog visinske uravnoteženosti područja i izostanka planina i planinskih masiva vjetar nema ekstremna obilježja i u pravilu ne izaziva značajne štete (posebno na samostalno) a niti grmljavinska nevremena nisu zabilježena s posljedicama velikih nesreća.

Članak 2.

Padaline pak (prvenstveno obilne kiše u dužem vremenskom periodu ili u obliku snijega) samostalno ili u sinergiji s drugim čimbenicima (vjetrom, grmljavinom, tučom ili poledicom) izazivaju vidljive posljedice pa i obilježja velikih lokalnih nesreća. Općina Donji Kraljevec smještena je u jugoistočnom dijelu najsjevernije Hrvatske županije, u području između rijeka Drave i Mure. Općina se, sa svojih 6 naselja nalazi na visinsko uravnoteženom tlu na od 140- 150 metara nadmorske visine. Niti u kontaktnom području Općine nama brda ili planina. Područje Općine Donji Kraljevec pripada mikroregionalnoj cjelini Donjeg Međimurja, koja razlikuje dvije reljefne cjeline - prostor niskih poloja uz rijeku Dravu i starije - pleistocene, te mlađe - holocene terase u sjevernom dijelu područja. Općina je smještena upravo u sjevernom dijelu područja, na holocenoj terasi. Geološka podloga sastoji se od naslaga lapora i laporovitih pješčenjaka. Tektonski pomaci u razdoblju kvartara uzrokovani su međudjelovanjem riječnih terasa Drave i Mure i djelovanjem riječnih nanosa. Tektonski pomaci razlog su niza rasjeda, spuštanja tla i sedimentacije slojeva šljunka, šljunka izmiješanih s pijescima i mjestimično glinovito – prašinastog materijala. Posljedica takvog tektonskog djelovanja na području Donjeg Međimurja je formiranje debljeg sloja vodonosnika, koji se sastoji iz navedenih tla. U razdoblju kvartara formira se i osnovna visinska razlika područja Općine.Apsolutne visine kreću se od 150 m nadmorske visine na zapadu do 140 m na istoku. Tlo na prostoru naselja Hodošan, te između naselja Palinovec i Donji Hrašćan, odnosno u sjevernom dijelu općine je pretežito eutrično smeđe, ranker eutrični, semiglej aluvijalno i hipoglej mineralno. Sastav ukazuje da se radi o rahlom i dobro zračenom tlu, dobre plodnosti, na podlozi koja je trajno vlažena podzemnom vodom.

Članak 2.

Pretežito preostalo tlo, na području južno od Donjeg Pustakovca i Svetog Jurja, te oko Donjeg Kraljevca tlo je eutrično smeđe, rendzina i semiglej aluvijalno, vrlo dobre plodnosti. U sasvim sjevernim dijelovima općine, na području Donjeg Hraščana i Palinovca je semiglej aluvijalno, posmeđeno, pseudoglejno i hipoglej mineralno, odnosno kiselije i promjenljivo vlažno zemljište sa značajnijim razlikama u prisutnosti vode u vlažnom i sušnom periodu, i stoga i manje pogodno za obradu. Područje Općine Donji Kraljevec ima blagi pad od zapadne strane (150 m.n.m) prema istoku (140 m.n.m.). Visinske razlike u području općine Donji Kraljevec su 10 metara. Općina Donji Kraljevec prostire se na površini od 36,4 km2 s populacijom od 4.659 osoba u 6 naselja. Značajne promjene u reljefu uzrokovane su u drugoj polovici 20. stoljeća i to najviše izgradnjom nasipa i hidroelektrana na rijeci Dravi koje su u potpunosti promijenile okoliš rijeke Drave (južno šire kontaktno područje Općine). Od ostalih značajnih podataka ističe se porast ukupno neaktivnog a uzdržavano stanovništvo 2021. godine iznosi 26,8%. Ističe se i povećanje broja umirovljenika, te produženje životnog vijeka svih. Tablica 1: Potencijalno ugrožene skupine u Općini u doba ekstremnih vremenskih prilika Broj Postotak stanovnika djeca i mladež Oko 900 22% Treća životna dob 900 20% osobe s invaliditetom 550 12% osobe s ITM>30 260 6% Trudnice 160 2% djelatnici na otvorenom 260 6% UKUPNo Oko 60% stanovnika Općine U području Općine Donji Kraljevec u posljednjih 10 godina više puta su proglašavane elementarne nepogode i utvrđivanja šteta.

Članak 2.

- 2009.godine (8.srpnja) – TUČA; s visinom štete od 4,84 mil kn - 2011.godien (31.kolovoza) – SUŠA; s visinom štete od 6,78 mil kn - 2014.godine (19.rujna) – OBILNE PADALINE; s visinom štete od 4,61 mil kn, i - 2016.godine (5.svibnja) – MRAZ; s visinom štete od 13,78 mil kn. - 2017.godine, MRAZ, s utvrđenom visinom štete od 5.246.732,72 kuna - 2020.godine (22.ožujka) – MRAZ; s iskazom visine štete od 2.845.659,00 kuna - 2021.godine, SUŠA, s utvrđenom visinom štete od 4.384.198,60 kuna MRAZ, s utvrđenom visinom štete od 2.558.394,30 kuna - 2022.godine, SUŠA, s utvrđenom visinom štete od 9.397.500,02 kuna Razvidno je da se periodično javlja suša i tuča te mraz, koji izazivaju velike štete u voćnjacima i poljoprivredi. Klima Klima prostora Općine Donji Kraljevec, jednako kao i šireg područja Donjeg Međimurja ima karakteristike panonske, odnosno može se okarakterizirati kao kontinentalna. Unatrag 50 godina osobitosti klime su vruća ljeta i hladne zime. Godišnja amplituda doseže više od 50 stupnjeva i kreće se od –25°C zimi do + 30°C ljeti. Zahvaljujući otvorenosti Međimurja prema Panonskoj nizini, prijelaz iz zimskog u ljetni dio godine je relativno brz, ali jednako kako već u ožujku mogu temperature doseći +15 stupnjeva, tako se može pojaviti i nagli mraz, nakon višednevnog toplog razdoblja. Stranica 3316 - Broj 23 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 27. rujna 2024. Najčešći vjetrovi su sjeverni i južni, ali relativno male jačine. Utjecaj rijeka očituje se i u režimu padalina, kojih ima nešto više nego u Panonskoj nizini. Prosječna godišnja količina padalina iznosi 879 (za razdoblje 1947 – 1989) mm/m2.

Članak 2.

Najviše padalina ima od svibnja do srpnja, što odgovara vegetacijskom ciklusu ratarskih kultura. Promjene mikroklime prostora uz Dravu, nakon izgradnje akumulacijskih jezera, ali i opće promjene u klimi Zemlje osjetno utječu i na promjenu klime Donjeg Međimurja. Najizraženije promjene očituju se u općenitom povećanju prosječne zimske temperature, povećanju ekstremnih ljetnih temperatura, sniženju prosječne godišnje temperature i smanjenju godišnje količine i promjene režima padalina. Izvodno iz namjenske Studije Državnog hidrometeorološkog zavoda Republike Hrvatske za potrebe Državne uprave za zaštitu i spašavanja – za razinu Međimurske županije, za izradu procjena ugroženosti (rizika): oborinski režim Karta prostorne raspodjele oborine u Međimurskoj županiji (slika 3) dio je karte srednje godišnje količine oborine u Republici Hrvatskoj za razdoblje 1961- 1990. Prostornu raspodjelu srednje godišnje količine oborine u Međimurskoj MJESECI 1 2 3 4 5 6 BRoJ dANA BEZ SREd 24.2 21.4 22.1 18.4 18.9 16.7 STd 3.0 3.1 3.5 3.1 3.0 3.6 MIN 19 15 13 13 14 10 MAKS 28 27 26 24 23 21 Snježne oborine Snijeg može predstavljati ozbiljnu poteškoću za normalno odvijanje svakodnevnih aktivnosti kao što je npr. cestovni promet ili može predstavljati opterećenje na građevinskoj infrastrukturi (dalekovodi, zgrade i dr.). Za prvu ocjenu ugroženosti od snijega analizira se učestalost padanja snijega, maksimalna visina novog snijega, maksimalna visina snježnog pokrivača po mjesecima, te procjena očekivane godišnje maksimalne visine snježnog pokrivača za povratni period od 50 godina.

Članak 2.

Za prikaz godišnjeg hoda navedenih parametara snijega na području Općine Donji Kraljevec i Međimurske županije koriste se podaci s klimatološke postaje Čakovec za razdoblje 1981- 2000. U tablici su prikazani srednji mjesečni i godišnji broj dana s padanjem snijega, standardna devijacija kao mjera odstupanja od srednjaka u vremenu te najveći i najmanji broj dana s padanjem snijega koji je zabilježen u višegodišnjem razdoblju. Slijede podaci o najvećoj visini novog snijega i najvećoj visini snježnog pokrivača izmjereni u pojedinom mjesecu u istom višegodišnjem razdoblju, te procjena maksimalne visine snježnog pokrivača, koji se može očekivati u prosjeku jednom u 50 godina (prema nizu 1961- 1990.). Na području Donjeg Kraljevca padanje snijega može se očekivati svake godine. U promatranih 20 godina najviše snježnih dana i to 39 dana bilo je tijekom zime 1995/1996., a najmanje, 2 dana, zimi 1989/1990. U prosjeku godišnje se županiji obilježavaju količine oborine između 800 i 900 mm u njenom pretežito nizinskom dijelu na visinama 100- 300 m. U još nižem području uz Muru (100- 200 m) količine su od 700- 800 mm. Samo zapadni, brdovitiji dio (200- 400 m) županije bilježi veće količine oborine od 900- 1000 mm, a zbog visine terena mogu se očekivati i količine veće od 1000 mm. Slika 3: Karta izohijeta Međimurske županije i Općine Donji Kraljevec, 1961. – 1990.godina Tablica 2: Godišnjih hod odabranog meteorološkog parametra (D.Kraljevec), 20- godišnji period 7 8 9 10 11 12 God oBoRINE 21.3 22.4 19.6 21.8 19.6 21.6 247.3 3.6 4.2 4.8 3.8 5.1 3.9 16.0 13 16 9 14 11 16 221 31 31 26 28 28 31 284 može očekivati oko 17 dana s padanjem snijega i to u razdoblju od listopada do travnja. Od prosinca do ožujka javlja se gotovo svake godine, u 20 godina izostao je samo u 3 zime i prosječno pada 2 do 5 dana u pojedinom mjesecu. Od prosinca do veljače najdulje je padao 10- 11 dana mjesečno. U listopadu se javio samo jednom u 20 godina i nije se zadržao na tlu. U studenom je rjeđa pojava, u prosjeku se javlja svake druge godine i prosječno pada 2 dana. No, 1993. je padao 9 dana. S pojavom snijega u travnju treba računati, iako snježna zima češće završi s ožujkom.

Članak 2.

Maksimalna visina novog snijega izmjerena je u veljači 1999. (35 cm), a novi snijeg viši od 30 cm zabilježen je i u studenom (33 cm) i prosincu (30 cm) i to 1993. Maksimalne visine snježnog pokrivača tijekom zime javljaju se najčešće u veljači (8 puta u 20 godina), i podjednako često od studenog do siječnja (3 puta u 20 godina u svakom mjesecu). Od studenog do ožujka izmjerene su maksimalne visine snježnog pokrivača iznad 50 cm (osim siječnja). Najviši snježni pokrivač od 57 cm izmjeren je u studenom 1993. Maksimum za prosinac zabilježen je iste godine (1993.) i iznosio je 55 cm. Ista najveća visina snježnog pokrivača izmjerena je i u veljači. Prema procjeni ekstremnih vrijednosti, jednom u 50 godina može se očekivati snježni pokrivač od 65 cm, odnosno s vjerojatnošću 98% da neće biti premašen. 27. rujna 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 23 - Stranica 3317 Tablica 3: Godišnjih hod odabranog meteorološkog parametra (D.Kraljevec), 20- godišnji period MJESECI 7 8 9 10 11 12 BRoJ dANA S PAd SREd 0.0 0.0 0.0 0.1 1.9 4.5 STd 0.0 0.0 0.0 0.2 2.9 3.2 MIN 0 0 0 0 0 0 MAKS 0 0 0 1 9 11 MAKSIMALNA VISINA N MAKS 0 0 0 0 33 30 1 2 3 4 5 6 ZIMA ANJEM SNIJEGA 3.7 3.6 2.4 0.9 0.0 0.0 16.3 3.1 3.1 2.0 1.7 0.0 0.0 8.7 0 0 0 0 0 0 2 10 10 6 6 0 0 39 oVoGA SNIJEGA (cm) 11 35 9 16 0 0 35 MAKSIMALNA VISINA SNJEŽNoG PoKRIVAČA (cm) MAKS 0 0 0 0 57 55 MAKS- T 50 Obzirom na uniformnost topografskih značajki Općine i Županije (male promjene u nadmorskoj visini), slične snježne prilike su na prostoru cijele Županije. Podjednako velik rizik od pojave snijega je u Županiji od prosinca do ožujka, a od maksimalnih visina novog snijega i snježnog pokrivača već od studenog. Pojava snijega u listopadu je izuzetno rijetka pojava bez zadržavanja na tlu, dok je u travnju rijetka pojava, ali s njom treba računati.

Članak 2.

Poledica Pojava zaleđenih kolnika može biti uzrokovana meteorološkim pojavama ledene kiše, poledice i površinskog leda (zaleđeno i klizavo tlo). To su izvanredne meteorološke pojave koje u hladno doba godine ugrožavaju promet i ljudsko zdravlje, a u motriteljskoj praksi opažaju se i bilježe. Ledena kiša odnosi se na kišu sačinjenu od prehladnih kapljica koje se u doticaju s hladnim predmetima i tlom zamrzavaju, te tvore glatku ledenu koru na zemlji meteorološkog naziva poledica. Ta poledica kao meteorološka pojava se ne smije zamijeniti s površinskim ledom koji pokriva tlo te nastaje otapanjem snijega i stvaranjem ledene kore ili smrzavanjem kišnih barica. Opisane pojave vezane uz zaleđivanje kolnika u daljnjem tekstu će se nazivati zajedničkim imenom poledica. Samo opažanje navedenih meteoroloških pojava, ograničeno na meteorološke postaje, za potrebe procjene ugroženosti od poledice nije dovoljno. Potreban je općeniti kvantitativni kriterij izražen pomoću mjerljivih veličina koji će odrediti potencijalne uvjete za pojavu svih uzroka zaleđenih kolnika na širem području. Povoljni, odnosno potencijalni meteorološki uvjeti za stvaranje poledice pri tlu pojavljuju se u onim danima kada se javlja oborina (oborinski dani s dnevnom količinom oborine Rd ≥ 0.1 mm) i temperatura zraka je pri tlu £ 0 ºC odnosno na 2 m £ 3 ºC. Potonji kriterij dobiven je istraživanjem odnosa temperatura zraka na 2 m visine (standardna meteorološka kućica) i pri tlu (na 5 cm iznad tla) i primjenjuje se za lokacije gdje nema mjerenja temperatura MJESECI 1 2 3 4 5 6 BRoJ dANA S PoLEdICo SREd 6.8 6.3 6.7 3.5 0.4 0.0 STd 3.2 3.1 3.5 2.2 1.0 0.0 MIN 3 0 1 0 0 0 MAKS 12 13 15 8 3 0 37 55 50 16 0 0 57 65 zraka pri tlu. U ovoj meteorološkoj podlozi za procjenu ugroženosti analizirat će se godišnji hod broja takvih dana kao pokazatelj najugroženijih mjeseci s obzirom na pojavu poledice.

Članak 2.

Sinoptičke situacije pri kojima se najčešće ostvaruju povoljni uvjeti za nastanak poledice, odnosno zaleđenih kolnika, javljaju se od jeseni do proljeća. U kasnu jesen, početkom zime i u rano proljeće karakteristično je premještanje brzo pokretnih ciklonalnih i frontalnih sustava sa sjeverozapada ili jugozapada. Takvi sustavi često su praćeni naglim promjenama vremena. Pri nailasku sustava javlja se oborina i pritječe topliji zrak, a nakon prolaska sustava oborina prestaje, a temperatura se snižava. Pad temperature može dovesti do smrzavanja oborine i pojave zaleđivanja kolnika. S druge strane, u jesen i kasnoj zimi učestalo se javljaju stacionarni anticiklonalni tipovi vremena sa slabim strujanjem. U kontinentalnom nizinskom dijelu tada prevladava vedro ili maglovito vrijeme (često i niska slojevita naoblaka), dok je na Jadranu i u gorju sunčano i vedro. Pri anticiklonalnom tipu vremena mala je turbulentna razmjena zraka i stabilna stratifikacija atmosfere, pa se u nizinama zrak postupno ohlađuje. U slučaju da ovakva situacija nastupa nakon premještanja nekog oborinskog sustava, niske temperature tada dovode do smrzavanja prethodno pale oborine i pojave zaleđenih kolnika. Takve situacije iziskuju posebne analize i nisu obuhvaćene ovim prikazom. Stoga je učestalost poledice na cestama vjerojatno nešto veća od prikazanih rezultata. Za Općinu Donji Kraljevec i Međimursku županiju odabrane su meteorološka postaja Nedelišće (smještena na vodocrpilištu Nedelišće) i postaja Čakovec smještena na hidrocentrali.

Članak 2.

Godišnji prosjek je 42 povoljna dana za poledicu, maksimalno je zabilježeno 66, 1985., a minimalno 21 dan 1983. godine. Tablica 4: Godišnjih hod odabranog meteorološkog parametra (D.Kraljevec), 20- godišnji period 7 8 9 10 11 12 God M (R ≥0.1mm i t ≤3.0°C) d min2m 0.0 0.0 0.2 1.6 6.6 8.9 41.5 0.0 0.0 0.4 1.3 3.8 4.9 10.6 0 0 0 0 1 0 21 0 0 1 4 17 18 66 Stranica 3318 - Broj 23 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 27. rujna 2024. Iz godišnjeg hoda broja dana s poledicom na meteorološkim postajama (tablica) u razdoblju 1981.- 2000. može se zaključiti da je poledica najvjerojatnija u zimskim mjesecima prosincu, siječnju i veljači, ali i u ožujku i studenom, kada se prosječni broj povoljnih dana kreće od 6 do 9. Prosječno najviše dana
(10) i najveće varijacije u broju dana povoljnih za poledicu ima prosinac. Ožujak s maksimalnim brojem od 15 zabilježenih dana s poledicom i studeni sa 17 dana prosječno gledano rizičniji su čak od veljače. U cijelom razdoblju najveći broj povoljnih dana za poledicu u jednom mjesecu zabilježen je u prosincu 2000. godine, i iznosio je 18 dana, a niti jedan dan bilježen je u prosincu i veljači. Rizik za poledicu očekuje se još u travnju sa srednjim brojem dana 4 i maksimalnim 8, te još manji u listopadu (srednji broj 2, maksimalni 4 dana). U ostalim mjesecima rizika od poledice nema. Prostorne razlike u nadmorskoj visini terena Međimurske županije su vrlo male, pa navedene klimatske karakteristike vrijede podjednako za cijelu županiju. Povećani rizik od poledice u ožujku usporediv sa zimskim mjesecima vjerojatno je posljedica najsjevernijeg položaja u Hrvatskoj i većoj izloženosti hladnim prodorima sa sjevera u proljeće.

Ostali akti u ovom izdanju (77)