Arhiva › 2024. › SGMŽ 19

SGMŽOpćina Podturen · 29. srpnja 2024. · KLASA 350-02/23-01/04 · URBROJ 2109-13-01-24-106

Odluka o donošenju III. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Podturen

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 2704

Članak 97.

Članak 97.
(1) Šume su utvrđene kao resurs od značaja za Republiku Hrvatsku, a šumarsku djelatnost je potrebno provoditi u skladu sa Zakonom o šumama.
(2) Na području Općine nalaze se: - državne šume pod upravljanjem Hrvatskih šuma d.o.o., Uprava šuma Podružnica Koprivnica, Šumarija Čakovec - privatne šume.
(3) Sve šume izvan inundacije rijeke Mure utvrđene su u kategoriji gospodarske šume /oznaka Š1/ i mogu se koristiti u skladu sa šumskim gospodarskim osnovama, uz uvjet da se time na području Općine ne smanji ukupna površina pod šumama, odnosno da se šumske zajednice neprestano obnavljaju.
(4) Sve šume unutar inundacije rijeke Mure utvrđene su u kategoriji zaštitne šume /oznaka Š2/ s funkcijom zaštite područja inundacije, a mogu se koristiti u skladu sa šumskim gospodarskim osnovama i posebnim propisima iz područja zaštite okoliša i prirode.
(5) Svi zahvati unutar šume i neposredno uz šume mogući su isključivo uz primjenu uvjeta temeljnih ograničenja za provedbu zahvata gradnje i drugih zahvata koji mijenjaju stanje prostora iz članka 7. ovih odredbi.

Članak 98.

Članak 98.
(1) U gospodarskim šumama mogu se graditi samo gospodarske građevine za potrebe šumarske djelatnosti i lovstva.
(2) Gradnja za potrebe turizma u gospodarskim šumama nije dozvoljena, izuzev korištenja šumskih staza za potrebe rekreativnih aktivnosti koje nemaju dugotrajni ili značajni utjecaj na prostor (trčanje, biciklizam, jahanje i slično), za koju namjenu je uz šumske putove, od prirodnih materijala identičnom okolišu, dozvoljeno postavljati markacijske oznake i putokaze, te uređivati odmorišta s klupama ili drugim prikladnim elementima za sjedenje.
(3) U zaštitnim šumama nije dozvoljena nikakva gradnja, osim lovnotehničkih objekata od drveta. 3.3.3.2. Lovstvo

Članak 99.

Članak 99.
(1) Postojeća građevina izgrađena za potrebe lovačkog doma, smještena unutar izdvojenog građevinskog područja izvan naselja turističke namjene /oznaka T4/, može se rekonstruirati u istoj namjeni sukladno uvjetima za predmetno izdvojeno građevinsko područje izvan naselja.
(2) Za gradnju lovačkog doma specifično je utvrđeno izdvojeno građevinsko područje izvan naselja za lovstvo / oznaka R6/, za koje su uvjeti provedbe zahvata utvrđeni poglavljem 2.3.1.2.1. „Izdvojena zona za lovstvo /oznaka R6/“.
(3) Lovački domovi se mogu smjestiti i unutar građevinskih područja naselja, u mješovitim zonama /oznaka M1 i M2/, pri čemu se primjenjuju uvjeti provedbe zahvata za funkcionalnu zonu u naselju unutar koje se lovački dom predviđa graditi, ali u pojedinom takvom slučaju, iz sigurnosnih uvjeta utvrđenih posebnim propisom, neće biti moguće u sklopu čestice urediti lovačku streljanu.
(4) Ostali lovnogospodarski i lovnotehnički objekti mogu se graditi, a lovačke remize uređivati i izvan građevinskih područja na odgovarajućim površinama sukladno lovnogospodarskoj osnovi i to na površinama obradivog tla /oznake P2 i PŠ/ i unutar šuma /oznaka Š1 i Š2/.
(5) Ukoliko se lovnogospodarski i lovnotehnički objekti grade unutar šuma, moraju biti predviđeni i šumskom 29. srpnja 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 19 - Stranica 2705 gospodarskom osnovom, a za područje unutar zaštićene prirode i ekološke mreže primjenjuju se posebni uvjeti nadležnog upravnog tijela za zaštitu prirode.

Članak 99.

3.3.4. Istraživanje i eksploatacija mineralnih sirovina 3.3.4.1. Energetske mineralne sirovine
Članak 105.
(1) Zahvati u funkciji istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina, kao i sanacija površina po završenoj eksploataciji i na drugi način obustavljenoj eksploataciji, provode se neposredno prema posebnim zakonima i drugim propisima kojima se reguliraju navedene djelatnosti, te neposrednom primjenom Prostornog plana Međimurske županije.
(2) Svi zahvati trebaju se planirati i izvoditi na način da se osiguraju mjere zaštite okoliša i prirode i spriječe emisije štetnih tvari u zrak i povećanje buke u smjeru građevinskih područja.
(3) Buka koja se u postupku istraživanja i eksploatacije može javiti u okolnim građevinskim zonama stambene i druge namjene, ne smije prelaziti granične vrijednosti utvrđene za predmetnu zonu. 3.3.4.1.1. Ugljikovodici

Članak 100.

Članak 100.
(1) Na području Općine nalazi se - dio utvrđenog eksploatacijskog polja ugljikovodika – EPU „Zebanec“ - dio utvrđenog istražnog prostora ugljikovodika – IPU „SZH-01“.
Članak 101.
(1) Smještaj bušotina, kao i svi drugi zahvati u funkciji istraživanja i eksploatacije ugljikovodika ne provode se prema ovom prostornom planu.
(2) Cjevovodi i druge građevine proizvodno – otpremnog sustava ugljikovodika mogu se smjestiti unutar cjelokupnog područja Općine, a preporuča se da se njihove trase usklade s trasama već izvedene kompatibilne linijske infrastrukture.
(3) Cijevni transport ugljikovodika obrađen je u poglavlju: 5.3.2.1. „Cijevni transport ugljikovodika i produkata ugljikovodika“

Članak 102.

Članak 102.
(1) Udaljenost osi bušotine za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika od rijeke Mure treba iznositi najmanje 250,0 m.
(2) Udaljenost osi bušotine za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika od zemljišnog pojasa vodotoka i reguliranih kanala, vodene površine retencija, zaštitnog pojasa dalekovoda opće namjene i svih drugih zgrada koje nisu u funkciji istraživanja i/ili eksploatacije plina, odnosno nafte i drugih geopotencijala, treba iznositi najmanje onoliko koliko iznosi visina bušećeg tornja uvećana za 10% visine, a najmanje 90,0 m.
(3) Oko izgrađene bušotine zaštitna i požarna zona iznosi 30,0 m u polumjeru oko osi bušotine.
(4) Buka koja se u postupku eksploatacije ugljikovodika može javiti u okolnim građevinskim zonama stambene i druge namjene ne smije prelaziti granične vrijednosti utvrđene posebnim propisom.

Članak 103.

Članak 103.
(1) Napuštenih i neaktivnih bušotina ugljikovodika na području Općine nema. 3.3.4.1.2. Geotermalne vode za korištenje akumulirane topline u energetske svrhe
Članak 104.
(1) Na općinskom području je PP Međimurske županije utvrđena mogućnost iskorištavanja geotermalne energije za korištenje akumulirane topline u energetske svrhe.
(2) Istraživanje i eksploatacija geotermalne energije može se planirati u okviru utvrđenih EPU „Zebanec“ i IPU „SZH- 01“., pod jednakim uvjetima kao i za ugljikovodike. 3.3.4.2. Neenergetske mineralne sirovine

Članak 105.

Članak 105.
(1) Sukladno odredbama Prostornog plana Međimurske županije („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 7/01, 8/01, 23/10 i 7/19) na području Općine nije moguće planirati istraživanje i eksploataciju pijeska i šljunka.
(1) Za druge vrste neenergetskih mineralnih sirovina – glina, građevni kamen i druge ne postoje utvrđeni potencijali, te se niti ne planiraju istraživanja u svrhu iskorištavanja navedenih mineralnih sirovina. 3.3.5. Komunalno gospodarstvo
Članak 106.
(1) Komunalno – gospodarske djelatnosti smještaju se unutar građevinskih područja, sukladno uvjetima za pojedinu zonu, odnosno izdvojeno područje.
(2) Izvan građevinskih područja, izvan područja zaštićene prirode i izvan područja ekološke mreže, može se smjestiti azil za životinje i/ili druga vrsta prihvata za životinje, prema sljedećim uvjetima: - građevna čestica se može formirati na površini obradivog tla /oznaka PŠ/ na najmanjoj udaljenosti od 500,0 m od građevinskih područja naselja i izdvojenih građevinskih područja naselja - najmanja površina građevne čestice određuje se s 1.000,0 m2, a najviše s 5.000,0 m2 - najmanja udaljenost građevina od linije regulacije prema pristupnom putu treba iznositi 5,0 m, osim ukoliko se čestice nalaze uz kategorizirane cestovne prometnice i/ili željezničke pruge, u kom slučaju se radi zaštitnog pojasa prometne infrastrukture, veća potrebna udaljenost utvrđuje posebnim uvjetima nadležnog javnopravnog tijela - najmanja udaljenost građevina od ostalih međa građevne čestice utvrđuje se s ½ visine (vijenca)

Članak 106.

građevine, ali ne manje od 4,0 m - koeficijent izgrađenosti građevne čestice može najviše iznositi kig = 0,4 Stranica 2706 - Broj 19 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 29. srpnja 2024. - maksimalna dozvoljena etažnost zgrada utvrđuje se s E=2/P+Pk/, a najveća dozvoljena visina (vijenca) utvrđuje se s 4,0 m - u oblikovanju kompleksa se preferira korištenje boja koje u odnosu okoliš nisu kontrastne - ukupan potreban broj parkirališno-garažnih mjesta obavezno je osigurati na vlastitoj čestici - građevnu česticu je potrebno ograditi odgovarajućom zaštitno ogradom. 3.3.6. Proizvodnja energije iz obnovljivih izvora (oIE) i kogeneracije

Članak 107.

Članak 107.
(1) Proizvodnja energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije moguća je u svrhu dopunske opskrbe u odnosu na konvencionalni sustav ili nezavisno od konvencionalnog sustava.
(2) Energiju iz obnovljivih izvora i kogeneracije (energija sunca, sustavi korištenja temperature zemlje, vode, biomase, bioplina i drugo), moguće je proizvoditi u: - individualnim elektranama – kao energiju za jednog ili za nekoliko pojedinačnih korisnika, pri čemu je moguće, ali ne i nužno, priključenje sustava na odgovarajuću konvencionalnu prijenosnu i distribucijsku mrežu, radi isporuke proizvedene energije (električne ili toplinske) - komercijalnim elektranama, odnosno u postrojenjima primarno namijenjenim za proizvodnju energije (električne i toplinske) za tržište.
(3) Sve građevine i postrojenja u funkciji proizvodnje i korištenja energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije potrebno je predvidjeti na način da odgovaraju posebnim propisima za obnovljive izvore energije, te propisima kojima se utvrđuje njihova neškodljivost za ljudsko zdravlje i okoliš.
(4) Za smještaj građevina i postrojenja u funkciji proizvodnje i korištenja energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije potrebno je: - tražiti mišljenje nadležnog Konzervatorskog odjela, kako bi se izbjeglo narušavanje integriteta zaštićenih i evidentiranih kulturnih dobara - u slučaju smještanja kompleksa za proizvodnju energije izvan građevinskih područja, ispitati uvjete zaštite prirode.

Članak 108.

Članak 108.
(1) Individualna postrojenja za proizvodnju i korištenje energije iz obnovljivih izvora i/ili kogeneracije, smještaju se neposredno uz predviđenog potrošača, na istoj građevnoj čestici ili na zasebnoj građevnoj čestici u njenoj blizini.
(2) Najveća dozvoljena ukupna snaga pojedinačne individualne energane (električne i toplinske energije) utvrđuje se prema posebnom propisu, pri čemu je potrebno voditi računa o osnovnoj namjeni građevne čestice na koju se takva energana smješta i namjeni okolnih građevnih čestica.
(3) Individualni sustavi proizvodnje energije temeljeni na korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneraciji mogu se smještati: - na građevnim česticama u svim funkcionalnim zonama unutar građevinskih područja naselja osim u zonama javnog zelenila /oznaka Z/ (parkovi, dječja igrališta i slično) i zonama zaštitnog zelenila /oznaka ZZ/ - na građevnim česticama unutar izdvojenih građevinskih područja izvan naselja - na građevnoj čestici izdvojenog (obiteljskog) poljoprivrednog gospodarstva ili neposredno uz gospodarstvo na zasebnoj čestici.
(4) Uvjet za sustave za proizvodnju energije temeljen na korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneraciji je da građevna čestica na koju se smještaj predviđa, zadrži minimalno 20% površine kao zelene površine prirodnog terena, na kojem i ispod kojeg nije predviđena postava instalacija predmetnog sustava proizvodnje energije.
(5) Osim uvjeta iz stavaka 3. i 4. ovog članka: - na općinskom području nije moguće smještati postrojenja koja za proizvodnju električne i/ili toplinske energije koriste energiju vode iz površinskih vodotoka - unutar građevinskih područja nije moguće smještati postrojenja koja proizvode buku veću od dozvoljene za zonu u kojoj se postrojenje predviđa - na građevnim česticama na kojima se nalaze ili planiraju graditi javni i društveni, sortsko – rekreacijski i stambeni sadržaji, fotonaponske panele moguće je smjestiti samo na krovove zgrada i integrirati ih u pročelja.

Članak 108.

(6) Ostali uvjeti za smještaj i gradnju postrojenja za proizvodnju i korištenje energije iz obnovljivih izvora i/ili kogeneracije utvrđuju se jednako kao i za druge građevine unutar odgovarajuće funkcionalne zone.
(7) Ostali uvjeti za smještaj i gradnju postrojenja za proizvodnju i korištenje energije iz obnovljivih izvora i/ili kogeneracije utvrđuju se jednako kao i za druge građevine unutar odgovarajuće funkcionalne zone.
Članak 109.
(1) Kao komercijalni tipovi elektrana koje za dobivanje energije koriste obnovljive izvore i kogeneraciju, a primarna im je funkcija proizvodnja energije za tržište predviđene su: - sunčane elektrane - bioplinske elektrane i elektrane na biomasu - geotermalne elektrane - kombinacije navedenih tipova.
(2) Gradnja vjetroparkova na području Općine nije predviđena.
(3) Sunčane elektrane se kao prateći sadržaj mogu smjestiti na česticama drugih namjena, uključujući i čestice drugih tipova elektrana, a kao osnovni sadržaj predviđene su u okviru pojedinih gospodarskih, proizvodnih zona, ukoliko su na kartografskim prikazima građevinskih područja naselja označene oznakom sunčane elektrane /oznaka SE/.
(4) Fotonaponski paneli se smještaju: - na svim građevnim česticama na krovu građevina i/ili ugrađeno u pročelja - na građevnim česticama drugih osnovnih namjena unutar gospodarskih, proizvodnih zona /oznaka I/ na krovu građevina i/ili ugrađeno u pročelja a dodatno i na tipskim samostojećim nosačima postavljenim na tlu 29. srpnja 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 19 - Stranica 2707 - na česticama komercijalnih sunčanih elektrana prvenstveno na tipskim samostojećim nosačima postavljenim na tlu, ili na druge tehnički odgovarajuće načine.

Članak 109.

(5) Elektrana na biomasu, kao i bioplinska elektrana mogu se smjestiti unutar gospodarske, proizvodne zone /oznaka I/, te dodatno kao prateći sadržaj farme izvan građevinskih područja, uz uvjet da je građevna čestica od granice mješovitih zona u naselju /oznake M1 i M2/ i od granica zone javne i društvene namjene /oznaka D/ udaljena najmanje 100,0 m.
(6) Komercijalna geotermalna elektrana iz dubokih bušotina može se predvidjeti u slučaju da se istraživanjem ugljikovodika utvrdi dostatni geotermalni izvor, u kojem slučaju je izmjenom ovog Prostornog plana potrebno utvrditi izdvojeno građevinsko područje za smještaj takve elektrane i uvjeti za njenu gradnju.
(7) Postrojenja koja pri proizvodnji energije proizvode buku veću od dozvoljene za zonu unutar koje se smještaju ili neugodne mirise koji bi mogli negativno utjecati na kvalitetu stanovanja u naselju, potrebno je najmanje 100,0 m udaljiti od stambenih sadržaja.
(8) u naselju ili namjeni izdvojenog građevinskog područja izvan naselja.
(9) Postupanje s otpadom koji se koristi kao komponenta u pripremi energenta za postrojenje OIE primjenjuju se odredbe iz poglavlja 7. „Postupanje s otpadom“.

Članak 110.

Članak 110.
(1) Kod sunčanih energana kod kojih je energana osnovna namjena na čestici: - najveća dozvoljena visina (vijenca) zgrada se utvrđuje s 4,0 m, a etažnost s E= 1/P/ - koeficijent izgrađenosti čestice utvrđuje se na način da se površina fotonaponskih panela i drugih građevina zbraja, a najviše može iznositi kig=0,6 - koeficijent iskoristivosti čestice se ne ispituje.
(2) Povezivanje, odnosno priključak planiranog komercijalnog obnovljivog izvora energije na elektroenergetsku mrežu, sastoji se od pripadajuće trafostanice smještene u granicama obuhvata planiranog obnovljivog izvora i priključnog dalekovoda/kabela na postojeći ili planirani dalekovod ili na postojeću ili planiranu trafostanicu.
(3) Točno definiranje trase priključnog dalekovoda/kabela biti će ostvarivo samo po dobivenim pozitivnim uvjetima od strane ovlaštenog elektroprivrednog poduzeća/tvrtke (operator prijenosnog sustava ili operator distribucijskog sustava), a na osnovi nadležnosti mjesta priključka (DV i TS) visokog ili srednjeg napona i prihvaćenog Elaborata mogućnosti priključenja na mrežu.
(4) Ostali uvjeti za smještaj i gradnju OIE energana utvrđuju se jednako kao i za druge građevine unutar odgovarajuće građevne čestice, ovisno o funkcionalnoj zoni u naselju ili namjeni izdvojenog građevinskog područja izvan naselja. 4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNoSTI 4.1. oPćI UVJETI ZA DRUŠTVENE DJELATNoSTI

Članak 111.

Članak 111.
(1) Vrsta i značaj društvenih djelatnosti ovisi o stupnju centraliteta i razvojnoj ulozi svakog pojedinog naselja u odnosu na sustav središnjih naselja i razvojnih žarišta Županije, te značaja unutar jedinice lokalne samouprave, prema kojem je Podturen kategoriziran kao poticajno razvojno središte (općinsko središte), a sva preostala naselja su kategorizirana kao ostala naselja.
Članak 112.
(1) Sadržaj i kapacitet građevina društvenih djelatnosti po naseljima, treba uskladiti prema posebnim propisima, ovisno o pojedinačnoj funkciji, pri čemu su za dimenzioniranje predškolskih i školskih sadržaja relevantni nacionalni pedagoški standardi.
(2) Površina za osnovne i područne škole s pripadajućim sadržajima /oznaka D4/ osigurane su u naseljima Podturen, Miklavec, Novakovec i Sivica, a predškolski sadržaji mogu se smještati unutar površina rezerviranih za osnovno školstvo /oznaka D4/, ukoliko to kapacitet površine omogućuje ili unutar mješovitih zona /oznaka M1 i M2/, na zasebnim građevnim česticama.
(3) Površina novoformirane pojedinačne građevne čestice društvenih djelatnosti, uključujući građevine sporta i rekreacije usklađuje se s posebnim propisima, ovisno o specifičnoj namjeni građevine, a za dječje vrtiće ne može biti manja od 2.500,0 m2.
(4) Pozicija dječjeg vrtića, jaslica i osnovne škole, u odnosu na okolne postojeće ili planirane građevine, treba osigurati dobru osvijetljenost prostora u vrijeme boravka djece u građevini, odnosno susjedne građevine ne smiju bacati sjenu na prostore boravka djece.

Članak 113.

Članak 113.
(1) Građevine društvenih djelatnosti, uključujući i sportske, te rekreacijske građevine, se smještaju unutar građevinskog područja naselja ovisno namjeni pojedine građevine i namjeni funkcionalne zone: - građevine društvene infrastrukture za koje su površine planski rezervirane, obavezno se smještaju u odgovarajuće zone javne i društvene namjene /oznake D s ogovarajućom numeričkom oznakom/: - D – opća javna i društvena namjena za razne, kompatibilne javne i društvene sadržaje - D4 – osnovnoškolska namjena, uz koju je moguća i predškolska, ovisno o veličini zone - D6 – kultura - D7 – vjerska namjene - građevine društvenih djelatnosti za koje nisu planski rezervirane površine: - primarno se smještaju unutar zona javne i društvene namjene /oznake D/ - mogu se smještati i unutar zona mješovite namjene / oznaka M1 i M2/ - građevine namijenjene sportu i rekreaciji: Stranica 2708 - Broj 19 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 29. srpnja 2024. - primarno se smještaju unutar sportsko rekreacijske – zone /oznake R/: - R – opća zona sporta i rekreacije sa standardnim sportovima (nogomet, rukomet i sl.) - R6 – za lovstvo - R9 – za sportski ribolov i rekreaciju - sportska igrališta i sportske dvorane mogu se smještati u kompatibilnu zonu javne i društvene namjene /oznaka D, D4/ ukoliko se radi o sportskim igralištima i/ili dvoranama za potrebe škole, a koje se mogu koristiti i višefunkcionalno - pojedine vrste manjih otvorenih sportskih igrališta i dječja igrališta mogu se smještati unutar drugih funkcionalnih zona u naselju, ukoliko je takav sadržaj utvrđen uvjetima za pojedinu funkcionalnu zonu u naselju, te unutar izdvojenog građevinskog područja izvan naselja, ukoliko je to utvrđeno kao moguće za pojedino izdvojeno građevinsko područje izvan naselja.

Članak 113.

(2) Ukoliko se predviđa gradnja novog otvorenog sportskog igrališta (nogomet, rukomet, košarka, tenis i druga) ono treba najmanje 12,0 m udaljiti od stambenih prostora u okruženju.
(3) Pojedine vrste manjih otvorenih sportskih igrališta mogu se smještati unutar drugih funkcionalnih zona u naselju, te unutar granica izdvojenih građevinskih područja namijenjenim rekreaciji, ukoliko je takav sadržaj utvrđen uvjetima za pojedinu funkcionalnu zonu, odnosno izdvojeno građevinsko područje izvan naselja.
(4) Otvorena sportska igrališta (nogomet, rukomet, košarka, tenis i druga) trebaju biti najmanje 12,0 m udaljena od stambenih prostora u okruženju.

Članak 114.

Članak 114.
(1) Najmanje 30% od ukupne površine građevne čestice građevina društvenih djelatnosti trebaju činiti zelene površine izvedene na tlu, pri čemu se u obračun ne mogu uzeti zatravnjena parkirališta, niti zelene površine manje od 4,0 m2.
(2) Ukoliko je osnovna namjena pojedinačne građevne čestice sport i/ili rekreacija, otvorena sportska igrališta sa zatravnjenom, pješčanom ili zemljanom podlogom na tim česticama, obračunavaju se kao zelene površine prema stavku 1. ovog članka.
(3) Odgovarajući parkirališno - garažni prostor za sve sadržaje društvenih djelatnosti, uključujući i sportske i rekreacijske sadržaje, potrebno je osigurati prema poglavlju 5.2.1. „Cestovni promet“. 4.2. UVJETI PRoVEDBE ZAHVATA SADRŽAJA DRUŠTVENIH DJELATNoSTI PREMA LoKACIJI 4.2.1. U zoni javne i društvene namjene /oznaka D/

Članak 115.

Članak 115.
(1) U zoni javne i društvene namjene /oznaka D/ prioritet je formiranje građevnih čestica i gradnja građevina (osnovne) društvene infrastrukture, a unutar zone se mogu smještati i građevine i prostori društvene nadgradnje, te drugi sadržaji ukoliko je to predviđeno uvjetima poglavlja 2.2.1.3. „Zona javne i društvene namjene /oznaka D/“.
Članak 116.
(1) Pojedinačna građevna čestica društvenih djelatnosti predviđena unutar zone javne i društvene namjene /oznake D/ može se povećavati: - širenjem na površinu zona mješovite namjene /oznake M1 i M2/, bez ograničenja - širenjem na površinu zone sporta i rekreacije /oznaka R/, uz uvjet da se površina zone sporta i rekreacije ne smanji ispod površine potrebne za uređenje planiranih sportskih, odnosno rekreacijskih igrališta - širenjem na površinu zone javnog zelenila /oznaka Z/, uz uvjet da predviđena površina javnog zelenila i unutar građevne čestice društvenih djelatnosti, zadrži svoju izvornu namjenu javnog zelenila.

Članak 117.

Članak 117.
(1) Udaljenost građevina društvenih djelatnosti od međa građevne čestice: - udaljenost od linije regulacije ulice treba uskladiti prema građevinskom pravcu ulice, osim ukoliko se između linije regulacije i osnovne građevine planira uređenje javnog trga ili parka, u kojem slučaju se kod pozicioniranja zgrade nije potrebno pridržavati građevinskog pravca ulice - od jedne bočne međe građevine mogu biti odmaknute najmanje 1,0 m, a od ostalih susjednih međa najmanje ½ vlastite visine, ali ne manje od 4,0 m - izuzetno od alineje 2. ovog stavka postojeće zgrade se mogu rekonstruirati u postojećim gabaritima i dograditi u smjeru dvorišta u liniji postojećeg zida, bez obzira na njegovu udaljenost od bočne međe građevne čestice.
(2) Koeficijent izgrađenosti pojedine građevne čestice može najviše iznositi kig = 0,4.
(3) Visina (vijenca) građevina može iznositi: - najviše 10,0 m za zgrade osnovne namjene - najviše 3,5 m za slobodnostojeće pomoćne zgrade - iznimno zgrade osnovne škole, školska sportska dvorana, polivalentne dvorane i crkve mogu imati visinu (vijenca) do 12,0 m - specifične građevine ili njihovi dijelovi kao crkveni zvonici, tehnički prostori pozornica i slično, mogu imati veću visinu.
(4) Etažnost zgrada se utvrđuje prema sljedećem: - zgrade osnovne namjene mogu imati najviše 4 etaže E=4 /Po+P+2K ili Po+P+1K+Pk/ - slobodnostojeće pomoćne zgrade mogu imati 1 etažu i to prizemlje (E=P).
(5) Izuzetno, zgrada osnovne škole i sportske dvorane u Podturnu ima postojeću etažnost E=Po+P+3K, te se ista, kao i odgovarajuća visina (vijenca), kod rekonstrukcije usklađuju s postojećim parametrima.

Članak 117.

(6) Ukoliko se građevina oblikuje kao arhitektonski kompleks od više funkcionalno povezanih građevina, međusobni odnos građevina unutar čestice ovisi o funkcionalnom rješenju, a međusobna udaljenost građevina treba biti usklađena s propisima civilne zaštite, zaštite na radu i zaštite od požara.
(7) Pomoćni sadržaji: 29. srpnja 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 19 - Stranica 2709 - garaža ili natkriveni parkirališni prostor sa zajedničkim kolnim ulazom, može se oblikovati kao integralni dio osnovne građevine, odnosno kompleksa - zasebne pojedinačne garaže i/ili spremišta mogu biti oblikovani kao unificirani kompleks smješten u stražnjem dijelu čestice, odnosno iza osnovne građevine u odnosu na ulicu - prostor za skupljanje otpada može biti integriran unutar osnovne građevine, izdvojen kao slobodnostojeća građevina ili oblikovan kao otvoreni prostor za postavu spremnika za otpad (kontejneri, kante i drugo) - slobodnostojeću građevinu i otvoreni prostor za postavu spremnika za otpad treba najmanje 10,0 m udaljiti od osnovnih građevina na susjednim građevnim česticama. 4.2.2. U zoni sportsko – rekreacijske namjene /oznaka R/

Članak 118.

Članak 118.
(1) Veličina pojedinačne građevne čestice sportske i/ili rekreacijske namjene utvrđuje se prema posebnim propisima, ovisno o funkciji.
(2) Pojedinačna građevna čestica sportsko – rekreacijske namjene može se povećavati širenjem na područje mješovite, pretežito stambene zone /oznaka M1/.
Članak 119.
(1) Udaljenost građevina od međa građevne čestice: - najmanja udaljenost zgrada od linije regulacije ulice je 5,0 m - od jedne bočne međe, zgrade mogu biti odmaknute najmanje 1,0 m, a od ostalih susjednih međa najmanje ½ vlastite visine, ali ne manje od 4,0 m - izuzetno od alineje 2. ovog stavka postojeće zgrade se mogu rekonstruirati u postojećim gabaritima i dograditi u smjeru dvorišta u liniji postojećeg zida, bez obzira na njegovu udaljenost od bočne međe - otvorena sportska igrališta od linije regulacije ulice trebaju biti odmaknuta najmanje 5,0 m, a u odnosu na ostale međe mogu bili odmaknuta od međe li smještena na među.
(2) Koeficijent izgrađenosti pojedine građevne čestice koja se izdvaja za potrebe gradnje zgrade u funkciji sporta i/ili rekreacije može najviše iznositi kig = 0,4.
(3) Visina (vijenca) zgrada može iznositi: - za kompleks sportskog centra za nogomet s tribinama najviše 10,0 m - za druge pojedinačne zgrade najviše 3,5 m.
(4) Etažnost zgrada može najviše iznositi: - kompleks sportskog centra za nogomet s tribinama najviše 4 etaže i to 1 podrumska i 3 nadzemne etaže (E=Po+P+2K) - druge pojedinačne zgrade najviše 2 etaže (E=P+1K).
(5) Međusobni odnos građevina unutar čestice ovisi o funkcionalnom rješenju, a međusobna udaljenost građevina treba biti usklađena s propisima civilne zaštite, zaštite na radu i zaštite od požara.

Članak 119.

(6) Parkirališta se obavezno grade kao otvorena, a preporuča se da se parkirna mjesta zasjene sadnjom stabala.
(7) Otvoreni prostor za postavu spremnika za otpad (kontejneri, kante, vreće i drugo) treba biti najmanje 10,0 m udaljen od osnovnih građevina na susjednim građevnim česticama. 4.2.3. U funkcionalnim zonama drugih namjena u naselju
Članak 120.
(1) Sadržaji društvenih djelatnosti, uključujući i sportsko – rekreacijske, koji se mogu smještati u drugim funkcionalnim zonama u naselju i u izdvojenim građevinskim područjima sportsko - rekreacijske namjene, specificirani su u odredbama za funkcionalne zone u naselju, odnosno za izdvojena građevinska područja izvan naselja.
(2) Smještaj, način gradnje i oblikovanje građevina društvenih djelatnosti u funkcionalnim zonama drugih namjena, odnosno u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja, potrebno je uskladiti s uvjetima za provedbu zahvata određenim za odgovarajuću zonu, odnosno izdvojenog područja. 4.2.4. U izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja

Članak 121.

Članak 121.
(1) Rekreacijski sadržaji, kao sadržaji svrstani u skupinu društvenih djelatnosti, se u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja uređuju prema uvjetima iz poglavlja 2.3.1.2. „Izdvojena građevinska područja izvan naselja sportsko – rekreacijske namjene“. 4.2.5. Izvan građevinskih područja
Članak 122.
(1) Sadržaji društvenih djelatnosti se u pravilu ne predviđaju smještati izvan građevinskih područja.
(2) Izvan građevinskih područja, odnosno unutar poljoprivrednih i šumskih površina i uz vodene površine vodotoka predviđene su samo rekreacijske aktivnosti koje nemaju utjecaja na prostor, već se koriste uz mjere opreza u odnosu na očuvanje okoliša i prirode.
(3) Izvan građevinskih područja se uvjeti uređenja prostora za rekreacijske sadržaje koji se smatraju dijelom šire turističke ponude utvrđuju prema poglavlju 3.3.1.2. „Turizam izvan građevinskih područja“. 5. UVJETI UTVRĐIVANJA KoRIDoRA ILI TRASA I PoVRŠINA PRoMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA 5.1. oPćI UVJETI GRADNJE INFRASTRUKTURE

Članak 123.

Članak 123.
(1) Infrastrukturni sustavi prikazani su na kartografskom prikazu broj 2. „Infrastrukturni sustavi“.
(2) Infrastrukturne građevine od interesa za Državu i Županiju navedene su u poglavlju 2.1. „Građevine od državnog i županijskog značaja“.
(3) Zahvati za koje je utvrđena obveza provedbe prethodnih ispitivanja u odnosu na zaštitu okoliša, zaštitu prirode i ekološku mrežu utvrđeni su posebnim propisima. Stranica 2710 - Broj 19 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 29. srpnja 2024.
(4) Za zahvate kod kojih se izvode zemljani radovi na velikim površinama kao što su infrastrukturni koridori županijskog ili državnog značaja, potrebno je zatražiti posebne uvjete nadležnog Konzervatorskog odjela radi utvrđivanja potrebe rekognosciranja terena radi determinacije potencijalnih arheoloških lokaliteta.

Članak 124.

Članak 124.
(1) Linijsku infrastrukturu u pravilu je potrebno smjestiti unutar javnih površina, prvenstveno unutar zelenih pojasa u sastavu uličnih koridora, a smještaj linijske infrastrukture unutar površina drugih namjena ovisi o uvjetima pojedine funkcionalne zone.
(2) Pozicija pojedine postojeće linijske infrastrukture, a za pojedinu infrastrukturu državnog i područnog značaja i režimi zaštite prikazani su približno, a točna pozicija utvrđuje se posebnim uvjetima nadležnog javnopravnog tijela.
(3) Pozicija pojedine planirane linijske infrastrukture prikazana u kartografskim prikazima određena je približno, a točne pozicije se određuju projektom, pri čemu je iz tehničkog ili drugog opravdanog razloga projektnim rješenjem moguće promijeniti trasu u odnosu na onu prikazinu na kartografskom prikazu.
(4) Radi racionalnijeg korištenja prostora, pozicioniranje komunalne i druge distributivne linijske infrastrukture treba predvidjeti jednostrano u ulici, a ukoliko bi to prouzročilo nepotrebna prekapanja prometnice, obostrano.
(5) Rekonstrukciju i modernizaciju linijske infrastrukture preferira se vršiti unutar istih koridora, osim ukoliko izmještanje ne osigurava racionalnije korištenje prostora ili bolje funkcioniranje infrastrukturnog sustava.
(6) U svakom projektu rekonstrukcije postojeće ili gradnje nove linijske infrastrukture predviđene unutar uličnih koridora i drugih javnih prometnih površina, potrebno je prikazati poprečni presjek uličnog koridora, odnosno javne prometne površine i osim za projektiranu, utvrditi poziciju i za sve ostale postojeće i planirane elemente linijske infrastrukture (cjevovode, kablove i drugo), kako bi se dokazala mogućnost smještaja sve postojeće i planirane linijske infrastrukture na propisanim međusobnim razmacima.

Članak 124.

(7) Međusobni razmaci linijske infrastrukture utvrđuju se prema uvjetima zaštite, određene posebnim propisima.
Članak 125.
(1) Građevine infrastrukturnih sustava (transformatorske, telekomunikacijske, plinske, prepumpne stanice i druge slične građevine) mogu se graditi unutar građevinskih područja ukoliko je takva mogućnost predviđena za pojedinu funkcionalnu zonu, te izvan građevinskih područja - izdvajanjem zemljišne čestice iz površine poljoprivrednog tla.
(2) Kod gradnje pojedine građevine infrastrukturnih sustava preferira se da se za građevinu formira vlastita građevna čestica, a u specifičnim slučajevima (npr. kad je trafostanica u pretežitoj funkciji osnovnog sadržaja na pojedinoj čestici) građevina infrastrukturnih sustava može se graditi kao prigrađena ili ugrađena u osnovnu ili prateću građevinu, odnosno kao slobodnostojeća građevina.
(3) Ukoliko se građevina infrastrukturnih sustava prigrađuje ili ugrađuje u osnovnu ili prateću građevinu, smatra se pomoćnim prostorom zgrade, odnosno integralnih dijelom zgrade, a slobodnostojeća građevina infrastrukturnog sustava smještena na čestici druge osnovne namjene smatra se pomoćnom građevinom.
(4) Uvjeti gradnje građevine infrastrukturnih sustava kao slobodnostojeće pomoćne građevine na čestici druge osnovne namjene: - od najmanje jednog kolnog ulaza na građevnu česticu do slobodnostojeće građevine infrastrukturnih sustava treba omogućiti slobodan kolni pristup - građevinu infrastrukturnih sustava u pravilu treba smjestiti iza uličnog pročelja osnovne građevine - izuzetno, ukoliko je ulično pročelje osnovne građevine značajnije uvučeno od linije regulacije, građevinu infrastrukturnih sustava visine veće od 2,0 m potrebno je od linije regulacije uvući za najmanje 5,0 m, a ostale građevine i opremu potrebno je smjestiti iza linije regulacije ulice - ukoliko je građevinu iz sigurnosnih razloga potrebno ograditi, ogradu treba izvesti kao prozračnu, od prefabriciranih žičanih elemenata.

Članak 125.

(5) Uvjeti gradnje građevine infrastrukturnih sustava kao osnovne građevine na vlastitoj čestici: - građevna čestica koja se formira za pojedinu građevinu infrastrukturnih sustava treba biti odgovarajuće veličine, sukladno tehničkim parametrima za smještaj i zaštitu infrastrukturne građevine i opreme - unutar površine čestice ili neposredno uz nju potrebno je osigurati površinu za parkiranje servisnog vozila - građevinu infrastrukturnih sustava visine veće od 2,0 m u pravilu potrebno je smjestiti na način da s ulične strane prati građevinski pravac ulice, a ostale građevine i opremu potrebno je smjestiti iza linije regulacije ulice - izuzetno, ukoliko se građevinski pravac ulice ne može jednoznačno odrediti, ili je građevinski pravac ulice značajnije uvučen od linije regulacije, građevinu infrastrukturnih sustava visine veće od 2,0 m potrebno je od linije regulacije uvući za najmanje 5,0 m - smještaj građevine infrastrukturnih sustava ispred linije regulacije ulice moguć je samo u gusto izgrađenim dijelovima građevinskih područja, gdje ne postoje druge prostorne mogućnosti i to za opremu i građevine niže od 2,0 m, odnosno ukoliko je takav slučaj predviđen prostornim planom užega područja - ukoliko je građevinu iz sigurnosnih razloga potrebno ograditi, ogradu treba postavit unutar vlastite čestice (na međi ili uvučeno od međe) i izvesti kao prozračnu, od prefabriciranih žičanih elemenata, a vrata na ogradi predvidjeti na način da se ne otvaraju prema van.
(6) Na istoj zasebnoj građevnoj čestici moguće je smjestiti više građevina infrastrukturnih sustava, ukoliko su međusobno kompatibilne (više trafostanica raznih naponskih razina i slično) pri čemu se njihova međusobna udaljenost utvrđuje ovisno o širini zaštitnog pojasa infrastrukturnih građevina, prema posebnim propisima.

Članak 125.

(7) Slobodnostojeće nadzemne građevine infrastrukturnih sustava (trafostanice, građevine EK infrastrukture, plinske stanice i slično) ne smiju se smjestiti na česticama građevina kulturno – povijesnih vrijednosti, niti na način da zaklanjaju vidik na građevine i objekte religijskog i memorijalnog sadržaja (ispred crkvi, poklonaca, raspela, spomen obilježja i slično). 29. srpnja 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 19 - Stranica 2711 5.2. PRoMETNI SUSTAV 5.2.1. Cestovni promet
Članak 126.
(1) U jugozapadnom dijelu Općine rezervira se prostor za mogući planirani zahvat na A4 – čvor Turčišće i trasu moguće planirane spojne cesta Turčišće (novi čvor na A4) – Podturen – G.P. (novi granični prijelaz II. kategorije s R. Slovenijom) – čvor Tornyszentmiklos na autocesti Budimpešta – Trst, prema Prostornom planu Međimurske županije širine koridora 200,0 m.
(2) Južno od Podturna rezervira se prostor za moguću izvedbi južne obilaznice, širine koridora 40,0 m.
(3) Do utvrđivanja točne projektne površine planiranih cesta i pripadajućih pratećih sadržaja, unutar planski utvrđenih koridora nije dozvoljena gradnja drugih sadržaja.

Članak 127.

Članak 127.
(1) Širina pojedinog cestovnog pojasa, odnosno širina zemljišne čestice pojedine prometnice izvan građevinskih područja, kao i širina zaštitnog pojasa prometnice utvrđuje se na temelju odredbi Zakona o cestama, ovisno o razini značaja, odnosno kategorizaciji prometnice.
(2) Zaštitni pojas ceste izvan građevinskih područja mjeri se od vanjskog ruba cestovnog pojasa tako da je sa svake strane širok: - za županijsku cestu 15,0 m - za lokalnu cestu 10,0 m.
(3) Priključci na javne prometnice projektiraju se prema posebnom propisu kojim se regulira projektiranje i izgradnja priključaka i prilaza na javnu cestu.
(4) Sve zahvate unutar zaštitnog pojasa kategoriziranih prometnica potrebno je predvidjeti prema posebnim uvjetima nadležne uprave za ceste.
(5) Suglasnost nadležne uprave za ceste na zahvate unutar zaštitnog pojasa kategoriziranih prometnica, uključujući i izvedbu priključaka, obvezna je prema Zakonu o cestama.

Ostali akti u ovom izdanju (24)