Odluka o agrotehničkim mjerama radi zaštite poljoprivrednog zemljišta i o mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina na području Općine Donja Dubrava

15. Na temelju članka 10. i 12. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (NN 20/18, 115/18, 98/19, 57/22), članka 5. stavka 3. u vezi s člankom 33. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18) članka 4. Pravilnika o agrotehničkim mjerama (NN 142/2013, 20/2018, 22/2019), članka 4. stavka 2. u vezi sa člankom 8. Zakona o zaštiti od požara (NN 92/10, 114/22), članka 45. Zakona o šumama (NN 68/18, 115/18, 98/19, 32/20, 145/20) i članka 30. Statuta Općine Donja Dubrava, Općinsko vijeće Općine Donja Dubrava na 23. sjednici održanoj dana 21.5.2024. godine donijelo je oDLUKU o agrotehničkim mjerama radi zaštite poljoprivrednog zemljišta i o mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina na području općine Donja Dubrava I. oPćE oDREDBE

Članak 1.

Članak 1. Ovom se Odlukom propisuju agrotehničke mjere u svrhu zaštite poljoprivrednog zemljišta i mjere za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina na području Općine Donja Dubrava u slučajevima u kojima bi propuštanje tih mjera nanijelo štetu, onemogućilo ili smanjilo poljoprivrednu proizvodnju.
Članak 2. Poljoprivrednim zemljištem smatraju se poljoprivredne površine: oranice, vrtovi, livade, pašnjaci, voćnjaci, vinogradi, ribnjaci, trstici i močvare kao i drugo zemljište koje se uz gospodarski opravdane troškove može privesti poljoprivrednoj proizvodnji. Poljoprivredno zemljište mora se održavati pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju, a katastarske čestice zemljišta unutar granice građevinskog područja površine veće od 1.000 2 m i katastarske čestice zemljišta izvan granice građevinskog područja planirane dokumentima prostornog uređenja za izgradnju koje su u evidencijama Državne geodetske uprave označene kao poljoprivredna kultura, a koje nisu privedene namjeni, moraju se održavati pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju i u tu se svrhu koristiti do izvrsnosti akta kojim se odobrava građenje, odnosno primitka potvrde glavnog projekta. U svrhu zaštite poljoprivrednog zemljišta zabranjeno je nasipavanje poljoprivrednog zemljišta građevinskim otpadom i drugim materijalom čime se onemogućava korištenje zemljišta za poljoprivrednu proizvodnju, osim kada se to radi temeljem projektne dokumentacije i valjane dozvole nadležnih tijela koju je ishodio vlasnik poljoprivrednog zemljišta.

Članak 2.

Poljoprivrednim rudinama u smislu ove Odluke smatraju se susjedne katastarske čestice na određenom lokalitetu koje čine zaokruženu prirodnu cjelinu. II. AGRoTEHNIČKE MJERE
Članak 3. U cilju održavanja poljoprivrednog zemljišta sposobnim za poljoprivrednu proizvodnju i sprečavanje nastajanja štete na istom, propisuju se sljedeće agrotehničke mjere: 1. minimalna razina obrade i održavanja poljoprivrednog zemljišta 2. sprječavanje zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim raslinjem 3. suzbijanje biljnih bolesti i štetnika 4. korištenje i uništavanje biljnih ostataka 5. održavanje organske tvari u tlu 6. održavanje povoljne strukture tla 7. zaštita od erozije 1. Minimalna razina obrade i održavanja poljoprivrednog zemljišta

Članak 4.

Članak 4. Minimalna razina obrade i održavanja poljoprivrednog zemljišta podrazumijeva provođenje najnužnijih mjera u okviru prikladne tehnologije, a posebno: 1. Redovito obrađivanje i održavanje poljoprivrednog zemljišta sukladno određenoj biljnoj vrsti, odnosno katastarskoj kulturi poljoprivrednog zemljišta 2. Održavanje ili poboljšanje plodnosti tla 3. Održivo gospodarenje trajnim pašnjacima 4. Održavanje voćnjaka i vinograda u dobrom vegetativnom stanju. 2. Sprječavanje zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim raslinjem

Članak 5.

Članak 5. Vlasnici i posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su primjenjivati odgovarajuće agrotehničke mjere obrade tla i 31. svibnja 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 13 - Stranica 1685 njege usjeva i nasada u cilju sprječavanja zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim korovom poljoprivrednog zemljišta, te na taj način spriječiti širenje zakorovljenosti na susjedne parcele, a posebno uništavati korov ambrozije čupanjem i košnjom prije cvatnje. Kod sprječavanja zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim raslinjem i njege usjeva potrebno je dati prednost nekemijskim mjerama zaštite bilja kao što su mehaničke, fizikalne, biotehničke i biološke mjere zaštite, a kod korištenja kemijskih mjera zaštite potrebo je dati prednost herbicidima s povoljnijim ekotoksikološkim svojstvima. 3. Suzbijanje biljnih bolesti i štetnika

Članak 6.

Članak 6. Vlasnici odnosno posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su provoditi postupke za suzbijanje biljnih bolesti i štetnika, sukladno mjerama propisanim posebnim propisima za zaštitu bilja, koji uređuju održivu uporabu pesticida. Nakon provedbe postupka iz stavka 1. ovog članka, vlasnici odnosno posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su zbrinuti ambalažu od korištenja sredstava za zaštitu bilja, odnosno odlagati sukladno uputama proizvođača pesticida koje su priložene uz ta sredstva. 4. Korištenje i uništavanje biljnih ostataka

Članak 7.

Članak 7. Vlasnici odnosno posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su ukloniti sa zemljišta sve biljne ostatke koji bi mogli biti uzrokom širenja biljnih bolesti ili štetnika u određenom agrotehničkom roku sukladno biljnoj kulturi.
Članak 8. Agrotehničke mjere korištenja i uništavanja biljnih ostataka obuhvaćaju: 1. Obvezu uklanjanja biljnih ostataka s poljoprivrednog zemljišta 2. Kompostiranje korisnih biljnih ostataka 3. Obvezu uklanjanja suhih biljnih ostataka nakon provedenih agrotehničkih mjera u višegodišnjim nasadima 4. Obvezu odstranjivanja biljnih ostataka nakon čišćenja kanala, međa i poljskih putova, kao i nakon sječe i čišćenja šuma koje graniče s poljoprivrednim zemljištem. Žetveni ostaci ne smiju se spaljivati na poljoprivrednim površinama. Njihovo spaljivanje dopušteno je samo u cilju sprečavanja širenja ili suzbijanja biljnih štetnika. Uništavanje biljnih ostataka spaljivanjem, kada je to dopušteno, poduzima se uz provođenje mjera zaštite od požara sukladno posebnim propisima i ovom Odlukom. 5. održavanje razine organske tvari u tlu

Članak 9.

Članak 9. Organska tvar u tlu održava se provođenjem minimalno trogodišnjeg plodoreda prema pravilima struke. 6. održavanje povoljne strukture tla
Članak 10. Korištenje mehanizacije na poljoprivrednom zemljištu mora biti primjereno stanju i svojstvima zemljišta, tako da se u uvjetima mokrog i vodom natopljenog zemljišta preporučuje izbjegavanje obrade i provoza mehanizacije. 7. Zaštita od erozije
Članak 11. Zaštita od erozije provodi se održavanjem minimalne pokrovnosti tla sukladno specifičnostima agroekološkog područja. Tijekom vegetacijskog razdoblja, na područjima na kojima je uočena erozija, poljoprivredne površine trebale bi imati pokrov koji umanjuje eroziju tla. Tijekom zime u uvjetima kada se na oranicama ne nalaze usjevi, odnosno ukoliko nema pokrova primjenjuje se ograničena obrada tla. Zaštita od erozije provodi se upravljanjem i pravilnom obradom na poljoprivrednom zemljištu ovisno o specifičnim karakteristikama tla. III. MJERE ZA UREĐIVANJE I oDRŽAVANJE PoLJoPRIVREDNIH RUDINA

Članak 12.

Članak 12. Kao mjere za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina propisuju se: 1. Održavanje živica i međa 2. Održavanje poljskih puteva 3. Uređivanje i održavanje kanala 4. Sprječavanje zasjenjivanja susjednih međa 5. Sadnja i održavanje vjetrobranskih pojasa 1. održavanje živica i međa
Članak 13. Vlasnici odnosno posjednici poljoprivrednog zemljišta koji zasade živicu, dužni su je redovito održavati i orezivati na način da spriječe njihovo širenje na susjedno obradivo zemljište i putove, zasjenjivanje susjednih parcela, prerastanje živice na visinu iznad 1m, da spriječe njenu zakorovljenost i da ne ometa promet, vidljivost i preglednost poljskog puta. Živice uz poljske putove i međe mogu se zasaditi najmanje 0,50 m od ruba poljskog puta odnosno međe i moraju se obrezivati tako da njihova visina ne prelazi 1m. Vlasnici odnosno posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su održavati međe tako da budu vidljivo označene, očišćene od korova i višegodišnjeg raslinja, te da ne ometaju provedbu agrotehničkih zahvata. Zabranjeno je izoravanje i oštećivanje međa. 2. održavanje poljskih putova

Članak 14.

Članak 14. U svrhu iskorištavanja poljoprivrednog zemljišta koriste se poljski putovi. Stranica 1686 - Broj 13 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 31. svibnja 2024. Poljskim putom u smislu ove Odluke smatra se svaki nerazvrstani put koji se koristi za promet ili prolaz poljoprivrednom zemljištu, a kojim se koristi veći broj korisnika. Vlasnici ili posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su zajednički brinuti se o poljskim putovima koje koriste. Pod održavanjem poljskih putova podrazumijeva se naročito: - redovito održavanje i uređivanje poljskih putova tako da ne ometaju provođenje agrotehničkih mjera i prolazak vatrogasnog vozila, - nasipavanje oštećenih dionica i udarnih rupa odgovarajućim kamenim materijalom, - čišćenje poljskih putova od korova i vršenje sječe pojedinih stabala, grmlja ili grana koje sprječavaju korištenje poljskog puta, - čišćenje i održavanje odvodnih kanala i propusta - održavanje živice i drugog raslinja uz poljske putove. Za održavanje putova u privatnom vlasništvu (putovi služnosti) odgovorni su njihovi vlasnici odnosno posjednici.

Članak 15.

Članak 15. Zabranjuju se sve radnje koje mogu dovesti do uništavanja poljskih putova, a naročito: - preoravanje poljskih putova, - sužavanje poljskih putova, - nanošenje zemlje i raslinja na poljske putove prilikom obrađivanja zemljišta, - skretanje oborinskih i drugih voda na poljske putove. 3. Uređivanje i održavanje kanala
Članak 16. U cilju održavanja kanala u funkciji odvodnje suvišne vode vlasnici odnosno posjednici dužni su održavati i čistiti prirodno stvorene ili izgrađene kanale, tako da se spriječi odronjavanje zemlje, zarastanje korovom, odnosno omogući prirodni tok voda. Zabranjuje se svako zatrpavanje kanala iz stavka 1. ovog članka, osim kad se to radi temeljem projektne dokumentacije i valjane dozvole nadležnih tijela koju je ishodio vlasnik poljoprivrednog zemljišta. 4. Sprječavanje zasjenjivanja susjednih parcela

Članak 17.

Članak 17. Radi sprječavanja zasjenjivanja susjednih parcela na kojima se vrši poljoprivredna proizvodnja, zabranjuje se sadnja visokog raslinja neposredno uz međe. U protivnom oštećeni vlasnici odnosno posjednici poljoprivrednih parcela mogu poduzimati radnje za nadoknadu štete sukladno Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Radi zaštite poljoprivrednog zemljišta zabranjeno je svako pošumljavanje poljoprivrednog zemljišta iz članka 2. stavka 1. ove Odluke, kao i sadnja drvoreda na istom, naročito neposredno uz poljske putove. 5. Sadnja i održavanje vjetrobranskih pojasa

Članak 18.

Članak 18. Radi uređivanja i održavanja poljoprivrednih rudina, a na područjima na kojima je zbog izloženosti vjetru većeg intenziteta ili duljeg trajanja otežana ili smanjena poljoprivredna proizvodnja, vlasnik odnosno posjednik dužan je određeni pojas zemljišta zasaditi stablašicama. Stablašice koje čine vjetrobranski pojas vlasnici su dužni redovito održavati i obnavljati. IV. PoSEBNE MJERE ZAŠTITE oD PoŽARA
Članak 19. Radi sprječavanja požara na poljoprivrednom zemljištu vlasnici odnosno posjednici dužni su: 1. održavati, uređivati i čistiti međe, živice, kanale te poljske i šumske putove, 2. uklanjati suhe biljne ostatke nakon provedenih agrotehničkih mjera i nakon žetve, berbe i sl. najkasnije do 1. lipnja tekuće godine, 3. odstraniti bilje ostatke nakon sječe i čišćenja šume, putova i međa na šumskom zemljištu koje graniči s poljoprivrednim zemljištem, 4. uz međe preorati ili očistiti zemljište zatravljeno suhim biljem i biljnim otpadom 5. spaljivanje i uništavanje biljnih otpadaka i korova na poljoprivrednom i šumskom zemljištu vršiti samo uz poduzimanje odgovarajućih propisanih preventivnih mjera opreza sukladno Zakonu o zaštiti od požara.

Članak 20.

Članak 20. Spaljivanje korova, trave i drugog otpadnog materijala biljnog porijekla te loženja vatre na poljoprivrednim površinama može se obavljati samo ako su poduzete sljedeće mjere opreznosti: 1. ako se spaljivanje korova i loženje vatre na otvorenom prostoru obavlja na većoj poljoprivrednoj površini, vlasnici odnosno posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su o tome obavijestiti dobrovoljno vatrogasno društvo koje će osigurati dežurstvo odgovarajućeg broja vatrogasaca s opremom za gašenje požara, a na manjim površinama treba primijeniti potrebne mjere zaštite od požara, 2. mjesto spaljivanja korova i loženja vatre na otvorenom prostoru mora biti najmanje 30 metara udaljeno od gospodarskih i stambenih objekata, najmanje 200 metara od ruba šumskog zemljišta i dovoljno udaljeno od krošnji stabala i nasada na susjednim parcelama, te na udaljenosti većoj od 100 metara od stoga slame i sijena i drugih objekata u kojima je uskladišteno sijeno, slama i drugi zapaljivi materijali, 3. mjesto spaljivanja mora biti tako odabrano da se vatra ne može proširiti preko gorivog materijala na zemlji, kao ni prelijetanjem iskri, 4. osoba koja obavlja spaljivanje korova i loženje vatre na otvorenom prostoru mora biti punoljetna, stalno prisutna pri spaljivanju s pričuvnom opremom za gašenje požara (lopata, kanta napunjena vodom i slično), 31. svibnja 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 13 - Stranica 1687 5. osobe koje su izvršile spaljivanje korova i loženje vatre na otvorenom prostoru dužne su mjesto spaljivanja pregledati i ostatke u potpunosti pogasiti, 6. te ostalo sukladno važećim propisima kojima je uređena materija zaštite od požara.

Članak 21.

Članak 21. Zabranjeno je spaljivanje poljoprivrednih otpada i korova na poljoprivrednim površinama u razdoblju od 01. lipnja do 30. rujna tekuće godine. Iznimno, pravne ili fizičke osobe koje namjeravaju ložiti vatru na otvorenom u razdoblju iz stavka 1. ovog članka, dužne su zatražiti odobrenje nadležne vatrogasne postrojbe te organiziranje vatrogasnog dežurstva. V. NADZoR
Članak 22. Nadzor nad provođenjem ove Odluke provodi poljoprivredni redar Općine Donja Dubrava i poljoprivredni inspektor.

Članak 23.

Članak 23. Poljoprivredno redarstvo može se organizirati u suradnji s drugim općinama i gradovima Međimurske županije, temeljem posebne Odluke Općinskog vijeća Općine Donja Dubrava.
Članak 24. U obavljanju nadzora poljoprivredni redar ovlašten je: 1. rješenjem narediti: - poduzimanje radnji u svrhu sprečavanja nastanka štete, onemogućavanja ili smanjenja poljoprivredne proizvodnje, - poduzimanje radnji u svrhu uklanjanja posljedica nastale štete u poljoprivrednoj proizvodnji, - poduzimanje radnji u svrhu provedbe mjera za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina, 2. u slučaju nepoduzimanja radnji iz točke 1. ovog stavka, narediti izvršenje istih putem trećih osoba na trošak vlasnika ili posjednika poljoprivrednog zemljišta, 3. naplatiti novčanu kaznu na mjestu počinjenja prekršaja, 4. izdati obvezni prekršajni nalog. Po utvrđenom stanju i poduzetim mjerama poljoprivredni redari dužni su redovito izvještavati poljoprivrednu inspekciju u područnim jedinicama. Do prijema u službu poljoprivrednog redara, nadzor nad provođenjem ove Odluke provodit će komunalni redar i poljoprivredna inspekcija.

Članak 25.

Članak 25. Vlasnici i posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su poljoprivrednom redaru u provedbi njegovih ovlasti omogućiti nesmetano obavljanje nadzora i pristup do poljoprivrednog zemljišta. Ako poljoprivredni redari u svome radu naiđu na otpor, mogu zatražiti pomoć nadležne policijske uprave.
Članak 26. Poljoprivredni redari moraju imati posebne iskaznice i posebnu oznaku na odjeći. Pravilnik o iskaznici, oznaci i službenoj odjeći poljoprivrednih redara donosi Općinski načelnik Općine Donja Dubrava. VI. PREKRŠAJNE oDREDBE

Članak 27.

Članak 27. Novčanom kaznom u iznosu od 66,6 € do 1 333,33 € kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako: - postupa suprotno članku 2. ove Odluke, - ne provodi mjere minimalne razine obrade i održavanja poljoprivrednog zemljišta sukladno članku 4. ove Odluke, - ne sprječava zakorovljenost i obraslost višegodišnjim raslinjem sukladno članku 5. ove Odluke, - ne poduzima mjere suzbijanja biljnih bolesti i štetočina sukladno članku 6. ove Odluke, - ne uništava biljne ostatke sukladno članku 7. i 8. ove Odluke, - ne provodi mjere zaštite od erozije sukladno članku 11. ove Odluke, - ne uređuje i ne održava živicu i među sukladno članku 13. ove Odluke, - ne održava poljske putove sukladno članku 14. ove Odluke, - provodi radnje iz članka 15. ove Odluke, - ne uređuje i ne održava kanale sukladno članku 16. ove Odluke, - postupa suprotno članku 17. ove Odluke, - ne provodi mjere zaštite od požara sukladno članku 19. ove Odluke, - ne poduzima mjere iz članka 20. ove Odluke, - postupa protivno mjerama iz članka 21. ove Odluke. Novčanom kaznom u iznosu od 40 € do 666,66 € kaznit će se fizička osoba - obrtnik odnosno osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost za prekršaje iz stavka 1. ovog članka. Novčanom kaznom u iznosu od 13,3 € do 266,66 € kaznit će se fizička osoba vlasnik ili korisnik poljoprivrednog zemljišta za prekršaje iz stavka 1. ovog članka. VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE oDREDBE

Članak 28.

Članak 28. Stupanjem na snagu ove Odluke, prestaje važiti Odluka o agrotehničkim mjerama i mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina te mjerama zaštite od požara na poljoprivrednom zemljištu za područje Općine Donja Dubrava (KLASA: 021-05/19-01/05, URBROJ: 2109/05-19-01/04 od 12. rujna 2019. godine).
Članak 29. Ova Odluka stupa na snagu osmi dan od dana objave u „Službenom glasniku Međimurske županije“. OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE DONJA DUBRAVA KLASA: 024-02/24-01/3 URBROJ: 2109-5-03-24-16 Donja Dubrava, 21. svibnja 2024. Stranica 1688 - Broj 13 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 31. svibnja 2024. PREDSJEDNIK Općinskog vijeća Josip Ribić, v.r.