Pravilnik o radu upravnih tijela Međimurske županije

44. Na temelju članka 26. stavka 1. Zakona o radu („Narodne novine“ broj 93/14, 127/17, 98/19 i 151/22) i članka 37. Statuta Međimurske županije («Službeni glasnik Međimurske županije» broj 26/10, 4/13, 6/13 - pročišćeni tekst, 8/13, 6/14, 2/18, 10/18 – pročišćeni tekst, 2/20, 3/21, 2/22 – pročišćeni tekst i 24/23) župan Međimurske županije (u daljnjem tekstu: župan) donio je PRAVILNIK o radu upravnih tijela Međimurske županije I. OPĆE ODREDBE
Članak 1. Ovim Pravilnikom o radu (u daljnjem tekstu: Pravilnik) uređuju se prava i odgovornosti iz rada i po osnovi rada za službenike i namještenike upravnih tijela Međimurske županije (u daljnjem tekstu: upravna tijela).

Članak 2.

Članak 2. Pod pojmom službenika i namještenika podrazumijevaju se zaposlenici određeni sukladno važećem Zakonu o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. O prijmu u službu, rasporedu na radno mjesto te o drugim pravima i obvezama službenika i namještenika kao i o prestanku službe odlučuje pročelnik upravnog tijela ili službena osoba kojoj je rješavanje o tome utvrđeno opisom poslova radnog mjesta, sukladno pravilniku o unutarnjem redu. O imenovanju i razrješenju pročelnika upravnog tijela te o drugim pravima i obvezama pročelnika odlučuje župan.

Članak 3.

Članak 3. Odredbe ovog Pravilnika primjenjuju se na sve službenike i namještenike neposredno, osim u slučajevima kada su pojedina prava službenika i namještenika povoljnije uređena drugim propisima ili kasnijim općim aktom Međimurske županije.
Članak 4. Sve obveze i odgovornosti službenika i namještenika uređena su zakonom i na temelju zakona donesenim propisima te ovim Pravilnikom. Izrazi koji se koriste u ovom Pravilniku, a imaju rodno značenje, koriste se neutralno i odnose se jednako na muški i ženski rod.

Članak 5.

Članak 5. Ovaj Pravilnik primjenjuje se na sve službenike i namještenike bez obzira na to jesu li zasnovali službu na neodređeno ili određeno vrijeme, s punim, nepunim ili skraćenim radnim vremenom te na vježbenike.
Članak 6. Prijam u službu, ocjenjivanje, premještaji, napredovanje, raspolaganje i prestanak službe regulirani su Zakonom o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.
Članak 7. Za vrijeme vježbeničkog staža vježbeniku pripada plaća u visini od 85% od vrijednosti osnovne plaće radnog mjesta, najniže složenosti njegove stručne spreme unutar upravnog tijela.

Članak 8.

Članak 8. Za obavljeni posao svakom službeniku i namješteniku mora se osigurati isplatu plaće, a službenik odnosno namještenik je dužan u skladu s opisom poslova radnog mjesta na koje je raspoređen sukladno odredbama Pravilnika o unutarnjem redu upravnih tijela Međimurske županije, osobno obavljati posao u zadanim rokovima. Svakom službeniku i namješteniku upravnih tijela određuje se mjesto i način obavljanja poslova, poštujući pri tom prava i dostojanstvo službenika i namještenika. Svim zaposlenima u upravnim tijelima mora se osigurati uvjete za siguran rad, u skladu s posebnim zakonom i drugim propisima.

Članak 9.

Članak 9. Osobni podaci službenika i namještenika smiju se prikupljati, obrađivati, koristiti i dostavljati trećim osobama u skladu s važećim propisima. II. ZAŠTITA DOSTOJANSTVA SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA
Članak 10. Svaki službenik i namještenik ima pravo na poštovanje osobnosti i zaštitu dostojanstva za vrijeme i u svezi obavljanja poslova svog radnog mjesta. Osobnost i dostojanstvo službenika i namještenika štiti se od uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja nadređenih službenika, suradnika i osoba s kojima službenik i namještenik redovito dolazi u doticaj u obavljanju svojih poslova. Uznemiravanjem iz stavka 2. ovog članka smatra se i diskriminirajuće ponašanje kojim se službenik ili namještenik izravno ili neizravno stavlja u nepovoljniji položaj od drugih službenika odnosno namještenika na temelju rase ili etničke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog naslijeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije, kao i svako neželjeno ponašanje uzrokovano nekim od navedenih osnova koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe, a koje uzrokuje strah, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje. Stranica 496 - Broj 5 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 8. ožujka 2024. Spolno uznemiravanje je svako verbalno, neverbalno ili tjelesno neželjeno ponašanje spolne naravi koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva službenika ili namještenika, a posebice ako stvara zastrašujuće, neprijateljsko, ponižavajuće, omalovažavajuće ili uvredljivo okruženje.

Članak 10.

Ponašanje kojim se narušava dostojanstvo osobe službenika ili namještenika smatra se namjerno ili nehajno ponašanje koje primjerice uključuje: - ogovaranje, širenje glasina ili kleveta o drugome, - uvrede, prijetnje, psovke i omalovažavanje, - seksističko ponašanje kojim se osobe drugog spola ili spolnog opredjeljenja nazivaju društveno neprimjerenim izrazima s ciljem isticanja njihovih spolnih obilježja ili spolnog opredjeljenja, šala na njihov račun, - namjerno uskraćivanje informacija potrebnih za rad ili pak davanje dezinformacija, - dodjeljivanje besmislenih, nerješivih, omalovažavajućih zadataka ili nedodjeljivanje zadataka.

Članak 11.

Članak 11. Pritužbe vezane uz povredu osobnosti i dostojanstva službenika i namještenika upravnih tijela dostavljaju se županu, pročelniku upravnog tijela ili osobama ovlaštenim za primanje i rješavanje pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva službenika odnosno namještenika.
Članak 12. Osobe iz članka 11. ovog Pravilnika su dužne u roku od 8 dana od dostave pritužbe, ispitati pritužbu i poduzeti sve potrebne mjere primjerene svakom pojedinom slučaju radi sprječavanja nastavka uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja, ako utvrde da ono postoji. Ako osobe iz članka 11. ovog Pravilnika u roku iz stavka 1. ovog članka ne poduzmu mjere za sprječavanje uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ili ako su mjere koje su poduzele očito neprimjerene, službenik odnosno namještenik koji je uznemiravan ili spolno uznemiravan ima pravo prekinuti rad dok mu se ne osigura zaštita, pod uvjetom da je u daljnjem roku od osam dana zatražio zaštitu pred nadležnim sudom. Ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati da će osobe iz članka 11. ovog Pravilnika zaštititi dostojanstvo službenika i namještenika, službenik odnosno namještenik nije dužan dostaviti pritužbu tim osobama i ima pravo prekinuti rad, pod uvjetom da je zatražio zaštitu pred nadležnim sudom i o tome obavijestio osobe iz članka 2. stavka 2. i 3. ovog Pravilnika u roku od osam dana od dana prekida rada. Za vrijeme prekida rada iz stavka 2. i 3. ovoga članka službenik odnosno namještenik ima pravo na naknadu plaće u iznosu plaće koju bi ostvario da je radio.

Članak 12.

Svi podaci utvrđeni u postupku zaštite dostojanstva službenika odnosno namještenika su tajni. Ponašanje službenika odnosno namještenika koje predstavlja uznemiravanje ili spolno uznemiravanje predstavlja povredu službene dužnosti. Protivljenje službenika odnosno namještenika postupanju koje predstavlja uznemiravanje ili spolno uznemiravanje ne predstavlja povredu službene dužnosti niti smije biti razlog za diskriminaciju.
Članak 13. U postupku ispitivanja pritužbe, osobe iz članka 11. ovog Pravilnika, ispitat će službenika odnosno namještenika koji je pritužbu podnio, osobu za koju se tvrdi da je uznemiravala ili spolno uznemiravala službenika odnosno namještenika, utvrditi način i okolnosti uznemiravanja te izvesti i druge dokaze u svrhu utvrđenja relevantnih činjenica. Može se provesti saslušavanje svjedoka, obaviti suočenje ispitanih osoba, obaviti očevid te prikupljati drugi dokazi kojima se može dokazati osnovanost pritužbe. U svim radnjama koje poduzme u cilju utvrđivanja činjeničnog stanja ovlaštena osoba će sastaviti zapisnik ili službenu bilješku. Zapisnik će se u pravilu sastaviti prilikom saslušanja svjedoka, podnositelja pritužbe i osobe za koju podnositelj tvrdi da ga je uznemiravala ili spolno uznemiravala te u slučaju njihovog suočenja. Zapisnik potpisuju sve osobe koje su bile nazočne njegovom sastavljanju i zapisničar ako je određen. U zapisniku će se posebno navesti da je ovlaštena osoba sve nazočne upozorila da su svi podaci utvrđeni u postupku zaštite dostojanstva radnika tajni te da ih je upozorila na posljedice odavanja te tajne. Službena bilješka će se u pravilu sastaviti pri obavljanju očevida ili prikupljanju drugih dokaza. Službenu bilješku potpisuje ovlaštena osoba i zapisničar koji je bilješku sastavio. Nakon provedenog postupka ovlaštena će osoba u pisanom obliku izraditi zaključak u kojem će:

Članak 13.

1. utvrditi da postoji uznemiravanje ili spolno uznemiravanje podnositelja pritužbe ili, 2. utvrditi da ne postoji uznemiravanje ili spolno uznemiravanje podnositelja pritužbe. U slučaju iz točke 1., ovlaštena će osoba u zaključku navesti sve činjenice koje dokazuju da je podnositelj pritužbe uznemiravan ili spolno uznemiravan i predložit će nadležnom tijelu/osobi Međimurske županije da osobi koja je podnositelja pritužbe uznemiravala ili spolno uznemiravala izrekne mjeru zbog povrede službene dužnosti te predložiti poduzimanje drugih mjera koje su primjerene pojedinom slučaju radi sprečavanja nastavka uznemiravanja. U slučaju iz točke 2. ovlaštena osoba će odbiti pritužbu podnositelja zahtjeva. Nadležno tijelo/osoba Međimurske županije će na temelju provedenog postupka i prijedloga ovlaštene osobe poduzeti mjere koje su primjerene odnosnom slučaju radi sprječavanja nastavka uznemiravanja te osobi koja je službenika odnosno namještenika uznemirivala ili spolno uznemirivala izreći odgovarajuću mjeru zbog povrede službene dužnosti.

Članak 14.

Članak 14. U svrhu stvaranja ozračja tolerancije, razumijevanja i uvažavanja dostojanstva osobe službenika i namještenika, osobe iz članka 2. stavka 2. i 3. ovog Pravilnika će voditi posebnu brigu o informiranju, osvješćivanju i senzibiliziranju zaposlenih u upravnim tijelima Međimurske županije za problematiku zaštite dostojanstva te edukaciju ovlaštenih osoba. 8. ožujka 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 5 - Stranica 497 III. RADNO VRIJEME, ODMORI I DOPUSTI
Članak 15. Puno radno vrijeme u upravnim tijelima je 40 sati tjedno. Tjedno radno vrijeme raspoređuje se na 5 radnih dana – od ponedjeljka do petka. Službenici i namještenici moraju biti obaviješteni o rasporedu ili promjeni rasporeda radnog vremena najmanje tjedan dana unaprijed, osim u slučaju nastanka prijeke potrebe za radom.

Članak 16.

Članak 16. Početak i završetak radnog vremena službenika i namještenika u upravnim tijelima Međimurske županije, određuje se kako slijedi: - od ponedjeljka do četvrtka od 7,30 do 16,00 sati - petkom od 7,30 do 13,30 sati. U slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega poslova i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe, službenik i namještenik dužni su na pisani zahtjev osoba iz članka 2. stavka 2. i 3. ovog Pravilnika raditi duže od punog odnosno nepunog radnog vremena (prekovremeni rad). Prekovremenim radom smatra se svaki sat rada dnevno duži od satnice utvrđene stavkom 1. ovog članka Pravilnika, kao i svaki sat rada subotom ili nedjeljom. Uslijed određenih okolnosti župan svojom odlukom može drugačije urediti početak i završetak radnog vremena upravnih tijela iz stavka 1. ovog članka.

Članak 17.

Članak 17. Iznimno, osobe iz članka 2. stavka 2. i 3. ovog Pravilnika mogu na zahtjev pojedinog službenika ili namještenika odrediti radno vrijeme drugačije od radnog vremena utvrđenog u članku 16. ovog Pravilnika. Osobe iz članka 2. stavka 2. i 3. ovog Pravilnika će se prilikom razmatranja zahtjeva iz prethodnog stavka prvenstveno rukovoditi prirodom i vrstama posla koju službenik ili namještenik obavlja te prometnim i drugim značajkama koje su od utjecaja na njegov dolazak i odlazak s posla, a svoju odluku o izmijenjenom radnom vremenu dostaviti rukovoditelju upravnog tijela nadležnog za poslove župana i rukovoditelju upravnog tijela nadležnog za službeničke odnose.

Članak 18.

Članak 18. Radno vrijeme upravnih tijela Međimurske županije skraćuje se na Badnjak, Staru godinu, i Veliki petak, tako da završava najkasnije u 13,00 sati.
Članak 19. Službenik ili namještenik koji radi najmanje 6 sati dnevno, ima svakog radnog dana pravo na odmor (stanku) od 30 minuta, a koristi ga u skladu s rasporedom koji utvrdi rukovoditelj upravnog tijela. Vrijeme odmora iz stavka 1. ovog članka ubraja se u radno vrijeme i ne može se odrediti u prva tri sata nakon početka radnog vremena niti u zadnja dva sata prije završetka radnog vremena.

Članak 20.

Članak 20. Tijekom svakog vremenskog razdoblja od 24 sata, službenik i namještenik imaju pravo na dnevni odmor od najmanje 12 sati neprekidno.
Članak 21. Službenik i namještenik imaju pravo na tjedni odmor u trajanju od 48 sati neprekidno. Dani tjednog odmora su u pravilu subota i nedjelja. Ako je prijeko potrebno da službenik ili namještenik radi na dan tjednog odmora, osigurava mu se za svaki radni tjedan korištenje zamjenskog tjednog odmora odmah po okončanju razdoblja koje je proveo na radu, zbog kojeg tjedni odmor nije koristio ili ga je koristio u kraćem trajanju. Godišnji odmor

Članak 22.

Članak 22. Službenik i namještenik imaju za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje četiri tjedna (20 radnih dana). Blagdani i neradni dani određeni zakonom, razdoblje privremene nesposobnosti za rad koje je utvrdio ovlašteni liječnik, te dani plaćenog dopusta, ne uračunavaju se u trajanje godišnjeg odmora.
Članak 23. Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora službenik i namještenik imaju pravo na naknadu plaće u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad). U slučaju prestanka službe, službeniku odnosno namješteniku koji nije iskoristio godišnji odmor mora se isplatiti naknada umjesto korištenja godišnjeg odmora. Naknada iz prethodnog stavka određuje se razmjerno broju dana neiskorištenog godišnjeg odmora.

Članak 24.

Članak 24. Ništetan je sporazum o odricanju od prava na godišnji odmor, odnosno o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora.
Članak 25. Službenik odnosno namještenik koji se prvi put zaposli u upravnim tijelima ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duži od osam dana, stječe pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog rada u upravnim tijelima. Stranica 498 - Broj 5 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 8. ožujka 2024. Službenik odnosno namještenik koji nije ispunio uvjet za stjecanje prava na godišnji odmor na način propisan prethodnim stavkom ovoga članka, ima pravo na razmjeran dio godišnjeg odmora, koji se utvrđuje u trajanju od jedne dvanaestine godišnjeg odmora utvrđenog u skladu s ovim Pravilnikom, za svaki mjesec trajanja službe.

Članak 26.

Članak 26. Službenik odnosno namještenik kojem prestaje služba, za tu kalendarsku godinu ostvaruje pravo na razmjeran dio godišnjeg odmora. Izuzetak od prava na razmjerni dio godišnjeg odmora je službenik ili namještenik koji odlazi u mirovinu i ima pravo na puni godišnji odmor za tu godinu. Osoba iz članka 2. stavka 2. i 3. ovog Pravilnika koja je službeniku odnosno namješteniku iz stavka 1. ovog članka, prije prestanka radnog odnosa omogućila korištenje godišnjeg odmora u trajanju dužem od onog koji bi mu pripadao, nema pravo od službenika odnosno namještenika tražiti vraćanje naknade plaće isplaćene za korištenje godišnjeg odmora.

Članak 27.

Članak 27. Godišnji odmor od četiri tjedna uvećava se prema pojedinačno određenim kriterijima: 1. S obzirom na složenost poslova: - službenicima čija su radna mjesta klasificirana u I. kategoriju (glavni rukovoditelj, viši rukovoditelj, rukovoditelj) 5 radnih dana - službenicima čija su radna mjesta klasificirana u II. kategoriju (viši savjetnik-specijalist, viši savjetnik, savjetnik, viši stručni suradnik) 4 radna dana - službenicima čija su radna mjesta klasificirana u III. kategoriju (stručni suradnik, viši referent) 3 radna dana - službenicima čija su radna mjesta klasificirana u III kategoriju (referent) 2 radna dana - namještenici čija su radna mjesta klasificirana u IV. kategoriju 1 radni dan 2. S obzirom na dužinu radnog staža: - od 1 do 5 godina radnog staža 1 radni dan - od 5 do 10 godina radnog staža 2 radna dana - od 10 do 15 godina radnog staža 3 radna dana - od 15 do 20 godina radnog staža 4 radna dana - od 20 do 25 godina radnog staža 5 radnih dana - od 25 do 30 godina radnog staža 6 radnih dana - od 30 do 35 godina radnog staža 7 radnih dana - od 35 i više godina radnog staža 8 radnih dana 3. S obzirom na posebne socijalne uvjete: - roditelju, posvojitelju ili skrbniku s jednim malodobnim djetetom 2 radna dana - roditelju, posvojitelju ili skrbniku za svako daljnje malodobno dijete još po 1 radni dan - samohranom roditelju, posvojitelju ili skrbniku 3 radna dana - roditelju, posvojitelju ili skrbniku djeteta s invaliditetom – bez obzira na ostalu djecu kao i osobi s invaliditetom 3 radna dana 4. S obzirom na rezultate rada, a ukoliko to odobri osoba iz članka 2. stavka 2. i 3. ovog Pravilnika posebnom odlukom za svaku godinu:

Članak 27.

- službeniku i namješteniku ocijenjenom ocjenom „odličan“ 2 radna dana - službeniku i namješteniku ocijenjenom ocjenom „vrlo dobar“ 1 radni dan Ukupno trajanje godišnjeg odmora određuje se na način da se minimalni godišnji odmor od četiri tjedna uvećava za zbroj svih dodatnih dana utvrđenih točkama 1. – 3. stavka 1. ovog članka, s tim da ukupno trajanje godišnjeg odmora ne može iznositi više od 30 dana godišnjeg odmora. Godišnji odmor se može uvećati i s obzirom na rezultate rada, a ukoliko to odobri osoba iz članka 2. stavka 2. i 3. ovog Pravilnika posebnom odlukom za svaku godinu na način kako je to određeno točkom 4. stavka 1. ovog članka, s tim da ukupno trajanje godišnjeg odmora ne može iznositi više od 30 dana godišnjeg odmora.

Članak 28.

Članak 28. Vrijeme korištenja godišnjeg odmora utvrđuje se planom korištenja godišnjeg odmora. Plan korištenja godišnjeg odmora donosi osoba iz članka 2. stavka 2. i 3. ovog Pravilnika, vodeći računa o željama službenika i namještenika kao i potrebama organizacije rada te mogućnosti za odmor raspoložive za službenike i namještenike. Plan korištenja godišnjeg odmora donosi se najkasnije do 1. svibnja tekuće godine. Osoba iz članka 2. stavka 2. i 3. ovog Pravilnika mora obavijestiti službenika i namještenika najmanje petnaest dana prije korištenja godišnjeg odmora o trajanju godišnjeg odmora i razdoblju njegova korištenja.

Članak 29.

Članak 29. Na osnovi plana korištenja godišnjeg odmora osoba iz članka 2. stavka 2. i 3. ovog Pravilnika donosi za svakog službenika i namještenika rješenje kojim mu utvrđuje trajanje godišnjeg odmora prema kriterijima iz članka 27. Pravilnika, ukupno trajanje godišnjeg odmora i vrijeme korištenja godišnjeg odmora.
Članak 30. Ako službenik ili namještenik koristi godišnji odmor u dijelovima, mora tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor iskoristi najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju, osim ako se službenik odnosno namještenik i osoba iz članka 2. stavka 2. i 3. ovog Pravilnika drukčije ne dogovore, pod uvjetom da je ostvario pravo na godišnji odmor u trajanju dužem od dva tjedna.

Članak 31.

Članak 31. Neiskorišteni dio godišnjeg odmora, službenik može prenijeti i iskoristiti najkasnije do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine. 8. ožujka 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 5 - Stranica 499 Godišnji odmor, odnosno dio godišnjeg odmora koji službenik ili namještenik zbog korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust te dopust radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju nije mogao iskoristiti ili njegovo korištenje osobe iz članka 2. stavka 2. i 3. ovog Pravilnika nisu omogućile do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine, službenik ili namještenik ima pravo iskoristiti do kraja kalendarske godine u kojoj se vratio na rad.

Članak 32.

Članak 32. Službenik odnosno namještenik, zbog privatnih potreba, ima pravo koristiti jedan dan godišnjeg odmora prema svom zahtjevu i u vrijeme koje sam odredi, ali je dužan o tome obavijestiti nadređenog službenika najmanje dva dana ranije.
Članak 33. Službeniku i namješteniku može se odgoditi odnosno prekinuti korištenje godišnjeg odmora radi izvršenja važnih i neodgodivih službenih poslova. Odluku o odgodi odnosno prekidu korištenja godišnjeg odmora iz stavka 1. ovog članka donosi osoba iz članka 2. stavka 2. i 3. ovog Pravilnika. Službeniku ili namješteniku kojemu je odgođeno ili prekinuto korištenje godišnjeg odmora, mora se omogućiti naknadno korištenje odnosno nastavljanje korištenja godišnjeg odmora.

Članak 34.

Članak 34. Službenik i namještenik ima pravo na naknadu stvarnih troškova prouzročenih odgodom odnosno prekidom korištenja godišnjeg odmora. Troškovima iz stavka 1. ovog članka smatraju se putni i drugi troškovi. Putnim troškovima iz stavka 2. ovog članka smatraju se stvarni troškovi prijevoza koji je službenik i namještenik koristio u polasku i povratku iz mjesta zaposlenja do mjesta u kojem je koristio godišnji odmor u trenutku prekida, kao i dnevnice u povratku do mjesta zaposlenja prema propisima o naknadi troškova za službena putovanja. Drugim troškovima smatraju se ostali izdaci koji su nastali za službenika ili namještenika zbog odgode odnosno prekida godišnjeg odmora, što dokazuje odgovarajućom dokumentacijom.

Članak 35.

Članak 35. U slučaju prestanka radnog odnosa, osoba iz članka 2. stavka 2. i 3. ovog Pravilnika je dužna službeniku ili namješteniku koji nije iskoristio godišnji odmor, isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora. Naknada iz stavka 1. ovog članka isplaćuje se u visini prosječne mjesečne plaće službenika odnosno namještenika isplaćene u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad), razmjerno broju dana neiskorištenog godišnjeg odmora. Plaćeni i neplaćeni dopust

Članak 36.

Članak 36. Službenik i namještenik imaju pravo na oslobođenje od obveze rada uz naknadu plaće (plaćeni dopust) u jednoj kalendarskoj godini u sljedećim slučajevima: - sklapanje braka 3 radna dana - rođenje i posvojenje djeteta 3 radna dana - smrt supružnika, izvanbračnog druga, životnog partnera, neformalnog životnog partnera, roditelja, djeteta, pastorčadi i posvojenika, djeteta povjerenog na 5 radnih dana čuvanje i odgoj, djeteta na skrbi izvan vlastite obitelji, očuha i maćehe, posvojitelja, brata i sestre - smrt ostalih krvnih srodnika zaključno s četvrtim stupnjem srodstva (djed, baka, unuk, unuka, pradjed, prabaka, praunuka, praunuk, nećak, nećakinja, stric,ujak,teta, tetak), odnosno tazbinskih srodnika 2 radna dana zaključno s drugim stupnjem srodstva (roditelji bračnog druga, brat i sestra bračnog druga), osobe koju je službenik odnosno namještenik po zakonu dužan uzdržavati - darivanje krvi 1 radni dan - za polaganje državnog stručnog ispita 5 radnih dana (isključivo prvi put) - elementarne nepogode ili veće nesreće koja je neposredno zadesila službenika ili 3 radna dana namještenika u njegovom stambenom objektu - sudjelovanje na seminarima i 2 radna dana obrazovanju za potrebe sindikalnog rada Pod darivanjem krvi smatra se i darivanje krvnog sastojka za pripremu krvnog pripravka namijenjenog za transfuzijsko liječenje, koje se provodi prema pozivu koji je ovlaštena ustanova, u skladu s posebnim propisom, uputila osobno davatelju krvi. Službenik odnosno namještenik ima pravo na plaćeni dopust za darivanje krvi te svaki smrtni slučaj naveden u stavku 1. ovog članka, neovisno o broju dana plaćenog dopusta koje je tijekom iste kalendarske godine koristio po drugim osnovama.

Članak 37.

Članak 37. Službenik i namještenik može koristiti plaćeni dopust iz članka 36. ovog Pravilnika, isključivo u vrijeme ili neposredno prije i nakon nastanka događaja zbog kojeg ostvaruje pravo na njegovo korištenje. Službenik i namještenik dužan je osobi iz članka 2. stavka 2. i 3. ovog Pravilnika podnijeti pisani zahtjev za korištenjem plaćenog dopusta iz članka 36. ovog Pravilnika te mu se na osnovu toga izdaje rješenje.
Članak 38. U pogledu stjecanja prava iz službe ili u vezi sa službom, razdoblja plaćenog dopusta smatraju se vremenom provedenim na radu. Stranica 500 - Broj 5 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 8. ožujka 2024.

Članak 39.

Članak 39. Službeniku i namješteniku može se, na njegov zahtjev, odobriti neplaćeni dopust, pod uvjetom da je takav dopust opravdan i da neće izazvati teškoće u obavljanju poslova upravnog tijela. Za vrijeme neplaćenog dopusta službeniku i namješteniku miruju prava i obveze iz službe ili u svezi sa službom, osim ako zakonom nije drugačije određeno. Službenik i namještenik imaju pravo na neplaćeni dopust u ukupnom trajanju od pet radnih dana godišnje za pružanje osobne skrbi. Pod pružanjem osobne skrbi smatra se skrb koju službenik odnosno namještenik pruža članu uže obitelji ili osobi koja živi u istom kućanstvu (u smislu odredbi Zakona o radu) i koja joj je potrebna zbog ozbiljnog zdravstvenog razloga. U slučaju iz prethodnog stavka, službenika odnosno namještenika koji se koristi tim pravom ne smije se odjaviti iz obveznih osiguranja prema propisima o obveznim osiguranjima. Osoba iz članka 2. stavka 2. i 3. ovog Pravilnika može, u svrhu odobravanja prava na neplaćeni dopust za pružanje osobne skrbi, zatražiti od službenika i namještenika dokaz o postojanju ozbiljnog zdravstvenog razloga osobe iz stavka 3. ovog članka.

Članak 40.

Članak 40. Službenik odnosno namještenik ima pravo na odsutnost s posla jedan dan u kalendarskoj godini kada je zbog osobito važnog i hitnog obiteljskog razloga uzrokovanog bolešću ili nesretnim slučajem potrebna njegova trenutačna nazočnost. Za stjecanje prava iz službe ili u vezi sa službom, razdoblje odsutnosti s posla smatra se vremenom provedenim na radu. IV. PLAĆA, NAKNADE PLAĆA I DRUGE NOVČANE NAKNADE Plaća
Članak 41. Plaću službenika i namještenika čini osnovna plaća. Osnovna plaća je umnožak pripadajućeg koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je službenik, odnosno namještenik raspoređen i osnovice za obračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža. Plaća iz prethodnog stavka je plaća u bruto iznosu koji se sastoji od iznosa za isplatu službeniku i namješteniku i javnih davanja iz plaće u skladu s posebnim propisima.