Procjena rizika od velikih nesreća za Općinu Vratišinec

6.3.5.1. razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći uslijed vjetra Vodoravno strujanje zraka nejednake snage, intenziteta i pravca, rezultira kretanjem slojeva zraka poznate kao “vjetar”. 21.7 20.5 18.7 29.0 28.9 18.8 30.9 NW N N WNW NW NNE nW 6.3.5.2. Okidač koji je uzrokovao veliku nesreću uslijed vjetra Ignoriranje upozorenja o pojavi jakih vjetrova značajno utječe na stanovništvo te poljoprivrednu proizvodnju. Ne provođenje pravovremenih mjera zaštite rezultira simptomima kod stanovništva te stočnog fonda i propadanja uroda. 6.3.6. Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Vjetar Orkanski vjetar je onaj koji, prema Beaufortovoj ljestvici za ocjenu jačina vjetra, ima 12 bofora ili brzinu od 32,7 do 36,9 m/s, odnosno 118 do 133 km/h. Orkansko nevrijeme stvara štete u poljoprivredi, cestovnom prometu kao i području elektroprivrede i telefonskog prometa te opskrbe vodom. 6.3.6.1. procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed vjetra na život i zdravlje ljudi Posljedice na život i zdravlje ljudi prikazuju se ukupnim brojem ljudi (dobiven jednostavnim zbrajanjem, bez podnerivanja) za koje se procjenjuje kako mogu biti u sastavu nekog od procesa nastalih kao posljedica događaja opisanih scenarijem – poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani, zbrinuti i sklonjeni. Pojava orkanskog nevremena može dovesti do oštećenja ili rušenja stabala kao i do građevinskih objekata uslijed čega se mogu javiti ljudske žrtve. Procjenjuje se da će posljedicama pojave orkanskog nevremena biti zahvaćeno više od 0,036% stanovnika Općine, odnosno, više od 1 stanovnika.

Tablica 40: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na život i zdravlje ljudi - Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Vjetar Život i zdravlje ljudi Broj kategorija posljedice Odabrano stanovnika 1 Neznatne < 0,02 2 Malene 0,02 – 0,091 3 Umjerene 0,093 – 0,218 4 Značajne 0,238 – 0,694 5 Katastrofalne 0,714 < X 6.3.6.2. procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed vjetra na gospodarstvo Posljedice na gospodarstvo odnose se na ukupnu materijalnu i financijsku štetu u gospodarstvu nastalu utjecajem prijetnje. Stranica 240 - Broj 2 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. siječnja 2024. Materijalna šteta s posljedicama po gospodarstvo prikazuje se u odnosu na proračun Općine. S obzirom na štete koje su vjerojatne na području Općine uslijed pojave orkanskog nevremena, posljedice su procijenjene značajnim, odnosno očekuje se šteta veća od 20% proračuna Općine, točnije veća od 2.690.000,00 kuna. Tablica 41: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na gospodarstvo - Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Vjetar Gospodarstvo u kunama (% kategorija posljedica s obzirom na Odabrano proračun) 67.250,00 – 1 Neznatne 134.500,00 134.500,00 – 2 Malene 672.500,00 672.500,00 – 3 Umjerene 2.017.500,00 2.017.500,00 – 4 Značajne X 3.362.500,00 5 Katastrofalne 3.362.500,00 < 6.3.6.3. procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed vjetra na društvenu stabilnost i politiku Procjena posljedica na društvenu stabilnosti i politiku vezana je na oštećenja zgrada u kojima su smještene ključne institucije i oštećenje kritične infrastrukture.

Posljedice za Društvenu stabilnost i politiku iskazuju se u materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i šteti na građevinama od društvenog značaja. Kategorija Društvene stabilnosti i politike dobiva se srednjom vrijednosti kategorija Kritične infrastrukture (KI) i Ustanova/građevina javnog i društvenog značaja. Društvena stabilnost = Ukupna materijalna šteta prikazana je u odnosu na proračun Općine, ako je šteta na kritičnoj infrastrukturi od značaja za funkcioniranje društva, točnije samouprave u cjelini. Uslijed pojave jakog vjetra može doći do oštećenja krovova građevina od javnog i društvenog značaja. U elektroprivredi i HPT prometu može doći do kidanja električnih i telefonskih vodova, rušenja nosača, a u prometu opasnost može predstavljati poradi rušenja stabla i grana na prometnice. Procjenjuje se da će eventualno nastale štete na kritičnu infrastrukturu imati neznatan utjecaj na proračun Općine. S obzirom na to da se posljedice društvene stabilnosti i politike iskazuju u materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i šteti na građevinama od društvenog značaja procijenjeno je da bi ukupna materijalna šteta uzrokovana događajem s najgorim mogućim posljedicama uslijed olujnog nevremena imala umjeren utjecaj na proračun Općine. Procjenjuje se da bi nastala šteta bila veća od 0,5% proračuna, odnosno veća od 67.250,00 kuna. Tablica 42: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na kritičnu infrastrukturu – Događaj s najgorim mogućim posljedicama - Vjetar Društvena stabilnost i politika Štete/gubici na kritičnoj infrastrukturi kategorija posljedice u kn Odabrano 67.250,00 – 1 Neznatne 134.500,00 134.500,00 – 2 Malene 672.500,00 672.500,00 – 3 Umjerene X 2.017.500,00 2.017.500,00 – 4 Značajne 3.362.500,00 5 Katastrofalne 3.362.500,00 < Tablica 43: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na ustanove, građevine od javnog, društvenog značaja – Događaj s najgorim mogućim posljedicama - Vjetar Društvena stabilnost i politika Štete/gubici na ustanovama/građevinama javnog društvenog značaja kategorija posljedice u kn Odabrano 67.250,00 – 1 Neznatne 134.500,00 134.500,00 – 2 Malene 672.500,00 672.500,00 – 3 Umjerene X 2.017.500,00 2.017.500,00 – 4 Značajne 3.362.500,00 5 Katastrofalne 3.362.500,00 < Tablica 44: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na društvenu stabilnost i politiku – Događaj s najgorim mogućim posljedicama - Vjetar ustanove/ građevine kritična kategorija javnog, ukupno infrastruktura društvenog interesa 1 2 3 X X X 4 5 22. siječnja 2024.

“SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 2 - Stranica 241 6.3.6.4. Vjerojatnost pojave događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed vjetra Tablica 45: Vjerojatnost pojave događaja s najgorim mogućim posljedicama – Vjetar kategorija posljedice kvalitativno 1 Neznatne Iznimno mala 2 Malene Mala 3 Umjerene Umjerena 4 Značajne Velika 5 Katastrofalne Iznimno velika 6.3.7. najvjerojatniji neželjeni događaj – Vjetar Olujni je vjetar onaj koji prema Beaufortovoj ljestvici za ocjenu jačina vjetra, ima 8 stupnjeva (bofora) ili brzinu od 17,2 do 20,7 m/s, odnosno, 62 do 74 km/h. Olujni vjetar stvara velike štete na imovini, poljoprivrednim i šumarskim dobrima (čupanje drveća, lomljenje grana), raznim građevinskim objektima te u prometu. 6.3.7.1. procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed vjetra na život i zdravlje ljudi S obzirom na to da se posljedice na život i zdravlje ljudi prikazuju ukupnim brojem ljudi za koje se procjenjuje kako mogu biti u sastavu od nekog od procesa nastalih kao posljedica događaja opisanih scenarijem – poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani i sklonjeni. Procijenjeno je da pojava jakog vjetra ima neznatne posljedice na život i zdravlje stanovništva Županije. Tablica 46: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na život i zdravlje ljudi - Najvjerojatniji neželjeni događaj – Vjetar Život i zdravlje ljudi Broj kategorija posljedice Odabrano stanovnika 1 Neznatne < 0,02 X 2 Malene 0,02 – 0,091 3 Umjerene 0,093 – 0,218 4 Značajne 0,238 – 0,694 5 Katastrofalne 0,714 6.3.7.2. procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed vjetra na gospodarstvo Posljedice na gospodarstvo odnose se na ukupnu materijalnu i financijsku štetu u gospodarstvu nastalu utjecajem prijetnje.

Materijalna šteta s posljedicama po gospodarstvo prikazuje se u odnosu na proračun Općine. Olujni vjetar može izazvati štete na usjevima, gubitak jednogodišnjih i višegodišnjih uroda, smanjenje prinosa i dr. Olujni vjetar može smanjiti poljoprivrednu proizvodnju do 30% ovisno o vegetacijskom stadiju poljoprivrednih usjeva. Procjenjuje se da bi nastala šteta bila veća od 0,5% proračuna, odnosno veća od 67.250,00 kuna. Vjerojatnost/frekvencija Vjerojatnost Frekvencija Odabrano <1% 1 događaj u 100 godina i rjeđe 1 – 5% 1 događaj u 20 do 100 godina 5 – 50% 1 događaj u 2 do 20 godina X 51 – 98% 1 događaj 1 do 2 godine > 98% 1 događaj godišnje ili češće Tablica 47: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na gospodarstvo – Najvjerojatniji neželjeni događaj – Vjetar Gospodarstvo u kunama (% kategorija posljedica s obzirom na Odabrano proračun) 67.250,00 – 1 Neznatne X 134.500,00 134.500,00 – 2 Malene 672.500,00 672.500,00 – 3 Umjerene 2.017.500,00 2.017.500,00 – 4 Značajne 3.362.500,00 5 Katastrofalne 3.362.500,00 < 6.3.7.3. procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed vjetra na društvenu stabilnost i politiku Procjena posljedica na društvenu stabilnosti i politiku vezana je na oštećenja zgrada u kojima su smještene ključne institucije i oštećenje kritične infrastrukture. Prilikom olujnih vjetrova najviše je ugrožena nadzemna elektro − distribucijska mreža koja zna pretrpjeti znatne kvarove koji za posljedicu znaju imati kraće prekide u snabdijevanju električnom energijom. Olujno nevrijeme može prouzročiti oštećenja na krovovima građevina od javnog i društvenog značaja (rušenje i odnošenje krovova).

Tablica 48: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na kritičnu infrastrukturu – Najvjerojatniji neželjeni događaj - Vjetar Društvena stabilnost i politika Štete/gubici na kritičnoj infrastrukturi kategorija posljedice u kn Odabrano 67.250,00 – 1 Neznatne X 134.500,00 134.500,00 – 2 Malene 672.500,00 672.500,00 – 3 Umjerene 2.017.500,00 2.017.500,00 – 4 Značajne 3.362.500,00 5 Katastrofalne 3.362.500,00 < Stranica 242 - Broj 2 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. siječnja 2024. Tablica 49: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na ustanove, građevine od javnog, društvenog značaja – Najvjerojatniji neželjeni događaj - Vjetar Društvena stabilnost i politika Štete/gubici na ustanovama/građevinama javnog društvenog značaja kategorija posljedice u kn Odabrano 67.250,00 – 1 Neznatne X 134.500,00 134.500,00 – 2 Malene 672.500,00 672.500,00 – 3 Umjerene 2.017.500,00 2.017.500,00 – 4 Značajne 3.362.500,00 5 Katastrofalne 3.362.500,00 < Tablica 50: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na društvenu stabilnost i politiku – Najvjerojatniji neželjeni događaj - Vjetar ustanove/ građevine kritična kategorija javnog, ukupno infrastruktura društvenog interesa 1 X X X 2 3 4 5 6.3.7.4. Vjerojatnost pojave najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed vjetra Tablica 51: Vjerojatnost pojave najvjerojatnijeg neželjenog događaja – Vjetar kategorija posljedice kvalitativno 1 Neznatne Iznimno mala 2 Malene Mala 3 Umjerene Umjerena 4 Značajne Velika 5 Katastrofalne Iznimno velika 6.3.8. matrica ukupnog rizika – ekstremne vremenske pojave (Vjetar)

RIZIK: Ekstremne vremenske pojave – Vjetar (kretanje zračnih masa općenito) NAZIV SCENARIJA: Pojava vjetra na području Općine Događaj s najgorim mogućim posljedicama Vjerojatnost/frekvencija Vjerojatnost Frekvencija Odabrano <1% 1 događaj u 100 godina i rjeđe 1 – 5% 1 događaj u 20 do 100 godina 5 – 50% 1 događaj u 2 do 20 godina 51 – 98% 1 događaj 1 do 2 godine X > 98% 1 događaj godišnje ili češće 22. siječnja 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 2 - Stranica 243 Najvjerojatniji neželjeni događaj 6.3.9. izvor podataka 1. Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ, 2020.god.) 2. Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011. god. 3. Kriteriji za izradu smjernica koje donose čelnici područne (regionalne) samouprave za potrebe izrade Procjena rizika od velikih nesreća na razinama jedinica lokalnih i područnih (regionalnih) samouprave, DUZS, 2016.god. 4. Pravilnik o smjernicama za izradu Procjene rizika od katastrofa i velikih nesreća za područje Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (“Narodne Novine” br. 65/16) 5. Procjena rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku, 2016.god., Izmjene i dopune iz 2019.god. 6. Smjernice za izradu procjena rizika od velikih nesreća na području Međimurske županije, 2016.god. 7. Zakon o sustavu civilne zaštite (“Narodne Novine” br. 82/15, 118/18, 31/20, 20/21) 6.4. riZik – ekstremne vremenske pojave – kiša (padaline) 6.4.1. naZiV sCenarija – pojava kiše na području Općine naziv scenarija Pojava kiše na području Općine Grupa rizika Ekstremne vremenske pojave rizik Kiša (padaline)

radna skupina Koordinator: Načelnik Stožera civilne zaštite Općine Vratišinec Nositelj: DVD Vratišinec i DVD Gornji Kraljevec Izvršitelj: DVD Vratišinec i DVD Gornji Kraljevec 6.4.2. uvod – kiša Kiša je oborina u vidu tekućih kapi promjera većeg od 0,5 mm. Određivanje intenziteta kiše se zasniva na količini oborine. „Vrlo slaba“ ili kako se još naziva kiša „u tragovima“ je ona koja ne uspijeva sasvim navlažiti površinu na koju pada. „Slaba“ znači da je količina oborine do 2,54 mm po satu. „Umjerena“ kiša je kada je količina oborina između 2,54 i 7,62 mm po satu. „Jaka“ kiša je za intenzitete kada je količina oborina preko 7,62 mm po satu. Zbog svojih veoma malih dimenzija vodene kapljice oblaka mogu neko vrijeme lebdjeti u zraku. Spajanjem (koagulacijom) sitnih kapljica nastaju u oblacima krupnije kapi koje otežaju i padaju prema Zemlji. Sam proces stvaranja kapljica je dosta kompliciran. Vodena para prelazi u tekuće stanje kada je njena zasićenost dosegla 100%. Međutim u oblaku zasićenost je daleko iznad 100%, a sam proces kondenzacije neusporedivo «teže» bi počeo da nema tzv. kondenzacijskih jezgri. Radi se o sitnim česticama prašine ili soli koje vjetar ponese u zrak prilikom razbijanja valova o obalu. Prisutnost takvih čestica omogućuje proces kondenzacije i na stupnju zasićenosti vodene pare i ispod 100%. Za padanje obilnih kiša iz oblaka vrlo je značajna prisutnost sitnih ledenih kristala koji se sublimiranjem i spajanjem s pothlađenim kapljicama povećavaju i postaju veliki kristali leda, brzo se na dnu oblaka otapaju i padaju kao kiša (pljusak).

6.4.3. prikaz utjecaja kiše na kritičnu infrastrukturu (ki) utjecaj sektor Komunikacijska i informacijska tehnologija (elektroničke komunikacije, prijenos podataka, informacijski sustavi, pružanje audio i audiovizualnih medijskih usluga) Promet (cestovni, željeznički, zračni, pomorski i X promet unutarnjim plovnim putevima) Zdravstvo (zdravstvena zaštita, proizvodnja, promet i nadzor nad lijekovima) Vodno gospodarstvo (regulacijske i zaštitne X vodne građevine i komunalne vodne građevine) Hrana (proizvodnja i opskrba hranom i sustav X sigurnosti hrane, robne zalihe) Financije (bankarstvo, burze, investicije, sustavi osiguranja i plaćanja) Proizvodnja, skladištenje i prijevoz opasnih X tvari (kemijski, biološki, radiološki i nuklearni materijali) Javne službe (osiguranje javnog reda i mira, X zaštita i spašavanje, hitna medicinska pomoć) X Nacionalni spomenici i vrijednosti Stranica 244 - Broj 2 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. siječnja 2024. 6.4.4. kontekst – kiša Prostornu raspodjelu srednje godišnje količine oborine u Međimurskoj županiji obilježavaju količine oborine između 800 i 900 mm u njenom pretežito nizinskom dijelu na visinama 100-300 m. U još nižem području uz Muru (100−200 m) količine su od 700−800 mm. Samo zapadni, brdovitiji dio (200- 400 m) Županije bilježi veće količine oborine od 900−1.000 mm, a zbog visine terena mogu se očekivati i količine veće od 1.000 mm. Odstupanja količine oborine u 2020. godini u odnosu na normalu 1981. – 2010. nalaze u rasponu od 81% višegodišnjeg prosjeka u Lastovu (514,7 mm) do 131% u Varaždinu (1087,8 mm). Analiza odstupanja količina oborine za godinu 2020.

izraženih u postotcima (%) višegodišnjeg prosjeka pokazuje da su količine oborine na većini analiziranih postaja bile ispod, a na njih devet iznad višegodišnjeg prosjeka. Oborinske prilike u Hrvatskoj u 2020. godini izražene percentilima bile su normalne na većem dijelu teritorija, ali i sušne do vrlo kišne na izdvojenim lokacijama. Detaljnije su oborinske prilike opisane sljedećim kategorijama: sušno (okolica Bilogore, Siska, Karlovca, Šibenika, Komiže, Lastova), normalno (veći dio teritorija), kišno (okolica Zagreba, Pazina, Senja) i vrlo kišno (okolica Varaždina). Odstupanja količine oborine za ljeto 2020. godine u odnosu na normalu 1981. – 2010. nalaze u rasponu od 35% višegodišnjeg prosjeka u Hvaru gdje je palo 36,9 mm oborine, do 191% na postaji Varaždin (505,7 mm). Analiza odstupanja količina oborine za ljeto 2020. izraženih u postotcima (%) višegodišnjeg prosjeka pokazuje da su količine oborine na približno polovici broja analiziranih postaja bile iznad, a na ostatku postaja ispod višegodišnjeg prosjeka. Oborinske prilike u Hrvatskoj za ljeto 2020. godine izražene percentilima bile su normalne na većem dijelu teritorija, ali i vrlo sušne do ekstremno kišne na manjim dijelovima teritorija. Detaljnije su oborinske prilike opisane sljedećim kategorijama: vrlo sušno (okolica Šibenika), sušno (jug sjeverne Dalmacije, srednja Dalmacija s otocima), normalno (veći dio teritorija), kišno (jugoistok Slavonije, sjeverozapad središnje Hrvatske, dio Gorskog Kotara, Istra, Senj, okolica Zadra i Dubrovnika), vrlo kišno (šire varaždinsko područje, okolica Parga) i ekstremno kišno (okolica Varaždina).

Slika 11: Prikaz odstupanja količine oborina u 2020.god. Izvor: Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ), 2021.god. Slika 12: Pregled odstupanja količine oborina za ljeto 2020. god. Izvor: Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ), 2021.god. 6.4.5. uzrok kiše Oborine nastaju kondenzacijom postojeće vlage u zraku. Kondenzacija vode u atmosferi je pojava koja nastaje kada se povećavanjem količine vodene pare u atmosferi postigne zasićeno stanje, pa se ona kondenzira, ali samo ako postoji pogodna površina za kondenzaciju. Vodena para prelazi u tekuće stanje kada njezina zasićenost dosegne 100%. 6.4.5.1. razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći uslijed kiše Na prosječnu količinu i učestalost oborina utječe veliki broj čimbenika, a najznačajniji su: reljef, zemljopisna širina, more, temperatura kopna i najbližih mora, konfiguracija tla, pravac dominantnih vjetrova, položaj mjesta prema planinskim lancima, nagib brdske strane i njena orijentacija prema stranama svijeta i prema pravcima, strujanja vlažnih zračnih masa, utjecaj šuma, utjecaj velikih gradova. 6.4.5.2. Okidač koji je uzrokovao veliku nesreću uslijed kiše Za padanje obilnih kiša iz oblaka vrlo je značajno: − postojanje atmosferske vlažnosti (vodene pare) kao posljedica isparavanja; − proces kondenzacije kao posljedica dinamičkog hlađenja (prelazak vodene pare u tekuće, odnosno kruto stanje); − postojanje kondenzacijskih jezgri (čvrstih čestica dimenzija 1 do 5 μ s kojima se ubrzava i olakšava proces kondenzacije ili desublimacije), one mogu biti hidroskopske čestice na kojima započinju procesi kondenzacije prije nego što zrak postane zasićen (npr.

morska sol) i nehidroskopske čestice koje uvjetuju određeni stupanj zasićenosti (prašina, dim, pepeo). 22. siječnja 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 2 - Stranica 245 6.4.6. Događaj s najgorim mogućim posljedicama – kiša Kao događaj s najgorim mogućim posljedicama predviđa se dugotrajni kišni period s prekomjernom količinom oborina na području Općine. Dugotrajne i intenzivne oborine posljedica su atmosferskih procesa većih razmjera, pa su i njihove posljedice teže. Smatra se da pljusak ima narav elementarne nepogode kad u vremenu kraćem od 15 minuta padne više od 15 mm kiše na metar kvadratni, dok je za jaku kišu ta mjera više od 15 mm u razdoblju od 3 sata. 6.4.6.1. procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed kiše na život i zdravlje ljudi Posljedice na život i zdravlje ljudi prikazuju se ukupnim brojem ljudi (dobiven jednostavnim zbrajanjem, bez podnerivanja) za koje se procjenjuje kako mogu biti u sastavu nekog od procesa nastalih kao posljedica događaja opisanih scenarijem – poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani, zbrinuti i sklonjeni. Uslijed dugotrajnog kišnog perioda s prekomjernom količinom oborina na području Općine dolazi do dizanja razine podzemne vode te može doći do zamućenja vode za piće u individualnim bunarima uzrokujući higijensku neispravnost vode za piće, pri čemu se mogu razboljeti samo one osobe koje piju zaraženu vodu. Procjenjuje se da bi događajima bilo zahvaćeno više od 0,001% stanovništva Općine, točnije najmanje 1 stanovnik Općine.

Tablica 52: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na život i zdravlje ljudi - Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Kiša Život i zdravlje ljudi Broj kategorija posljedice Odabrano stanovnika 1 Neznatne < 0,02 2 Malene 0,02 – 0,091 3 Umjerene 0,093 – 0,218 X 4 Značajne 0,238 – 0,694 5 Katastrofalne 0,714 6.4.6.2. procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed kiše na gospodarstvo Posljedice na gospodarstvo odnose se na ukupnu materijalnu i financijsku štetu u gospodarstvu nastalu utjecajem prijetnje. Materijalna šteta s posljedicama po gospodarstvo prikazuje se u odnosu na proračun Općine. Obilne, prekomjerne količine kiše uzrokuju nekroze kod plodonosnih biljaka, bolest vinove loze peronosporu te smanjenje prinosa i kvalitetu poljoprivrednih kultura. Posljedice su procijenjene značajnim, odnosno očekuje se šteta veća od 20% proračuna Općine, točnije veća od 2.690.000,00 kuna. Tablica 53: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na gospodarstvo - Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Kiša Gospodarstvo u kunama (% kategorija posljedica s obzirom na Odabrano proračun) 67.250,00 – 1 Neznatne 134.500,00 134.500,00 – 2 Malene 672.500,00 672.500,00 – 3 Umjerene 2.017.500,00 2.017.500,00 – 4 Značajne X 3.362.500,00 5 Katastrofalne 3.362.500,00 < 6.4.6.3. procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed kiše na društvenu stabilnost i politiku Procjena posljedica na društvenu stabilnosti i politiku vezana je na oštećenja zgrada u kojima su smještene ključne institucije i oštećenje kritične infrastrukture.

Posljedice za Društvenu stabilnost i politiku iskazuju se u materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i šteti na građevinama od društvenog značaja. Kategorija Društvene stabilnosti i politike dobiva se srednjom vrijednosti kategorija Kritične infrastrukture (KI) i Ustanova/građevina javnog i društvenog značaja. Društvena stabilnost = Ukupna materijalna šteta prikazana je u odnosu na proračun Općine, ako je šteta na kritičnoj infrastrukturi od značaja za funkcioniranje društva, točnije samouprave u cjelini. Tijekom dugotrajnog kišnog perioda s prekomjernom količinom oborina moguće je plavljenje prometnica državnog, županijskog i lokalnog značaja na području Općine te neprohodnost istih. Može doći do oštećenja dijelova elektroenergetskog sustava te do prekida opskrbe električnom energijom. Može doći do zamućenja vode i smanjene količine dobave vode u vodoopskrbnom sustavu te do onečišćenja bunara. Tablica 54: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na kritičnu infrastrukturu – Događaj s najgorim mogućim posljedicama - Kiša Društvena stabilnost i politika Štete/gubici na kritičnoj infrastrukturi kategorija posljedice u kn Odabrano 67.250,00 – 1 Neznatne 134.500,00 134.500,00 – 2 Malene X 672.500,00 672.500,00 – 3 Umjerene 2.017.500,00 2.017.500,00 – 4 Značajne 3.362.500,00 5 Katastrofalne 3.362.500,00 < Stranica 246 - Broj 2 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. siječnja 2024. Tablica 55: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na ustanove, građevine od javnog, društvenog značaja – Događaj s najgorim mogućim posljedicama - Kiša Društvena stabilnost i politika Štete/gubici na ustanovama/građevinama javnog društvenog značaja kategorija posljedice u kn Odabrano 67.250,00 – 1 Neznatne 134.500,00 134.500,00 – 2 Malene X 672.500,00 672.500,00 – 3 Umjerene 2.017.500,00 2.017.500,00 – 4 Značajne 3.362.500,00 5 Katastrofalne 3.362.500,00 < Tablica 56: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na društvenu stabilnost i politiku – Događaj s najgorim mogućim posljedicama - Kiša ustanove/ građevine kritična kategorija javnog, ukupno infrastruktura društvenog interesa 1 2 X X X 3 4 5 6.4.6.4. Vjerojatnost pojave događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed kiše Tablica 57: Vjerojatnost pojave događaja s najgorim mogućim posljedicama – Kiša kategorija posljedice kvalitativno 1 Neznatne Iznimno mala 2 Malene Mala 3 Umjerene Umjerena 4 Značajne Velika 5 Katastrofalne Iznimno velika 6.4.7. najvjerojatniji neželjeni događaj – kiša Kao najvjerojatniji mogući događaj na području Općine predviđa se pojava kratkotrajne kiše jakog intenziteta.

Kratkotrajne i vrlo intenzivne kiše uzrokuju brzo otjecanje slivova, stvaranje toka vode u dotad suhim koritima, formiranje bujice kao vodotoka s velikom erozijskom snagom pa može doći do plavljenja objekata koji se nalaze na putu. Pri tome zahvaćeno područje, osim protoka velike količine vode, biva ugroženo i materijalom koji voda nosi (nanos, blato i druge nečistoće). Kratkotrajne i vrlo intenzivne oborine pojavljuju se isključivo prilikom jakih lokalnih nevremena i stoga su lokalne naravi te izazivaju lokalne probleme. 6.4.7.1. procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed kiše na život i zdravlje ljudi S obzirom na to da se posljedice na život i zdravlje ljudi prikazuju ukupnim brojem ljudi za koje se procjenjuje kako mogu biti u sastavu od nekog od procesa nastalih kao posljedica događaja opisanih scenarijem – poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani i sklonjeni. Procjenjuje se da kratkotrajne kiše jakog intenziteta na području Općine svojom pojavom imale neznatne posljedice na život i zdravlje ljudi, odnosno posljedicama bi bilo zahvaćeno manje od 0,001% stanovništva. Tablica 58: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na život i zdravlje ljudi - Najvjerojatniji neželjeni događaj – Kiša Život i zdravlje ljudi Broj kategorija posljedice Odabrano stanovnika 1 Neznatne < 0,02 X Vjerojatnost/frekvencija Vjerojatnost Frekvencija Odabrano <1% 1 događaj u 100 godina i rjeđe 1 – 5% 1 događaj u 20 do 100 godina 5 – 50% 1 događaj u 2 do 20 godina X 51 – 98% 1 događaj 1 do 2 godine > 98% 1 događaj godišnje ili češće 2 Malene 0,02 – 0,091 3 Umjerene 0,093 – 0,218 4 Značajne 0,238 – 0,694 5 Katastrofalne 0,714 < 6.4.7.2. procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed kiše na gospodarstvo Posljedice na gospodarstvo odnose se na ukupnu materijalnu i financijsku štetu u gospodarstvu nastalu utjecajem prijetnje.

Materijalna šteta s posljedicama po gospodarstvo prikazuje se u odnosu na proračun Općine. Kratkotrajne kiše jakog intenziteta mogu uzrokovati štete na povrtlarskim kulturama. Procjenjuje se da bi nastala šteta bila veća od 0,5% proračuna, odnosno veća od 67.250,00 kuna. Tablica 59: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na gospodarstvo – Najvjerojatniji neželjeni događaj – Kiša Gospodarstvo u kunama (% kategorija posljedica s obzirom na Odabrano proračun) 67.250,00 – 1 Neznatne X 134.500,00 134.500,00 – 2 Malene 672.500,00 672.500,00 – 3 Umjerene 2.017.500,00 22. siječnja 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 2 - Stranica 247 2.017.500,00 – 4 Značajne 3.362.500,00 5 Katastrofalne 3.362.500,00 < 6.4.7.3. procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed kiše na društvenu stabilnost i politiku Tijekom kratkotrajnih kiša velikog intenziteta moguće je plavljenje i manja oštećenja prometnica i prateće infrastrukture te su mogući su prekidi u odvijanju prometom. Uslijed kratkotrajnih kiše jakog intenziteta može doći do prokišnjavanja krovova na građevinama od javnog društvenog značaja te plavljenja te plavljenja podrumskih prostorija zbog saturacije tla vodom i dizanja razine podzemne vode. Tablica 60: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na kritičnu infrastrukturu – Najvjerojatniji neželjeni događaj - Kiša Društvena stabilnost i politika Štete/gubici na kritičnoj infrastrukturi kategorija posljedice u kn Odabrano 67.250,00 – 1 Neznatne X 134.500,00 134.500,00 – 2 Malene 672.500,00 672.500,00 – 3 Umjerene 2.017.500,00 2.017.500,00 – 4 Značajne 3.362.500,00 5 Katastrofalne 3.362.500,00 < Tablica 61: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na ustanove, građevine od javnog, društvenog značaja – Najvjerojatniji neželjeni događaj - Kiša Društvena stabilnost i politika Štete/gubici na ustanovama/građevinama javnog društvenog značaja kategorija posljedice u kn Odabrano 67.250,00 – 1 Neznatne X 134.500,00 134.500,00 – 2 Malene 672.500,00 672.500,00 – 3 Umjerene 2.017.500,00 2.017.500,00 – 4 Značajne 3.362.500,00 5 Katastrofalne 3.362.500,00 < Tablica 62: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na društvenu stabilnost i politiku – Najvjerojatniji neželjeni događaj - Kiša ustanove/ građevine kritična kategorija javnog, ukupno infrastruktura društvenog interesa 1 X X X 2 3 4 5 6.4.7.4. Vjerojatnost pojave najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed kiše Tablica 63: Vjerojatnost pojave najvjerojatnijeg neželjenog događaja – Kiša kategorija posljedice kvalitativno 1 Neznatne Iznimno mala 2 Malene Mala 3 Umjerene Umjerena 4 Značajne Velika 5 Katastrofalne Iznimno velika 6.4.8. matrica ukupnog rizika – kiša (padaline)

RIZIK: Ekstremne vremenske pojave – Vjetar (kretanje zračnih masa općenito) NAZIV SCENARIJA: Pojava vjetra na području Općine Vjerojatnost/frekvencija Vjerojatnost Frekvencija Odabrano <1% 1 događaj u 100 godina i rjeđe 1 – 5% 1 događaj u 20 do 100 godina 5 – 50% 1 događaj u 2 do 20 godina 51 – 98% 1 događaj 1 do 2 godine X > 98% 1 događaj godišnje ili češće Stranica 248 - Broj 2 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. siječnja 2024. Događaj s najgorim mogućim posljedicama Najvjerojatniji neželjeni događaj 6.4.9. izvor podataka 1. Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ, 2020.god.) 2. Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011.god. 3. Kriteriji za izradu smjernica koje donose čelnici područne (regionalne) samouprave za potrebe izrade Procjena rizika od velikih nesreća na razinama jedinica lokalnih i područnih (regionalnih) samouprave, DUZS, 2016.god. 4. Pravilnik o smjernicama za izradu Procjene rizika od katastrofa i velikih nesreća za područje Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (“Narodne Novine” br. 65/16) 5. Procjena rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku, 2016.god., Izmjene i dopune iz 2019.god. 6. Smjernice za izradu procjena rizika od velikih nesreća na području Međimurske županije, 2016.god. 7. Zakon o sustavu civilne zaštite (“Narodne Novine” br. 82/15, 118/18, 31/20, 20/21) 6.5. riZik – ekstremne vremenske pojave – Tuča (padaline) 6.5.1. naZiV sCenarija – pojava tuče na području Općine naziv scenarija Pojava tuče na području Općine Grupa rizika Ekstremne vremenske pojave rizik Tuča (padaline)

radna skupina Koordinator: Načelnik Stožera civilne zaštite Općine Vratišinec Nositelj: Jedinstveni upravni odjel Općine Vratišinec Izvršitelj: Komisija za poljoprivredu i procjenu štete od elementarnih nepogoda 6.5.2. uvod – Tuča Tuča (grad, krupa) su ledena zrnca koja nastaju u olujnim oblacima velikih vertikalnih dimenzija kad naglo uzlazne i vrtložne struje nose pothlađene kapljice koje se u dodiru sa zrncima leda brzo zalede u zrno tuče. Zrno tuče sve više raste dok zbog svoje težine ne počne padati na zemlju. Zrna tuče obično su veličine graška, ali veoma rijetko i veličine kokošjeg jajeta. Tuča je neobično štetna prirodna pojava, osobito za poljoprivrednu proizvodnju na otvorenom. Danas se koriste razne metode obrane od tuče. U drugoj polovici dvadesetog stoljeća osobito su bile popularne protugradne rakete koje bi se ispaljivale u olujne oblake. Rakete su bile napunjene kemijskim spojevima koji bi se u oblacima ponašali kao kondenzacijske jezgre pa bi nastao veći broj manjih zrnaca tuče, samim time bi se šteta smanjila. Ipak, nema pouzdanih dokaza o uspješnosti ove zastarjele metode koja se uglavnom još koristi u nekoliko istočnoeuropskih zemalja. Efikasnija, ali znatno skuplja metoda je «oprašivanja oblaka» specijaliziranim zrakoplovima. Važno je istaknuti da je ipak, najsigurniji način otklanjanja štete nastale zbog tuče i drugih prirodnih pojava osiguranje poljoprivrednih površina. 22. siječnja 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 2 - Stranica 249 6.5.3. prikaz utjecaja tuče na kritičnu infrastrukturu (ki)

utjecaj sektor Komunikacijska i informacijska tehnologija (elektroničke komunikacije, prijenos podataka, informacijski sustavi, pružanje audio i audiovizualnih medijskih usluga) Promet (cestovni, željeznički, zračni, pomorski i X promet unutarnjim plovnim putevima) Zdravstvo (zdravstvena zaštita, proizvodnja, promet i nadzor nad lijekovima) Vodno gospodarstvo (regulacijske i zaštitne vodne građevine i komunalne vodne građevine) Hrana (proizvodnja i opskrba hranom i sustav X sigurnosti hrane, robne zalihe) Financije (bankarstvo, burze, investicije, sustavi osiguranja i plaćanja) Proizvodnja, skladištenje i prijevoz opasnih X tvari (kemijski, biološki, radiološki i nuklearni materijali) Javne službe (osiguranje javnog reda i mira, zaštita i spašavanje, hitna medicinska pomoć) X Nacionalni spomenici i vrijednosti 6.5.4. kontekst – Tuča Pojava tuče kao ekstremne vremenske pojava čijom pojavom nastaju elementarne nepogode, u posljednje vrijeme sve je češća u različita doba godine čemu je osnovi uzrok prisutnost globalnih klimatskih promjena. Osim velikih šteta u poljoprivredi (sezonske kulture, trajni nasadi, šume) učinci tuče izazivaju i velike štete na građevinama (krovovi, staklenici, infrastruktura), a jačanjem svijesti o očuvanju čovjekovog okoliša zamjetne su i sljedeće posljedice: - oštećenje trajnih nasada - voćnjaka uzrokovanih tučom, povećana upotrebe fungicida radi zaštite. Najugroženiji sadržaji na predmetnom području su voćnjaci, a posebno se ulaže i potiče u zaštitu izgradnjom sustava zaštitnih mreža od tuče.

Procjenjuje se da je tuča prirodna pojava čiji se učinci mogu tek djelomično umanjiti, ali isto tako ne može izazvati posljedice obilježja katastrofe ili velike nesreće na području Općine. Pojave tuča, sugradica i ledena zrna zajedničkim imenom zovu se kruta oborina. Svojim intenzitetom nanose velike štete pokretnoj i nepokretnoj imovini kao i poljoprivredi. Da bi se zaštitile poljoprivredne površine i smanjile štete nastale od tuče, prije više od 30 godina u kontinentalnom dijelu Hrvatske osnovana je obrana od tuče. Državni hidrometeorološki zavod provodi obranu od tuče na ukupnoj površini od 24.100 km2. Područje Hrvatske nalazi se u umjerenim geografskim širinama gdje je pojava tuče i sugradice relativno česta. Tuča je kruta oborina sastavljena od zrna ili komada leda, promjera većeg od 5 do 50 mm i većeg. Elementi tuče sastavljeni su od prozirnih i neprozirnih slojeva leda. Tuča pada isključivo iz grmljavinskog oblaka Cumulonimbusa, a najčešća je u toplom dijelu godine. Sugradica je isto kruta oborina sastavljena od neprozirnih zrna smrznute vode, okruglog oblika, veličine između 2 i 5 mm, a pada s kišnim pljuskom. Na meteorološkim stanicama bilježi se uz tuču i sugradicu pojava ledenih zrna u hladnom dijelu godine. Ledena zrna su smrznute kišne kapljice ili snježne pahuljice promjera oko 5 mm, koja padaju pri temperaturi oko ili ispod 0°C. Pojave tuča, sugradica i ledena zrna zajedničkim imenom zovu se kruta oborina. Svojim intenzitetom nanose velike štete pokretnoj i nepokretnoj imovini, kao i poljoprivredi.

Slika 13: Prikaz prostorne raspodjele indeksa ugroženosti od pojave tuče sa štetom na branjenom području RH - 1981. - 2000.god. Izvor: Državni hidrometeorološki zavod Operativna obranu od tuče na području Međimurske županije provodi Državni hidrometeorološki zavod. Sezona obrane od tuče traje od 1. svibnja do 30. rujna kada tuča može prouzročiti velike štete na poljoprivrednim kulturama i ostaloj imovini. Operativna obrana provodi se pomoću raketa i prizemnim generatorima putem Radarskog centra Varaždin. Na području Međimurske županije aktivne su 23 postaje za obranu od tuče. Slika 14. Prostorna raspodjela srednjeg broja dana s tučom i/ ili sugradicom za vrijeme sezone obrane od tuče, Međimurska županija, 1981.–2000. Izvor: Državni hidrometeorološki zavod, Služba meteoroloških istraživanja i razvoja Prema podacima meteorološke postaje Čakovec, na području Međimurske županije srednji godišnji broj dana s krutom oborinom iznosi 0,8 dana, a u prosjeku je najviše takvih dana u lipnju (0,3 dana), dok srednji broj dana u ostalim mjesecima iznosi 0,1 dan. U veljači, kolovozu, listopadu i studenom nije zabilježen ni jedan dan s krutom oborinom. Stranica 250 - Broj 2 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. siječnja 2024. Tablica 64: Hod broja dana s tučom na području Međimurske županije mjeseCi 1 2 3 4 5 6 BrOj Dana sreD 0.1 0.0 0.1 0.1 0.1 0.3 sTD 0.2 0.0 0.3 0.3 0.2 0.6 min 0 0 0 0 0 0 maks 1 0 1 1 1 2 7 8 9 10 11 12 GOD s TuČOm 0.1 0.0 0.1 0.0 0.0 0.1 0.8 0.2 0.0 0.3 0.0 0.0 0.2 1.3 0 0 0 0 0 0 0 1 0 1 0 0 1 5 Izvor: Meteorološka postaja Čakovec, 1981.−2000.

Tablica 65: Prikaz veličine komada leda i karakterističnih šteta nastalih tučom promjer Veličina zrna (u karakteristične štete zrna mm) od do Zrno - 3 Nema štete pšenice Zrno 4 8 Mala šteta na biljnim kulturama graška Značajna šteta na voću, Zrno 9 12 poljoprivrednim kulturama i graha vegetaciji Velika šteta na vegetaciji, šteta na Lješnjak 13 20 staklu, plastici, boji i drvu Velika šteta na staklu i karoseriji Orah 21 30 vozila Potpuno uništenje staklenih Golublje 31 35 površina, štete na krovovima i jaje mogućnost ranjavanja kokošje Udubljenja na karoserijama 36 50 jaje vozila i oštećenja zidova Izvor: DHMZ RH; Služba meteoroloških istraživanja i razvoja 6.5.5. uzrok tuče Krajem proljeća i početkom ljeta dolazi razdoblje u kojem s obzirom na podneblje Općine postoji velika mogućnost od nastajanja tuče. Tuča je najkrupnija oborina i veličina pojedinih komada može varirati od 0.5 – 200 mm u promjeru, a može težiti i do 0.5 kg. Nastanak tuče je vrlo složen, a u osnovi se sastoji od toga da uzlazna struja zraka tjera krupnije kapi vode do visine gdje se one počnu smrzavati. To se ponavlja nekoliko puta i tako tuča dobiva na veličini i masi. Kada ta masa postane prevelika, uzlazna struja zraka komade ne može više držati u zraku te oni padaju na tlo u obliku oborine. 6.5.5.1. razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći uslijed tuče Tuča se formira u kontinentalnim predjelima te u pojasu s umjerenom klimom. Češća je u brdovitijim krajevima pa se gorski predjeli trebaju pojačano čuvati od tuče. Tuča se često javlja za vrijeme velikih vrućina i gotovo uvijek je praćena snažnom grmljavinom, sijevanjem munja i kišom. Tuča nastaje smrzavanjem kapljica koje na svom putu prema Zemlji prolaze kroz pojas hladnog zraka. Neke od tih kapljica se pretvaraju u ledene kuglice, koje padaju u obliku malih kuglica tuče. Ledene kapljice za vrijeme padanja tuče se obično sastaju s jakom strujom zraka koja se diže uvis, ona ponese sa sobom i smrznute kuglice, na koje se lijepe nove kišne kapljice. Prilikom ponovnog prolaza kroz hladni zračni pojas, nove nalijepljene kišne kapi oko njih stvaraju sloj koji se smrzava i tako se stvaraju veća zrna tuče.

6.5.5.2. Okidač koji je uzrokovao veliku nesreću uslijed tuče Proces dizanja i spuštanja ledenih kuglica u zraku može se ponavljati sve dok njihova težina ne postane tolika da ih zračna struja više ne može podizati i one tada padaju na zemlju. Zrna tuče ponekad mogu biti krupna kao kokošje jaje i težiti i do pola kilograma. Događa se da se i snijeg nahvata na zrnima tuče kad ona prolaze kroz zračne slojeve u kojima se stvara snijeg i tada su sastavljena od slojeva snijega i leda. 6.5.6. Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Tuča Tuča kao najkrupniji i najrazorniji oblika padalina može vrlo brzo uzrokovati totalne štete na svim poljoprivrednim kulturama koje nisu fizički zaštićene od ove oborine. Kada nastupi grmljavinska oluja praćena tučom, velike površine pod raznim ekonomski važnim kulturama mogu ostati kompletno uništene. Oborina tog tipa može nanijeti štetu od 50-80%, a nerijetko se dogodi da za jakih oluja u samo 15-20 minuta nastane 100%-tna šteta. Komadi leda svojim padom s velike visine nanose direktnu mehaničku štetu svim izloženim dijelovima biljke pa nakon kratkog vremenskog roka usjevi poput pšenice, ječma, kukuruza i ostalih ratarskih kultura mogu biti potpuno uništeni. U voćarstvu i vinogradarstvu tuča nanosi štete listu i plodovima u razvoju pa se tako prinos može znatno smanjiti ili potpuno izgubiti. 6.5.6.1. procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed tuče na život i zdravlje ljudi Posljedice na život i zdravlje ljudi prikazuju se ukupnim brojem ljudi (dobiven jednostavnim zbrajanjem, bez podnerivanja) za koje se procjenjuje kako mogu biti u sastavu nekog od procesa nastalih kao posljedica događaja opisanih scenarijem – poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani, zbrinuti i sklonjeni.

Od tuče stradavaju poljoprivredna dobra, a moguće je stradavanje životinja, ali i ljudi. Pretpostavlja se da će posljedicama tuče, uzimamo li u obzir događaj s najgorim mogućim posljedicama, procjenjuje se da bi događajima bilo zahvaćeno više od 0,001% stanovništva Općine, točnije najmanje 1 stanovnik Općine. 22. siječnja 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 2 - Stranica 251 Tablica 66: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na život i zdravlje ljudi - Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Tuča Život i zdravlje ljudi Broj kategorija posljedice Odabrano stanovnika 1 Neznatne < 0,02 2 Malene 0,02 – 0,091 3 Umjerene 0,093 – 0,218 4 Značajne 0,238 – 0,694 X 5 Katastrofalne 0,714 6.5.6.2. procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed tuče na gospodarstvo Posljedice na gospodarstvo odnose se na ukupnu materijalnu i financijsku štetu u gospodarstvu nastalu utjecajem prijetnje. Materijalna šteta s posljedicama po gospodarstvo prikazuje se u odnosu na proračun Općine. Oborina tog tipa može nanijeti štetu od 50 - 80% na poljoprivrednim kulturama, a nerijetko se dogodi da za jakih oluja u samo 15 - 20 minuta nastane 100%-tna šteta. Procijenjeno je da će uslijed događaja s najgorim mogućim posljedicama nastati materijalna šteta po gospodarstvo veća od 20% planiranih sredstava proračuna Općine, točnije veća od 2.690.000,00 kuna. Tablica 67: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na gospodarstvo - Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Tuča Gospodarstvo u kunama (% kategorija posljedica s obzirom na Odabrano proračun)

67.250,00 – 1 Neznatne 134.500,00 134.500,00 – 2 Malene 672.500,00 672.500,00 – 3 Umjerene 2.017.500,00 2.017.500,00 – 4 Značajne X 3.362.500,00 5 Katastrofalne 3.362.500,00 < 6.5.6.3. procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed tuče na društvenu stabilnost i politiku Procjena posljedica na društvenu stabilnosti i politiku vezana je na oštećenja zgrada u kojima su smještene ključne institucije i oštećenje kritične infrastrukture. Posljedice za Društvenu stabilnost i politiku iskazuju se u materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i šteti na građevinama od društvenog značaja. Kategorija Društvene stabilnosti i politike dobiva se srednjom vrijednosti kategorija Kritične infrastrukture (KI) i Ustanova/građevina javnog i društvenog značaja. Društvena stabilnost = Ukupna materijalna šteta prikazana je u odnosu na proračun Općine, ako je šteta na kritičnoj infrastrukturi od značaja za funkcioniranje društva, točnije samouprave u cjelini. Uslijed pojave jake i nagle tuče može doći do oštećenja dijelova elektroenergetskog sustava te do prekida opskrbe električnom energijom, kao i do prekida rada telekomunikacijskog sustava. Moguća su oštećenja na građevinama i ustanovama od javnog i društvenog značaja te oštećenja kulturnih dobara na području Općine. Štete se najčešće manifestiraju kao štete na staklenim površinama, krovovima te kao oštećenja zidova. Tablica 68: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na kritičnu infrastrukturu – Događaj s najgorim mogućim posljedicama - Tuča Društvena stabilnost i politika Štete/gubici na kritičnoj infrastrukturi kategorija posljedice u kn Odabrano 67.250,00 – 1 Neznatne 134.500,00 134.500,00 – 2 Malene x 672.500,00 672.500,00 – 3 Umjerene 2.017.500,00 2.017.500,00 – 4 Značajne 3.362.500,00 5 Katastrofalne 3.362.500,00 < Tablica 69: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na ustanove, građevine od javnog, društvenog značaja – Događaj s najgorim mogućim posljedicama - Tuča Društvena stabilnost i politika Štete/gubici na ustanovama/građevinama javnog društvenog značaja kategorija posljedice u kn Odabrano 67.250,00 – 1 Neznatne 134.500,00 134.500,00 – 2 Malene X 672.500,00 672.500,00 – 3 Umjerene 2.017.500,00 2.017.500,00 – 4 Značajne 3.362.500,00 5 Katastrofalne 3.362.500,00 < Tablica 70: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na društvenu stabilnost i politiku – Događaj s najgorim mogućim posljedicama - Tuča ustanove/ građevine kritična kategorija javnog, ukupno infrastruktura društvenog interesa 1 2 X X X 3 4 5 Stranica 252 - Broj 2 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. siječnja 2024.

6.5.6.4. Vjerojatnost pojave događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed tuče Tablica 71: Vjerojatnost pojave događaja s najgorim mogućim posljedicama – Tuča kategorija posljedice kvalitativno 1 Neznatne Iznimno mala 2 Malene Mala 3 Umjerene Umjerena 4 Značajne Velika 5 Katastrofalne Iznimno velika 6.5.7. najvjerojatniji neželjeni događaj – Tuča Najvjerojatniji mogući događaj podrazumijeva pojavu tuče na području Općine, veličine promjera zrna od 13−20 mm, odnosno veličine lješnjaka. 6.5.7.1. procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed tuče na život i zdravlje ljudi S obzirom na to da se posljedice na život i zdravlje ljudi prikazuju ukupnim brojem ljudi za koje se procjenjuje kako mogu biti u sastavu od nekog od procesa nastalih kao posljedica događaja opisanih scenarijem – poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani i sklonjeni. Procjenjuje se da kratkotrajna tuča na području Općine svojom pojavom imala neznatne posljedice na život i zdravlje ljudi, odnosno posljedicama bi bilo zahvaćeno manje od 0,001% stanovništva. Tablica 72: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na život i zdravlje ljudi - Najvjerojatniji neželjeni događaj – Tuča Život i zdravlje ljudi Broj kategorija posljedice Odabrano stanovnika 1 Neznatne < 0,02 X 2 Malene 0,02 – 0,091 3 Umjerene 0,093 – 0,218 4 Značajne 0,238 – 0,694 5 Katastrofalne 0,714 < 6.5.7.2. procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed tuče na gospodarstvo Posljedice na gospodarstvo odnose se na ukupnu materijalnu i financijsku štetu u gospodarstvu nastalu utjecajem prijetnje.

Materijalna šteta s posljedicama po gospodarstvo prikazuje se u odnosu na proračun Općine. Kratkotrajne tuče jakog intenziteta mogu uzrokovati štete na povrtlarskim kulturama. Procjenjuje se da bi nastala šteta bila veća od 0,5% proračuna, odnosno veća od 67.250,00 kuna. Tablica 73: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na gospodarstvo – Najvjerojatniji neželjeni događaj – Tuča Gospodarstvo u kunama (% kategorija posljedica s obzirom na Odabrano proračun) 67.250,00 – 1 Neznatne 134.500,00 134.500,00 – 2 Malene X 672.500,00 Vjerojatnost/frekvencija Vjerojatnost Frekvencija Odabrano <1% 1 događaj u 100 godina i rjeđe 1 – 5% 1 događaj u 20 do 100 godina 5 – 50% 1 događaj u 2 do 20 godina X 51 – 98% 1 događaj 1 do 2 godine > 98% 1 događaj godišnje ili češće 672.500,00 – 3 Umjerene 2.017.500,00 2.017.500,00 – 4 Značajne 3.362.500,00 5 Katastrofalne 3.362.500,00 < 6.5.7.3. procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed tuče na društvenu stabilnost i politiku Uslijed pojave tuče veličine od 13−20 mm, štete na kritičnoj infrastrukturi (npr. prometnice) imale bi zanemariv utjecaj na proračun te se neće prikazati tablično i putem matrice. Moguća su oštećenja na građevinama i ustanovama od javnog i društvenog značaja koje se najčešće manifestiraju kao štete na staklenim površinama i krovovima. Tablica 74: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na ustanove, građevine od javnog, društvenog značaja – Najvjerojatniji neželjeni događaj - Tuča Društvena stabilnost i politika Štete/gubici na ustanovama/građevinama javnog društvenog značaja kategorija posljedice u kn Odabrano 67.250,00 – 1 Neznatne X 134.500,00 134.500,00 – 2 Malene 672.500,00 672.500,00 – 3 Umjerene 2.017.500,00 2.017.500,00 – 4 Značajne 3.362.500,00 5 Katastrofalne 3.362.500,00 < Tablica 75: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na društvenu stabilnost i politiku – Najvjerojatniji neželjeni događaj - Tuča ustanove/ građevine kritična kategorija javnog, ukupno infrastruktura društvenog interesa 1 X / X 2 3 4 5 22. siječnja 2024.

“SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 2 - Stranica 253 6.5.7.4. Vjerojatnost pojave najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed tuče Tablica 76: Vjerojatnost pojave najvjerojatnijeg neželjenog događaja – Tuča kategorija posljedice kvalitativno 1 Neznatne Iznimno mala 2 Malene Mala 3 Umjerene Umjerena 4 Značajne Velika 5 Katastrofalne Iznimno velika 6.5.8. matrica ukupnog rizika – Tuča (padaline) RIZIK: Ekstremne vremenske pojave – Tuča (padaline) NAZIV SCENARIJA: Pojava tuče na području Općine Događaj s najgorim mogućim posljedicama Najvjerojatniji neželjeni događaj 6.5.9. izvor podataka 1. Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ, 2020.god.) 2. Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011.god. 3. Kriteriji za izradu smjernica koje donose čelnici područne (regionalne) samouprave za potrebe izrade Procjena rizika Vjerojatnost/frekvencija Vjerojatnost Frekvencija Odabrano <1% 1 događaj u 100 godina i rjeđe 1 – 5% 1 događaj u 20 do 100 godina 5 – 50% 1 događaj u 2 do 20 godina 51 – 98% 1 događaj 1 do 2 godine X > 98% 1 događaj godišnje ili češće od velikih nesreća na razinama jedinica lokalnih i područnih (regionalnih) samouprave, DUZS, 2016.god. 4. Pravilnik o smjernicama za izradu Procjene rizika od katastrofa i velikih nesreća za područje Republike Hrvatske Stranica 254 - Broj 2 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. siječnja 2024. i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (“Narodne Novine” br. 65/16) 5. Procjena rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku, 2016.god., Izmjene i dopune iz 2019.god.

6. Smjernice za izradu procjena rizika od velikih nesreća na području Međimurske županije, 2016.god. 7. Zakon o sustavu civilne zaštite (“Narodne Novine” br. 82/15, 118/18, 31/20, 20/21) 6.6. riZik – ekstremne vremenske pojave – mraz (padaline) 6.6.1. naZiV sCenarija – pojava mraza na području Općine naziv scenarija Pojava mraza na području Općine Grupa rizika Ekstremne vremenske pojave rizik Mraza (padaline) radna skupina Koordinator: Načelnik Stožera civilne zaštite Općine Vratišinec Nositelj: Jedinstveni upravni odjel Općine Vratišinec Izvršitelj: Komisija za poljoprivredu i procjenu štete od elementarnih nepogoda 6.6.2. uvod – mraz Mraz je padalina koja se pojavljuje od rujna do svibnja, pri čemu je najopasniji onaj koji se pojavi u vegetacijskom razdoblju. Posljedice mogu biti smanjenje prinosa u poljoprivredi i povrtlarstvu. Mraz je štetan jer biljke mogu promrznuti zbog niskih temperatura. Ovu pojavu karakterizira kratkotrajni pad temperature prizemnog sloja zraka do 0 °C ili niže, u toplom dijelu godine, a može izazvati velike štete posebno kada se radi o voćarskim i povrtnim kulturama. U posljednjih nekoliko godina, mraz koji se pojavio u kasno proljeće nanosio je velike štete na plantažama voćaka kao i na povrtlarskim kulturama. Pojava, intenzitet i trajanje mraza lokalnog je karaktera jer ovisi od nagiba i orijentacije terena, reljefa, vrste zemljišta i vegetacije. Mraz nastaje sublimacijom vodene pare na ohlađenim predmetima ili bilju kad je temperatura rosišta niža od 0 0C, a zrak se ohladi ispod rosišta.

Prema nastanku možemo ga podijeliti na advekcijski, radijacijski i evaporacijski. 6.6.3. prikaz utjecaja mraza na kritičnu infrastrukturu (ki) utjecaj sektor Komunikacijska i informacijska tehnologija (elektroničke komunikacije, prijenos podataka, informacijski sustavi, pružanje audio i audiovizualnih medijskih usluga) Promet (cestovni, željeznički, zračni, pomorski i X promet unutarnjim plovnim putevima) Zdravstvo (zdravstvena zaštita, proizvodnja, promet i nadzor nad lijekovima) utjecaj sektor Vodno gospodarstvo (regulacijske i zaštitne X vodne građevine i komunalne vodne građevine) Hrana (proizvodnja i opskrba hranom i sustav X sigurnosti hrane, robne zalihe) Financije (bankarstvo, burze, investicije, sustavi osiguranja i plaćanja) Proizvodnja, skladištenje i prijevoz opasnih tvari (kemijski, biološki, radiološki i nuklearni materijali) Javne službe (osiguranje javnog reda i mira, zaštita i spašavanje, hitna medicinska pomoć) Nacionalni spomenici i vrijednosti 6.6.4. kontekst – mraz Po definiciji, mraz je meteorološka pojava koja nastaje pri tlu u vedrim noćima i pri slabijem vjetru, kad uz hladno tlo prizemni sloj zraka pri temperaturi nižoj od 0˚C izravno prijeđe iz vodene pare u led (depozicija). Najčešće se javlja po dolinama u koje se slijeva hladan zrak s okolnih obronaka. Iščezava nakon izlaska Sunca, kad se tlo i sloj zraka uz tlo zagriju. Najpovoljniji uvjeti za njegov nastanak su zimi, a najčešći je u prosincu i siječnju. Međutim, daleko je opasniji onaj koji se javlja u vrijeme proljetnih mjeseci. Mraz se pojavljuje u zoru, kada ima dovoljno vlage u zraku i dolazi do pada temperature.