Procjena rizika od velikih nesreća za Općinu Vratišinec

Ovisno o padu temperature, mraz može biti slab, umjeren, jak ili vrlo jak. Mraz se pojavljuje u zoni rizosfere (područje korijena) i riječ je o jakim i vrlo jakim mrazovima. Slabi i umjereni uglavnom se vide na nadzemnom dijelu biljaka. Reljefno gledano, mraz se pojavljuje u tzv. mrazištima. To su udubljenja u reljefu gdje dolazi do pada temperature u zoru te do pojave mraza. Do pojave mraza dolazi na više načina. Mraz nastaje advekcijom, radijacijom ili istodobno radijacijom i advekcijom. Advekcijski mraz nastaje zbog prodora hladna zraka, zadrži se i po nekoliko dana, a uz to prekrije veliko područje. Upravo zbog navedenog, zaštita biljaka od spomenuta mraza je vrlo teška. Jedini mogući način koji se u praksi do sada pokazao djelotvornim jest orošavanje. Radijacijski mraz nastaje kad je tijekom noći vrlo intenzivno hlađenje tla i prizemna sloja zraka. U najnižim dijelovima nekoga kraja, a zbog spuštanja ohlađena zraka niz obronke nastaju takozvana jezera hladnog zraka pa po kotlinama, dolinama, uvalama i nizinama nastaju štete izazvane mrazom. Tako nastali mraz ublažava se orošavanjem, dimljenjem pa i miješanjem zraka. Dimljenje se u praksi pokazalo vrlo djelotvornim, ali samo kad je dim bio dovoljno težak. Pored tih načina, biljke od mraza možemo zaštititi i prekrivanjem. Opasnost od pojave mraza bit će znatno manja blizu većih vodenih površina, iznad neobrađena tla, a i na južnim obroncima. 22. siječnja 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 2 - Stranica 255 Slika 15: Srednji datumi početka i završetka razdoblja s mrazom na području RH Izvor: Srednji datumi početka i završetka razdoblja s mrazom na području RH 6.6.5. uzrok mraza Mraz nastaje sublimacijom vodene pare na ohlađenim predmetima kada je temperatura rosišta manja od 0 °C. Dobro je znati da do pojave mraza dolazi na više načina, a to su advekcijom, radijacijom ili istodobno advekcijom i radijacijom.

Advekcijski mraz nastaje prodorom hladnog zraka koji se zadrži i po nekoliko dana i prekrije veliko područje. Zaštita od ove vrste mraza je vrlo teška upravo zbog spomenutih karakteristika. U praksi se kao najdjelotvornija zaštitna mjera pokazalo orošavanje. Radijacijski mraz nastaje uslijed intenzivnog hlađenja tla i prizemnog sloja zraka. U najnižim dijelovima nekog kraja zbog spuštanja hladnog zraka niz obronke stvaraju se tzv. jezera hladnog zraka koje uzrokuju štete po kotlinama, udolinama, nizinama i uvalama. Protiv ove vrste mraza djelotvorne su mjere orošavanja, dimljenja, prekrivanjem biljaka i miješanja zraka. Dimljenje se u praksi pokazalo kao vrlo djelotvorna mjera zaštite, ali samo kad je dim bio vrlo težak. 6.6.5.1. razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći uslijed mraza Prodor hladnog zraka, intenzivno hlađenje tla i prizemnog sloja tla kada je temperatura rosišta manja od 0 °C. 6.6.5.2. Okidač koji je uzrokovao veliku nesreću uslijed mraza I gnoriranje upozorenja o pojavi mraza značajno utječe na stanovništvo te poljoprivrednu proizvodnju. Ne provođenje pravovremenih mjera zaštite rezultira velikim štetama u poljoprivrednoj proizvodnji i propadanja uroda. 6 .6.6. Događaj s najgorim mogućim posljedicama – mraz Biljke u tkivu imaju veliki postotak vode. Prilikom pojave niske temperature dolazi do smrzavanja vode što dovodi do pucanja i širenja tkiva te odumiranja biljaka. Kod slabijih mrazova dolazi do oštećenja zelenih nezaštićenih dijelova. Takvu pojavu biljke prepoznaju kao stres, što dovodi do pada otpornosti biljaka. Ako su biljke na vrijeme pripremljene te su povukle biljne sokove na vrijeme, mraz nema nepovoljno djelovanje. Kod pojave slabih i umjerenih mrazova dolazi do oštećenja zelenih dijelova biljaka, što ne dovodi do velikih problema za biljke. Kod pojave jakih i vrlo jakih mrazova dolazi do oštećenja tkiva, što može izazvati značajna oštećenja na deblu, granama, krošnji i dr. Prilikom smrzavanja tla dolazi do odumiranja korijena i izbacivanja korijena ako biljka nije prilagođena na takve uvjete.

U voćarskim krajevima u nekim godinama voćke mogu biti izložene opasnosti od pojave kasnih proljetnih mrazova koji se javljaju najčešće u fazi cvatnje. Tada zatvoreni ili otvoreni cvjetovi i tek zametnuti plodovi mogu biti potpuno ili samo djelomično uništeni. Cvjetni pupovi su najosjetljiviji na kasne proljetne mrazove za razliku od faze potpunog zimskog mirovanja kada cvjetni pupovi mogu izdržati znatno niske temperature. S početkom vegetacije, njihovim pupanjem i cvjetanjem ta se osjetljivost naglo povećava. Kasni proljetni mrazovi mogu počiniti velike štete u smislu da unište cijelu berbu. Zametnuti plodovi su još osjetljiviji od cvjetova i propadaju na temperaturi od -1,2 do 2 °C, dok cvjetovi stradaju na -2,0 do -3,0 °C. Pojedini dijelovi cvijeta su također nejednako otporni prema mrazovima. Najosjetljiviji je sjemeni zametak, a najotporniji polen. Pri pojavi kasno proljetnih mrazeva očekuje se znatan pad temperature zraka, jutarnje i dnevne, nakon razdoblja iznadprosječno toplog vremena. Valja posebno upozoriti voćare i vinogradare da se pri takvim promjenama vremena očekuje pojava jutarnjeg mraza, ponajprije u gorju (vinogradarske površine), a zatim i u nizinama. Pojava kasno proljetnog mraza u većini je slučajeva praćena vjetrom, umjerenim ili jakim sjevercem 6.6.6.1. procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed mraza na život i zdravlje ljudi Posljedice na život i zdravlje ljudi prikazuju se ukupnim brojem ljudi (dobiven jednostavnim zbrajanjem, bez podnerivanja) za koje se procjenjuje kako mogu biti u sastavu nekog od procesa nastalih kao posljedica događaja opisanih scenarijem – poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani, zbrinuti i sklonjeni.

S obzirom na učinke koje mraz ima na stanovništvo, posljedice na životi zdravlje ljudi procijenjene su neznatnim, točnije posljedicama će biti zahvaćeno manje od 0,001% stanovništva. Tablica 77: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na život i zdravlje ljudi - Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Mraz Život i zdravlje ljudi Broj kategorija posljedice Odabrano stanovnika 1 Neznatne < 0,02 X 2 Malene 0,02 – 0,091 3 Umjerene 0,093 – 0,218 4 Značajne 0,238 – 0,694 5 Katastrofalne 0,714 Stranica 256 - Broj 2 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. siječnja 2024. 6.6.6.2. procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed mraza na gospodarstvo Posljedice na gospodarstvo odnose se na ukupnu materijalnu i financijsku štetu u gospodarstvu nastalu utjecajem prijetnje. Materijalna šteta s posljedicama po gospodarstvo prikazuje se u odnosu na proračun Općine. Oborina tog tipa može nanijeti štetu od 50 - 80% na poljoprivrednim kulturama, a nerijetko se dogodi da nastane 100%-tna šteta. Procijenjeno je da će uslijed događaja s najgorim mogućim posljedicama nastati materijalna šteta po gospodarstvo veća od 20% planiranih sredstava proračuna Općine, točnije veća od 2.690.000,00 kuna. Tablica 78: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na gospodarstvo - Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Mraz Gospodarstvo u kunama (% kategorija posljedica s obzirom na Odabrano proračun) 67.250,00 – 1 Neznatne 134.500,00 134.500,00 – 2 Malene 672.500,00 672.500,00 – 3 Umjerene 2.017.500,00 2.017.500,00 – 4 Značajne X 3.362.500,00 5 Katastrofalne 3.362.500,00 < kategorija posljedice kvalitativno 1 Neznatne Iznimno mala 2 Malene Mala 3 Umjerene Umjerena 4 Značajne Velika 5 Katastrofalne Iznimno velika 6.6.7. najvjerojatniji neželjeni događaj – mraz Prvi jesenski mrazovi uglavnom su slabi do umjereni.

Kasnije dolazi do pojave jakih i vrlo jakih mrazova. Slabi i umjereni mrazovi uglavnom se vide na nadzemnom dijelu biljke gdje dolazi do oštećenja zelenih nezaštićenih dijelova. Takvu pojavu biljke prepoznaju kao stres, što dovodi do pada otpornosti. 6.6.7.1. procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed mraza na život i zdravlje ljudi S obzirom na to da se posljedice na život i zdravlje ljudi prikazuju ukupnim brojem ljudi za koje se procjenjuje kako mogu biti u sastavu od nekog od procesa nastalih kao posljedica događaja opisanih scenarijem – poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani i sklonjeni. Procjenjuje se da bi pojava mraza na području Općine svojom pojavom imala neznatne posljedice na život i zdravlje ljudi, odnosno posljedicama bi bilo zahvaćeno manje od 0,001% stanovništva. 6.6.6.3. procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed mraza na društvenu stabilnost i politiku Procjena posljedica na društvenu stabilnosti i politiku vezana je na oštećenja zgrada u kojima su smještene ključne institucije i oštećenje kritične infrastrukture. Posljedice za Društvenu stabilnost i politiku iskazuju se u materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i šteti na građevinama od društvenog značaja. Kategorija Društvene stabilnosti i politike dobiva se srednjom vrijednosti kategorija Kritične infrastrukture (KI) i Ustanova/građevina javnog i društvenog značaja. Društvena stabilnost = Ukupna materijalna šteta prikazana je u odnosu na proračun Općine, ako je šteta na kritičnoj infrastrukturi od značaja za funkcioniranje društva, točnije samouprave u cjelini.

S obzirom na to da se posljedice društvene stabilnosti i politike iskazuju u materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i šteti na građevinama od društvenog značaja procijenjeno je da bi ukupna materijalna šteta uzrokovana događajem s najgorim mogućim posljedicama uslijed mraza imala neznatan utjecaj na proračun Općine. Procjenjuje se da bi nastala šteta bila manja od 0,5% proračuna, odnosno manja od 67.250,00 kuna. Prema tome šteta je procijenjena zanemarivom te se neće prikazati tablično i putem matrice. 6.6.6.4. Vjerojatnost pojave događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed mraza Tablica 79: Vjerojatnost pojave događaja s najgorim mogućim posljedicama – Mraza Vjerojatnost/frekvencija Vjerojatnost Frekvencija Odabrano <1% 1 događaj u 100 godina i rjeđe 1 – 5% 1 događaj u 20 do 100 godina 5 – 50% 1 događaj u 2 do 20 godina 51 – 98% 1 događaj 1 do 2 godine X > 98% 1 događaj godišnje ili češće Tablica 80: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na život i zdravlje ljudi - Najvjerojatniji neželjeni događaj – Mraz Život i zdravlje ljudi Broj kategorija posljedice Odabrano stanovnika 1 Neznatne < 0,02 X 2 Malene 0,02 – 0,091 3 Umjerene 0,093 – 0,218 4 Značajne 0,238 – 0,694 5 Katastrofalne 0,714 < 6.6.7.2. procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed mraza na gospodarstvo Posljedice na gospodarstvo odnose se na ukupnu materijalnu i financijsku štetu u gospodarstvu nastalu utjecajem prijetnje. 22. siječnja 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 2 - Stranica 257 Materijalna šteta s posljedicama po gospodarstvo prikazuje se u odnosu na proračun Općine.

Kod prvih jesenskih mrazova mogu uzrokovati oštećenja zelenih nezaštićenih dijelova na nadzemnom dijelu biljke. Takvu pojavu biljke prepoznaju kao stres, što dovodi do pada otpornosti te pojave bolesti. Procjenjuje se da bi nastala šteta bila veća od 0,5% proračuna, odnosno veća od 67.250,00 kuna. Tablica 81: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na gospodarstvo – Najvjerojatniji neželjeni događaj – Mraz Gospodarstvo u kunama (% kategorija posljedica s obzirom na Odabrano proračun) 67.250,00 – 1 Neznatne 134.500,00 134.500,00 – 2 Malene X 672.500,00 672.500,00 – 3 Umjerene 2.017.500,00 kategorija posljedice kvalitativno 1 Neznatne Iznimno mala 2 Malene Mala 3 Umjerene Umjerena 4 Značajne Velika 5 Katastrofalne Iznimno velika 6.6.8. Matrica ukupnog rizika – Mraz (padaline) RIZIK: Ekstremne vremenske pojave – Mraz (padaline) NAZIV SCENARIJA: Pojava mraza na području Općine 2.017.500,00 – 4 Značajne 3.362.500,00 5 Katastrofalne 3.362.500,00 < 6.6.7.3. procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed mraza na društvenu stabilnost i politiku S obzirom na to da se posljedice društvene stabilnosti i politike iskazuju u materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i šteti na građevinama od društvenog značaja procijenjeno je da bi ukupna materijalna šteta uzrokovana događajem s najgorim mogućim posljedicama uslijed mraza imala neznatan utjecaj na proračun Općine. Procjenjuje se da bi nastala šteta bila manja od 0,5% proračuna, odnosno manja od 67.250,00 kuna. Prema tome šteta je procijenjena zanemarivom te se neće prikazati tablično i putem matrice.

6.6.7.4. Vjerojatnost pojave najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed mraza Tablica 82: Vjerojatnost pojave najvjerojatnijeg neželjenog događaja – Mraza Vjerojatnost/frekvencija Vjerojatnost Frekvencija Odabrano <1% 1 događaj u 100 godina i rjeđe 1 – 5% 1 događaj u 20 do 100 godina 5 – 50% 1 događaj u 2 do 20 godina 51 – 98% 1 događaj 1 do 2 godine > 98% 1 događaj godišnje ili češće X Događaj s najgorim mogućim posljedicama Najvjerojatniji neželjeni događaj 6.6.9. izvor podataka 1. Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ, 2020.god.) 2. Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011.god. Stranica 258 - Broj 2 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. siječnja 2024. 3. Kriteriji za izradu smjernica koje donose čelnici područne (regionalne) samouprave za potrebe izrade Procjena rizika od velikih nesreća na razinama jedinica lokalnih i područnih (regionalnih) samouprave, DUZS, 2016.god. 4. Pravilnik o smjernicama za izradu Procjene rizika od katastrofa i velikih nesreća za područje Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (“Narodne Novine” br. 65/16) 5. Procjena rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku, 2016.god., Izmjene i dopune iz 2019.god. 6. Smjernice za izradu procjena rizika od velikih nesreća na području Međimurske županije, 2016.god. 7. Zakon o sustavu civilne zaštite (“Narodne Novine” br. 82/15, 118/18, 31/20, 20/21) 6.7. riZik – suša 6.7.1. naZiV sCenarija – suša naziv scenarija Pojava suše na području Općine Grupa rizika Suša rizik Suša radna skupina Koordinator: Načelnik Stožera civilne zaštite Općine Vratišinec Nositelj: Jedinstveni upravni odjel Općine Vratišinec Izvršitelj: Komisija za poljoprivredu i procjenu štete od elementarnih nepogoda 6.7.2. uvod – suša Suša predstavlja dugotrajnu i regionalno sveobuhvatnu pojavu količina svih vrsta voda nižih od prosječnih. Može biti karakterizirana količinama oborina manjim od prosječnih, ali i preraspodjelom oborina tijekom godine različitom od uobičajene raspodjele u regiji. Na pojavu suša bitno utječu povećane (iznadprosječne) temperature zraka. Sušu karakteriziraju manje od prosječnih količina:

• površinskih voda (protoka i/ili vodostaja), • razina podzemnih voda, • vlage u tlu itd. Svjetska meteorološka organizacija (WMO, 1992) je definirala sušu kroz nekoliko pojava: • produljeni izostanak ili naglašeni deficit oborine, • period neočekivano suhog vremena u kojem nedostatak oborine uzrokuje ozbiljnu hidrološku neravnotežu, • deficit oborine koji uzrokuje manjak vode za određenu djelatnost, Američko meteorološko društvo definiralo je 1997. četiri tipa suše (Heim, 2002): meteorološka ili klimatološka suša, agronomska suša, hidrološka suša i socio-ekonomska suša. Meteorološka suša uzrokovana je smanjenom količinom oborine u odnosu na višegodišnji prosjek ili potpunim izostankom oborine u određenom vremenskom razdoblju. Meteorološka suša se može naglo razviti i naglo prestati. Hidrološka suša, točnije deficit oborina u duljem vremenskom razdoblju utječe na površinske i podzemne zalihe vode: na protok vode u rijekama i potocima, na razinu vode u jezerima i na razinu podzemnih voda. Kada se protoci i razine smanje govori se o hidrološkoj suši. Početak hidrološke suše može zaostajati nekoliko mjeseci za početkom meteorološke suše, no i trajati i nakon završetka meteorološke suše. Agronomska suša predstavlja kratkoročan manjak vode u razdoblju od nekoliko tjedana u površinskom sloju tla, koji se događa u kritično vrijeme za razvoj biljaka, može uzrokovati agronomsku sušu. Početak agronomske suše može zaostajati za meteorološkom sušom, ovisno o stanju površinskog sloja tla.

Visoke temperature, niska relativna vlažnost zraka i vjetar pojačavaju negativne posljedice agronomske suše. Socio-ekonomska suša povezuje potražnju i opskrbu određenog ekonomskog dobra (vrijednost) s elementima meteorološke, hidrološke i agronomske suše.2 6.7.3. prikaz utjecaja suše na kritičnu infrastrukturu (ki) utjecaj sektor Komunikacijska i informacijska tehnologija (elektroničke komunikacije, prijenos podataka, informacijski sustavi, pružanje audio i audiovizualnih medijskih usluga) Promet (cestovni, željeznički, zračni, pomorski i promet unutarnjim plovnim putevima) Zdravstvo (zdravstvena zaštita, proizvodnja, promet i nadzor nad lijekovima) Vodno gospodarstvo (regulacijske i zaštitne X vodne građevine i komunalne vodne građevine) Hrana (proizvodnja i opskrba hranom i sustav X sigurnosti hrane, robne zalihe) Financije (bankarstvo, burze, investicije, sustavi osiguranja i plaćanja) Proizvodnja, skladištenje i prijevoz opasnih tvari (kemijski, biološki, radiološki i nuklearni materijali) Javne službe (osiguranje javnog reda i mira, zaštita i spašavanje, hitna medicinska pomoć) Nacionalni spomenici i vrijednosti 6.7.4. kontekst – suša Suša je jedna od najčešće istraživanih pojava zbog interakcije između klimatskog sustava i ljudi i obilježava društva na svim razinama ekonomske razvijenosti. Pojava hidrološke i agrometeorološke suše na području Općine česta je pojava posljednjih 20 godina, a elementarne nepogode zabilježene su nekoliko puta. Meteorološka suša ili dulje razdoblje bez oborina, povremeno uzrokuje ozbiljne štete prvenstveno u poljoprivredi. Učinci suše, uvjetovani duljim nedostatkom oborina, visokom temperaturom i niskom vlažnošću zraka, očitovali bi se ubrzanim isparavanjem vode iz zemljišta i biljaka, postupnom isušivanju zemljišta, najprije površinskih slojeva, a kasnije i dubljih gdje se nalazi korijenje 2 Podaci preuzeti sa stranica HDMZ-a 22. siječnja 2024.

“SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 2 - Stranica 259 biljaka. Najveći gubici javljaju se u poljoprivrednoj proizvodnji kojom se bavi stanovništvo Općine. Sama pojava suše nema direktan utjecaj na život i zdravlje ljudi te ne predstavlja ugrozu na život i zdravlje ljudi, međutim posljedice suše, intenziteta elementarne nepogode, mogu se negativno odraziti i na opskrbu stanovništva vodom zbog smanjenja kapaciteta vodocrpilišta i presušivanjem bunara u privatnom vlasništvu. Odstupanja količine oborine u lipnju 2021. godine u odnosu na normalu 1981. – 2010. nalaze se u rasponu od 0,2% višegodišnjeg prosjeka u Šibeniku gdje je oborine bilo tek u tragovima (0,1 mm), do 38% u Lastovu (13,1 mm). Analiza odstupanja količina oborine za lipanj 2021. izraženih u postotcima (%) višegodišnjeg prosjeka pokazuje da su količine oborine na svim postajama bile znatno ispod prosjeka. Oborinske prilike u Hrvatskoj u lipnju 2021. godine izražene percentilima detaljnije su opisane sljedećim kategorijama: ekstremno sušno (šira okolica Slavonskog Broda, središnja Hrvatska, gorska Hrvatska izuzev gospićkog područja, Istra, sjeverno Hrvatsko primorje, okolica Šibenika), vrlo sušno (istočna Hrvatska izuzev okolice Slavonskog Broda, okolica Raba, gospićko područje, sjeverna Dalmacija, sjeverni kopneni dio srednje Dalmacije i Vis) i sušno (srednja Dalmacija izuzev sjevernog kopnenog dijela i Visa, južna Dalmacija). Slika 16: Prikaz odstupanja količine oborine za lipanj 2021. god. Izvor: Državni hidrometeorološki zavod, 2021.god.

Tablica 83: Prikaz broja dana bez oborina mjeseCi 1 2 3 4 5 6 BrOj Dana B SRED 24.2 21.4 22.1 18.4 18.9 16.7 STD 3.0 3.1 3.5 3.1 3.0 3.6 MIN 19 15 13 13 14 10 MAKS 28 27 26 24 23 21 7 8 9 10 11 12 GOD eZ OBOrine 21.3 22.4 19.6 21.8 19.6 21.6 247.3 3.6 4.2 4.8 3.8 5.1 3.9 16.0 13 16 9 14 11 16 221 31 31 26 28 28 31 284 Izvor: Meteorološka postaja Čakovec, 1981.- 2000. 6.7.5. uzrok suša Prvenstveni razlog pojava suša leži u nedostatku oborina na širem području tijekom dužeg razdoblja vremena. Ova se vrsta suše naziva meteorološkom sušom. Deficit vode iz atmosfere dalje se prenosi kroz hidrološki ciklus uzrokujući sve ostale i vrlo različite vrste suša. 6.7.5.1. razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći uslijed suše U interakciji s velikim količinama evapotranspiracije uzrokovanim prvenstveno visokim temperaturama zraka (višim od uobičajenih za analiziranu regiju), kao i iznadprosječno čestim i snažnim vjetrovima, javlja se nedostatak vlage u tlu. Njihovom interakcijom dolazi do pojave nedostatka vlage u tlu, što značajno utječe na smanjivanje uobičajene poljoprivredne proizvodnje, ali i na pojavu raznih vrsta erozije tla te konačno i na formiranje pustinja. Ova je vrsta suše u interakciji s meteorološkom sušom glavni uzrok pojave poljoprivredne suše. Taj se pojam koristi u slučaju kad su količine vlage u tlu nedostatne za pružanje podrške razvoju usjeva. 6.7.5.2. Okidač koji je uzrokovao veliku nesreću uslijed suše Nedovoljno (ispodprosječno) prihranjivanje rezervi podzemnih voda, voda u otvorenim vodotocima, prirodnim i umjetnim jezerima te duži vremenski period bez oborina.

Prvenstveni razlog pojava suša leži u nedostatku oborina na širem području tijekom dužeg razdoblja vremena. Ova se vrsta suše naziva meteorološkom sušom. Deficit vode iz atmosfere dalje se prenosi kroz hidrološki ciklus uzrokujući sve ostale i vrlo različite vrste suša. 6.7.6. Događaj s najgorim mogućim posljedicama – suša Suše izazivaju poremećaje u sustavu svekolike proizvodnje. Zbog smanjivanja poljoprivredne proizvodnje te time uzrokovanog nedostatka hrane, kao česta posljedice suša dolazi do lokalnih i/ili regionalnih socio-ekonomskih i političkih nestabilnosti koje mogu uzrokovati opasne poremećaje do tada postojeće društvene ravnoteže. Suše razorno i dugoročno utječu na ekosustave, a time i na sve vidove okoliša. Osobito je ugrožena biološka raznolikost regija pogođenih sušom. S ekološkog stanovišta jedna od najozbiljnijih, najočiglednijih i najtežih posljedica suša je stvaranje suhih područja i širenje pustinja. Ovaj proces je u globalnom smislu ubrzan tijekom dvadesetog stoljeća kao posljedica međudjelovanja naglog demografskog razvoja, negativnog utjecaja rada čovjeka (sječe šuma, prenamjene korištenja zemljišta i organiziranja intenzivne, ali ne i održive poljoprivredne proizvodnje) te promjena i/ili varijabilnosti klime na Zemlji, globalnog zagrijavanja prije svega. Suše se javljaju polagano, traju dugo, čak vrlo dugo (više desetaka godina) te zahvaćaju velika Stranica 260 - Broj 2 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. siječnja 2024. prostranstva. Prostornu raspodjelu suša nemoguće je unaprijed točno locirati. Često se puta padanjem jedne značajnije oborine zaključuje suša na nekom dijelu područja, ali se nastavlja na drugim okolnim područjima.

U novije vrijeme sve se češće razmatra pojam ekološke suše. On se veže s nedostatkom vode koji uzrokuje stres u ekosustavu te negativno utječe na život biljaka i životinja. Vezano s posljedicama suša na ekonomiju i društvo treba spomenuti pojam socio-ekonomske suše. Negativne ekonomske posljedice suša najsnažnije se osjećaju u gusto naseljenim područjima u kojima je razvijena industrijska i poljoprivredna proizvodnja. Ljudske djelatnosti zasnovane na korištenju velikih količina vode, osobito za potrebe navodnjavanja, pretjerano crpljenje podzemnih i površinskih voda intenziviraju razvoj suše ili ih čak i uzrokuju. 6.7.6.1. procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed suše na život i zdravlje ljudi Posljedice na život i zdravlje ljudi prikazuju se ukupnim brojem ljudi (dobiven jednostavnim zbrajanjem, bez podnerivanja) za koje se procjenjuje kako mogu biti u sastavu nekog od procesa nastalih kao posljedica događaja opisanih scenarijem – poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani, zbrinuti i sklonjeni. S obzirom na učinke koje posljedice suše mogu imati na stanovništvo, posljedice na životi zdravlje ljudi procijenjene su malenim, točnije posljedicama će biti zahvaćeno više od 0,001% stanovništva. Tablica 84: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na život i zdravlje ljudi - Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Suša Život i zdravlje ljudi Broj kategorija posljedice Odabrano stanovnika 1 Neznatne < 0,02 2 Malene 0,02 – 0,091 X 3 Umjerene 0,093 – 0,218 4 Značajne 0,238 – 0,694 5 Katastrofalne 0,714 < 6.7.6.2. procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed suše na gospodarstvo Posljedice na gospodarstvo odnose se na ukupnu materijalnu i financijsku štetu u gospodarstvu nastalu utjecajem prijetnje.

Materijalna šteta s posljedicama po gospodarstvo prikazuje se u odnosu na proračun Općine. Suša može nanijeti štetu od 50 - 80% na poljoprivrednim kulturama, a nerijetko se dogodi da nastane 100%-tna šteta. Procijenjeno je da će uslijed događaja s najgorim mogućim posljedicama nastati materijalna šteta po gospodarstvo veća od kategorija posljedice kvalitativno 1 Neznatne Iznimno mala 2 Malene Mala 3 Umjerene Umjerena 20% planiranih sredstava proračuna Općine, točnije veća od 2.690.000,00 kuna. Tablica 85: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na gospodarstvo - Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Suša Gospodarstvo u kunama (% kategorija posljedica s obzirom na Odabrano proračun) 67.250,00 – 1 Neznatne 134.500,00 134.500,00 – 2 Malene 672.500,00 672.500,00 – 3 Umjerene 2.017.500,00 2.017.500,00 – 4 Značajne X 3.362.500,00 5 Katastrofalne 3.362.500,00 < 6.7.6.3. procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed suše na društvenu stabilnost i politiku Procjena posljedica na društvenu stabilnosti i politiku vezana je na oštećenja zgrada u kojima su smještene ključne institucije i oštećenje kritične infrastrukture. Posljedice za Društvenu stabilnost i politiku iskazuju se u materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i šteti na građevinama od društvenog značaja. Kategorija Društvene stabilnosti i politike dobiva se srednjom vrijednosti kategorija Kritične infrastrukture (KI) i Ustanova/građevina javnog i društvenog značaja. Društvena stabilnost = Ukupna materijalna šteta prikazana je u odnosu na proračun Općine, ako je šteta na kritičnoj infrastrukturi od značaja za funkcioniranje društva, točnije samouprave u cjelini.

S obzirom na to da se posljedice društvene stabilnosti i politike iskazuju u materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i šteti na građevinama od društvenog značaja procijenjeno je da bi ukupna materijalna šteta uzrokovana događajem s najgorim mogućim posljedicama uslijed suše imala neznatan utjecaj na proračun Općine. Procjenjuje se da bi nastala šteta bila manja od 0,5% proračuna, odnosno manja od 67.250,00 kuna. Prema tome šteta je procijenjena zanemarivom te se neće prikazati tablično i putem matrice. 6.7.6.4. Vjerojatnost pojave događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed suše Tablica 86: Vjerojatnost pojave događaja s najgorim mogućim posljedicama – Suša Vjerojatnost/frekvencija Vjerojatnost Frekvencija Odabrano <1% 1 događaj u 100 godina i rjeđe 1 – 5% 1 događaj u 20 do 100 godina 5 – 50% 1 događaj u 2 do 20 godina X 22. siječnja 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 2 - Stranica 261 4 Značajne Velika 5 Katastrofalne Iznimno velika 6.7.7. najvjerojatniji neželjeni događaj – suša Meteorološka suša uzrokovana je smanjenom količinom oborine u odnosu na višegodišnji prosjek ili potpunim izostankom oborine u određenom vremenskom razdoblju. Meteorološka suša se može naglo razviti i naglo prestati. 6.7.7.1. procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed suše na život i zdravlje ljudi S obzirom na to da se posljedice na život i zdravlje ljudi prikazuju ukupnim brojem ljudi za koje se procjenjuje kako mogu biti u sastavu od nekog od procesa nastalih kao posljedica događaja opisanih scenarijem – poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani i sklonjeni. Procjenjuje se da bi pojava meteorološke suše na području Općine svojom pojavom imala neznatne posljedice na život i zdravlje ljudi, odnosno posljedicama bi bilo zahvaćeno manje od 0,001% stanovništva.

Tablica 87: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na život i zdravlje ljudi - Najvjerojatniji neželjeni događaj – Suša Život i zdravlje ljudi Broj kategorija posljedice Odabrano stanovnika 1 Neznatne < 0,02 X 2 Malene 0,02 – 0,091 3 Umjerene 0,093 – 0,218 4 Značajne 0,238 – 0,694 5 Katastrofalne 0,714 < 6.7.7.2. procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed suše na gospodarstvo Posljedice na gospodarstvo odnose se na ukupnu materijalnu i financijsku štetu u gospodarstvu nastalu utjecajem prijetnje. 51 – 98% 1 događaj 1 do 2 godine > 98% 1 događaj godišnje ili češće Materijalna šteta s posljedicama po gospodarstvo prikazuje se u odnosu na proračun Općine. Procjenjuje se da bi nastala šteta neće prelaziti 0,5% proračuna, odnosno 67.250,00 kuna. Tablica 88: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na gospodarstvo – Najvjerojatniji neželjeni događaj – Suša Gospodarstvo u kunama (% kategorija posljedica s obzirom na Odabrano proračun) 67.250,00 – 1 Neznatne X 134.500,00 134.500,00 – 2 Malene 672.500,00 672.500,00 – 3 Umjerene 2.017.500,00 2.017.500,00 – 4 Značajne 3.362.500,00 5 Katastrofalne 3.362.500,00 < 6.7.7.3. procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed suše na društvenu stabilnost i politiku S obzirom na to da se posljedice društvene stabilnosti i politike iskazuju u materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i šteti na građevinama od društvenog značaja procijenjeno je da bi ukupna materijalna šteta uzrokovana događajem s najgorim mogućim posljedicama uslijed suše imala neznatan utjecaj na proračun Općine. Procjenjuje se da bi nastala šteta bila manja od 0,5% proračuna, odnosno manja od 67.250,00 kuna. Prema tome šteta je procijenjena zanemarivom te se neće prikazati tablično i putem matrice.

6.7.7.4. Vjerojatnost pojave najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed suše Tablica 89: Vjerojatnost pojave najvjerojatnijeg neželjenog događaja – Suša kategorija posljedice kvalitativno 1 Neznatne Iznimno mala 2 Malene Mala 3 Umjerene Umjerena 4 Značajne Velika 5 Katastrofalne Iznimno velika 6.7.8. matrica ukupnog rizika – suša RIZIK: Suša NAZIV SCENARIJA: Pojava suše na području Općine Vjerojatnost/frekvencija Vjerojatnost Frekvencija Odabrano <1% 1 događaj u 100 godina i rjeđe 1 – 5% 1 događaj u 20 do 100 godina 5 – 50% 1 događaj u 2 do 20 godina 51 – 98% 1 događaj 1 do 2 godine X > 98% 1 događaj godišnje ili češće Stranica 262 - Broj 2 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. siječnja 2024. Događaj s najgorim mogućim posljedicama Najvjerojatniji neželjeni događaj 6.7.9. izvor podataka 1. Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ, 2020.god.) 2. Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011.god. 3. Kriteriji za izradu smjernica koje donose čelnici područne (regionalne) samouprave za potrebe izrade Procjena rizika od velikih nesreća na razinama jedinica lokalnih i područnih (regionalnih) samouprave, DUZS, 2016.god. 4. Pravilnik o smjernicama za izradu Procjene rizika od katastrofa i velikih nesreća za područje Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (“Narodne Novine” br. 65/16) 5. Procjena rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku, 2016.god., Izmjene i dopune iz 2019.god. 6. Smjernice za izradu procjena rizika od velikih nesreća na području Međimurske županije, 2016.god.

7. Zakon o sustavu civilne zaštite (“Narodne Novine” br. 82/15, 118/18, 31/20, 20/21) 6.8. riZik – poplave izazvane izlijevanjem kopnenih vodenih tijela (poplava) 6.8.1. naZiV sCenarija – poplava na području Općine naziv scenarija Izlijevanje kopnenih vodenih tijela uslijed dužeg oborinskog razdoblja Grupa rizika Poplave rizik Poplave izazvane izlijevanjem kopnenih vodenih tijela radna skupina Koordinator: Načelnik Stožera civilne zaštite Općine Vratišinec Nositelj: DVD Vratišinec, DVD Gornji Kraljevec, Hrvatske vode Izvršitelj: DVD Vratišinec, DVD Gornji Kraljevec, Hrvatske vode 6.8.2. uvod – poplava Poplave su prirodni fenomeni čije se pojave ne mogu izbjeći, ali se poduzimanjem različitih preventivnih mjera rizici od poplavljivanja mogu sniziti na prihvatljivu razinu. U Hrvatskoj su poplave među opasnijim elementarnim nepogodama i na mnogim mjestima mogu uzrokovati gubitke ljudskih života, velike materijalne štete, devastiranje kulturnih dobara i ekološke štete. Problematici zaštite od poplava dodatnu dimenziju danas daje i zaštita okoliša od nekontroliranih širenja zagađenja poznatog i nepoznatog porijekla putem poplavnih voda. Prirodne poplave koje se pojavljuju u Hrvatskoj mogu se svrstati u nekoliko osnovnih skupina: • riječne poplave zbog obilnih kiša i/ili naglog topljenja snijega, • bujične poplave manjih vodotoka zbog kratkotrajnih kiša visokih intenziteta, • poplave na krškim poljima zbog obilnih kiša i/ili naglog topljenja snijega, te nedovoljnih propusnih kapaciteta prirodnih ponora, • poplave unutarnjih voda na ravničarskim površinama, • ledene poplave, • poplave mora, • umjetne (akcidentne) poplave zbog eventualnih proboja brana i nasipa, aktiviranja klizišta, neprimjerenih gradnji i sl.

Prostor Međimurske županije karakterističan je po velikom bogatstvu vodotoka, jezera i podzemnih voda. Voda je neophodna za život, vrlo je važna i za društveno – ekonomski razvoj, međutim sukladno EU Okvirnoj direktivi o vodama, voda nije komercijalni proizvod, nego je naslijeđe koje treba čuvati, zaštititi i shodno tome postupati. Zaštita voda ostvaruje se na temelju odredaba Zakona o vodama i provedbenih propisa. Vode su opće dobro koje zbog svojih prirodnih svojstava ne mogu biti ni u čijem vlasništvu. Opća uporaba voda obuhvaća zahvaćanje voda iz njenih prirodnih ležišta i njeno korištenje za piće, sanitarne i druge potrebe domaćinstava te korištenje površinskih voda za kupanje i rekreaciju. Sve vode Međimurske županije pripadaju vodnom području slivova Drave i Dunava. Slivno područje “Međimurje” obuhvaća područje cijele Međimurske županije. Osnovnu hidrografsku mrežu Međimurja čine rijeke Drava, Mura i Trnava, uz velik broj potoka i kanala. U ovom poglavlju iznosimo podatke koji su dostavljeni od strane Hrvatskih voda, 22. siječnja 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 2 - Stranica 263 Vodnogospodarskog odjela za Muru i gornju Dravu Varaždin i Međimurskih voda d.o.o. Čakovec. Moguće posljedice poplava: • Poplave bujičnih vodotoka neće imati značajnije posljedice za opskrbu vodom stanovništva Općine iako mogu onečistiti vodu pojedinih lokalnih podsustava vodoopskrbe. • Štetne posljedice od poplava i bujičnih voda što se tiče hrane su neznatne, zona plavljenja obuhvaća područje livada odnosno sjenokoša.

6.8.3. prikaz utjecaja poplave na kritičnu infrastrukturu (ki) utjecaj sektor Komunikacijska i informacijska tehnologija (elektroničke komunikacije, prijenos podataka, informacijski sustavi, pružanje audio i audiovizualnih medijskih usluga) Promet (cestovni, željeznički, zračni, pomorski i X promet unutarnjim plovnim putevima) Zdravstvo (zdravstvena zaštita, proizvodnja, promet i nadzor nad lijekovima) Vodno gospodarstvo (regulacijske i zaštitne vodne X građevine i komunalne vodne građevine) Hrana (proizvodnja i opskrba hranom i sustav X sigurnosti hrane, robne zalihe) Financije (bankarstvo, burze, investicije, sustavi osiguranja i plaćanja) Proizvodnja, skladištenje i prijevoz opasnih tvari (kemijski, biološki, radiološki i nuklearni materijali) Javne službe (osiguranje javnog reda i mira, zaštita i spašavanje, hitna medicinska pomoć) Nacionalni spomenici i vrijednosti 6.8.4. kontekst – poplava Operativna obrana od poplava provodi se sukladno Državnom planu obrane od poplava kojim su obuhvaćene i aktivnosti i mjere za obranu od leda na vodotocima. Obrana od poplava ustrojena je prema sektorima, a unutar njih po branjenim područjima i dionicama vodotoka. Obrana od poplava za područje Općine provodi se sukladno Provedbenom planu obrane od poplava branjenog područja, Sektor A – Mura i gornja Drava, Branjeno područje 21 – područje malog sliva Trnava. Ovim Provedbenim planom branjenog područja 21, utvrđeni su tehnički i ostali elementi potrebni za upravljanje redovnom i izvanrednom obranom od poplava na vodama I. i II. reda te građevinama osnovne melioracijske odvodnje na branjenom području.

Potok Brodec ima izvorište u gornjem Međimurju, a kroz područje Općine protječe njenim sjeveroistočnim dijelom, odnosno između ulice Brodec i samog Vratišinca. Potok dalje teče kroz područje Grada Mursko Središće i kod naselja Peklenica ulijeva se u rijeku Muru. U Brodec se ulijevaju sljedeći uređeni kanali: Berek, Šperoula, Simploče, Vodenjak i kanal Pod Goricom. Potok Jalšovnica skuplja vode uređenih kanala na cijelom preostalom području Općine, istočno od županijske ceste Žiškovec-Vratišinec-Peklenica. Potok Jalšovnica se ulijeva u rijeku Muru kod naselja Križovec (Grad Mursko Središće). U potok Jalšovnicu ulijevaju se sljedeći kanali. Grabernica I i II, Bukac I-V, Pri Dobravi, Grmje I-V, Dobrava I-III i kanal Vajdiščak I i II. Samo u slučaju velikih (ekstremnih) količina oborina potoci Brodec i Jalšovnica sa svojim kanalima mogu izazvati poplavu naselja Vratišinec i Gornji Kraljevec. Potok Brodec ugrožava dijelove naselja Vratišinec, dok potok Jalšovnica ugrožava sjeverni dio naselja Gornji Kraljevec. Od takve vrste plavljenja bilo bi ugroženo oko 20-tak stambenih i gospodarskih građevina u naselju Vratišinec i poduzeće „Leško“ d.o.o. i 10-tak građevina u naselju Gornji Kraljevec. Potok Brodec poplavama ugrožava u Vratišincu LC 20019 koja se spaja s DC 209. Potok Jalšovec poplavama ugrožava ŽC 2010 u Gornjem Kraljevcu. Slika 17: Prikaz srednjih godišnjih količina oborina Međimurske županije za razdoblje 1961. - 1990.god. Izvor: Državni hidrometeorološki zavod Najkritičniji mjeseci u godini su ožujak i travanj kada se uz topljenje snijega pojave i kiše većeg intenziteta te u listopadu i studenom kod pojave dugotrajnih oborina viših povratnih perioda. U ljetnim mjesecima se kod pojave pljuskova vrlo velikog intenziteta u malim vrlo strmim slivovima pojavljuju bujice i izvan naseljenih područja.

6.8.5. uzrok poplave Poplave su jedna od geofizičkih pojava, odnosno pojava neuobičajeno velike količine vode na određenom mjestu zbog djelovanja prirodnih sila (velika količina oborina) ili drugih uzroka kao što su propuštanje brana, ratna razaranja i sl. Prema uzrocima nastanka poplave se mogu podijeliti na: • poplave nastale zbog jakih oborina, • poplave nastale zbog nagomilavanja leda u vodotocima, • poplave nastale zbog klizanja tla ili potresa, • poplave nastale zbog rušenja brane ili ratnih razaranja. S obzirom na vrijeme formiranja vodnog vala poplave se mogu razvrstati na: • mirne poplave - poplave na velikim rijekama kod kojih je potrebno deset i više sati za formiranje velikog vodnog vala, • bujične poplave - poplave na brdskim vodotocima kod kojih se formira veliki vodni val za manje od deset sati, • akcidentne poplave - poplave kod kojih se trenutno formira veliki vodni val rušenjem vodoprivrednih ili hidro energetskih objekata. Nositelj obrane od poplave u Republici Hrvatskoj je Državna uprava za vode, a pravna osoba za upravljanje svim vodama na području države su Hrvatske vode. Stranica 264 - Broj 2 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. siječnja 2024. Mjerama zaštite u urbanističkim planovima i građenju nužno je smanjiti mogućnost nastajanja poplava na području Općine, a to se može provesti putem građevinskih i negrađevinskih mjera: Građevinske mjere zaštite od poplava uključuju građenje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina, kao i održavanje vodotoka, vodnih građevina i objekata te nadzora vodnih građevina (brane, ustave, crpne stanice nasipi), • ekspanzijske površine su niski dijelovi riječnih dolina koji obično služe za rasterećenje ekstremno visokih poplavnih voda koje se upuštaju u narečene površine;

• nasipi su najstariji i najčešće korišteni objekti zaštite od poplava jer su jednostavne građevine koje se mogu graditi od materijala s lica mjesta i uz relativno niske troškove; • uređenje vodotoka podrazumijeva radove kojima se povećava njegova protočna sposobnost, a time i snižavaju vodostaji visokih voda (uklanjanje prepreka koje usporavaju tok, skraćenje toka, iskop većeg profila); • odteretni kanali se grade u slučajevima ograničenog kapaciteta prirodnog vodotoka kada, zbog izgrađenosti duž njegovih obala ili visine postojećih mostova, ne postoji realna mogućnost povećanja proticajne sposobnosti vodotoka građevinskim intervencijama; Negrađevinske mjere zaštite od poplava sastoje se od provedbe mjera obrane od poplava, kao i upravljanje i koordinacija djelatnosti tijekom pojave velikih voda, kao i modernizacija i koordinacija komunikacijskih sustava koji će se aktivirati u slučaju pojave velikih voda. Općina u svoje prostorne planove mora ugraditi mjere zaštite od prirodnih i drugih nesreća, te zahvate u prostoru u vezi sa zaštitom od prirodnih (među kojima su i poplave) i drugih nesreća. 6.8.5.1. razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći uslijed poplave Godišnji hod količine oborina na području Međimurske kontinentalnog je tipa s maksimumom u toplom dijelu godine (od travnja do rujna) i sekundarnim maksimumom tijekom kasne jeseni. Ukupne godišnje količine oborina iznose oko 900 mm te nema značajnijih sušnih razdoblja. Slika 18: Karta srednje godišnje količine oborina (mm) prema podacima 1971.-2000. godine Izvor: Državni hidrometeorološki zavod 6.8.5.2. Okidač koji je uzrokovao veliku nesreću uslijed poplave Poplave na području Općine Vratišinec mogu nastati radi pojave prekomjernih padalina u jesenskom razdoblju te topljenja snijega i leda te ekstremnih količina oborina u vrijeme početka proljetnog perioda.

6.8.6. Događaj s najgorim mogućim posljedicama – poplava U slučaju velikih (ekstremnih) količina oborina potoci Brodec i Jalšovnica sa svojim kanalima mogu izazvati poplavu naselja Vratišinec i Gornji Kraljevec. Potok Brodec ugrožava dijelove naselja Vratišinec, dok potok Jalšovnica ugrožava sjeverni dio naselja Gornji Kraljevec. Od takve vrste plavljenja bilo bi ugroženo oko 20-tak stambenih i gospodarskih građevina u naselju Vratišinec i poduzeće „Leško“ d.o.o. i 10-tak građevina u naselju Gornji Kraljevec. Potok Brodec u Vratišincu ugrožava LC 20019 koja se spaja s DC 209. Potok Jalšovec u Gornjem Kraljevcu ugrožava ŽC 2010. 6.8.6.1. procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed poplave na život i zdravlje ljudi Posljedice na život i zdravlje ljudi prikazuju se ukupnim brojem ljudi (dobiven jednostavnim zbrajanjem, bez podnerivanja) za koje se procjenjuje kako mogu biti u sastavu nekog od procesa nastalih kao posljedica događaja opisanih scenarijem – poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani, zbrinuti i sklonjeni. Procijenjeno je da pojava poplave uslijed izlijevanja kopnenih vodenih tijela na području Općine imat će malene posljedice na život i zdravlje ljudi, točnije događajem će biti obuhvaćeno više od 0,001% stanovnika Općine, odnosno barem (1) stanovnik uz pretpostavku da uslijed poplave dolazi do plavljenja obližnjih kuća i drugih objekata čime je u opasnost doveden život i zdravlje ljudi. Tablica 90: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na život i zdravlje ljudi - Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Poplava Život i zdravlje ljudi Broj kategorija posljedice Odabrano stanovnika 1 Neznatne < 0,02 2 Malene 0,02 – 0,091 X 3 Umjerene 0,093 – 0,218 4 Značajne 0,238 – 0,694 5 Katastrofalne 0,714 < 6.8.6.2. procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed poplave na gospodarstvo Posljedice na gospodarstvo odnose se na ukupnu materijalnu i financijsku štetu u gospodarstvu nastalu utjecajem prijetnje.

22. siječnja 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 2 - Stranica 265 Materijalna šteta s posljedicama po gospodarstvo prikazuje se u odnosu na proračun Općine. Posljedice na gospodarstvo očitovale bi se u vidu šteta na pokretnoj i nepokretnoj imovini, gubitak repromaterijala, propadanje poljoprivrednog uroda, troškova sanacije i sl., čime bi štete bile veće od 20% planiranih prihoda proračuna, odnosno veće od 2.690.000,00 kuna. Tablica 91: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na gospodarstvo - Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Poplava Gospodarstvo u kunama (% kategorija posljedica s obzirom na Odabrano proračun) 67.250,00 – 1 Neznatne 134.500,00 134.500,00 – 2 Malene 672.500,00 672.500,00 – 3 Umjerene 2.017.500,00 2.017.500,00 – 4 Značajne X 3.362.500,00 5 Katastrofalne 3.362.500,00 < 6.8.6.3. procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed poplave na društvenu stabilnost i politiku Procjena posljedica na društvenu stabilnosti i politiku vezana je na oštećenja zgrada u kojima su smještene ključne institucije i oštećenje kritične infrastrukture. Posljedice za Društvenu stabilnost i politiku iskazuju se u materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i šteti na građevinama od društvenog značaja. Kategorija Društvene stabilnosti i politike dobiva se srednjom vrijednosti kategorija Kritične infrastrukture (KI) i Ustanova/građevina javnog i društvenog značaja. Društvena stabilnost = Ukupna materijalna šteta prikazana je u odnosu na proračun Općine, ako je šteta na kritičnoj infrastrukturi od značaja za funkcioniranje društva, točnije samouprave u cjelini.

S obzirom na to da se posljedice društvene stabilnosti i politike iskazuju u materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i šteti na građevinama od društvenog značaja procijenjeno je da bi ukupna materijalna šteta uzrokovana događajem s najgorim mogućim posljedicama uslijed poplave imala značajne posljedice na proračun Općine. Procjenjuje se da bi nastala šteta bila veća od 20% proračuna, odnosno veća od 2.690.000,00 kuna. Tablica 92: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na kritičnu infrastrukturu – Događaj s najgorim mogućim posljedicama - Poplava Društvena stabilnost i politika Štete/gubici na kritičnoj infrastrukturi kategorija posljedice u kn Odabrano 67.250,00 – 1 Neznatne 134.500,00 134.500,00 – 2 Malene 672.500,00 672.500,00 – 3 Umjerene 2.017.500,00 2.017.500,00 – 4 Značajne X 3.362.500,00 5 Katastrofalne 3.362.500,00 < Tablica 93: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na ustanove, građevine od javnog, društvenog značaja – Događaj s najgorim mogućim posljedicama - Poplava Društvena stabilnost i politika Štete/gubici na ustanovama/građevinama javnog društvenog značaja kategorija posljedice u kn Odabrano 67.250,00 – 1 Neznatne 134.500,00 134.500,00 – 2 Malene 672.500,00 672.500,00 – 3 Umjerene 2.017.500,00 2.017.500,00 4 Značajne – X 3.362.500,00 3.362.500,00 5 Katastrofalne < Tablica 94: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na društvenu stabilnost i politiku – Događaj s najgorim mogućim posljedicama - Poplava ustanove/ građevine kritična kategorija javnog, ukupno infrastruktura društvenog interesa 1 2 3 4 X X X 5 6.8.6.4. Vjerojatnost pojave događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed poplave Tablica 95: Vjerojatnost pojave događaja s najgorim mogućim posljedicama – Poplava Stranica 266 - Broj 2 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. siječnja 2024.

kategorija posljedice kvalitativno 1 Neznatne Iznimno mala 2 Malene Mala 3 Umjerene Umjerena 4 Značajne Velika 5 Katastrofalne Iznimno velika 6.8.7. najvjerojatniji neželjeni događaj – poplava Uslijed topljenja snijega te pojave dužih oborinskih razdoblja s većim količinama oborina moguće su pojave poplava izazvanih izlijevanjem kopnenih vodenih tijela. Poplave se mogu očekivati u ožujku i travnju na prijelazu zimskog u proljetno razdoblje te u listopadu i studenome kod pojave dugotrajnih oborina viših povratnih perioda. Eventualne bujice izazvane navedenim pojavama ne ugrožavaju Općinu u tolikoj mjeri da bi remetile funkcioniranje lokalne zajednice. Štetne posljedice od poplava nastale bi uslijed plavljenja poljoprivrednih površina, livada i sjenokoša. Za stanovništvo ugroženog područja poplave mogu izazvati veliku ekonomsku štetu zbog nedostatka prehrambenih proizvoda i stočne hrane. 6.8.7.1. procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed poplave na život i zdravlje ljudi S obzirom na to da se posljedice na život i zdravlje ljudi prikazuju ukupnim brojem ljudi za koje se procjenjuje kako mogu biti u sastavu od nekog od procesa nastalih kao posljedica događaja opisanih scenarijem – poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani i sklonjeni. Procijenjeno je da pojava manjih poplava imala malene posljedice na život i zdravlje stanovništva Općine. Tablica 96: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na život i zdravlje ljudi - Najvjerojatniji neželjeni događaj – Poplava Život i zdravlje ljudi Broj kategorija posljedice Odabrano stanovnika 1 Neznatne < 0,02 X 2 Malene 0,02 – 0,091 3 Umjerene 0,093 – 0,218 4 Značajne 0,238 – 0,694 5 Katastrofalne 0,714 < 6.8.7.2. procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed poplave na gospodarstvo Posljedice na gospodarstvo odnose se na ukupnu materijalnu i financijsku štetu u gospodarstvu nastalu utjecajem prijetnje.

Materijalna šteta s posljedicama po gospodarstvo prikazuje se u odnosu na proračun Općine. Vjerojatnost/frekvencija Vjerojatnost Frekvencija Odabrano <1% 1 događaj u 100 godina i rjeđe X 1 – 5% 1 događaj u 20 do 100 godina 5 – 50% 1 događaj u 2 do 20 godina 51 – 98% 1 događaj 1 do 2 godine > 98% 1 događaj godišnje ili češće Izlijevanje kopnenih vodenih tijela može smanjiti poljoprivrednu proizvodnju te nanijeti štete na gospodarskim objektima. Procjenjuje se da bi nastala šteta bila veća od 0,5% proračuna, odnosno veća od 67.250,00 kuna. Tablica 97: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na gospodarstvo – Najvjerojatniji neželjeni događaj – Poplava Gospodarstvo u kunama (% kategorija posljedica s obzirom na Odabrano proračun) 67.250,00 – 1 Neznatne 134.500,00 134.500,00 – 2 Malene X 672.500,00 672.500,00 – 3 Umjerene 2.017.500,00 2.017.500,00 – 4 Značajne 3.362.500,00 5 Katastrofalne 3.362.500,00 < 6.8.7.3. procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed poplave na društvenu stabilnost i politiku Procjena posljedica na društvenu stabilnosti i politiku vezana je na oštećenja zgrada u kojima su smještene ključne institucije i oštećenje kritične infrastrukture. Prilikom manjih prelijevanja može doći do plavljenja prometnice, što bi za posljedicu imalo zastoj prometa te bi nanijelo manje štete na prometnoj infrastrukturi u vidu naplavina te eventualnih manjih oštećenja. S obzirom na štete koje su moguće uslijed izlijevanja kopnenih vodenih tijela na području Općine u vidu najvjerojatnijeg neželjenog događaja, posljedice su procijenjene neznatnim, očekivana šteta neće prelaziti 0,5% proračuna Općine, odnosno 67.250,00 kuna. Prema tome šteta je procijenjena zanemarivom te se neće prikazati tablično i putem matrice.

6.8.7.4. Vjerojatnost pojave najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed poplave Tablica 98: Vjerojatnost pojave najvjerojatnijeg neželjenog događaja – Poplava kategorija posljedice kvalitativno 1 Neznatne Iznimno mala 2 Malene Mala Vjerojatnost/frekvencija Vjerojatnost Frekvencija Odabrano <1% 1 događaj u 100 godina i rjeđe 1 – 5% 1 događaj u 20 do 100 godina 22. siječnja 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 2 - Stranica 267 3 Umjerene Umjerena 4 Značajne Velika 5 Katastrofalne Iznimno velika 6.8.8. matrica ukupnog rizika – poplave izazvane izlijevanjem kopnenih vodenih tijela RIZIK: Poplava – Poplave izazvane izlijevanjem kopnenih vodenih tijela NAZIV SCENARIJA: Poplava na području Općine Događaj s najgorim mogućim posljedicama Najvjerojatniji neželjeni događaj 6.8.9. izvor podataka 1. Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ, 2020.god.) 2. Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011.god. 3. Kriteriji za izradu smjernica koje donose čelnici područne (regionalne) samouprave za potrebe izrade Procjena rizika od velikih nesreća na razinama jedinica lokalnih i područnih (regionalnih) samouprave, DUZS, 2016.god. 4. Pravilnik o smjernicama za izradu Procjene rizika od katastrofa i velikih nesreća za područje Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (“Narodne Novine” br. 65/16) 5. Procjena rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku, 2016.god., Izmjene i dopune iz 2019.god. 5 – 50% 1 događaj u 2 do 20 godina 51 – 98% 1 događaj 1 do 2 godine X > 98% 1 događaj godišnje ili češće 6. Provedbeni plan obrane od poplava branjenog područja, sektor A – Mura, gornja Drava, branjeno područje 21: