Odluka o donošenju Vi. izmjena i dopuna prostornog plana uređenja Općine Sveti Martin na Muri

45. temeljem članka 109. Zakona o prostornom uređenju („narodne novine“ broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19 i 67/23), članka 35. Statuta Općine Sveti Martin na Muri, („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 05/21) i Odluke o izradi Vi. izmjena i dopuna prostornog plana uređenja Općine Sveti Martin na Muri („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 7/23) Općinsko vijeće Općine Sveti Martin na Muri na 19. sjednici održanoj dana 26.10.2023. godine, donosi ODLuku o donošenju Vi. izmjena i dopuna prostornog plana uređenja Općine sveti martin na muri i. Opće ODreDBe

Članak 1.

Članak 1. Donose se Vi. izmjene i dopune prostornog plana uređenja Općine Sveti Martin na Muri (u daljnjem tekstu Vi. izmjene i dopune plana), izrađene u Zavodu za prostorno uređenje Međimurske županije. ii. saDržaj prOsTOrnOG pLana
Članak 2.
(1) Elaborat Vi. izmjena i dopuna plana sadrži grafički dio i tekstualni dio.
(2) Grafički dio (sadrži kartografske prikaze): 1. korištenje i namjena površina MJ 1:25 000 infrastrukturni sustavi - 2.1. telekomunikacije, plinoopskrba i MJ 1:25 000 elektroopskrba infrastrukturni sustavi - 2.2. vodoopskrba, odvodnja, uređenje MJ 1:25 000 vodotoka uvjeti korištenja, uređenja i zaštite 3. MJ 1:25 000 prostora Granice građevinskog područja naselja Brezovec, Čestijanec, 4.1. MJ 1:5 000 Jurovec, Lapšina, Marof, Sv. Martin na Muri, Vrhovljan i žabnik Granice građevinskog područja naselja Gornji koncovčak, 4.2. MJ 1:5 000 Gradiščak, Grkaveščak, Jurovčak, kapelščak i toplice Sveti Martin
(3) tekstualni dio (sadrži Odredbe za provedbu i Obrazloženje): ODreDBe Za prOVeDBu

Članak 1.

Članak 1. u članku 1. u stavku 1. ispred prvog podstavka dodaje se podstavak koji glasi: „ - korištenje i namjena izgrađenog i planiranog prostora za razvoj naselja“. Stranica 3796 - Broj 25 “SLužBEni GLaSnik
Članak 2.
(1) u članku 2. tekst „kartografskim prikazom broj 1 «korištenje i namjena prostora»“ zamjenjuje se tekstom: „grafičkim dijelom prostornog plana“.
(2) u istom članku dodaje se podstavak 6. koji glasi: „- objekte i postrojenja za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika i geotermalnih voda u energetske svrhe.“

Članak 3.

Članak 3.
Članak 4. mijenja se i glasi: „Postojeće građevine od važnosti za Državu: Elektroenergetske građevine - priključni dalekovod DV 2x400 kV tS Cirkovce – pinze na DV 2x400 kV tS Heviz – tS žerjavinec istražni prostori i eksploatacijska polja ugljikovodika, geotermalnih voda u energetske svrhe, podzemnog skladištenja plina i trajno zbrinjavanje ugljikovog dioksida te objekti i postrojenja u funkciji istraživanja i eksploatacije - istražni prostor ugljikovodika Sjeverozapadna Hrvatska-01 (SZH-01) - eksploatacijsko polje ugljikovodika Vučkovec - objekti i postrojenja (građevine) u funkciji istraživanja i eksploatacije ugljikovodika, geotermalnih voda, skladištenje plina i trajnog zbrinjavanja ugljikovog dioksida povezane s odobrenim istražnim prostorima i eksploatacijskim poljima Regulacijske i zaštitne vodne građevine - građevina za obranu od poplava na Muri, a prema Državnom planu obrane od poplava nasip Sveti Martin Planirane građevine od važnosti za Državu: Eksploatacijska polja ugljikovodika i geotermalnih voda u energetske svrhe - površina planirana za iskorištavanje ugljikovodika (E1) - istražni potencijal geotermalnih voda Mursko Središće - površina planirana za istraživanje i eksploataciju geotermalnih voda na području cijele Općine Planirane - moguće građevine od važnosti za Državu: Eksploatacijska polja ugljikovodika i geotermalnih voda u energetske svrhe Postojeće građevine od važnosti za Županiju: Cestovne građevine s pripadajućim građevinama i uređajima - sve županijske i lokalne ceste na prostoru Općine Vodne građevine - retencija Vučkovec Građevine za transport plina - lokalni distribucijski plinovod Mursko Središće – Sveti Martin na Muri – Štrigova Elektroenergetske građevine - dalekovod DV 110 kV tS Ljutomer – tS Lendava Elektronička komunikacijska infrastruktura - elektronička komunikacijska infrastruktura i povezna oprema Planirane građevine od važnosti za Županiju:

Članak 3.

Vodne građevine MEĐiMuRSkE županiJE” 27. listopada 2023. - građevine za zaštitu voda: sustavi odvodnje otpadnih voda s pripadajućim građevinama i uređajima, i uređajima za pročišćavanje (planirani ili dijelom započeta realizacija) Planirane - moguće građevine od važnosti za Županiju: Vodne građevine - građevine za zaštitu od erozivnog djelovanja bujičnih vodotoka.“
Članak 4.
(1) u članku 5. u stavku 1. pod točkom B) dodaje se tekst koji glasi: „(područje određeno prostornim planom kao prostorna cjelina izvan građevinskog područja naselja planirana za sve namjene, osim za stambenu)“.
(2) pod točkom C) dodaje se tekst koji glasi: „s mogućim prostorima za razvoj“ zamjenjuje se tekstom: „izdvojeni dijelovi postojećega građevinskog područja nastali djelovanjem tradicijskih, prostornih i funkcionalnih utjecaja“.
(3) u stavku 3. istog članka tekst: „komunalnom infrastrukturom u minimalnom opsegu.“ zamjenjuje se tekstom: „osnovnom infrastrukturom prema Zakonu.“
(4) u stavku 4. istog članka iza teksta: „čestica ima“ dodaje se riječ: „neposredan“.

Članak 5.

Članak 5. u članku 6. na kraju se briše jedna točka.
Članak 6.
(1) u članku 6a. u stavku 2. tekst: „komunalnom infrastrukturom u minimalnom opsegu.“ zamjenjuje se tekstom: „osnovnom infrastrukturom prema Zakonu.“
(2) u istom članku dodaje se stavak 4. koji glasi: „iznimno, prostorni plan uređenja Općine može za neuređena i neizgrađena građevinska područja propisati uvjete zahvata u prostoru s detaljnošću propisanom za urbanistički plan uređenja te za ta područja ne postoji obaveza izrade urbanističkog plana uređenja.“

Članak 7.

Članak 7.
(1) u članku 7. u stavku 1. ispred riječi: „pristup“ dodaje se riječ: „neposredan“.
(2) u istom članku u stavku 3. dodaje se tekst koji glasi: „Oblik građevne čestice potrebno je formirati u odnosu s javnom prometnom površinom tj. da je kraća stranica građevne čestice (širina) orijentirana prema prometnoj površini.
(3) u istom članku dodaje se stavak 4. koji glasi: “isključivo postojeća građevna čestica koja nije minimalnih dimenzija i površine, također se smatra građevnom česticom. na takvoj građevnoj čestici moguća je rekonstrukcija postojeće legalno izgrađene građevine. postojeća građevna čestica površine manje od minimalne može se povećati spajanjem sa susjednom česticom u cilju formiranja veće građevne čestice.“

Članak 8.

Članak 8.
Članak 8.mijenja se i glasi: „koeficijent izgrađenosti građevne čestice može biti najviše kig = 0,4 unutar građevinskog područja naselja mješovite 27. listopada 2023. “SLužBEni GLaSnik namjene, a 0,6 unutar građevinskog područja gospodarske namjene ukoliko je površina građevne čestice veća od 1,0 ha. koeficijent izgrađenosti iskazuje se kao odnos izgrađene površine zemljišta pod građevinom i ukupne površine građevne čestice. Zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine osim balkona, na građevnu česticu, uključujući i terase u prizemlju građevine kaka su iste konstruktivni dio podzemne etaže.“

Članak 9.

Članak 9.
(1) u članku 14. u stavku 1. tekst u zagradi se zamjenjuje tekstom: „javna i društvena namjena, ugostiteljsko turistička, gospodarska, sport i rekreacija i drugo“.
(2) u stavku 2. istog članka tekst: „izuzetno, na jednoj čestici moguć je smještaj dviju građevina osnovne namjene, ali samo jedne stambene građevine.“ zamjenjuje se tekstom: „na istoj građevinskoj čestici nije dozvoljeno graditi dvije građevine stambene namjene.“
(3) u stavku 4. tekst: „sadrži više od tri stana“ zamjenjuje se tekstom: „sadrži najviše 10 stanova“.

Članak 10.

Članak 10.
Članak 17. mijenja se i glasi: „Smještaj planirane građevine osnovne namjene na građevnoj čestici određen je građevinskim pravcem koji se u pravilu utvrđuje položajem susjednih postojećih legalno izgrađenih građevina s iste strane ulice. ukoliko je nemoguće odrediti postojeći građevni pravac, građevina mora biti smještena na udaljenosti minimalno 5 m od regulacijskog pravca. iznimno, kada konfiguracija terena i drugi prostorni elementi uvjetuju smještaj građevine, građevina osnovne namjene može se smjestiti i na većoj udaljenosti od regulacijskog pravca sukladno prostornim uvjetima. Smještaj planirane građevine na uglovnu građevnu česticu određen je obavezom kolnog pristupa sa prometnice nižeg ranga i minimalnom udaljenosti od regulacijskog pravca 5 m. Građevina se smješta na građevinski pravac zadan okolnom izgradnjom u istom uličnom potezu. ukoliko je nemoguće odrediti postojeći građevni pravac, građevina mora biti smještena na udaljenosti minimalno 5 m od regulacionog pravca u svim smjerovima gdje graniči sa prometnom površinom. iznimno, u dijelovima naselja očuvanog tradicijskog načina građenja i smještaja građevine na građevnu česticu, građevina se može graditi na regulacijskom pravcu u skladu s okolnom postojećom izgradnjom. izvan gradivog dijela građevne čestice mogu se graditi i uređivati parkirališna mjesta i potporni zidovi. Visina potpornog zida je maksimalno 1,5 m. iznimno, ako to zahtijeva konfiguracija terena, može biti i viši uz obavezu izvedbe terasastim načinom gradnje s ozelenjenim terasama. Širina terase između potpornih zidova koju je potrebno ozeleniti iznosi najmanje 1 m. u širinu ozelenjene terase nije uračunata debljina zida.“

Članak 11.

Članak 11.
(1) u članku 18a. stavak 1. se briše.
(2) u istom članku u stavku 4. tekst: „građevina hotela“ se briše. MEĐiMuRSkE županiJE” Broj 25 - Stranica 3797
(3) u istom članku dodaje se stavak 5. koji glasi: „najveća dozvoljena katnost u mješovitoj namjeni određuje se sa po+p+1+pk (nE) i visinom vijenca od 7 m.“
(4) u istom članku dodaje se stavak 6. koji glasi: „nE (nepotpuna etaža) je najviši kat oblikovan ravnim krovom čiji zatvoreni i natkriveni dio iznosi 75% površine dobivene vertikalnom projekcijom svih zatvorenih nadzemnih dijelova građevine, uvučena na pročelju uz građevinski pravac najmanje za svoju ukupnu visinu.“ u istom članku stavak 7.mijenja se i glasi: „Visina vijenca mjeri se od najniže kote zaravnatog i uređenog terena uz građevinski pravac do gornjeg ruba stropne konstrukcije najviše etaže, odnosno do vrha nadozida potkrovlja.“
(5) u istom članku dodaje se stavak 8. koji glasi: „Visina vijenca kod nepotpune etaže mjeri se na gornjoj koti podnstrukcije nepotpune etaže.“

Članak 12.

Članak 12. u članku 19. dodaje se stavak 2. koji glasi: „Višestambene građevine koje se grade na čestici moraju od susjedne građevine biti udaljene minimalno za dvije visine vijence radi osiguranja prostornog standarda kolektivnog stanovanja.“
Članak 13. iza članka 23. dodaje se članak 23a. koji glasi: „Oblikovanje građevina potrebno je uskladiti s kulturnim i prirodnim krajolikom te poštivati lokalnu i tradicijsku kulturu građenja u cilju integriranja gradnje u zatečeni krajolik. prilikom gradnje i rekonstrukcija građevina moguća je i primjena suvremenih arhitektonskih metoda koje afirmiraju specifičnosti prostora. unutar građevinskog područja bez obzira na namjenu zabranjeno je postavljati i/ili graditi građevine od razgrađenih dijelova koje porijeklom, oblikom i formom ne odgovaraju tradicijskoj gradnji Gornjeg Međimurja.“

Članak 14.

Članak 14. u članku 24.stavak 3. mijenja se i glasi: „Visina vijenca mjeri se od najniže kote zaravnatog i uređenog terena uz građevinski pravac.“
Članak 15. u članku 26. podstavak 6.mijenja se i glasi: „- maksimalna površina građevine individualne gradnje (stambena građevina sa 3 stambene jedinice) u građevinskom području mješovite namjene može biti 400 m2, uz uvjet da su zadovoljeni svi urbanistički parametri propisani za građevinska područja mješovite namjene.“
Članak 16. u članku 35. u stavku 1. iza teksta: „p+2“ dodaje se tekst: „(isključivo građevina javne i društvene namjene i sportsko rekreacijske namjene)“.

Članak 17.

Članak 17.
(1) u članku 39c. u stavku 1. tekst: „a maksimalne izgrađenosti do 30% površine građevinske čestice“ se briše. Stranica 3798 - Broj 25 “SLužBEni GLaSnik
(2) u stavku 2. istog članka iza teksta: „(po+p+k+pk)“ dodaje se tekst: „ili (po+p+k+nE)“.
(3) u stavku 2. istog članka iza teksta: „ako se radi o hotelu“ dodaje se tekst: „(isključivo na ugostiteljsko turističkoj namjeni oznake t1)“.
Članak 18. Dodaje se članak 39e. koji glasi: „Smjernice za rekonstrukciju i dogradnju javnih sadržaja unutar urbanističkog plana uređenja „Centra“ Svetog Martina na Muri. Za potrebe rekonstrukcije i dogradnje javnih sadržaja unutar urbanističkog plana uređenja „Centra“ Svetog Martina na Muri dozvoljeno je: • izvršiti spajanje i cijepanje katastarskih čestica u svrhu formiranja potrebnih površina građevnih čestica prema državnim pedagoškim standardima predškolskog i osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja • izvršiti rekonstrukciju i dogradnju zgrade školske ustanove s dozvoljenom katnošću p+2 i najvećom visinom vijenca od 12 m • izgraditi školsku sportsku dvoranu s najvećom visinom vijenca od 10 m • izgraditi zgradu predškolske ustanove s dozvoljenom katnošću p+1 s najvećom visinom vijenca od 7 m (preporuka je izgradnja prizemne kuće kako bi se što kvalitetnije povezale skupne sobe boravka sa vanjskim prostorom) • potreban broj parkirališnih površina dimenzioniranih prema državnim pedagoškim standardima osnovnoškolskog i predškolskog sustava odgoja i obrazovanja potrebno je osigurati na građevnoj čestici, a iznimno se može dozvoliti osiguranje potrebnih parkirališnih mjesta u koridoru javne pristupne prometnice • detaljna pravila maksimalne izgrađenosti i iskoristivosti propisuju se urbanističkim planom uređenja, ali moraju ovisno o namjeni zgrade biti usklađeni sa prethodno navedenom katnošću i državnim pedagoškim standardima predškolskog i osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja • vanjska otvorena borilišta poželjno je smjestiti na građevnoj čestici škole, a ukoliko to nije moguće dozvoljava se uređenje istih na čestici župnog dvora • pored rekonstrukcije i adaptacije tih građevina potrebno je oblikovati i urediti javne prostore na način da se povežu prometne, pješačke i zelene površine (parkovi,dječja igrališta i sl.) i osigura uređenje pristupih trgova prema zgradama tako da čine funkcionalnu cjelinu • za uređenje javnih prostora preporuča se provedba urbanističko-arhitektonskog natječaja.“.

Članak 19.

Članak 19.
Članak 44. mijenja se i glasi: „nije moguće osnivanje građevnih čestica niti vršiti zahvate u prostoru na područjima: - prostorima navedenim u člancima 37. i 38. - unutar vegetacijskog pojasa 15 m od osi vodotoka, osim izvedbe mlina na vodi MEĐiMuRSkE županiJE” 27. listopada 2023. - na predjelima strmijeg nagiba obraslim visokim i niskim raslinjem, gdje bi uklanjanje vegetacijskog pokrova moglo izazvati klizanje tla - javnih zelenih površina u naseljima (osim uređenja dječjih igrališta, staza, info tabli, klupa za sjedenje, izložbenih instalacija, paviljona i sl.) - na katastarskim česticama trajnih nasada (vinograda, voćnjaka) i šumskih površina, iznimno je moguće, na česticama trajnih nasada za potrebe izgradnje klijeti (maksimalne tlocrtne površine 30 m2 s neposrednim pristupom na javnu prometnu površinu). - u vegetacijskom pojasu rijeke Mure, 50 m od osi korita, izuzev građevine plovećeg mlina s mlinarskom kućicom na obali i pristaništa za skele i brodarska kuća u pojasu 50 m od ruba šume.“

Članak 20.

Članak 20.
(1) u članku 45. u stavku 1. podstavak 5. mijenja se i glasi: „5) rudarski objekti i postrojenja u funkciji istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina (E3, E4) i naftno-rudarski objekti i postrojenja u funkciji istraživanja i eksploatacije ugljikovodika (E1) i geotermalnih voda (E2) – uvjeti za smještaj navedeni su u članku 59a.“ u istom članku u stavku 1. podstavak 10. se briše.
Članak 21. iza članka 45. dodaje se članak 45a. koji glasi: „izvan građevinskog područja naselja, moguće je uređivati zone sporta i rekreacije, uređenje biciklističkih staza, pješačkih staza, pješačkih mostova, poučnih staza s pripadajućim oznakama, klupama za odmor, dječjim igralištima, manjim vidikovcima za opažanje prirode, tematskim parkovima, adrenalinskim parkovima i sl. izvan građevinskog područja naselja moguće je graditi elemente javne plastike, spomenike, u cilju obilježavanja značajnih mjesta, postavljanjem znakova kao orijentira u prostoru, birajući pri tom ona mjesta koja se položajem, vizurama, krajobraznim elementima, ističu u prostoru. Ovi elementi moraju gabaritima, oblikovanjem i korištenim materijalima biti prilagođeni prostoru u kojem se grade, i udovoljiti visokim estetskim kriterijima. pri izvođenju navedenih građevina potrebno je koristiti prirodne materijale, koristiti postojeće staze i puteve, a u uređenju vanjskih prostora voditi računa o očuvanju visokog zelenila. pri sadnji bilja ne smiju se uvoditi strane vrste, već primijeniti samo biljne vrste iz okruženja.“

Članak 22.

Članak 22. u članku 56. u stavku 2. dodaje se podstavak 3. koji glasi: „- objekte i postrojenja (građevine) za istraživanje i eksploataciju geotermalne vode u energetske svrhe (zagrijavanje staklenika, plastenika, farmi itd.)“
Članak 23.
(1) u članku 57. u stavku 1. tekst: „radne zone“ zamjenjuje se tekstom: „gospodarske zone“.
(2) u istom stavku iza riječi: „specifičnostima“ riječ „radne“ se briše.
(3) u istom stavku tekst: „izvan građevinskog područja naselja“ zamjenjuje se tekstom: „izdvojenom građevinskom području izvan naselja gospodarske namjene“. 27. listopada 2023. “SLužBEni GLaSnik
(4) u istom članku dodaje se stavak 3. koji glasi: „Energetske građevine vezane za istraživanje i eksploataciju geotermalnih voda smještaju se uz izvor geotermalne vode ili što bliže izvoru, ovisno o prostornim uvjetima, na način da ne narušavaju funkcionalnost zone.“

Članak 24.

Članak 24. iza članka 59. dodaje se podnaslov koji glasi: „istražni prostori i eksploatacijska polja ugljikovodika i geotermalnih voda u energetske svrhe“.
Članak 25. iza članka 59. dodaje se članak 59a. koji glasi: „istražni radovi i aktivnosti kojima je cilj utvrditi stanje rezervi ugljikovodika (E1) i geotermalnih voda (E2) iz kojih se može koristiti akumulirana toplina u energetske svrhe mogu se provoditi na prostoru cijele Općine, uz uvjete propisane prostornim planom Međimurske županije i sukladno posebnim propisima. temeljem rezultata istražnih radova, a sukladno posebnim propisima i odredbama prostornog plana Međimurske županije moguće je utvrditi i formirati eksploatacijska polja ugljikovodika i geotermalne vode. Eksploatacijska polja ugljikovodika, odnosno geotermalne vode mogu se formirati samo unutar definiranih i odabranih istražnih prostora te svojom površinom mogu biti ista ili manja od istražnog prostora, a unutar jednog istražnog prostora moguće je formirati više eksploatacijskih polja ugljikovodika odnosno geotermalne vode. Obuhvat zahvata na kojem se nalazi naftno - rudarski objekt ili postrojenje (građevina) u prostoru u funkciji istraživanja i eksploatacije ugljikovodika – bušotina za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika i geotermalnih voda, može se locirati unutar istražnog prostora i/ili eksploatacijskog polja, a izvan građevinskog područja i prostora izuzetih od gradnje na udaljenostima najmanje: - 70 m od građevinskog područja, zone sporta i rekreacije, turističke zone, groblja, zaštićenog ili evidentiranog kulturnog dobra - 100 m od zaštićenih područja - 50 m od kategoriziranih prometnica - 250 m od vodotoka koji se ulijevaju u rijeku Muru.

Članak 25.

Obuhvat zahvata u prostoru u funkciji istraživanja i eksploatacije ugljikovodika može se locirati na način da se maksimalno izbjegava šumsko zemljište, te da se zahvatom izbjegne ili umanji trajno zauzeće ugroženih i rijetkih stanišnih tipova i staništa značajnih za ciljne vrste unutar ekološke mreže - natura 2000, a ne smije se nalaziti unutar evidentiranih i zaštićenih arheoloških zona. Rudarski zahvat u prostoru u funkciji istraživanja i eksploatacije geotermalne vode može se odobriti uz ograničenja navedenih u 2. i 3. stavku ovog članka, a iznimno se može odobriti unutar građevinskog područja naselja ili izdvojenog građevinskog područja izvan naselja, ukoliko je eksploatacija geotermalne vode u funkciji zone u kojoj se nalazi. Geotermalna elektrana ne smije biti udaljenja manje od 300 m od ruba javnih građevina i objekata za stanovanje. Buka koja se može javiti u okruženju stambenih i radnih građevina u postupku eksploatacije, ne smije prelaziti granične vrijednosti propisane posebnim propisima.“ MEĐiMuRSkE županiJE” Broj 25 - Stranica 3799

Članak 26.

Članak 26.
Članak 60a. mijenja se i glasi: „na prostoru proširenog građevinskog područja naselja Sveti Martin na Muri između županijskih cesta žC 2003 Sveti Martin – Mursko Središće i žC 2005 Sveti Martin – Selnica moguće je formirati jednu ili više građevinskih čestica za poslovnu, trgovačku, komunalnu i servisnu djelatnost (oznake k). Čestice se mogu formirati isključivo ako imaju osiguran neposredan pristup na javnu prometnu površinu i odvodnju otpadnih voda. koeficijent izgrađenosti može biti maksimalno 40% uz dozvoljenu visinu izgradnje p+1+pk (ne). na česticama poslovne namjene (oznake k) mogu se graditi: • građevine gospodarske – poslovne namjene (uredski, zabavni, ugostiteljski sadržaji bez smještaja, spremišta, parkirališta i servisi za vozila, autobuse i sl.) • građevine trgovačke namjene (trgovački centar, izložbeno-prodajni salon i sl.) • građevine komunalno-servisne namjene (pogoni komunalnih poduzeća, službu vatrogasaca, stanice za tehnički pregled vozila i sl.) ukoliko se na građevnoj čestici smještaju parkirališta za stalni boravak većeg broja vozila (8 i više parkirnih mjesta za osobna vozila 2 ili više parkirna mjesta za autobuse) potrebno je na parkirališta ugraditi separator ulja i masti i tako pročišćenu oborinsku vodu upustiti u sustav oborinske odvodnje. prilikom izgradnje građevina na građevnim česticama određuje se zaštitni pojas od 20 m prema žC 2003 na kojoj nije dozvoljena gradnja građevina iz prethodnih stavaka te ga je potrebno zasaditi visokim autohtonim zelenilom radi zaštite stanovanja od potencijalne buke.

Članak 26.

pri oblikovanju i definiranju građevina pažnju je potrebno usmjeriti ka formiranju akcenta u prostoru koji određuje ulaz u naselje.“
Članak 27. u članku 61. tekst: „radne zone“ zamjenjuje se tekstom: „gospodarske zone“.
Članak 28.
(1) u članku 62. u stavku 1. tekst: „radne zone“ zamjenjuje se tekstom: „gospodarskih zona“.
(2) pod točkom 1. tekst: „radne zone“ zamjenjuje se tekstom: „gospodarske zone“.
(3) pod točkom 3. tekst: „ali ne manje od širine vatrogasnog koridora.“ se briše.
(4) pod točkom 4. tekst: „radne zone“ zamjenjuje se tekstom: „gospodarskih zona“.
(5) Dodaje se točka 5. koja glasi: „minimalna širina građevne čestice u gospodarskoj zoni mora iznositi 28 m.“.

Članak 29.

Članak 29. u članku 65. stavak 7. se briše.
Članak 30. u članku 74. stavak 4. se briše. Stranica 3800 - Broj 25 “SLužBEni GLaSnik
Članak 31.
(1) u članku 76. dodaje se stavak 2. koji glasi: „na česticama mješovite namjene na kojima se grade višestambene građevine, najmanje 30% površine mora biti ozelenjeno visokim zelenilom (u tu površinu ne ulaze površine iznad podzemnih parkirališta i manipulativnih površina).“
(2) Dosadašnji stavak 2. postaje stavak 3.
Članak 32.
(1) u članku 93a.. dodaje se stavak 3. koji glasi: „Zaštitni koridor za postojeću infrastrukturu (infrastrukturnu građevinu) se određuje sukladno posebnim propisima, a za gradnju u tim koridorima potrebno je zatražiti posebne uvjete gradnje od nadležnog operatera.“

Članak 33.

Članak 33.
Članak 95. i naslov „Eksploatacija energetskih mineralnih sirovina“ brišu se:
Članak 34. u članku 96.dodaju se stavak 3. i stavak 4. koji glase: „Minimalna udaljenost cjevovoda (spojnih, otpremnih i magistralnih) unutar i izvan planiranih i novih eksploatacijskih polja (osim za geotermalne vode) mora iznositi minimalno: - 50 m od građevinskih područja naselja, izdvojenih građevinskih područja naselja, izdvojenih građevinskih područja izvan naselja, osim od izdvojenih građevinskih područja izvan naselja gospodarske proizvodne namjene - 50 m od sportsko rekreacijske namjene - 30 m od površina posebne namjene, postojećih i planiranih infrastrukturnih koridora, te područja posebnih uvjeta korištenja i posebnih ograničenja u korištenju i primjene posebnih mjera uređenja i zaštite, osim iznimno, uz suglasnost i u skladu s posebnim uvjetima nadležnog javnopravnog tijela - 50 m od šuma posebne namjene, osim iznimno, ako ne utječu na razloge zbog kojih su proglašene. izuzetak čine cjevovodi koji su u funkciji korištenja geotermalne vode te se na njih ne primjenjuju navedene udaljenosti. u zelenom pojasu (pojasu služnosti) širokom 5 m lijevo i desno do osi cjevovoda zabranjeno je saditi biljke čije korijenje raste dublje od 1 m, odnosno za koje je potrebno obrađivati zemljište dublje od 0,5 m.“ Dosadašnji stavci 3.,4.,5.,6., i 7. postaju 5.,6.,7.,8.i 9.

Članak 35.

Članak 35.
(1) u članku 97b. u stavku 1. dodaje se točka „C.)“ koja glasi: „C.) Geotermalne elektrane. uvjeti za smještaj dani su u članku 59a.“
(2) u članku 97b. u stavku 1. pod točkom a. u podstavku 3. prije i poslije riječi „javnih“ brišu se zagrade i tekst: „(izvedene u drvenoj konstrukciji)“ se briše.
(3) u istom članku odaje se stavak 2. koji glasi: „Sunčane elektrane mogu se graditi u građevinskom području naselja gospodarske namjene, izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja gospodarske namjene prema sljedećim uvjetima: MEĐiMuRSkE županiJE” 27. listopada 2023. • fotonaponski moduli mogu se postaviti na teren na nosače uz uvjet da čestica na koju se smještaju ima neposredan pristup na javnu prometnu površinu • najveća dopuštena izgrađenost čestice može iznositi 60%, a mjeri se zbrojem vertikalnih tlocrtnih projekcija svih modula i izgrađenih struktura na tlo • udaljenost modula na rubnim dijelovima čestice koje graniče sa susjednom poljoprivrednom česticom treba iznositi najmanje za pola visine panela (h/2), ali ne manje od 3 m • fotonaponski moduli moraju biti postavljeni tako da je njihov najniži dio na visini višoj od 50 cm, te na način da tlo ispod njih ne bude zasjenjeno u potpunosti i kroz cijeli dan. • priključivanje u sustav prijenosa električne energije vršit će se prema posebnim propisima i uvjetima distributera • na čestici je moguća izgradnja i pomoćne građevine za potrebe te elektrane te s osnovnom građevinom mora činiti funkcionalnu cjelinu“.

Članak 36.

Članak 36.
Članak 102. mijenja se i glasi: „Za potrebe parkiranja osobnih i teretnih vozila koje se javljaju uz funkciju građevina gospodarske, turističke, sportsko - rekreativne namjene, te građevina društvenih djelatnosti, na površini pripadajuće građevne čestice potrebno je osigurati parkirališna mjesta najmanje prema sljedećim kriterijima: Broj Broj parkirališnih namjena građevine mjesta na ili garažnih mjesta* 1 stambena 1. Stanovanje 1,5** jedinica apartmani / smještajni 2. kapaciteti /povremeno 1 jedinica 1 stanovanje Odgojno – obrazovne 3. 1 učionica 4 ustanove 1 4. industrija i skladišta 0,45 zaposlenik 5. uredski prostori 100 m²*** 2 6. trgovina 100 m²*** 4 7. Banka i pošta – usluge 100 m²*** 4 8. ugostiteljstvo 100 m²*** 4 Višenamjenske 9. dvorane i sakralne 1 gledatelj 0,15 građevine 10. Športske građevine 1 gledatelj 0,2 Višestambene 11. 1 stan 1,5 građevine * za vrijednosti s jednom decimalom, ukupan broj se zaokružuje na veći cijeli broj ** iznimno, za građevine za povremeno stanovanje i turistički smještaj broj parkirališnih mjesta se zaokružuje na manji cijeli broj ***neto korisne površine“ 27. listopada 2023. “SLužBEni GLaSnik

Članak 37.

Članak 37. u članku 107. u stavku 4. se tekst: „R22“ briše.
Članak 38. u članku 119. se tekst: „i robinzonski turizam“ zamjenjuje tekstom: „(izletnički turizam)“.
Članak 39.
Članak 146.a mijenja se i glasi: „Zaštitu od požara potrebno je provoditi poštujući posebne propise. Mjere sprečavanja ostalih rizika (kišne oborine, tuča, olujno i orkansko nevrijeme, suše, klizišta, epidemije i pandemije, industrijske nesreće, nesreće u prometu s opasnim tvarima (cestovnom i željezničkom), te nuklearne i radiološke nesreće provode se prema posebnim propisima koji obrađuju problematiku određenog rizika.“

Članak 40.

Članak 40. iza članka 146a. dodaju se članci 146b., 146c., 146d., i 146e. koji glase: „Članak 146b. u svrhu efikasne zaštite od potresa, konstrukcije građevina koje se planiraju graditi na području Općine, potrebno je uskladiti s zakonskim propisima za potresnu zonu Vii. stupnja MCS ljestvice. potrebno je osigurati dovoljno široke i sigurne evakuacijske putove, omogućiti nesmetan pristup svih vrsti pomoći u skladu s važećim propisima o zaštiti od požara, elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti. Građevine društvene infrastrukture, športsko-rekreacijske, zdravstvene i slične građevine koje koristi veći broj različitih korisnika, javne prometne površine, moraju biti građene ili uređene na način da se spriječi stvaranje arhitektonskourbanističkih barijera.

Članak 146c.

Članak 146c. Jedinica lokalne samouprave dužna je provoditi mjere zaštite od svjetlosnog onečišćenja, zaštitu od nepotrebnih i štetnih emisija svjetlosti u prostoru te izraditi plan rasvjete koji mora propisivati maksimalnu osvijetljenost za zone rasvijetljenosti, sukladno posebnim propisima.
Članak 146d. u područjima gdje je prisutna opasnost od poplava, a planom je dozvoljena gradnja, objekti se moraju graditi od čvrstog materijala na način da dio objekta ostane nepoplavljen i za najveće vode (sojenice). Visoko ranjivi zahvati (građevine stambene i javne i društvene namjene) ne izvode se u inundacijskom pojasu.

Članak 146e.

Članak 146e. uz prometnice koje prolaze kroz šumsko područje održavati prohodan dio bez vegetacije kako uslijed olujnog i orkanskog nevremena ne bi došlo do ugrožavanja prometa i njegovih sudionika. na prometnicama, gdje je povećana opasnost od udara vjetra olujne jačine i snježnih nanosa, moraju se postavljati posebni zaštitni vjetrobrani i/ili snjegobrani (kameni i/ili MEĐiMuRSkE županiJE” Broj 25 - Stranica 3801 betonski zidovi te perforirane stijene i/ili segmentni vjetrobrani) i posebni znakovi upozorenja.“

Članak 41.

Članak 41. u članku 147. tekst: „kartografskom prikazu broj 4.2. Granice građevinskih područja naselja uz rijeku Muru“ zamjenjuje se tekstom: „grafičkom dijelu u mjerilu 1:5000“ u istom članku 1. i 2. podstavak se brišu.
Članak 42.
Članak 148. se briše.
Članak 43.
Članak 150. se briše. iii. prijeLaZne i ZaVrŠne ODreDBe
Članak 3.
(1) Elaborat izvornika Vi. izmjena i dopuna plana izrađen je u 4 primjerka, a ovjerava ga predsjednik Općinskog vijeća.
(2) izvornici se dostavljaju: 1/4 Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine 2/4 Zavodu za prostorno uređenje Međimurske županije 3/4 upravnom odjelu za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša u Međimurskoj županiji 4/4 čuva se u arhivi Općine Sveti Martin na Muri