Odluka o donošenju Plana djelovanja u području prirodnih nepogoda Općine Strahoninec za 2023. godinu

29. Temeljem članka 17. Zakona o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda („Narodne novine“ broj 16/19) i članka 33. Statuta Općine Strahoninec („Službeni glasnik Međimurske županije“ br. 08/21), Općinsko vijeće Općine Strahoninec na svojoj 10. sjednici, održanoj dana 03. studenoga. 2022. godine donosi odLUKU o donošenju Plana djelovanja u području prirodnih nepogoda općine Strahoninec za 2023. godinu
Članak 1. Općinsko vijeće Općine Strahoninec donosi Plan djelovanja u području prirodnih nepogoda Općine Strahoninec za 2023. godinu.

Članak 2.

Članak 2. Plan djelovanja u području prirodnih nepogoda Općine Strahoninec za 2023. godinu sastavni je dio ove Odluke.
Članak 3. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od objave u „Službenom glasniku Međimurske županije“. OPćINSKO vIjEćE OPćINE STRAHONINEC KLASA: 240-05/22-01/1 URBROj: 2109-23-01-22-2 Strahoninec, 03. studenoga 2022. PREDSjEDNIK Općinskog vijeća vladimir Lepen, v.r. PLAN djelovanja u području prirodnih nepogoda za 2023. godinu Stranica 4628 - Broj 18 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIjE” 10. studenoga 2022. SAdRŽAJ: 1. UvOD 4 2. POjMOvI 4 3. PRIRODNE NEPOGODE 5 4. NADLEŽNA TIjELA I OPIS POSLOvA 6 4.1. vlada Republike Hrvatske 6 4.2. Nadležna ministarstva 6 4.3. Državno povjerenstvo 7 4.4. Županijsko povjerenstvo 7 4.5. Općinsko povjerenstvo 8 4.6. Stručno povjerenstvo 9 4.7. Izvršno tijelo Općine Strahoninec 9 4.8. jedinstveni upravni odjel Općine Strahoninec 9 5. PROGLAŠENjE PRIRODNE NEPOGODE 9 5.1. Prva prijava štete u Registar šteta 10 5.2. Konačna prijava štete u Registar šteta 10 5.3. Pregled prirodnih nepogoda proglašenih za područje Općine Strahoninec 12 6. POPIS MjERA I NOSITELjA MjERA U SLUČAjU POjAvE PRIRODNE NEPOGODE NA PODRUČjU OPćINE STRAHONINEC 12 6.1. Mjere po vrstama prirodnih nepogoda 13 6.1.1. Potres 16 6.1.2. Poplava 18 6.1.3. Olujni i orkanski vjetar 19 6.1.4. Tuča 21 6.1.5. Mraz 23 6.1.6. Kiša – prekomjerne oborine 23 6.1.7. Snijeg i led 24 6.1.8. Ekstremne temperature 26 6.1.9. Požari 27 6.1.10. Suša 28 6.2. Nositelji mjera 30 7. PROCjENA OSIGURANjA OPREME I DRUGIH SREDSTvA ZA ZAŠTITU I SPAŠAvANjE STRADAvANjA IMOvINE, GOSPODARSKIH FUNKCIjA I STRADANjA STANOvNIŠTvA 30 8. OSTALE MjERE KOjE UKLjUČUjU SURADNjU S NADLEŽNIM TIjELIMA 31 8.1. Način dodjele pomoći i raspodjele sredstva pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje šteta od prirodnih nepogoda 31 8.2. Izvori sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda 32 8.3. Izvješće o utrošku sredstava za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda 33 8.4. Način dodjele i raspodjela sredstava žurne pomoći 33 8.4.1. Žurna pomoć Općine Strahoninec 34 9. ZAKLjUČAK 35 PoPIS TAbLICA:

Članak 3.

Tablica 1: Pregled šteta uzrokovanih prirodnim nepogodama u posljednjih 10 godina na području Općine Strahoninec12 Tablica 2: Pregled prirodnih nepogoda čija je pojava moguća na području Međimurske županije 14 Tablica 3: Mjere i postupci u slučaju potresa 17 Tablica 4: Mjere i postupci u slučaju poplave 18 Tablica 5. Broj dana s jakim i olujnim vjetrom na području Međimurske županije 19 Tablica 6: Mjere i postupci u slučaju olujnog i orkanskog vjetra 20 Tablica 7. Hod broja dana s tučom na području Međimurske županije 22 Tablica 8: Mjere i postupci u slučaju tuče 22 Tablica 9: Mjere i postupci u slučaju mraza 23 Tablica 10: Mjere i postupci u slučaju kiše 24 Tablica 11: Mjere i postupci u slučaju snijega i leda 25 Tablica 12: Mjere i postupci u slučaju ekstremnih temperatura 27 Tablica 13: Mjere i postupci u slučaju požara 28 Tablica 14: Prikaz broja dana bez oborina 29 Tablica 15: Mjere i postupci u slučaju suše 29 PoPIS PRILoGA: Prilog 1: Razvrstavanje prirodnih nepogoda 36 Prilog 2: Obrazac PN 37 Prilog 3: Koeficijent istrošenosti građevina 39 Prilog 4: Koeficijent za izračun veličine građevine 40 Prilog 5: Koeficijent istrošenosti opreme 41 Prilog 6: Izvješće o utrošku sredstva pomoći 42 Prilog 7: Shematski prikaz postupaka u slučaju prirodne nepogode 43 1. Uvod Temeljem članka 17. stavka 1. Zakona o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda („Narodne Novine“ broj 16/19) (u daljnjem tekstu: Zakon) predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave do 30.

Članak 3.

studenog tekuće godine donosi Plan djelovanja za sljedeću kalendarsku godinu radi određenja mjera i postupanja djelomične sanacije šteta od prirodnih nepogoda. Planom djelovanja definiraju se kriteriji i ovlasti za proglašenje prirodne nepogode, procjena štete od prirodne nepogode, dodjela pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda nastalih na području jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, upis u Registar šteta od prirodnih nepogoda te druga pitanja u vezi s dodjelom pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda Temeljem članka 18. stavka 2. Zakona, Plan djelovanja sadržava najmanje: • popis mjera i nositelja mjera u slučaju nastajanja prirodne nepogode, • procjene osiguranja opreme i drugih sredstava za zaštitu i sprječavanje stradanja imovine, gospodarskih funkcija i stradanja stanovništva, • sve druge mjere koje uključuju suradnju s nadležnim tijelima iz Zakona i/ili drugih tijela, znanstvenih ustanova i stručnjaka za područje prirodnih nepogoda. Člankom 17. stavkom 3. Zakona općinski načelnik podnosi Općinskom vijeću Općine Strahoninec do 31. ožujka tekuće 10. studenoga 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIjE” Broj 18 - Stranica 4629 godine, izvješće o izvršenju plana djelovanja za proteklu kalendarsku godinu. 2. PoJMovI Jedinstvene cijene su cijene koje donosi, objavljuje i unosi u Registar šteta Državno povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda na prijedlog nadležnih ministarstva.

Članak 3.

Katastrofa je stanje izazvano prirodnim i/ili tehničkotehnološkim događajem koji opsegom, intenzitetom i neočekivanošću ugrožava zdravlje i živote većeg broja ljudi, imovinu veće vrijednosti i okoliš, a njegov nastanak nije moguće spriječiti ili posljedice otkloniti djelovanjem svih operativnih snaga sustava civilne zaštite područne (regionalne) samouprave na području koje je događaj nastao te posljedice nastale terorizmom i ratnim djelovanjem. oštećenik je fizička ili pravna osoba na čijoj je imovini utvrđena šteta od prirodnih nepogoda. Prirodnom nepogodom smatraju se iznenadne okolnosti uzrokovane nepovoljnim vremenskim prilikama, seizmičkim uzrocima i drugim prirodnim uzrocima koje prekidaju normalno odvijanje života, uzrokuju žrtve, štetu na imovini i/ili njezin gubitak te štetu na javnoj infrastrukturi i/ili u okolišu. Registar šteta je digitalna baza podataka svih šteta nastalih zbog prirodnih nepogoda na području Republike Hrvatske. velika nesreća je događaj koji je prouzročen iznenadnim djelovanjem prirodnih sila, tehničko-tehnoloških ili drugih čimbenika s posljedicom ugrožavanja zdravlja i života građana, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša na mjestu nastanka događaja ili širem području, posljedice kojeg se ne mogu sanirati samo djelovanjem žurnih službi na području njegova nastanka. Žurna pomoć je pomoć koja se dodjeljuje u slučajevima u kojima su posljedice na imovini stanovništva, pravnih osoba i javnoj infrastrukturi uzrokovane prirodnom nepogodom i/ili katastrofom takve da prijete ugrozom zdravlja i života stanovništva na područjima zahvaćenim prirodnom nepogodom.

Članak 3.

3. PRIRodNE NEPoGodE Prirodnom nepogodom, smatraju se iznenadne okolnosti uzrokovane nepovoljnim vremenskim prilikama, seizmičkim uzrocima i drugim prirodnim uzrocima koje prekidaju normalno odvijanje života, uzrokuju žrtve, štetu na imovini i/ili njezin gubitak te štetu na javnoj infrastrukturi i/ili u okolišu. Prirodnim nepogodama smatraju se: • potres, • olujni, orkanski i ostali jak vjetar, • požar, • poplava, • suša, • tuča, • mraz, • izvanredno velika visina snijega, • snježni nanos i lavina, • nagomilavanje leda na vodotocima, • klizanje, tečenje, odronjavanje i prevrtanje zemljišta, • druge pojave takva opsega koje, ovisno o mjesnim prilikama, uzrokuju bitne poremećaje u životu ljudi na određenom području. Štetama od prirodnih nepogoda ne smatraju se one štete koje su namjerno izazvane na vlastitoj imovini te štete koje su nastale zbog nemara i/ili zbog nepoduzimanja propisanih mjera zaštite. Kao šteta od prirodne nepogode, za koju se može dati pomoć smatra se direktna odnosno izravna šteta. Skupine dobara za koje se utvrđuje šteta: građevine, oprema, zemljište, dugogodišnji nasadi, šume, stoka, obrtna sredstva, ostala sredstva i dobra. Prirodna nepogoda proglašava se ako je vrijednost ukupne izravne štete najmanje 20% vrijednosti izvornih prihoda jedinice lokalne samouprave za prethodnu godinu ili ako je prirod (rod) umanjen najmanje 30% prethodnog trogodišnjeg prosjeka na području jedinice lokalne samouprave ili ako je nepogoda umanjila vrijednost imovine na području jedinice lokalne samouprave najmanje 30%.

Članak 3.

Ispunjenje uvjeta za proglašenje prirodne nepogode utvrđuje Općinsko povjerenstvo Općine Strahoninec za procjenu šteta od prirodnih nepogoda (u daljnjem tekstu: Općinsko povjerenstvo). 4. NAdLEŽNA TIJELA I oPIS PoSLovA Nadležna tijela za provedbu mjera s ciljem djelomičnog ublažavanja šteta uslijed prirodnih nepogoda na području Općine Strahoninec su: • vlada Republike Hrvatske, • nadležna ministarstava (za poljoprivredu, ribarstvo i akvakulturu, gospodarstvo, graditeljstvo i prostorno uređenje, zaštitu okoliša i energetiku, more, promet i infrastrukturu), • Državno povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda, • Županijsko povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda Međimurske županije, • Općinsko povjerenstvo, • Stručno povjerenstvo, • Općina Strahoninec: - jedinstveni upravni odjel Općine Strahoninec. 4.1. vlada Republike Hrvatske U skladu s odredbama Zakona: • odobrava pomoć za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda na prijedlog Državnog povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda, • odobrava žurnu pomoć na prijedlog Državnog povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda i/ ili Općine Strahoninec i Međimurske županije. 4.2. Nadležna ministarstva U skladu s odredbama ovoga Zakona: • potvrđuju konačnu procjenu šteta nastalih kao posljedica prirodne nepogode na temelju podataka dostavljenih putem Registra šteta od Općinskog povjerenstva, • predlažu Državnom povjerenstvu kriterije iz svoje nadležnosti za dodjelu sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda.

Članak 3.

4.3. državno povjerenstvo U skladu s odredbama Zakona obavlja poslove evidencije, izrade izvješća, obrade podataka o nastalim štetama i Stranica 4630 - Broj 18 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIjE” 10. studenoga 2022. određivanja kriterija za raspodjelu i odobrenje pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda, a posebno: • usklađuje rad Općinskog/općinskog/županijskog povjerenstva te surađuje u pitanjima prijave i/ili procjena šteta od prirodnih nepogoda, • podnosi prijedlog vladi Republike Hrvatske za odobravanje pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodne nepogode, • daje mišljenje na izvješće s prikazom svih potvrđenih šteta koje zajedno sa prijedlogom dodjele sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda dostavljaju nadležna ministarstva, • odlučuje o konačnoj procjeni šteta na temelju izvješća dostavljenih od nadležnih ministarstava glede uzroka, vrste, okolnosti, vrijednosti i njihovih posljedica, • izrađuje godišnje izvješće o konačnoj procjeni šteta i utrošku sredstava žurne pomoći i sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda i svom radu koje podnosi Hrvatskom saboru, • u suradnji s nadležnim središnjim tijelima državne uprave i županijskim povjerenstvima podnosi prijedlog vladi Republike Hrvatske za odobravanje žurne novčane pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodne nepogode, • donosi plan iznosa i namjene sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda, • po potrebi obavlja izvide nastalih šteta obilaskom terena nakon proglašenja prirodne nepogode, o čemu sastavlja zapisnik i predlaže mjere iz svoje nadležnosti vladi Republike Hrvatske, • prati stanje računa redovitih sredstava odobrenih u tijeku godine u svrhu prijedloga dodjele pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodne nepogode, • surađuje s nadležnim središnjim tijelima državne uprave, stručnim i znanstvenim institucijama, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te međunarodnim institucijama, • pruža stručnu pomoć nadležnim tijelima pri provedbi mjera dodjele sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda, • obavlja i druge poslove određene ovim Zakonom i drugim propisima.

Članak 3.

4.4. Županijsko povjerenstvo U skladu s odredbama Zakona: • usklađuje rad gradskih i općinskih povjerenstava, • provjerava i utvrđuje konačnu procjenu šteta jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave sa svojeg područja, • podnosi Državnom povjerenstvu prijedlog s obrazloženjem za odobravanje žurne novčane pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodne nepogode, • po potrebi izravno na terenu i području zahvaćenom prirodnom nepogodom obavlja izvid štete na imovini u kojem mogu sudjelovati predstavnici nadležnih ministarstava odnosno pravne osobe, ovisno o vrsti i posljedicama prirodne nepogode i nastale štete, • objedinjuje i prosljeđuje putem Registra šteta Državnom povjerenstvu konačne procjene šteta te konačno izvješće o utrošku sredstava žurne pomoći i sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda nastalih u gradovima odnosno općinama na području Županije, • imenuje stručno povjerenstvo na temelju prijedloga općinskog odnosno Općinskog povjerenstva, • donosi plan djelovanja u području prirodnih nepogoda iz svoje nadležnosti, • obavlja i druge poslove određene odlukom o osnivanju, odnosno poslove koje provodi u suradnji s Državnim povjerenstvom. 4.5. općinsko povjerenstvo U skladu s odredbama Zakona: • utvrđuje i provjerava visinu štete od prirodne nepogode za područje Općine, • unosi podatke o prvim procjenama šteta u Registar šteta, • unosi i prosljeđuje putem Registra šteta konačne procjene šteta Županijskom povjerenstvu, • raspoređuje dodijeljena sredstva pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda oštećenicima, • prati i nadzire namjensko korištenje odobrenih sredstava pomoći za djelomičnu sanaciju šteta od prirodnih nepogoda sukladno Zakonu, • izrađuju izvješća o utrošku dodijeljenih sredstava žurne pomoći i sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda i dostavljaju ih županijskom povjerenstvu putem Registra šteta, • surađuju sa Županijskim povjerenstvom u provedbi Zakona, • donose plan djelovanja u području prirodnih nepogoda iz svoje nadležnosti, • obavljaju druge poslove i aktivnosti iz svojeg djelokruga u suradnji sa Županijskim povjerenstvom.

Članak 3.

4.6. Stručno povjerenstvo U skladu s odredbama Zakona: Ako Općinsko povjerenstvo nije u mogućnosti, zbog nedostatka specifičnih stručnih znanja, procijeniti štetu od prirodnih nepogoda, može zatražiti od Županijskog povjerenstva imenovanje stručnog povjerenstva za područje Općine. Stručna povjerenstva pružaju stručnu pomoć Općini u roku u kojem su imenovana. U svojem radu stručna povjerenstva surađuju s Općinskim povjerenstvom i Županijskim povjerenstvom. 4.7. Izvršno tijelo općine Strahoninec • Općinski načelnik je odgovoran za namjensko korištenje sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda. 4.8. Jedinstveni upravni odjel općine Strahoninec • obavlja poslove vezane uz štete od prirodnih nepogoda. 10. studenoga 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIjE” Broj 18 - Stranica 4631 5. PRoGLAŠENJE PRIRodNE NEPoGodE Odluku o proglašenju prirodne nepogode na području Općine donosi župan, na prijedlog općinskog načelnika. Nakon proglašenja prirodne nepogode, a poradi dodjele novčanih sredstava za djelomičnu sanaciju šteta od prirodnih nepogoda Općinsko i Županijsko povjerenstvo za procjenu šteta provode sljedeće radnje: 1. prijavu prve procjene štete u Registar šteta (Općinsko) 2. prijavu konačne procjene štete u Registar šteta (Općinsko) 3. potvrdu konačne procjene štete u Registar šteta (Županijsko). Na zahtjev Općinskog povjerenstva, jedinstveni upravni odjel Općine Strahoninec javnim pozivom, a nakon proglašenja prirodne nepogode za područje Općine Strahoninec, obavještava oštećenike, fizičke ili pravne osobe na čijoj je imovini utvrđena šteta od prirodnih nepogoda da prijave štetu na imovini Općinskom povjerenstvu u pisanom obliku.

Članak 3.

javni se poziv objavljuje na oglasnoj ploči i web-stranicama Općine Strahoninec ili drugim prikladnim medijima, a sadrži osobito: • datum donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode, • rokove i način dostave obrazaca prijave štete od prirodne nepogode. 5.1. Prva prijava štete u Registar šteta Oštećenik nakon nastanka prirodne nepogode prijavljuje štetu na imovini Općinskom povjerenstvu u pisanom obliku, na propisanom obrascu, najkasnije u roku od 8 dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode. Općinsko povjerenstvo dužno je unijeti sve zaprimljene prve procjene štete u Registar šteta najkasnije u roku od petnaest
(15) dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode. Iznimno, oštećenik može podnijeti prijavu prvih procjena šteta i nakon isteka roka od 8 dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode u slučaju postojanja objektivnih razloga na koje nije mogao utjecati, a najkasnije u roku od 12 dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode. Rok za unos podataka u Registar šteta od strane Općinskog povjerenstva može se, u slučaju postojanja objektivnih razloga na koje oštećenik nije mogao utjecati, a zbog kojih je onemogućen elektronički upis podataka u registar, produljiti za 8 dana. Prijava prve procjene štete sadržava: 1. datum donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode i njezin broj, 2. podatke o vrsti prirodne nepogode, 3. podatke o trajanju prirodne nepogode, 4. podatke o području zahvaćenom prirodnom nepogodom, 5. podatke o vrsti, opis te vrijednost oštećene imovine, 6. podatke o ukupnom iznosu prijavljene štete iz članaka 25. i 26. Zakona te 7. podatke i informacije o potrebi žurnog djelovanja i dodjeli pomoći za sanaciju i djelomično uklanjanje posljedica prirodne nepogode.

Članak 3.

5.2. Konačna prijava štete u Registar šteta Konačna procjena štete je procijenjena vrijednost nastale štete uzrokovane prirodnom nepogodom na imovini oštećenika izražena u novčanoj vrijednosti na temelju prijave i procjene štete. Konačna procjena štete obuhvaća vrstu i opseg štete u vrijednosnim (financijskim) i naturalnim pokazateljima prema području, imovini, djelatnostima, vremenu i uzrocima njezina nastanka te korisnicima i vlasnicima imovine. Konačnu procjenu štete utvrđuje Općinsko povjerenstvo na temelju izvršenog uvida u nastalu štetu na temelju prijave oštećenika. Tijekom procjene i utvrđivanja konačne procjene štete od prirodnih nepogoda posebno se utvrđuju: • stradanja stanovništva, • opseg štete na imovini, • opseg štete koja je nastala zbog prekida proizvodnje, prekida rada ili poremećaja u neproizvodnim djelatnostima ili umanjenog prinosa u poljoprivredi, šumarstvu ili ribarstvu, • iznos troškova za ublažavanje i djelomično uklanjanje izravnih posljedica prirodnih nepogoda, • opseg osiguranja imovine i života kod osiguravatelja te • vlastite mogućnosti oštećenika glede uklanjanja posljedica štete. Konačnu procjenu štete po svakom pojedinom oštećeniku Općinsko povjerenstvo prijavljuje Županijskom povjerenstvu u roku od 50 dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode putem Registra šteta. Iznimno, ako se šteta na dugotrajnim nasadima utvrdi nakon isteka roka za prijavu konačne procjene, oštećenik ima pravo zatražiti dopunu prikaza štete najkasnije 4 mjeseca nakon isteka roka za prijavu štete.

Članak 3.

Pri konačnoj procjeni štete procjenjuje se vrijednost imovine prema jedinstvenim cijenama, važećim tržišnim cijenama ili drugim pokazateljima primjenjivim za pojedinu vrstu imovine oštećene zbog prirodne nepogode. Za štete na imovini za koje nisu propisane jedinstvene cijene koriste se važeće tržišne cijene za pojedinu vrstu imovine oštećene zbog prirodne nepogode, pri čemu se surađuje s drugim središnjim tijelima državne uprave i/ili drugim institucijama ili ustanovama koje posjeduju stručna znanja i posjeduju tražene podatke. Prijava konačne procjene štete sadržava: 1. Odluku o proglašenju prirodne nepogode s obrazloženjem 2. podatke o dokumentaciji vlasništva imovine i njihovoj vrsti 3. podatke o vremenu i području nastanka prirodne nepogode 4. podatke o uzroku i opsegu štete 5. podatke o posljedicama prirodne nepogode za javni i gospodarski život Općine Strahoninec 6. ostale statističke i vrijednosne podatke uređene ovim Zakonom. Prijavu konačne procjene štete Općinsko povjerenstvo unosi u Registar šteta u roku od 50 dana. Županijsko povjerenstvo prijavljene konačne procjene štete dostavlja Državnom povjerenstvu i nadležnim ministarstvima u roku od 60 dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode putem Registra šteta. Stranica 4632 - Broj 18 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIjE” 10. studenoga 2022. Prilikom konačne procjene štete Županijsko povjerenstvo prihvaća isključivo procjene koje je obavilo Općinsko povjerenstvo. 5.3. Pregled prirodnih nepogoda proglašenih za područje općine Strahoninec Šteta se izražava u novčanoj vrijednosti potrebnoj da se oštećena ili uništena imovina dovede u stanje prije njena nastanka, odnosno u vrijednosti potrebnoj da se ta dobra nabave u količini i kakvoći koju su imala neposredno prije prirodne nepogode.

Članak 3.

U vrijednost štete se ubrajaju i troškovi koji su vezani za prirodnu nepogodu, tj. oni kojih ne bi bilo da nije nastupila opasnost od prirodne nepogode ili sama nepogoda (npr. troškovi sprečavanja opasnosti, rada povjerenstva, raznih naknada i sl.). Kao šteta od prirodne nepogode, za koju se može dati pomoć, smatra se izravna (direktna) šteta. Tablica 1: Pregled šteta uzrokovanih prirodnim nepogodama u posljednjih 10 godina na području Općine Strahoninec Godina R. vrsta prirodne nastanka Prijavljena br. nepogode prirodne šteta (kn) nepogode 1. Suša 2011. 1.544.183,00 2. Mraz 2012. 156.652,50 3. Mraz 2016. 1.850.544,87 4. Mraz 2020. 268.650,00 5. Mraz 2021. 93.023,40 6. Suša 2022. 568.709,46 6. PoPIS MJERA I NoSITELJA MJERA U SLUČAJU PoJAvE PRIRodNE NEPoGodE NA PodRUČJU oPćINE STRAHoNINEC Pod pojmom mjere u smislu Zakona smatraju se sva djelovanja od strane Općine Strahoninec vezana za sanaciju nastalih šteta, ovisno o naravi, odnosno vrsti prirodne nepogode koja je izgledna za određeno područje, odnosno o posljedicama istih. Kako se prirodne nepogode uglavnom javljaju iznenada i ne nastaju uvijek štete istih razmjera, u ovom dijelu moguće je provesti: • preventivne mjere radi umanjenja posljedica prirodne nepogode, • mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode. Preventivne mjere radi umanjenja posljedica prirodne nepogode obuhvaćaju: saniranje postojećih klizišta, uređivanje kanala i propusta uz prometnice, uređivanje korita potoka, rječica i rijeka, uređenje retencija, izgradnju barijera za sprečavanje odnošenja zemlje izvan poljoprivrednih površina, rušenje starih i trulih stabala, postavljanje zaštitnih mreža protiv tuče i slično.

Članak 3.

Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode podrazumijevaju procjenu šteta i posljedica; sanaciju nastalih oštećenja i šteta. Sanacija obuhvaća aktivnosti kojima se otklanjaju posljedice prirodne nepogode – pružanje prve pomoći unesrećenima ako ih je bilo, čišćenje stambenih, gospodarskih i drugih objekata od nanosa mulja, šljunka, drveća i slično, odstranjivanje odronjene zemlje, mulja i šljunka s cesta i lokalnih putova, te sve ostale radnje kojima se smanjuju nastala oštećenja. Ove mjere provode se organizirano na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini sukladno pravima i obvezama sudionika. U cilju pravovremenog i učinkovitog ublažavanja i uklanjanja izravnih posljedica, procjena štete od ekstremnih prirodnih uvjeta u pravilu se obavlja odmah ili u najkraćem roku. 6.1. Mjere po vrstama prirodnih nepogoda Ovim Planom obrađivat će se mjere po vrstama prirodnih nepogoda čija je pojava moguća na područje Međimurske županije, odnosno Općine Strahoninec, a koje svojom pojavom mogu nanijeti značajne štete na građevinskoj i kritičnoj infrastrukturi, štete na pokretnoj i nepokretnoj imovini, poljoprivrednim površinama te mogu ugroziti život i zdravlje ljudi. Tablica 2: Pregled prirodnih nepogoda čija je pojava moguća na području Međimurske županije NAZIv PoSLJEd KRATKI oPIS PRIRodNE PRIRodNE PRIRodNE NEPoGodE NEPoGodE NEPoGod ICE MJERE PREvENTIvNE MJERE odGovoRA E Potresi mogu uzrokovati sljedeće: veliki postotak oštećenosti stambenih građevina, industrijske i Prostorno projektiranje Potres je prirodna nepogoda komunalne infrastrukture, i građenje građevina Uzbunjivanje i uzrokovana prirodnim probleme u komunikaciji, sukladno odgovarajućim obavješćivanje, događajem koji je vjerojatno neprotočne prometnice, tehničkim propisima i evakuacija, najveći uzrok stradavanja ljudi određen broj povrijeđenih hrvatskim/europskim zbrinjavanje, PoTRES i uništenja materijalnih dobara.

Članak 3.

i poginulih, štetu na normama. Izgradnja sustava sklanjanje, potresi su uzrok katastrofa materijalnim i kulturnim ranog upozoravanja. spašavanje, koje karakterizira brz nastanak, dobrima te okolišu, Edukacija i osposobljavanje pružanje prve događaju se učestalo i bez nedovoljni kapaciteti za operativnih snaga sustava pomoći. prethodnog upozorenja. zbrinjavanje ozlijeđenih civilne zaštite. i evakuiranih itd. te sekundarne katastrofalne opasnosti i posljedice. 10. studenoga 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIjE” Broj 18 - Stranica 4633 Opskrba vodom i odvodnja: poremećaj u funkcioniranju, izlijevanje Uslijed naglog porasta Građenje nasipa te otpadnih voda, potapanje Uzbunjivanje, vodostaja kopnenih drugih radova kojima se podruma, zagađenje obavješćivanje, vodenih tijela moguća je izvora vode. ugroza građevina kritične omogućuju kontrolirani evakuacija, i neškodljivi protoci Cestovni promet: prekidi zbrinjavanje, PoPLAvA infrastrukture kao i brojne voda. Izgradnja sustava i otežano obavljanje sklanjanje, potencijalne opasnosti i ranog upozoravanja, djelatnosti do otklanjanja spašavanje, posljedice po stanovništvo, posljedica. materijalna i kulturna dobra te edukacija i osposobljavanje pružanje prve operativnih snaga civilne Proizvodnja i distribucija pomoći. okoliš. zaštite. električne energije: duži prekidi napajanja električnom energijom. Opće klimatske značajke područja Međimurske županije određene su pripadnošću ovog prostora široj klimatskoj regiji – Panonskoj nizini, što se očituje vrućim ljetima i hladnim zimama, brzim porastom temperatura Posljedice koje ekstremne u proljeće i povoljnim vremenske pojave mogu Edukacija i osposobljavanje temperaturnim prilika u izazvati: problemi stanovništva. U cilju jesen. Srednja godišnja u prometu, opskrba ublažavanja posljedica temperatura zraka iznosi EKSTREMNE lokalne samouprave, od snježnih oborina i oko 10°C. Dakle, klima je vREMENSKE problemi kod pružanja poledica potrebno je umjereno kontinentalna.

Članak 3.

PoJAvE – zdravstvenih usluga, redovito čišćenje pločnika, Radno Karakterističan je brz prijelaz Olujni i orkanski štete na poljoprivrednim pristupnih putova, čišćenje obavješćivanje iz hladnijeg dijela godine vjetar, Tuča, površinama, štete na snijega i leda s vozila prije i upozoravanje, u topli, pa već u ožujku Mraz, Kiša, objektima. Pojava uključivanja u promet i pripremljena dnevne temperature mogu Snijeg i led, leda na objektima korištenje zimske opreme zimska služba. biti vrlo visoke. Najtopliji Ekstremne kritične infrastrukture na vozilu i sl. Poštivanjem mjesec je srpanj sa srednjom temperature (elektro - energetika, urbanističkih mjera u mjesečnom temperaturom od telekomunikacije, izgradnji objekata smanjit 19°C, a najhladniji siječanj vodoopskrba) može će se posljedice uzrokovane sa srednjom mjesečnom učiniti znatne materijalne kišom i/ili tučom. temperaturom od -1°C, čime štete. je to jedini mjesec u godini sa srednjom temperaturom nižom od 0°C. Topli dio godine u kojem je srednja temperatura viša od godišnjeg prosjeka traje od sredine travnja do sredine listopada i poklapa se s vegetacijskim razdobljem. Štete u poljoprivredi, Motrenje i rano visoke temperature te suha Edukacija stanovništva šumama, komunalnoj upozoravanje PoŽARI vegetacija pogoduju nastanku i provedba odluke o infrastrukturi, objektima, prema lokalnim požara na otvorenom prostoru. spaljivanju korova na stradavanje stanovništva, vatrogasnim otvorenom. zastoji u prometu. društvima. Štete u poljoprivredi, presušivanje vodocrpilišta, prirodnih visoke temperature bez izvorišta i bunara, padalina u ljetnim mjesecima smanjenje razina SUŠA pogoduju isušivanju tla te podzemnih voda, dolazi do manjka vlage u tlu.

Članak 3.

Redukcija vode, zabrana paljenja vatre na Navodnjavanje. otvorenom. problemi u opskrbi vodom, velika opasnost od nastanka požara na otvorenom prostoru. Izvor podloge: Smjernice za izradu Procjene rizika od velikih nesreća za područje Međimurske županije, 2016. god. Stranica 4634 - Broj 18 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIjE” 10. studenoga 2022. 6.1.1. Potres Posljedice pojave jakog potresa mogu obuhvatiti oštećenja ili rušenje svih vrsta postojećih građevina, stoga se moguća pojava potresa mora povezati sa značajnom izravnom i neizravnom štetom na imovini, uz opasnost od ozbiljnih ozljeda i mogućeg gubitka ljudskih života. Budući da potrese nije moguće spriječiti, provođenje mjera za ublažavanje posljedica potresa i pripremljenost društvene zajednice u slučaju njegove pojave od iznimne su važnosti. Prema podacima koji su prikazani Kartom potresnih područja Republike Hrvatske za povratni period, provedbeno vršno ubrzanje tla tipa A s vjerojatnosti promašaja 10% u 10 godina, za povratno razdoblje od 95 godina, izraženo u jedinicama gravitacijskog ubrzanja (g) iznosi 0,06 – 0,08 g, što je jednako potresu jačine vI° MCS. Prema podacima koji su prikazani Kartom potresnih područja Republike Hrvatske za povratni period, provedbeno vršno ubrzanje tla tipa A s vjerojatnosti promašaja 10% u 50 godina, za povratno razdoblje od 475 godina, izraženo u jedinicama gravitacijskog ubrzanja (g) iznosi 0,14 – 0,16 g, što je jednako potresu jačine vII° MCS. • Preventivne mjere radi umanjenja posljedica prirodne nepogode Od urbanističkih mjera u svrhu efikasne zaštite od potresa neophodno je konstrukcije svih građevina planiranih za izgradnju na području Općine Strahoninec uskladiti sa zakonskim i podzakonskim propisima za predmetnu seizmičku zonu.

Članak 3.

Za područja u kojima se planira intenzivnija izgradnja (veće građevine s više etaža) potrebno je izvršiti pravovremeno detaljnije specifično ispitivanje terena kako bi se postigla maksimalna sigurnost konstrukcija i racionalnost građenja. Prometnice unutar novih dijelova naselja i gospodarske zone moraju se projektirati na način da razmak građevina od prometnice omogućuje da eventualno rušenje građevine ne zapriječi istu, radi omogućavanja nesmetane evakuacije ljudi i pristupa interventnim vozilima. Kod projektiranja građevina mora se koristiti tzv. projektna seizmičnost (ili protupotresno inženjerstvo) sukladno utvrđenom stupnju potresa po MCS ljestvici za područje Općine Strahoninec i Međimurske županije. Prilikom rekonstrukcija starih građevina koje nisu izgrađene po protupotresnim propisima, statičkim proračunom analizirati i dokazati otpornost tih građevina na rušenje uslijed potresa ili drugih uzroka te predvidjeti detaljnije mjere zaštite ljudi od rušenja. • Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode podrazumijevaju procjenu šteta i posljedica; sanaciju nastalih oštećenja i šteta. Sanacija obuhvaća aktivnosti kojima se otklanjaju posljedice prirodne nepogode te sve ostale radnje kojima se smanjuju posljedice potresa. Tablica 3: Mjere i postupci u slučaju potresa R. MJERE I PoSTUPCI bR. Izvještavanje općinskog načelnika i predlaganje 1. aktiviranja Općinskog povjerenstva R.

Članak 3.

MJERE I PoSTUPCI bR. Pozivanje Općinskog povjerenstva te izrada popisa 2. šteta sukladno Zakonu 3. Pozivanje Stožera civilne zaštite Općine Strahoninec Prikupljanje informacija o dijelovima Općine 4. Strahoninec u kojima su se dogodile najveće materijalne štete Prikupljanje informacija o mogućnosti funkcioniranja kritične infrastrukture: - sustava za vodoopskrbu, - sustava za elektroopskrbu, 5. - sustava za plinoopskrbu, - sustava telekomunikacija, - prikupljanje informacija o prohodnosti prometnica, - prikupljanje informacija o stanju društvenih i stambenih objekata na području Općine Strahoninec 6. Aktiviranje DvD – a Utvrđivanje redoslijeda u smislu stavljanja u potpunu funkciju kritične infrastrukture sljedećim prioritetom: - vodoopskrbni sustav, - zdravstvene ustanove, - vatrogasni i društveni domovi, - objekti za zbrinjavanje, 7. - elektroopskrba, - plinoopskrba, - objekti za pripremu hrane, - telekomunikacije, - pošta, - škole, - ostali korisnici. Utvrđivanje redoslijeda u smislu stavljanja u potpunu funkciju prometnica na području Općine Strahoninec sljedećim redoslijedom: 8. - županijske ceste, - lokalne ceste, - nerazvrstane ceste. Utvrđivanje redoslijeda u smislu privremene sanacije oštećenja sljedećih objekata: - zdravstvene ustanove, - škole, 9. - domovi za starije i nemoćne, - vatrogasni i društveni domovi, - trgovine, - privatni objekti prema stupnju oštećenja. Pozivanje pravnih osoba koje mogu izvršiti privremenu 10. sanaciju šteta. Općinsko povjerenstvo nastavlja aktivnosti na popisu 11. i procjeni štete sukladno Zakonu te o rezultatima izvješćuje Županijsko povjerenstvo.

Članak 3.

6.1.2. Poplava Na području Općine Strahoninec prijeti opasnost od bujičnih poplava potoka Trnave u slučaju pojave vodnih valova viših povratnih perioda (50 i 100 g.vv). • Preventivne mjere radi umanjenja posljedica prirodne nepogode Ograničiti izgradnju s obzirom na vjerojatnost poplavljivanja (velika, srednja i mala). U zoni srednje i velike vjerojatnosti poplavljivanja potrebno je analizirati ranjivost zahvata na poplave. visoko ranjivi zahvati (građevine stambene 10. studenoga 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIjE” Broj 18 - Stranica 4635 namjene te društvene namjene – vrtići, škole, domovi za starije i nemoćne, zdravstvene građevine) ne izvode se u zonama velike vjerojatnosti poplavljivanja. Operativna obrana od poplava provodi se sukladno Državnom planu obrane od poplava kojim su obuhvaćene i aktivnosti i mjere za obranu od leda na vodotocima. Obrana od poplava ustrojena je prema sektorima, a unutar njih po branjenim područjima i dionicama vodotoka. Prema Državnom planu obrane od poplava („Narodne Novine“ broj 84/10) i Pravilniku o granicama područja podslivova, malih slivova i sektora („Narodne Novine“ broj 97/10) Općina Strahoninec spada u sektor A – Mura i Gornja Drava, točnije branjenom području 21 (područje malog sliva Trnava): - dionica A.21.2. – potok Trnava, lijeva i desna obala; - dionica A.21.9. – retencija Globetka. • Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode podrazumijevaju procjenu šteta i posljedica;

Članak 3.

sanaciju nastalih oštećenja i šteta. Sanacija obuhvaća aktivnosti kojima se otklanjaju posljedice prirodne nepogode, te sve ostale radnje kojima se smanjuju posljedice poplava. Tablica 4: Mjere i postupci u slučaju poplave R. MJERE I PoSTUPCI bR. Izvještavanje općinskog načelnika i predlaganje 1. aktiviranja Općinskog povjerenstva Pozivanje Općinskog povjerenstva te izrada popisa 2. šteta sukladno Zakonu 3. Pozivanje Stožera civilne zaštite Općine Strahoninec Prikupljanje informacija o dijelovima Općine 4. Strahoninec u kojima su se dogodile najveće materijalne štete Prikupljanje informacija o mogućnosti funkcioniranja kritične infrastrukture: - sustava za vodoopskrbu, - sustava za elektroopskrbu, 5. - sustava za plinoopskrbu, - sustava telekomunikacija, - prikupljanje informacija o prohodnosti prometnica, - prikupljanje informacija o stanju društvenih i stambenih objekata na području Općine Strahoninec Aktiviranje službi koje se bave zaštitom i spašavanjem 6. unutar svoje redovne djelatnosti: vatrogastvo, Crveni križ, HGSS, Zavod za hitnu službu MjESECI 1 2 3 4 5 6 BROj DANA S j SRED 1.5 1.3 2.2 1.4 1.4 0.4 STD 1.6 1.7 2.1 1.3 1.6 0.8 MIN 0 0 0 0 0 0 MAKS 5 6 6 3 4 3 BROj DANA S OLU SRED 0.0 0.1 0.1 0.1 0.0 0.0 STD 0.0 0.3 0.2 0.2 0.0 0.0 MIN 0 0 0 0 0 0 R. MJERE I PoSTUPCI bR. Utvrđivanje redoslijeda u smislu stavljanja u potpunu funkciju kritične infrastrukture sljedećim prioritetom: - vodoopskrbni sustav, - zdravstvene ustanove, - vatrogasni i društveni domovi, - objekti za zbrinjavanje, 7. - elektroopskrba, - plinoopskrba, - objekti za pripremu hrane, - telekomunikacije, - pošta, - škole, - ostali korisnici.

Članak 3.

Utvrđivanje redoslijeda u smislu stavljanja u potpunu funkciju prometnica na području Općine Strahoninec sljedećim redoslijedom: 8. - državne ceste, - županijske ceste, - lokalne ceste, - nerazvrstane ceste. Utvrđivanje redoslijeda u smislu privremene sanacije oštećenja sljedećih objekata: - zdravstvene ustanove, - škole, 9. - domovi za starije i nemoćne, - vatrogasni i društveni domovi, - trgovine, - privatni objekti prema stupnju oštećenja. Pozivanje vlasnika poduzeća i obrta koji se bave 10. takvom vrstom djelatnosti koja može izvršiti privremenu sanaciju šteta. Općinsko povjerenstvo nastavlja aktivnosti na popisu 11. i procjeni štete sukladno Zakonu te o rezultatima izvješćuje Županijsko povjerenstvo. 6.1.3. olujni i orkanski vjetar Olujni vjetar, a ponekad i orkanski, zajedno s velikom količinom kiše ili čak i tučom, osim što stvara velike štete na imovini, poljoprivrednim i šumarskim dobrima, raznim građevinskim objektima, u prometu i tako nanosi gubitke u gospodarstvu, ugrožava i često odnosi ljudske živote. Tablica 5. Broj dana s jakim i olujnim vjetrom na području Međimurske županije 7 8 9 10 11 12 GOD AKIM vjETROM 0.7 0.8 0.3 0.4 0.8 1.3 13.0 1.2 1.0 0.6 0.7 0.9 1.4 6.7 0 0 0 0 0 0 0 4 3 2 2 3 5 24 jNIM vjETROM 0.0 0.1 0.0 0.0 0.0 0.0 0.3 0.0 0.2 0.0 0.0 0.0 0.0 0.7 0 0 0 0 0 0 0 Stranica 4636 - Broj 18 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIjE” 10. studenoga 2022. MjESECI 1 2 3 4 5 6 MAKS 0 1 1 1 0 0 MAKSIMALNI UDARI MAKS* 22.7 22.4 24.2 30.9 21.5 22.8 1995-2005 ENE W N NW ENE NW Izvor: Meteorološka postaja Čakovec, 1981.-2000.

Članak 3.

• Preventivne mjere radi umanjenja posljedica prirodne nepogode Zbog mogućih velikih razaranja u toku kratkog vremenskog razdoblja i neposredne opasnosti po ljudske živote, veće nego bilo koje druge od gore navedenih ugroza, zaštiti materijalnih dobara i života ljudi pri nevremenu i olujama treba posvetiti posebnu pažnju. Prilikom projektiranja objekata voditi računa da isti izdrže opterećenja navedenih vrijednosti koje podrazumijevaju olujno i orkansko nevrijeme. Uz prometnice koje prolaze kroz šumsko područje održavati svijetle pruge bez vegetacije i sastojina kako uslijed olujnog i orkanskog nevremena ne bi došlo do ugrožavanja prometa i njegovih sudionika. Izbor građevnog materijala, a posebno za izgradnju krovišta i nadstrešnica, treba prilagoditi jačini vjetra. Kod planiranja i gradnje prometnica potrebno je voditi računa o vjetru i pojavi ekstremnih zračnih turbulencija. Na prometnicama se, na mjestima gdje postoji opasnost od udara vjetra olujne jačine, trebaju postavljati posebni zaštitni vjetrobrani (kameni i/ili betonski zidovi te perforirane stijene i/ili segmentni vjetrobrani) i posebni znakovi upozorenja. • Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode podrazumijevaju procjenu šteta i posljedica; sanaciju nastalih oštećenja i šteta. Sanacija obuhvaća aktivnosti kojima se otklanjaju posljedice prirodne nepogode, pružanje prve pomoći unesrećenima ako ih je bilo te sve ostale radnje kojima se smanjuju posljedice olujnog i orkanskog nevremena.

Članak 3.

Tablica 6: Mjere i postupci u slučaju olujnog i orkanskog vjetra R. MJERE I PoSTUPCI bR. Izvještavanje općinskog načelnika i predlaganje 1. aktiviranja Općinskog povjerenstva Pozivanje Općinskog povjerenstva te izrada popisa 2. šteta sukladno Zakonu 3. Pozivanje Stožera civilne zaštite Općine Strahoninec Prikupljanje informacija o dijelovima Općine 4. Strahoninec u kojima su se dogodile najveće materijalne štete Prikupljanje informacija o mogućnosti funkcioniranja kritične infrastrukture: - sustava za vodoopskrbu, - sustava za elektroopskrbu, 5. - sustava za plinoopskrbu, - sustava telekomunikacija, - prikupljanje informacija o prohodnosti prometnica, - prikupljanje informacija o stanju društvenih i stambenih objekata na području Općine Strahoninec 7 8 9 10 11 12 GOD 0 1 0 0 0 0 2 vjETRA (m/s) 21.7 20.5 18.7 29.0 28.9 18.8 30.9 NW N N WNW NW NNE NW R. MJERE I PoSTUPCI bR. 6. Aktiviranje DvD-a Utvrđivanje redoslijeda u smislu stavljanja u potpunu funkciju kritične infrastrukture sljedećim prioritetom: - vodoopskrbni sustav, - zdravstvene ustanove, - vatrogasni i društveni domovi, - objekti za zbrinjavanje, 7. - elektroopskrba, - plinoopskrba, - objekti za pripremu hrane, - telekomunikacije, - pošta, - škole, - ostali korisnici. Utvrđivanje redoslijeda u smislu stavljanja u potpunu funkciju prometnica na području Općine Strahoninec sljedećim redoslijedom: 8. - državne ceste, - županijske ceste, - lokalne ceste, - nerazvrstane ceste. Utvrđivanje redoslijeda u smislu privremene sanacije oštećenja sljedećih objekata:

Članak 3.

- zdravstvene ustanove, - škole, 9. - domovi za starije i nemoćne, - vatrogasni i društveni domovi, - trgovine, - privatni objekti prema stupnju oštećenja. Pozivanje vlasnika poduzeća i obrta koji se bave 10. takvom vrstom djelatnosti koja može izvršiti privremenu sanaciju šteta. Općinsko povjerenstvo nastavlja aktivnosti na popisu 11. i procjeni štete sukladno Zakonu te o rezultatima izvješćuje Županijsko povjerenstvo. 6.1.4. Tuča Tuča je najkrupnija vrsta padalina koja dolazi iz atmosfere i često je praćena jakom i dugotrajnom grmljavinom, pljuskovima kiše i pojačanim vjetrom. Tuča obično pada u obliku nepravilnih kuglica promjera od 0,5 cm (zrno graška) do 5 cm (kokošje jaje), no u teškim olujama javljaju se i veće gromade. U usporedbi s drugim atmosferskim pojavama, tuča je vrlo rijetka. Prema podacima meteorološke postaje Čakovec, na području Međimurske županije srednji godišnji broj dana s krutom oborinom iznosi 0,8 dana, a u prosjeku je najviše takvih dana u lipnju (0,3 dana), dok srednji broj dana u ostalim mjesecima iznosi 0,1 dan. U veljači, kolovozu, listopadu i studenom nije zabilježen ni jedan dan s krutom oborinom. Tablica 7. Hod broja dana s tučom na području Međimurske županije 10. studenoga 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIjE” Broj 18 - Stranica 4637 MjESECI 1 2 3 4 5 6 BROj 7 8 9 10 11 12 GOD DANA S TUČOM SRED 0.1 0.0 0.1 0.1 0.1 0.3 STD 0.2 0.0 0.3 0.3 0.2 0.6 MIN 0 0 0 0 0 0 MAKS 1 0 1 1 1 2 Izvor: Meteorološka postaja Čakovec, 1981.-2000. • Preventivne mjere radi umanjenja posljedica prirodne nepogode Izbjegavati izgradnju nasada i građevina osjetljivih na tuču te poticati njihovo osiguranje. Osjetljivu kulturnu baštinu i imovinu potrebno je preventivno zaštititi od ugroze.

Članak 3.

• Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode podrazumijevaju procjenu šteta i posljedica; sanaciju nastalih oštećenja i šteta. Sanacija obuhvaća aktivnosti kojima se otklanjaju posljedice prirodne nepogode, pružanje prve pomoći unesrećenima ako ih je bilo te sve ostale radnje kojima se smanjuju posljedice nevremena s tučom. Tablica 8: Mjere i postupci u slučaju tuče R. MJERE I PoSTUPCI bR. Izvještavanje općinskog načelnika i predlaganje 1. aktiviranja Općinskog povjerenstva Pozivanje Općinskog povjerenstva te izrada popisa 2. šteta sukladno Zakonu 3. Pozivanje Stožera civilne zaštite Općine Strahoninec Prikupljanje informacija o dijelovima Općine 4. Strahoninec u kojima su se dogodile najveće materijalne štete Prikupljanje informacija o mogućnosti funkcioniranja kritične infrastrukture: - sustava za vodoopskrbu, - sustava za elektroopskrbu, 5. - sustava za plinoopskrbu, - sustava telekomunikacija, - prikupljanje informacija o prohodnosti prometnica, - prikupljanje informacija o stanju društvenih i stambenih objekata na području Općine Strahoninec 6. Aktiviranje DvD – a Utvrđivanje redoslijeda u smislu stavljanja u potpunu funkciju kritične infrastrukture sljedećim prioritetom: - telekomunikacije, 7. - elektroopskrba, - vodoopskrbni sustav, - škole, - zdravstvene ustanove. Općinsko povjerenstvo Općine Strahoninec nastavlja 8. aktivnosti na popisu i procjeni štete sukladno Zakonu te o rezultatima izvješćuje Županijsko povjerenstvo.

Članak 3.

6.1.5. Mraz Mraz je oborina koja nastaje kad uz hladno tlo prizemni sloj zraka pri temperaturi nižoj od 0˚C izravno prijeđe iz vodene pare u led. Prilikom pojave niske temperature dolazi do smrzavanja vode što dovodi do pucanja i širenja tkiva te 0.1 0.0 0.1 0.0 0.0 0.1 0.8 0.2 0.0 0.3 0.0 0.0 0.2 1.3 0 0 0 0 0 0 0 1 0 1 0 0 1 5 odumiranja biljaka. Pojavljuje se od rujna do svibnja, pri čemu je najopasniji onaj koji se pojavi u vegetacijskom razdoblju. Sukladno podacima Klimatskog atlasa Hrvatske 1961. – 1990., 1971. – 2000.god. (DHMZ, 2008.god.), srednji datumi početka i završetka razdoblja s mrazom na području Međimurske županije su od 15. travnja do 17. listopada. • Preventivne mjere radi umanjenja posljedica prirodne nepogode U preventivno djelovanje prije svega spada proizvodnja unutar staklenika ili plastenika čime se zaštićuju nasadi i urod od posljedica mraza. Kod većih gospodarstvenika, kao i na područjima koja se ne mogu štititi plastenicima preventivno ulaganje je osiguranje uroda i nasada od posljedica mraza kod osiguravajućih društva. • Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode podrazumijevaju procjenu šteta i posljedica; sanaciju nastalih oštećenja i šteta. Sanacija obuhvaća aktivnosti kojima se otklanjaju posljedice prirodne nepogode, te sve ostale radnje kojima se smanjuju posljedice mraza. Tablica 9: Mjere i postupci u slučaju mraza R. MJERE I PoSTUPCI bR.

Članak 3.

Izvještavanje općinskog načelnika i predlaganje 1. aktiviranja Općinskog povjerenstva Pozivanje Općinskog povjerenstva te izrada popisa 2. šteta sukladno Zakonu Prikupljanje informacija o dijelovima Općine 3. Strahoninec u kojima su se dogodile najveće materijalne štete Izvješćivanje Županijskog povjerenstva o obimu štete 4. te dostavljanje izvješća o učinjenom. 6.1.6. Kiša – prekomjerne oborine Kiša je oborina u vidu tekućih kapi promjera većeg od 0,5 mm. Određivanje intenziteta kiše se zasniva na količini oborine. „vrlo slaba“ ili kako se još naziva kiša „u tragovima“ je ona koja ne uspijeva sasvim navlažiti površinu na koju pada. „Slaba“ znači da je količina oborine do 2,54 mm po satu. „Umjerena“ kiša je kada je količina oborina između 2,54 i 7,62 mm po satu. „jaka“ kiša je za intenzitete kada je količina oborina preko 7,62 mm po satu. Prostornu raspodjelu srednje godišnje količine oborine u Međimurskoj županiji obilježavaju količine oborine između 800 i 900 mm u njenom pretežito nizinskom dijelu na visinama 100-300 m. U još nižem području uz Muru (100-200 m) količine su od 700-800 mm. Samo zapadni, brdovitiji dio (200- 400 m) Županije bilježi veće količine oborine od 900-1.000 mm, a zbog visine terena mogu se očekivati i količine veće od 1.000 mm. Stranica 4638 - Broj 18 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIjE” 10. studenoga 2022. Sukladno karti: „Srednje godišnje količine oborine (mm) za promatrano razdoblje 1971. – 2000. godine“ (DHMZ, 2008. godine), što se tiče srednje godišnje količine oborine (mm), područje Općine Strahoninec pripada kategoriji s 800 - 900 mm godišnje.

Članak 3.

• Preventivne mjere radi umanjenja posljedica prirodne nepogode Održavanje oborinske kanalizacije, jaraka i odvodnih kanala, postavljanje adekvatno dimenzioniranih profila cijevi. Provedba agrotehničkih mjera u poljoprivrednoj proizvodnji. • Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode podrazumijevaju procjenu šteta i posljedica; sanaciju nastalih oštećenja i šteta. Sanacija obuhvaća aktivnosti kojima se otklanjaju posljedice prirodne nepogode, te sve ostale radnje kojima se smanjuju posljedice kiše. Tablica 10: Mjere i postupci u slučaju kiše R. MJERE I PoSTUPCI bR. Izvještavanje općinskog načelnika i predlaganje 1. aktiviranja Općinskog povjerenstva Pozivanje Općinskog povjerenstva te izrada popisa 2. šteta sukladno Zakonu Prikupljanje informacija o dijelovima Općine 3. Strahoninec u kojima su se dogodile najveće materijalne štete Izvješćivanje Županijskog povjerenstva o obimu štete 4. te dostavljanje izvješća o učinjenom. 6.1.7. Snijeg i led Snijeg je oborina koja nastaje pri niskim temperaturama. vodena para u oblacima se smrzava direktno u sitne ledene kristaliće, koji se tada vežu u snježne pahulje. Tijekom padanja iz oblaka prema tlu, kristalići se međusobno sudaraju, spajaju, razbijaju, djelomično tope ili spajaju s kišnim kapima pa to sve utječe na konačan oblik snježne pahuljice. Sukladno karti: „Karakterističnog opterećenja snijegom (kNm-2) za promatrano razdoblje 1971. – 2000. godine“ (DHMZ, 2008. godine), za područje Općine Strahoninec ono iznosi 1.25 kNm2.