GLASNIK

Arhiva › 2022. › SGMŽ 16

SGMŽMeđimurska županija · 14. listopada 2022. · KLASA 351-05/22-05/147 · URBROJ 517-04-1-2-

Odluka o donošenju Programa zaštite okoliša Međimurske županije za razdoblje od 2022. do 2025. godine

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 4097

Članak 3.

Proizvodnu sposobnost zemljišta na području Županije sačinjavaju u najvećoj mjeri vrijedna obradiva tla P2 s 38,11%. Osobito vrijedna obradiva tla čine 29,86% površine, dok ostala poljoprivredna tla, šume i šumska zemljišta PŠ čine 26,21% površine, dok na ostala obradiva tla otpada samo 1,13% površine. Antropogene (izgrađene) površine i vode zauzimaju 4,69% površine. Osnovni postojeći problemi u vezi s tlom i poljoprivredom Međimurske županije su: (1) ireverzibilni gubitak poljoprivrednog zemljišta zbog prenamjene tla uslijed širenja 26 Pravilnik o mjerilima za utvrđivanje osobito vrijednog obradivog (P1) i vrijednog obradivog (P2) poljoprivrednog zemljišta NN 23/2019 (8.3.2019.), Subjekti Izvori Procjena (nositelji / Rok financiranja sredstava sudionici) Hrvatska gospodarska Gospodarski komora/ sektor / javna privatna državni poduzeća/ u skladu s kratkoročno proračun / Međimurska osiguranim 0-2 god, trajno županijski županija / sredstvima proračun, EU Ministarstvo i nacionalni gospodarstva fondovi i održivog razvoja Međimurska županija, državni u skladu s Državni proračun, kontinuirano osiguranim inspektorat, županijski sredstvima komunalno proračun poduzeće građevinskih područja te eksploatacije mineralnih sirovina (posebice šljunka), (2) onečišćenje i degradacija tla (nekontroliranom i nestručnom uporabom kemijskih sredstava i gnoja u poljoprivredi; ispuštanjem nepročišćenih otpadnih voda iz kućanstava ili gospodarskih objekata te neriješenom odvodnjom površinskih voda s kolnika), (3) erozivni procesi na pojedinim lokalitetima na području Gornjeg Međimurja zbog krčenja šuma odnosno obrade zemljišta na nagnutim terenima, smanjenje biološke raznolikosti tla i zbijanje tla.

Članak 3.

Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju površina obrađenog poljoprivrednog zemljišta Međimurske županije iznosi 29.683,65 ha. Dominantna upotreba poljoprivrednog zemljišta je svakako oranica, a slijede ju livade te voćne vrste. Struktura proljetne i jesenske sjetve u Međimurskoj županiji pokazuje kako je najzastupljenija proizvodnja žitarica i to na oranicama koje zauzimaju 88% od ukupno obradivih površina. Na navedenim oranicama, u najvećoj mjeri uzgajaju se kako je spomenuti žitarice i povrće, točnije krumpir koji je tradicionalan i prepoznatljiv proizvod međimurskih polja. Stočarstvo je jedan od važnih sektora poljoprivrede Međimurske županije. Prema podacima Ministarstva nadležnog za poljoprivredu u izvještajnom razdoblju povećao se broj magaraca, svinja, ovaca i koza, dok se smanjio broj goveda i konja. Nadalje, analizirajući broj gospodarstva povezanih sa stočarstvom, povećao se broj gospodarstva vezanih za magarce i ovce, a smanjio se broj gospodarstva vezanih za goveda, konje, svinje i koze. S obzirom da je uloga poljoprivrede u razvoju Međimurske županije vrlo važna, tlo predstavlja osnovno prirodno dobro i preduvjet razvoja Županije. Za područje Međimurske županije ne postoje objedinjeni i sistematizirani podaci koji bi dali cjelovitu sliku stanja tla. Kao osnovni problemi vezani uz tlo na području Međimurske županije mogu se izdvojiti trajni gubitak tla prenamjenom poljoprivrednog zemljišta, onečišćenje i degradacija tla i erozivni procesi.

Stranica 4098

Članak 3.

Stranica 4098 - Broj 16 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. listopada 2022. 5.3.2. Ciljevi i mjere Međimurska županija od 2014. godine redovito provodi Program potpora u poljoprivredi s ciljem poticanja razvoja poljoprivrede, unaprjeđenja ruralnog razvoja, poticanja konkurentnosti poljoprivrede, postizanja održivog razvoja te ulaganja u održivu poljoprivrednu proizvodnju. Kontinuirano se povećava broj mjera i iznosi u Programu potpora u poljoprivredi, a interes poljoprivrednika je iz godine u godinu sve veći. Unatoč navedenom za dio područja ili cijelu županiju ne postoje objedinjeni i sistematizirani podaci koji bi dali cjelovitu sliku stanja poljoprivrednog tla. Stoga bi nadležna tijela trebala započeti sa sistematizacijom podataka i izvješćivanjem zainteresiranih subjekata i Županije o stanju tala, uočenim promjenama i ostalim važnim podacima. Međimurska županija izradila je Strategiju ruralnog razvoja Međimurske županije te kroz istu predlaže se niz mjera za eliminiranje barijera i načine kako podupirati sektore poljoprivrede, poduzetništva i turizma. Broj Cilj Mjera Ključni pokazatelji mjere Poticati korištenje organskih gnojiva i Kakvoća tla, bioloških sredstava za proizvodni C1 M1 zaštitu bilja, sukladno potencijal tla važećim propisima i (prinos/dobit). preporukama Prilikom prostornog planiranja i uređenja Površina (ha) koja je primjenjivati načela prenamijenjena. održivog prostornog Racionalno C2 M2 planiranja i uređenja iskorišteno i zdravog urbanog poljoprivredno planiranja te sukladno sa zemljište.

Članak 3.

zaštitom kulturne baštine Promicati i poticati razvoj održive poljoprivrede Broj poljoprivrednih na poljoprivrednim gospodarstava koji gospodarstvima i C3 M3 se bave ekološkom korištenje ekološki poljoprivrednom prihvatljivih tehnologija proizvodnjom. u poljoprivrednoj proizvodnji Broj provedenih Poticati obrazovanje radionica. C3 M4 mladih poljoprivrednika Broj organiziranih stručnih skupova. 5.4. LoVSTVo 5.4.1. Sažeti prikaz stanja Relativno velik udio zaštićenih površina, mozaičnost staništa, obilje vode, relativna očuvanost okoliša i veliki dijelovi ruralnih područja čine dobru osnovu za razvoj lovstva na području Međimurske županije. Od divljači su prisutne slijedeće vrste: jelen, srna, fazan, šljuka, trčka, prepelica, Poljoprivredna politika i njeni ciljevi definirani su Zakonom o poljoprivredi (˝Narodne novine“ broj 118/18., 42/20., 127/20) i Zakonom o poljoprivrednom zemljištu (˝Narodne novine“ broj 20/18., 115/18., 98/19). Na temelju prethodno utvrđenog stanja te važeće zakonske i strateško-planske regulative, definirani su sljedeći ciljevi za područje Međimurske županije: Tablica 5.3-1. Ciljevi zaštite okoliša područje Međimurske županije– područje poljoprivrednih tala Smanjenje fizičke i kemijske degradacije1 C1 poljoprivrednih tala C2 Održivi razvitak poljoprivrede Održivo prostorno planiranje i uređenje kao preduvjet C3 zaštite zemljišta Tablica 5.3-2. Mjere zaštite okoliša Međimurske županije – područje poljoprivrednih tala Subjekti (nositelji / Izvori Procjena Rok sudionici) financiranja sredstava Međimurska županija, Javna državni ustanova za razvoj u skladu s proračun, Međimurske trajno osiguranim županijski županije REDEA, sredstvima proračun Centar dr. Rudolf Steiner u skladu s Međimurska gospodarski kontinuirano osiguranim županija, JLS sektor sredstvima Međimurska državni u skladu s županija, komunalno proračun, kontinuirano osiguranim poduzeće, Centar dr. županijski sredstvima Rudolf Steiner proračun Međimurska županija, Javna ustanova za razvoj državni Međimurske dugoročno u skladu s proračun, županije REDEA, (više od 4 osiguranim županijski srednje škole, god.) sredstvima proračun predškolske ustanove, Centar dr.

Članak 3.

Rudolf Steiner jarebica i zec. Na području Međimurske županije ustanovljeno je 21 lovište, pri čemu je jedno lovište Dubrava državno, dok su preostala lovišta županijska, i to slijedećih naziva: Kotoriba, D. Vidovec, Draškovec, Goričan, Hodošan, Prelog, Domašinec, Dekanovec, Mala Subotica, Čakovec I, Nedelišće, Macinec, Gornji Mihaljevec, Štrigova, Sveti Martin na Muri, Mursko Središće, Vratišinec, Čakovec II, Selnica, Čakovec III. 14. listopada 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 16 - Stranica 4099 S obzirom na postojeće pritiske svakako je važno spomenuti štete nastale na usjevima. Naime, lovišta na području Županije su nizinskog karaktera, a budući da se poljoprivredne površine obrađuju, divljač se u vegetacijskom vremenu zadržava na usjevima te se na istima hrani. Nadalje, pritisci na lovstvo mogući su i kroz prostorno planiranje s obzirom na moguću fragmentaciju staništa koju mogu prouzročiti određeni linijski infrastrukturni zahvati, posebice prometni. C1 5.4.1. Ciljevi i mjere Na temelju prethodno utvrđenog stanja te važeće zakonske i strateško-planske regulative, definirani su sljedeći ciljevi za područje Međimurske županije: Tablica 5.4-1 Cilj zaštite okoliša za područje Međimurske županije – lovstvo Očuvanje stabilnosti i zaštita divljači na površinama na kojima je zabranjeno ustanovljivanje lovišta Tablica 5.4-2 Mjera zaštite okoliša za područje Međimurske županije – lovstvo Broj Cilj Mjera Ključni pokazatelji mjere Izrađeni letci, plakati. Promidžba i Povećanje lovnog informiranje iz turizma (%), C1 M1 područja lovstva u Povećanje privatnih smjeru jačanja lovnog lovišta i uzgajališta turizma (ha)

Članak 3.

Izrađena studija Izraditi studiju razvoja razvoja studija razvoja C1 M2 lovstva Međimurske lovstva Međimurske županije županije Lovci dojavljuju Ojačati poznavanje viđenja strogo nelovnih vrsta s C1 M3 zaštićenih vrsta, naglaskom na strogo smanjen krivolov na zaštićene vrste strogo zaštićene vrste 5.5. PRoMET 5.5.1. Sažeti prikaz stanja Međimurska županija zbog svojeg teritorijalnog položaja (blizina granica sa Slovenijom i Mađarskom) ima dobru povezanost na međunarodnu prometnu vezu. Uz unutarnji prometni sustav, povoljni teritorijalni položaj omogućuje odvijanje prometa na širem pograničnom području. Područjem Međimurske županije prolazi autocesta A4 u dužini od 21,6 km s dva čvora, Goričan i Čakovec, koji se nalaze na međusobnoj udaljenosti od 16 km te šest državnih cesta (D3, D20, D78, D208, D209 i D227). Prema podacima iz 2020. godine, gustoća cestovne mreže po km2 kopnene površine je za 53% veća od prosjeka Republike Hrvatske27. Na području Županije postoje 3 željezničke pruge razvrstane u međunarodne (M), regionalne (R) i lokalne (L) pruge28: - L101 – Čakovec – Mursko Središće – Državna granica (duljina pruge u Županiji - 9,09 km) 27 Izvor: DZS: Statistika u nizu: Transport i komunikacije - pregled po županijama (18. studenog 2021.) 28 Izvor: Razvojna strategija Međimurske županije do 2020. godine Subjekti (nositelji / Izvori Procjena Rok sudionici) financiranja sredstava Međimurska županija, u skladu s srednjoročno županijski Ministarstvo osiguranim (2-4 god.) proračun nadležno za sektor sredstvima lovstva Međimurska županija, Međimurska priroda u skladu s - Javna ustanova kratkoročno županijski osiguranim za zaštitu prirode, 0-2 godine proračun sredstvima Ministarstvo nadležno za sektor lovstva Lovački savez Međimurske županije, Međimurska srednjoročni županijski redovno priroda, rok proračun poslovanje Ministarstvo gospodarstvo i održivog razvoja - R201 – Zaprešić – Čakovec (duljina pruge u Županiji – 42,36 km)

Članak 3.

- M501 – Državna granica – Čakovec – Kotoriba – Državna granica (duljina pruge u Županiji – 17,10 km). Na području Županije nalazi se Zračna luka Čakovec, smještena je u Pribislavcu, 5 km istočno od Čakovca te spada u kategoriju aerodroma namijenjenih za povremeni zračni prijevoz, školovanje i sport29. Područje Međimurske županije gravitira prvenstveno Zračnoj luci Franjo Tuđman u Zagrebu koja je od Čakovca udaljena 103 km. Prema europskim mjerilima plovni put rijeke Drave i Mure u Međimurskoj županiji nije kategoriziran ni u jednu od kategorija plovnosti, stoga je na rijekama u ovom području moguće prometovanje samo čamcima. Promet predstavlja gotovo četvrtinu europskih emisija stakleničkih plinova i glavni je uzrok onečišćenja zraka u gradovima. Sektor prometa nije doživio isti postupni pad emisija kao drugi sektori: emisije su se počele smanjivati tek 2007. i još uvijek su veće nego 1990. Unutar ovog sektora, cestovni promet je daleko najveći emiter s više od 70% svih emisija stakleničkih plinova iz prometa. 29 Izvor: Mrežne stranice Aeorokluba Međimurje, dostupno na https://aeroklub-medjimurje.hr/aerodrom-ldvc/ Stranica 4100 - Broj 16 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. listopada 2022. Budući da je globalni pomak prema kružnom gospodarstvu s niskom emisijom ugljika već u tijeku, strategija Europske komisije za mobilnost s niskim emisijama, usvojena u srpnju 2016., ima za cilj osigurati da Europa ostane konkurentna i sposobna odgovoriti na sve veće potrebe za mobilnošću ljudi i dobara.

Članak 3.

Odgovor Europe na izazov smanjenja emisija u prometnom sektoru je nepovratan prijelaz na mobilnost s niskim emisijama. Do sredine stoljeća, emisije stakleničkih plinova iz prometa trebat će biti najmanje 60% niže nego 1990. godine i biti čvrsto na putu prema nuli. Emisije onečišćujućih tvari u zrak iz prometa koje štete našem zdravlju potrebno je bez odlaganja drastično smanjiti. Strategija uključuje širi skup mjera za potporu prijelaza Europe na gospodarstvo s niskom razinom ugljika i podupire radna mjesta, rast, ulaganja i inovacije. Strategija će koristiti europskim građanima i potrošačima postizanjem poboljšanja kvalitete zraka, smanjenja razine buke, niže razine zagušenja i poboljšane sigurnosti. Potrošači će imati koristi od automobila koji troše manje energije, od bolje infrastrukture za alternativna goriva, boljih veza između načina prijevoza i bolje sigurnosti i manje kašnjenja zahvaljujući uvođenju digitalnih tehnologija. Tri su prioritetna područja djelovanja: • Povećanje učinkovitosti prometnog sustava iskorištavanjem digitalnih tehnologija, pametnim cijenama i daljnjim poticanjem prelaska na načine prijevoza s nižim emisijama, • Ubrzavanje razvoja alternativne energije s niskim emisijama za promet, kao što su napredna biogoriva, električna energija, vodik i obnovljiva sintetička goriva te uklanjanje prepreka elektrifikaciji prometa • Kretanje prema vozilima s nultom emisijom. Gradovi i lokalne vlasti imaju ključnu ulogu u provedbi ove strategije. Oni već provode poticaje za alternativne energije i vozila s niskim emisijama, potičući aktivno putovanje (bicikliranje i hodanje), javni prijevoz i sheme dijeljenja/ udruživanja bicikala i automobila kako bi se smanjile gužve i zagađenje.

Članak 3.

Broj Ključni Cilj Mjera mjere pokazatelji Provoditi ciljeve i mjere Masterplana za integrirani prijevoz putnika (Projekt razvoja integriranog prijevoza putnika i Master plana za intermodalnog prijevoza C1 M1 integrirani prijevoz tereta na području regije putnika sjeverne Hrvatske) uz uvažavanje zaštite područja koja su zaštićena prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Provoditi aktivnosti na uvođenju ITS-a (inteligentnog (integriranog) Lista uvedenih C1 M2 transportnog sustava), prema funkcionalnosti Master planu za integrirani prijevoz putnika Europski strateški dokumenti, a i Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske, vrlo jasno obvezuju kako je cilj svih regija Europe i Hrvatske postići održivo društvo, a samim time i održivi promet. Ukratko, prometni sustav valja graditi i organizirati što više pješačenjem i vožnjom bicikla, korištenjem javnog prijevoza umjesto automobila, otpremanjem robe željeznicom i plovnim putovima, a manje cestom. To svakako ne znači da cestovni prijevoz treba zanemariti, već jednako kao i željeznicu osuvremeniti i adekvatno opremiti kako bi zajednički bili podloga suvremenom prijevozu robe i ljudi. Cilj je stvaranje integriranih i intermodalnih sustava prijevoza. Ako gledamo putnički prijevoz, pojedini modovi javnog prijevoza imaju svoje nedostatke, ali ako se kombiniraju, nedostaci se mogu poprilično minimizirati, a kombinirano djelovanje donosi sinergijske učinke koji višestruko povećavaju učinkovitost čitavog sustava. Tako govorimo o integriranom prijevozu putnika.

Članak 3.

Masterplan za integrirani prijevoz putnika (Projekt razvoja integriranog prijevoza putnika i intermodalnog prijevoza tereta na području regije sjeverne Hrvatske) donosi niz ciljeva i mjera kojima će se postići ciljevi zacrtani Europskim i nacionalnim strateškim dokumentima te posljedično učinkovitiji i za okoliš prihvatljiviji promet na području Međimurske županije. 5.5.1. Ciljevi i mjere Na temelju prethodno utvrđenog stanja te važeće zakonske i strateško-planske regulative, definirani su sljedeći ciljevi za područje Međimurske županije: Tablica 5.5-1. Ciljevi prometnog razvoja za područje Međimurske županije Ostvariti integraciju aktivnosti razvoja i planiranja C1 na razini županijskog područja u sektoru prometne infrastrukture Tablica 5.5-2: Mjere prometnog razvoja za područje Međimurske županije Subjekti (nositelji Izvori Procjena Rok /sudionici) financiranja sredstava Međimurska prema U skladu s županija, JLS, prema Master osiguranim javna privatna Master planu planu sredstvima poduzeća prema U skladu s Međimurska prema Master osiguranim županija, JLS Master planu planu sredstvima 14. listopada 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 16 - Stranica 4101 5.6. SIGURNo UPRAVLJANJE KEMIKALIJAMA 5.6.1. Sažeti prikaz stanja Potrebu zaštite od štetnog djelovanja kemikalija u cilju zaštite zdravlja i očuvanja okoliša prepoznaju strategije, planovi i programi područja zaštite okoliša i kemikalija te pojedinih skupina kemikalija. Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 30/09.) prepoznaje da je s ciljem očuvanja i unapređivanja zdravlja potrebno unaprijediti zaštitu rukovanja opasnim kemikalijama.

Članak 3.

Prvi Nacionalni plan za provedbu Stockholmske konvencije o postojanim organskim onečišćujućim tvarima u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“ broj 145/08.) donesen je 2008. godine, a 2016. godine donesen je Drugi Nacionalni plan za provedbu Stockholmske konvencije o postojanim organskim onečišćujućim tvarima u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“ broj 62/16.). Provođenje Nacionalnog plana za provedbu Stockholmske konvencije o postojanim organskim onečišćujućim tvarima u nadležnosti je ministarstva nadležnog za zaštitu okoliša, koje o provedbi obveza dostavlja izvješća Vladi Republike Hrvatske. U lipnju 2019. godine donesena je Uredba (EU) 2019/1021 Europskog parlamenta i vijeća o postojanim organskim onečišćujućim tvarima čiji je cilj da se zdravlje ljudi i okoliš zaštite od postojanih organskih onečišćujućih tvari zabranjujući, postupno ukidajući u najkraćem mogućem roku ili ograničavajući proizvodnju, stavljanje na tržište i uporabu tvari koje podliježu Stockholmskoj konvenciji o postojanim organskim onečišćujućim tvarima ili Protokolu o postojanim organskim onečišćujućim tvarima uz Konvenciju o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka iz 1979., svodeći na minimum ispuštanje takvih tvari, s ciljem da se ako je to izvedivo ono što prije ukine, i donoseći odredbe o otpadu koji se sastoji od tih tvari, koji ih sadržava ili je onečišćen bilo kojom od tih tvari. U svibnju 2020. godine donesen je Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2019/1021 o postojanim organskim onečišćujućim tvarima („Narodne novine“ broj 54/20.).

Članak 3.

Operateri su dužni utvrditi moguću prisutnost, odnosno prisutnost opasnih tvari, prema vrstama i količinama. Ovisno o utvrđenim vrstama i količinama opasnih tvari područja postrojenja se dijele na: (1) viši razred postrojenja, (2) niži razred postrojenja i (3) postrojenja u kojima su opasne tvari prisutne u količinama manjima od graničnih vrijednosti. Temeljem obrađenih podataka u Izvješću o podacima iz baze Registar postrojenja u kojima su prisutne opasne tvari / Očevidnik prijavljenih velikih nesreća (RPOT/OPVN) za 2020. godinu30 vidljivo je da u Međimurskoj županiji nema prijavljenih područja postrojenja nižeg i višeg razreda. Tako je i najmanja količina opasnih tvari prijavljena u Međimurskoj županiji (1.978 t). Prijavom područja postrojenja Čateks d.d. za područje postrojenja Čateks d.d. kao obveznika Priloga II.A u Međimurskoj županiji u 2020. godini nema prijave područja postrojenja nižeg razreda. Hlapivi organski spojevi (HOS): HOS je svaki organski spoj čija je početna točka vrelišta niža ili jednaka 250ºC, izmjerena pri standardnom tlaku od 101,3 kPa, odnosno hlapivi organski spojevi su organski spojevi, uključujući frakcije kreozota, čiji tlak pare iznosi 0,01 kPa ili više kod temperature 30 Izvor: Registar postrojenja u kojima su prisutne opasne tvari/Očevidnik prijavljenih velikih nesreća (RPOT/ OPVN) od 293,15 K, ili spojevi koji imaju odgovarajuću hlapivost pod određenim uvjetima upotrebe. U postrojenjima u kojima se primjenjuju organska otapala dolazi do emisije HOS-a u okoliš.

Članak 3.

Neke od aktivnosti pri kojima dolazi do emisije HOS-a su tiskanje, proizvodnja drvenih i plastičnih laminata, lakirnice, kemijske čistionice, procesi premazivanja, ekstrakcija biljnog ulja i životinjske masti, rafinacija biljnog ulja i sl. Postojane organske onečišćujuće tvari: Postojane organske onečišćujuće tvari (POPs) su kemijske tvari određenih toksičnih svojstava koje su otporne na fotolitičku, biološku i kemijsku razgadnju. POPs-ovi su postojani u okolišu duži vremenski period, imaju sposobnost prijenosa na velike udaljenosti, bioakumuliraju se u ljudskom i životinjskom tkivu i u hranidbenim lancima te imaju potencijalno značajne utjecaje na ljudsko zdravlje i okoliš. Problematika POPs obuhvaćena je Stockholmskom konvencijom, koja je usmjerena na smanjenje i sprječavanje ispuštanja spojeva ili grupe spojeva iz skupine POPs. POPs obuhvaća velik broj spojeva, koji se mogu razvrstati u četiri skupine: pesticidi, dioksini i furani, poliklorirani bifenili (PCB) i policiklički aromatski ugljikovodici (PAH), odnosno u skupine: - pesticidi – sredstva koja se koriste za zaštitu bilja od štetočina, suzbijanje nametnika na ljudima i životinjama te štetnicima u urbanom okruženju, za zaštitu drva, tekstila i slično - industrijske kemikalije – sredstva koja se koriste za čišćenje i odmašćivanje u metalnoj, metaloprerađivačkoj i tekstilnoj industriji, usporivači gorenja, površinski aktivne tvari i drugo - nenamjerno nastali/proizvedeni (nusprodukti) – ispuštaju se u atmosferu iz procesa izgaranja goriva, ispuštaju se u atmosferu pri nepotpunom izgaranju goriva iz nepokretnih ili mobilnih izvora, te pri termičkoj obradi otpada.

Članak 3.

Stupanjem na snagu Stockholmske konvencije, u Republici Hrvatskoj više se ne koriste sljedeći organoklorni pesticidi: HCB, toksafen, endrin, aldrin, dieldrin, heptaklor, HCH, DDT, lindan, heksaklorbutadien, mireks i dikofol. Podaci o ispuštanjima POPs-ova u zrak, vodu i tlo te proizvodnji otpada koji sadrži PCB iz pojedinačnih izvora, sukladno Pravilniku o registru onečišćavanja okoliša („Narodne novine“ broj 87/15), prikupljaju se u bazu ROO. Procjena godišnjih emisija u zrak četiri grupe postojanih organskih spojeva - policikličkih aromatskih ugljikovodika (PAU), heksaklorocikloheksana (HCH), heksaklorobenzena (HCB), dioksina i furana (PCDD/PCDF) sastavni je dio godišnjih izvješća o emisijama onečišćujućih tvari u zrak na području Republike Hrvatske koje Repubika Hrvatska izrađuje kao stranka Konvencije o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka iz 1979. godine (LRTAP Konvencija) te Protokola Konvencije o zajedničkom praćenju i procjeni dalekosežnog prekograničnog prijenosa onečišćujućih tvari u Europi (EMEP protokol). U izvještajnom razdoblju na području Međimurske županije nema prijavljenih emisija POPs-ova u zrak, vode i sustav javne odvodnje u Registar onečišćavanja okoliša. 5.6.2. Ciljevi i mjere Dosadašnjim dokumentima na razini Međimurske županije kemikalije nisu razmatrane kao zasebna cjelina. Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske i Nacionalni plan djelovanja za okoliš kao primarne ciljeve navode uspostavu integriranog sustava kemijske sigurnosti Stranica 4102 - Broj 16 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. listopada 2022.

Članak 3.

uključujući i integrirani informacijski sustav na državnoj razini. Iako takvi sustavi još nisu uspostavljeni, kao djelomičan odgovor na ciljeve postavljene navedenim dokumentima na razini države, nadležno Ministarstvo u sklopu Informacijskog sustava zaštite okoliša vodi odgovarajuće baze podataka i očevidnike. Cilj rada nadležnog Ministarstva je postizanje većeg stupnja razvijenosti sustava kemijske sigurnosti u odnosu na zaštitu okoliša i zdravlje ljudi s obzirom da su kemikalije rasprostranjene u zraku, tlu, vodi, sedimentu i u živim organizmima. Na temelju prethodno utvrđenog stanja te važeće zakonske i strateško-planske regulative, definirani su sljedeći ciljevi za područje Međimurska županije: Tablica 5.6-1. Ciljevi sigurnog upravljanja kemikalijama za područje Međimurske županije Smanjiti rizik od industrijskih nesreća i poboljšati mjere C1 za sprječavanje industrijskih nesreća te za pripravnost i odgovore na njih Tablica 5.6-2: Mjere zaštite okoliša za područje Međimurske županije – upravljanje kemikalijama Broj Cilj Mjera Ključni pokazatelji mjere Izvješća o podacima Operateri s područja iz baze Registar Međimurske županije postrojenja u kojima nastaviti redovito dostavljati su prisutne opasne C1 M1 podatke o kemikalijama tvari / Očevidnik u odgovarajuće registre prijavljenih velikih sukladno propisanim nesreća (RPOT/ obvezama OPVN) 5.7. UPRAVLJANJE RIZICIMA I NESREćAMA 5.7.1. Sažeti prikaz stanja Zakonom o sustavu civilne zaštite („Narodne novine“ broj 82/15., 118/18., 31/20. i 20/21.) rizik se definira kao odnos posljedice nekog događaja i vjerojatnosti njegovog izbijanja.

Članak 3.

Sukladno propisima koji uređuju civilnu zaštitu jedinice regionalne (područne) samouprave i jedinice lokalne samouprave dužne su između ostalog donijeti procjenu rizika od velikih nesreća i plan djelovanja civilne zaštite. Procjenu rizika od velikih nesreća nisu dužne donositi jedinice lokalne samouprave u kojima nema izraženih rizika od velikih nesreća. Jedinice područne (regionalne) samouprave donose i vanjski plan zaštite i spašavanja u slučaju nesreća koje uključuju opasne tvari, u roku od godine dana od dana primitka odluke ministarstva nadležnog za zaštitu okoliša o obvezi izrade vanjskog plana za postrojenje ili industrijsku zonu. Pravne osobe koje obavljaju djelatnost korištenjem opasnih tvari dužne su izraditi procjene rizika i operativne planove te dostaviti nadležnim tijelima podatke za izradu njihovih procjena rizika, planova djelovanja civilne zaštite i vanjskog plana zaštite i spašavanja. Sukladno čl. 12. Pravilnika o Registru postrojenja u kojima su prisutne opasne tvari i o Očevidniku prijavljenih velikih nesreća izrađeno je Izvješće o podacima iz baze Registar postrojenja u kojima su prisutne opasne tvari / Očevidnik prijavljenih velikih nesreća (RPOT/OPVN) za 2020. godinu koje je kao i prethodna izvješća, dostupno na mrežnim stranicama Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja31. Temeljem obrađenih podataka u Izvješću vidljivo je da se nakon četverogodišnjeg perioda s relativno ustaljenim brojem Seveso područja postrojenja, broj područja postrojenja u RH 2020. godine smanjuje. Navedeno je posljedica zatvaranja pojedinih postrojenja te promjene kategorije obveznika uslijed 31 Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja:

Članak 3.

http://www.haop.hr/sites/default/files/uploads/ dokumenti/022_reg_oneciscivaca/Izvjesca/ Izvje%C5%A1%C4%87e%20RPOT_2020_final.pdf Subjekti Izvori Procjena (nositelji / Rok financiranja sredstava sudionici) Operateri, U skladu s MINGOR, kontinuirano operateri osiguranim Međimurska sredstvima županija, smanjenja količina opasnih tvari. U Međimurskoj županiji nema prijavljenih područja postrojenja nižeg i višeg razreda. Tako je i najmanja količina opasnih tvari prijavljena u Međimurskoj županiji (1.978 t). Operateri su dužni utvrditi moguću prisutnost, odnosno prisutnost opasnih tvari, prema vrstama i količinama. Ovisno o utvrđenim vrstama i količinama opasnih tvari područja postrojenja dijele se na: (1) viši razred postrojenja, (2) niži razred postrojenja i (3) postrojenja u kojima su opasne tvari prisutne u količinama manjima od graničnih. Područja postrojenja višeg razreda Viši razred postrojenja označava područje postrojenja u kojem su opasne tvari prisutne u količinama jednakim ili iznad graničnih velikih količina određenih Uredbom o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari. Niži razred postrojenja označava područje postrojenja u kojem su opasne tvari prisutne u količinama jednakim ili iznad graničnih malih količina i ispod graničnih velikih količina. Prema Izvješću u Međimurskoj županiji nema prijava područja postrojenja višeg razreda u periodu 2009.-2019. Područja postrojenja nižeg razreda Prijavom područja postrojenja Čateks d.d. za područje postrojenja Čateks d.d. kao obveznika Priloga II.A u Međimurskoj županiji u 2020. godini nema prijave područja postrojenja nižeg razreda.

Članak 3.

U izvještajnom razdoblju nije bilo velikih nesreća koje uključuju opasne tvari.32 5.7.2. Ciljevi i mjere Sukladno navedenom definirani su sljedeći specifični ciljevi za područje Međimurske županije: 32 Izvor: Očevidnik prijavljenih velikih nesreća 14. listopada 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 16 - Stranica 4103 Tablica 5.7-1: Ciljevi zaštite okoliša za područje Međimurske županije – upravljanje rizicima i nesrećama Redovno planirati i provoditi mjere za sprječavanje i prevenciju nastajanja požara, poplava, suša, potresa, nesreća s opasnim C1 tvarima u cestovnom i željezničkom prometu Osigurati informiranost, opremljenost i uvježbanost svih subjekata koji sudjeluju u provođenju planova zaštite i spašavanja i C2 planova intervencija te kontrolirati njihovu provedbu Tablica 5.7-2: Mjere zaštite okoliša za područje Međimurske županije – upravljanje rizicima i nesrećama Broj Ključni Cilj Mjera mjere pokazatelji Provoditi Procjenu rizika od velikih nesreća za područje Međimurske Prema izrađenoj C1 M1 županije („Službeni glasnik Procjeni rizika Međimurske županije“ broj 3/19) Educirati i informirati i uključiti javnost kao subjekt Broj održanih u planove i pripremu radionica. C1 M2 provedbe planova za Broj održanih upravljanje rizicima i seminara. nesrećama 6. INSTRUMENTI ZA PRoVEDBU PRoGRAMA 6.1. MoNIToRING I INFoRMACIJSKI SUSTAV ZAŠTITE oKoLIŠA - REGIoNALNA I LoKALNA RAZINA Prema Zakonu o zaštiti okoliša praćenje stanja okoliša (monitoring) je niz aktivnosti koje uključuju uzorkovanje, ispitivanje i sustavno mjerenje emisija, imisija, praćenje prirodnih i drugih pojava u okolišu u svrhu zaštite okoliša.

Članak 3.

Praćenje stanja okoliša, prema članku 41. Zakona o zaštiti okoliša je sustavno praćenje kakvoće okoliša, odnosno promjena stanja okoliša i njegovih sastavnica. Praćenje stanja okoliša obuhvaća: - praćenje imisija odnosno kakvoće zraka, voda, mora, tla, biljnog i životinjskog svijeta, te iskorištavanja mineralnih sirovina, - praćenje onečišćenja okoliša odnosno emisija u okoliš, - praćenje utjecaja onečišćavanja okoliša na zdravlje ljudi, - praćenje proizvodnje otpada i gospodarenja otpadom, - praćenje utjecaja važnih gospodarskih sektora na sastavnice okoliša, - praćenje prirodnih pojava odnosno praćenje i nadziranje meteoroloških, hidroloških, erozijskih seizmoloških, radioloških i drugih geofizikalnih pojava, koje se provodi sukladno posebnom propisu, - praćenje stanja očuvanosti prirode, koje se provodi sukladno posebnom Propisu, - praćenje drugih pojava koje utječu na stanje okoliša. Prema članku 41. stavku 5. Zakona o zaštiti okoliša nositelj zahvata, operater, nadležno upravno tijelo u županiji koji obavljaju praćenje stanja okoliša obvezni su podatke o mjerenjima emisija i imisija dostavljati Ministarstvu u pisanom i/ili elektroničkom obliku. Subjekti Izvori Procjena (nositelji / Rok financiranja sredstava sudionici) Županijski proračun, gradski u skladu s Međimurska kontinuirano proračun, osiguranim županija, JLS izvanproračunska sredstvima sredstva Javna vatrogasna županijski postrojba, proračun, gradski u skladu s DVD, Hrvatska kontinuirano, proračun, osiguranim gorska služba trajno izvanproračunska sredstvima spašavanja, sredstva Međimurska županija Nadležna tijela javne vlasti i druge osobe ovlaštene za poslove praćenja stanja okoliša dužni su podatke redovito dostavljati u informacijski sustav zaštite okoliša u elektroničkom obliku bez naknade.

Članak 3.

Informacijski sustav zaštite okoliša uspostavlja se sa svrhom cjelovitog upravljanja zaštitom okoliša i/ili pojedinim sastavnicama okoliša, odnosno opterećenjima te u svrhu izrade i praćenja provedbe dokumenata održivog razvitka i zaštite okoliša kao i drugih dokumenata koji se takvima podrazumijevaju u skladu s odredbama Zakona o zaštiti okoliša. Informacijski sustav sadrži podatke i informacije o stanju okoliša, opterećenjima i utjecajima na okoliš te odgovorima društva. Sukladno Zakonu o zaštiti prirode („Narodne novine“ broj 80/13., 15/18., 14/19., 127/19.) Informacijski sustav zaštite prirode je informacijski sustav koji objedinjava stručne i znanstvene podatke o bioraznolikosti i zaštiti prirode, a osobito podatke o divljim vrstama, stranim invazivnim vrstama, stanišnim tipovima i ekološkim sustavima, zaštićenim i ekološki značajnim područjima, područjima ekološke mreže, georaznolikosti, speleološkim objektima te druge relevantne stručne i znanstvene podatke. Prema Uredbi o Informacijskom sustavu zaštite okoliša („Narodne novine“ broj 68/08.) Informacijski sustav zaštite okoliša strukturiran je u četiri temeljne skupine koje uključuju: sastavnice okoliša, pritiske na okoliš, utjecaj na zdravlje ljudi i sigurnost te odgovore društva. Ove se skupine razvrstavaju na tematska područja i potpodručja za koja se uspostavlja informacijski sustav kao dio cjelovitoga Informacijskog sustava zaštite okoliša Republike Hrvatske. Pravilnikom o registru onečišćavanja okoliša („Narodne novine“ broj 87/15., 03/22.) propisuje se obvezni sadržaj i način vođenja registra onečišćavanja okoliša obveznici dostave podataka u ROO, način, metodologija i rokovi prikupljanja i dostavljanja podataka o emisijama odnosno ispuštanju, prijenosu i odlaganju onečišćujućih tvari u okoliš i otpadu, Stranica 4104 - Broj 16 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. listopada 2022.

Članak 3.

podaci o onečišćivaču, operateru postrojenja, organizacijskoj jedinici u sastavu onečišćivača, rok i način obavještavanja javnosti, način provjere i osiguranja kvalitete podataka koji se dostavljaju i vode u registru, rok čuvanja očevidnika iz kojih su dostavljeni podaci, obavljanje stručnih poslova vođenja Registra onečišćavanja okoliša (u nastavku: ROO) te druga pitanja s tim u vezi. Podaci se unose u digitalnu bazu te dostavljaju nadležnom uredu u županiji do 31. ožujka tekuće godine za prošlu godinu. Baza sadrži dokumente održivog razvitka i zaštite okoliša – strategije, planove, programe i izvješća, kao i ostale dokumente održivog razvitka i zaštite okoliša, što u širem smislu podrazumijeva dokumente koji su doneseni prema propisima u pojedinim sektorima za pojedine sastavnice okoliša i opterećenja. Međimurska županija u svom djelokrugu uređuje, organizira, financira i unaprjeđuje poslove zaštite okoliša koji su od područnog (regionalnog) značaja za zaštitu okoliša i unaprjeđenje stanja okoliša. U Međimurskoj županiji poslove iz područja zaštite okoliša i prirode obavlja Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša. Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša obavlja normativno-pravne, upravne, analitičkoplanske, koordinacijske odnosno organizacijske i druge stručne i administrativne poslove iz samoupravnog djelokruga Županije koji se odnose na prostorno uređenje, gradnju, zaštitu okoliša uključujući i zaštitu prirode te provedbu prostornih planova i izdavanje akata u svezi gradnje; uspostavljanje i vođenje informacijskih sustava iz nadležnosti upravnog odjela i njihovog uključivanja u šire informacijske sustave te obavlja druge poslove koji su mu stavljeni u nadležnost sukladno zakonu, propisima donesenim temeljem zakona te općim aktima Skupštine i posebnim aktima župana.

Članak 3.

Međimurska priroda – Javna ustanova za zaštitu prirode na području Međimurske županije, u okviru svoje djelatnosti obavlja poslove koji se odnose na zaštitu, praćenje stanja, održavanje i promicanje zaštićenih područja, dijela ekološke mreže Natura 2000 i ostalih prirodnih vrijednosti, a sve u cilju zaštite i očuvanja izvornosti prirode, osiguravanja neometanog odvijanja prirodnih procesa i održivog korištenja prirodnih dobara. Stručna služba vodi Centar za posjetitelje Med dvemi vodami te sve ostale aktivnosti vezane uz posjećivanje zaštićene prirode. Trenutno je u nadležnosti službe koordinacija izrade planova upravljanja za zaštićena područja Međimurske županije. Značajan broj stručnih aktivnosti financiran je iz projekata Europske unije te unutar službe djeluje i tim za pripremu i provedbu projekata.33 Veliki gradovi, gradovi i općine na području Međimurske županije u svojem djelokrugu uređuju, organiziraju, financiraju i unaprjeđuju poslove zaštite okoliša koji su od lokalnog značaja za zaštitu okoliša i unaprjeđenje stanja zaštite okoliša na njihovom području. Praćenje stanja okoliša provodi se za područja utvrđena dokumentom u skladu sa strateškom procjenom, za zahvate za koje je to određeno procjenom utjecaja zahvata na okoliš, za sva postrojenja za koja je to određeno okolišnom dozvolom, te za područja na kojima je došlo do onečišćavanja okoliša ako onečišćivač nije poznat. 33 Međimurska priroda https://www.medjimurska-priroda. info/zasticena-podrucja/ Praćenje stanja okoliša se na području Međimurske županije provodi sukladno propisima vezanim za zaštitu okoliša u cjelini kao i propisima koji se odnose na zaštitu pojedinih sastavnica okoliša i sektorska opterećenja.

Članak 3.

Prema Pravilniku o registru onečišćavanja okoliša, nadležno upravno tijelo nadležno je za vođenje i provjeru kvalitete podataka o emisijama u zrak, vode i količini nastalog otpada na razini cijele županije u ROO. Podatke dostavljene u Registar od strane obveznika provjerava i verificira nadležno upravno tijelo Županije te ih dostavlja nadležnom Ministarstvu do 15. svibnja tekuće godine. Pristup javnosti podacima prijavljenim u ROO sukladno odredbama spomenutog Pravilnika, osim podataka koji su klasificirani sukladno posebnom propisu o tajnosti podataka, osigurava se na mrežnoj stranici nadležnog Ministarstva putem preglednika, godišnjeg izvješća te na zahtjev stranaka, sukladno propisima o pravu javnosti na pristup informacijama. Međimurska županija obuhvaća 25 jedinica lokane samouprave: - gradove Čakovec, Prelog i Mursko Središće te - 22 općine i to: Belica, Dekanovec, Domašinec, Donja Dubrava, Donji Kraljevec, Donji Vidovec, Goričan, Gornji Mihaljevec, Kotoriba, Mala Subotica, Nedelišće, Orehovica, Podturen, Pribislavec, Selnica, Strahoninec, Sveta Marija, Sveti Juraj na Bregu, Sveti Martin na Muri, Šenkovec, Štrigova i Vratišinec. Čakovec je upravno, kulturno i gospodarsko središte županije te uz Prelog i općine na osi Mursko Središće predstavlja najrazvijeniji dio županije. Jedinice lokalne samouprave uređuju, organiziraju, financiraju i unaprjeđuju poslove zaštite okoliša koji su im Zakonom o zaštiti okoliša i posebnim propisima stavljeni u nadležnost, a od lokalnog su značaja za zaštitu okoliša i unaprjeđenje stanja okoliša na njihovom području. Poslove u području zaštite okoliša obavljaju upravni odjel ili jedinstveni upravni odjeli jedinica lokalne samouprave.

Članak 3.

6.1.1. CILJEVI I MJERE Na temelju prethodno utvrđenog stanja te važeće zakonske i strateško-planske regulative, definirani su sljedeći ciljevi za područje Međimurske županije: Tablica 6.1-1: Ciljevi za područje Međimurske županije Uspostaviti cjeloviti informacijski sustav kao najvažniji C1 instrument za provedbu politike zaštite okoliša Unapređenje suradnje između dionika zaštite okoliša, C2 tj. različitih razina javne vlasti, sektora i nadležnih tijela Jačanje kapaciteta županijskih službi i službi jedinica C3 lokalne samouprave koje su uključene u problematiku zaštite okoliša 14. listopada 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 16 - Stranica 4105 Tablica 6.1-2. Mjere za područje Međimurske županije Broj Cilj Mjera Ključni pokazatelji mjere Kontinuirano provoditi informatičku edukaciju Broj održanih C1 M1 osoba koje vode baze edukacija podataka. Prema potrebi održavati koordinacijske sastanke predstavnika lokalne i Broj održanih regionalne vlasti (upravnih koordinacijskih C2 M2 odjela, ustanova, agencija), sastanaka predstavnika kao i ostalih relevantnih lokalne i regionalne dionika, u vezi tema zaštite vlasti. okoliša od interesa za regionalnu i lokalnu razinu Educirati službenike gradskih tijela nadležnih za Broj održanih zaštitu okoliša o politikama i edukacija. praksama održivog razvoja, Sudjelovanje C3 M3 zaštite okoliša, zelene zaposlenika na javne nabave, klime kroz stručnim skupovima, sudjelovanje na stručnim seminarima, skupovima, seminarima, radionicama.

Članak 3.

radionicama i sl. 6.2. EDUKACIJA I SUDJELoVANJE JAVNoSTI Pokazatelj politike zaštite okoliša u Županiji jesu usvojeni i provedeni dokumenti održivog razvitka i zaštite okoliša koje nalaže Zakon o zaštiti okoliša („Narodne novine“ broj 80/13., 153/13., 78/15., 12/18., 118/18.). Oni su ujedno odgovor društva na problematiku zaštite okoliša u Županiji, odnosno predstavljaju smjer u kojem se društvo razvija u odnosu na principe zaštite okoliša i održivog razvoja na nacionalnoj razini. Postupak informiranja i način sudjelovanja javnosti u pitanjima zaštite okoliša određen je propisima s područja zaštite okoliša. Sukladno propisima, za postupke strateške procjene utjecaja na okoliš i procjene utjecaja na okoliš provedeno je / provodi se informiranje i sudjelovanje javnosti na propisima određen način. U nastavku je dan broj izdanih rješenja nakon provedenog postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš (Tablica 6.2-1.), broj provedenih postupaka prethodne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu (Tablica 6.2-2.) i broj provedenih javnih rasprava u postupcima procjene utjecaja na okoliš u okviru pružanja pravne pomoći nadležnom Ministarstvu (Tablica 6.2-3.). Tablica 6.2-1. Broj izdanih rješenja nakon provedenog postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš Godina 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. Broj 9 3 2 2 3 Tablica 6.2-2. Broj provedenih postupaka prethodne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu Godina 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. Broj 9 9 8 15 17 Subjekti Izvori Procjena (nositelji / Rok financiranja sredstava sudionici)

Članak 3.

Međimurska Županijski Trošak županija, proračun, trajno redovnog JLS, gradski poslovanja MINGOR proračun županijski Međimurska Trošak Kontinuirano, proračun, županija, redovnog trajno gradski JLS, poslovanja proračun županijski Međimurska Trošak Kontinuirano, proračun, županija, redovnog trajno gradski JLS, poslovanja proračun Tablica 6.2-3. Broj provedenih javnih rasprava u postupcima procjene utjecaja na okoliš u okviru pružanja pravne pomoći nadležnom Ministarstvu Godina 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. Broj - - 1 2 1 Sukladno propisima koji uređuju održivo gospodarenje otpadom, jedinice lokalne samouprave dužne su u sklopu svoje mrežne stranice uspostaviti i ažurno održavati mrežnu stranicu s informacijama. 6.2.1. CILJEVI I MJERE Na temelju prethodno utvrđenog stanja te važeće zakonske i strateško-planske regulative, definirani su sljedeći ciljevi za područje Međimurske županije: Tablica 6.2-4: Ciljevi za područje Međimurske županije Kontinuirano razvijati i jačati svijest javnosti o važnosti C1 zaštite okoliša i postizanja održivog razvoja u sve tri dimenzije, uz jačanje kapaciteta za suradnju Jačati odgoj i izobrazbu za okoliš i održivi razvoj u skladu s Programom za održivi razvoj 2030. unutar C2 institucionalnog sustava i izvaninstitucionalnog sustava odgoja i edukacije. Unaprijediti praksu informiranja i sudjelovanja javnosti u okviru postupaka izrade i donošenja prostornih C3 planova kako bi javnost i zainteresirana javnost mogla pravovremeno sudjelovati u donošenju odluka koje se tiču upravljanja prostorom.

Stranica 4106

Članak 3.

Stranica 4106 - Broj 16 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. listopada 2022. Tablica 6.2-5. Mjere za područje Međimurske županije Broj Ključni Cilj Mjera mjere pokazatelji Na internetskoj stranici Međimurske županije pravovremeno objavljivati i Redovito redovito ažurirati informacije ažuriranje o okolišu iz Informacijskog mrežne stranice sustava zaštite okoliša od C1 M1 informacijama značaja za Međimursku koje su potrebne županiju te postaviti zainteresiranoj poveznice na druge tematske javnosti. portale koji obrađuju pojedine teme zaštite okoliša i održivog razvoja. Izrađen plan Razviti plan informiranja informiranja javnosti i zainteresirane javnosti s C2 M2 javnosti s ciljevima, ciljevima, kanalima, alatima i kanalima, alatima provedbenim aktivnostima i provedbenim aktivnostima. Na mrežnoj stranici informirati o postupcima izrade i donošenja prostornih planova. Jačati kapacitete Broj održanih C3 M3 službenika za unapređenje seminara/ prakse informiranja i radionica. sudjelovanja javnosti provođenjem specijaliziranih seminara. 7. FINANCIRANJE PRoGRAMA Financiranje sustava zaštite okoliša u RH definirano je člankom 209. Zakona o zaštiti okoliša, prema kojem se sredstva za financiranje zaštite okoliša „osiguravaju u državnom proračunu, proračunima jedinice lokalne samouprave i jedinice područne (regionalne) samouprave, Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, te iz drugih izvora prema odredbama ovog Zakona“. Također, „Sredstva za financiranje zaštite okoliša mogu se osigurati i iz privatnih izvora kroz sustav koncesija, javnog privatnog partnerstva i drugih odgovarajućih modela takvog financiranja sukladno posebnim propisima.“ Financiranje energetske tranzicije prvenstveno se očekuje sredstvima zainteresiranih tvrtki koje će prepoznati priliku za ulaganje, sredstvima financijskih institucija i fondova (uključujući mirovinske fondove) koji će pratiti poduzetnički sektor i koji će svoje proizvode prilagoditi tranziciji energetskog sektora, sredstvima EU iz programa kohezijske politike i drugih programa gdje će učešća u projektima osigurati privatni sektor, sredstvima fondova sukladno odredbama EU-ETS direktive – Fond za modernizaciju i Inovacijski fond, kao i sredstvima prikupljenim od dražbe emisijskih jedinica i naknade na emisiju CO2.

Članak 3.

Potrebno je kontinuirano analizirati prilike koje donose EU i nacionalni fondovi te informirati, poticati i podupirati zainteresirane dionike za sudjelovanje u predmetnim natječajima za sufinanciranje projekata za koje je predviđeno da se realiziraju na području Međimurske županije. Potrebno je poticati i podupirati razvoj projektnih ideja, inovativnih koncepata, smjerova poduzetništva i akademske zajednice, koji su u skladu s ciljevima ovog Programa, putem bespovratnih Subjekti Izvori Procjena (nositelji / Rok financiranja sredstava sudionici) Trošak Međimurska Županijski kontinuirano redovnog županija proračun poslovanja Trošak Međimurska županijski kontinuirano redovnog županija proračun poslovanja županijski Trošak Međimurska Kontinuirano, proračun, redovnog županija, JLS, trajno gradski poslovanja proračun potpora nacionalnih i EU fondova. Potrebno je ukloniti barijere poduzetništva prema nacionalnim i EU fondovima te poticati i podupirati financijske tokove u „zelena ulaganja“. Potrebno je aktivirati sve raspoložive metode financiranja kako bi se aktivirali i maksimalno iskoristili privatni i javni resursi za postizanje ciljeva predviđenih ovim Programom. To se posebno odnosi na aktiviranje sredstava iz nacionalnih i EU fondova koji mogu značajno ubrzati provođenje mjera predviđenih ovim Programom, a pritom mogu i dodatno ubrzati ekonomski razvoj na lokalnom i državnom nivou. Hrvatski Plan oporavka i otpornosti temelji se na strateškim dokumentima, programima, preporukama i obvezama te kao takav čini jasan i koherentan okvir za ostvarenje reformi, kao i razvojnih, socijalnih, okolišnih i svih drugih ciljeva Vlade u tekućem desetljeću. Plan oporavka usklađen je s ključnim i strateškim dokumentima, kao što su Program Vlade Republike Hrvatske 2020. – 2024., Nacionalni program reformi 2019., Posebne preporuke Vijeća EU-a (Country-specific recommendations – CSR) u okviru Europskog semestra za 2019. i 2020., Akcijski plan za sudjelovanje Republike Hrvatske u tečajnom mehanizmu (ERM II) i Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine koja je temeljni strateški razvojni dokument za ovo desetljeće. Kao dokument koji ima uporište i poveznicu u nizu važnih programskih dokumenata, Plan sadrži ambiciozne, ali ostvarive ciljeve u pogledu reformi i investicija ključnih za brži oporavak Hrvatske i za jačanje sposobnosti zemlje da se nosi s nepovoljnim šokovima i iznenadnim krizama uz manje ekonomske i društvene troškove. Plan je istovremeno alat za transformaciju gospodarstva koji će omogućiti oblikovanje inovativnih politika kroz modernizaciju te digitalnu i zelenu tranziciju gospodarstva 14. listopada 2022.

Članak 3.

“SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 16 - Stranica 4107 čime će povoljno utjecati na dugoročni i održiviji razvoj Hrvatske. Provedba Nacionalnog plana oporavka i otpornosti Republike Hrvatske je u tijeku i kroz njega se provode projekti koji će, između ostaloga, doprinijeti i poboljšanju stanja okoliša. Natječaji za JL(R)S su u tijeku, a sredstva će biti raspoloživa do 2026. godine. Također, Europska komisija je usvojila Sporazum o partnerstvu za razdoblje 2021. - 2027. i plan ulaganja u koji obuhvaća sredstva kohezijske politike za jače ulaganje u razvoj hrvatskih regija, u slabije razvijena područja i jačanje gospodarstva uz ulaganja u energetsku učinkovitost, borbu s klimatskim promjenama kao i ulaganja u kvalitetnije javne usluge zdravstva, znanosti i obrazovanja te socijalne zaštite. Sporazumom su obuhvaćeni Program Konkurentnost i kohezija 2021. - 2027. (PKK) sa 5,203 milijardi eura, Integrirani teritorijalni program 2021. - 2027. (ITP) s 1,569 milijardi eura, Program Učinkoviti ljudski potencijali 2021.-2027. s 1,933 milijardi eura te Program za ribarstvo i akvakulturu 2021. - 2027. s 243,7 milijuna eura kojima su obuhvaćeni sljedeći ciljevi politike: Pametna Hrvatska, Zelena Hrvatska, Povezana Hrvatska, Solidarna Hrvatska i Hrvatska bliže građanima. Sredstva kohezijske politike koristit će se u svojem dosad najvećem iznosu za daljnje jačanje gospodarstva, potporu zelenoj i pravednoj tranziciji koja će ublažiti utjecaj energetskih i klimatskih izazova na gospodarstvo i društvo u cjelini, daljnje poboljšanje mobilnosti i prometne povezanosti s velikim naglaskom na gradove, sela i otoke, te ulogu hrvatskih županija kao i jačanje društvene kohezije i tranziciju hrvatskih regija. Sa ciljem postizanja uravnoteženog regionalnog razvoja ulaganja će se usmjeriti i na slabije razvijena područja te područja s razvojnim posebnostima putem svih ciljeva politike iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

Članak 3.

Iz Fonda za regionalni razvoj preko 1,7 milijardi eura izdvojit će se za jačanje gospodarstva ulaganjem u istraživanje i inovacije, podupiranjem poslovne konkurentnosti, digitalizacijom i razvojem vještina za pametnu specijalizaciju, kao i za industrijsku tranziciju Sjeverne, Panonske i Jadranske Hrvatske. Najznačajnija sredstva predviđena su za zelena ulaganja u energetsku učinkovitost, korištenje obnovljivih izvora energije te zaštitu okoliša i jačanja otpornosti spram klimatskih promjena. Uključujući aktivnosti i ulaganja za prelazak na kružno gospodarstvo, jačanje bioraznolikosti. U sklopu zelenih ulaganja su i ona za razvoj zelene urbane infrastrukture, promicanje održive urbane mobilnosti, kao i jačanje zelenog, čistog, pametnog i održivog gradskog prometa u okviru integriranog teritorijalnog ulaganja u gradovima. Za navedena ulaganja izdvojit će se 1,6 milijardi eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj i gotovo 800 milijuna eura iz Kohezijskog fonda, a to je 39% Kohezijskog fonda i 31% Europskog fonda za regionalni razvoj. Dodatno, iz Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu izdvojit će se 198 milijuna eura za ulaganja u Broj Cilj Mjera Ključni pokazatelji mjere C1 M1 Osigurati potrebno Broj zaposlenih osoblje i financijska djelatnika kojima sredstva za provedbu je glavna aktivnost mjera koje su zacrtane provođenje ovog ovim Programom. Programa. poticanje održivog ribarstva, obnovu i očuvanje vodenih bioloških resursa, poticanje održivih aktivnosti akvakulture, prerade i stavljanja na tržište proizvoda ribarstva i akvakulture te jačanje održivog upravljanja morima i oceanima.

Ostali akti u ovom izdanju (88)