GLASNIK

Arhiva › 2022. › SGMŽ 16

SGMŽMeđimurska županija · 14. listopada 2022. · KLASA 351-05/22-05/147 · URBROJ 517-04-1-2-

Odluka o donošenju Programa zaštite okoliša Međimurske županije za razdoblje od 2022. do 2025. godine

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 4086

Članak 3.

energetske politike kojom se osigurava pristupačna, sigurna i kvalitetna opskrba energijom bez dodatnog opterećenja državnog proračuna u okviru državnih potpora i poticaja. Strategija predstavlja širok spektar inicijativa energetske politike, kojima će se ojačati sigurnost opskrbe energijom, postupno smanjiti gubici energije i povećavati energetska učinkovitost, smanjivati ovisnost o fosilnim gorivima, povećati domaća proizvodnja i korištenje obnovljivih izvora energije. Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan Republike Hrvatske za razdoblje od 2021. – 2030. – Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan za razdoblje od 2021. do 2030. godine nadovezuje se na postojeće nacionalne strategije i planove. Njime se daje pregled trenutačnog energetskog sustava i stanja u području energetske i klimatske politike. Također se daje pregled nacionalnih ciljeva za svaku od pet ključnih dimenzija energetske unije i odgovarajuće politike i mjere za ostvarivanje tih ciljeva, a za što treba uspostaviti i analitičku osnovu. U Integriranom energetskom i klimatskom planu posebnu pozornost treba posvetiti ciljevima do 2030. godine, koji uključuju smanjenje emisija stakleničkih plinova, energiju iz obnovljivih izvora, energetsku učinkovitost i elektroenergetsku međusobnu povezanost. Strategija niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu – Temeljni ciljevi Niskougljične strategije uključuju postizanje održivog razvoja temeljenog na ekonomiji s niskom razinom ugljika i učinkovitom korištenju resursa. Put kojim nas vodi niskougljična strategija dovest će do postizanja gospodarskog rasta uz manju potrošnju energije i s više korištenja obnovljivih izvora energije. Mjere će provoditi svi sektori gospodarstva, počevši od energetike, prometa, industrije, zgradarstva, gospodarenja otpadom, poljoprivrede, turizma i usluga. U niskougljičnoj tranziciji sudjeluje svaki građanin Republike Hrvatske odabirom lokalno uzgojene i svježe hrane, čistog prometovanja te ekonomičnog grijanja i hlađenja svog doma.

Članak 3.

Prelazak na niskougljično gospodarstvo prilika je za otvaranje novih radnih mjesta, za povećanje sigurnosti opskrbe energijom i smanjenje ovisnosti o uvozu. Ujedno doprinosi poboljšanju kvalitete života zbog smanjenja onečišćenja zraka. Hrvatska mora ulagati u tranziciju ka niskougljičnom razvoju i biti dio gospodarskog zamaha i rasta Europske unije kroz ulaganje u inovacije, te razvoj i implementaciju novih tehnologija. Za postizanje ciljeva ambicioznijeg scenarija iz Niskougljične strategije kojim se do 2050. godine postiže smanjenje emisija od 80% u odnosu na 1990., postoje veliki izazovi, no analize pokazuju da će ulaganja i provedba Strategijom utvrđenih mjera uzrokovati porast svih najvažnijih makroekonomskih pokazatelja u Hrvatskoj. Uprava za klimatske aktivnosti Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja s partnerima izrađuje petogodišnji Akcijski plan za provedbu Strategije, koji će uključiti mjere za postizanje većeg smanjenja emisija do 2030. godine i postizanje klimatske neutralnosti do 2050. Mjere su usklađene s novom raspodjelom napora država članica potrebnih za smanjenje emisija, kao i s novim sektorskim ciljevima. Odluka o zelenoj javnoj nabavi u postupcima središnje javne nabave – Središnji državni ured za središnju javnu nabavu dužan je u postupcima središnje javne nabave primjenjivati mjerila zelene javne nabave kao dio tehničke specifikacije i / ili kriterija za odabir ponuda u svim postupcima središnje javne nabave koje provodi, a u mjeri u kojoj je to u skladu s tehničkom prikladnošću, financijskim mogućnostima korisnika središnje javne nabave, širom održivošću i dovoljnom razinom tržišnog natjecanja. Navedena obveza prvenstveno se odnosi na nabavne kategorije: uredski materijal, potrošni materijal, računala i računalna oprema, motorna vozila i opskrba električnom energijom.

Članak 3.

Međimurska županija do sada nije provodila postupke javne nabave putem kriterija zelene javne nabave. 4.2.2. Ciljevi i mjere Javni naručitelji raspolažu velikim sredstvima i čine veliki dio tržišta (14% Europskog BDP-a). U Republici Hrvatskoj udio ukupne vrijednosti javne nabave bez PDV-a u BDP-u za 2019. je ponešto veći od Europskog prosjeka i iznosi 16,46%. Koristeći njihovu kupovnu snagu i volumen, javna tijela mogu značajno doprinijeti poticanju usmjeravanja javnog i privatnog sektora prema osiguravanju održivog razvoja i kružnoj ekonomiji. Proizvodi i usluge koje se nabavljaju javnim sredstvima moraju zadovoljiti, osim kriterija cijene i kvalitete, okolišni kriterij, odnosno moraju zadovoljiti i kriterij okolišnog otiska proizvoda ili usluge. Potrebno je uspostaviti politiku zelene javne nabave putem uspostave jasnih kriterija zelene javne nabave koji će se redovito primjenjivati u postupcima javne nabave. Slika 4.2-1: Shematski prikaz kriterija za odabir izvršitelja javne usluge ili dobave proizvoda za javni sektor (Zelena javna nabava) Prijelaz na ZJN je u skladu s najboljom praksom smanjenja okolišnog otiska javnog sektora te je mjera povećanja udjela ZJN u ukupnoj nabavi javnog sektora glavni parametar koji govori o uspjehu javnog sektora u području „zelene tranzicije“. Ciljevi zaštite okoliša za Međimursku županiju vezani za ozelenjavanje javne nabave se prvenstveno odnose na uspostavu kriterija zelene javne nabave te na postupno povećanje udjela ZJN u postupcima javne nabave županije. Prvi kriteriji zelene javne nabave koji će se uvesti će se odnositi na osnovna mjerila zelene javne nabave. Osnovna mjerila obuhvaćaju osnovne okolišne faktore te se njihova primjena odražava pozitivnim utjecajem na okoliš. Osnovna su mjerila izrađena na način da ne uzrokuju povećanje troškova nabave. Nastavno na navedeno, uvest će se sveobuhvatna mjerila, odnosno mjerila kojima se nastoji nabaviti ekološki najbolje i najnaprednije proizvode koji su trenutno dostupni na tržištu. Implementacija sveobuhvatnih mjerila zahtijeva nešto veće troškove i širi opseg administracije.

Članak 3.

Nadalje, Međimurska županija može poticati i podupirati jedinice lokalne samouprave i javna društva na području županije na uspostavu kriterija zelene javne nabave u postupke javne nabave i na postupno povećanje udjela ZJN u ukupnoj masi postupaka javne nabave. Kako bi ta tranzicija bila učinkovita i brza, potrebno je provoditi promidžbu i edukacije, odnosno povećanje kapaciteta zaposlenika Međimurske županije, JLS-a i javnih društava na području županije vezano za uspostavu i provođenje ZJN. 14. listopada 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 16 - Stranica 4087 Tablica 4.2-1: Ciljevi za ozelenjavanje javne nabave C1 Uključivanje mjerila zelene javne nabave u postupke javne nabave Međimurske županije Poticanje JLS i javnih društava na području Međimurske županije na uspostavu kriterija zelene javne nabave u postupke javne C2 nabave proizvoda i usluga C3 Upućivanje djelatnika županije da sudjeluju u edukacijama o zelenoj javnoj nabavi C4 Promidžba zelene javne nabave Tablica 4.2-2: Mjere za ozelenjavanje javne nabave Broj Ključni Cilj Mjera mjere pokazatelji Postotni udio Uključivanje mjerila Zelene javne zelene javne nabave u nabave u ukupnoj C1 M1 postupke javne nabave masi javne nabave Međimurske županije Međimurske županije Broj JLS i javnih društava na Poticanje JLS i javnih području županije društava na području koji imaju Međimurske županije na C2 M2 uspostavljene uspostavu kriterija zelene kriterije Zelene javne nabave u postupke javne nabave te javne nabave provode postupke ZJN Broj upućenih Upućivanje zaposlenika zaposlenika na županije na sudjelovanje C3 M3 sudjelovanje u u edukacijama o zelenoj edukacijama na javnoj nabavi temu ZJN Promidžba zelene javne Održane aktivnosti C4 M4 nabave promidžbe ZJN 4.3. oDRŽIVA PRoIZVoDNJA I PoTRoŠNJA Održiva proizvodnja je obuhvaćena drugim dijelovima ovog Programa, a u okviru ovog pogleda sagledava se aspekt održive proizvodnje i potrošnje koji nije obuhvaćen ostalim poglavljima ovog Programa. To se osobito odnosi na utjecaj na stanovništvo, odnosno potrošače, koji mogu značajno doprinijeti ubrzanju postizanja ciljeva održive proizvodnje i potrošnje.

Članak 3.

4.3.1. Sažeti prikaz stanja Informacije za potrošače Potrošači imaju važnu ulogu u promicanju održive potrošnje i proizvodnje, donoseći odluke koje će proizvode kupovati na osnovu dostupnih informacija. Stoga je važno na proizvodima isticati relevantne informacije naročito one vezane za okolišne aspekte, uključujući informacije o kemikalijama, koje trebaju biti vjerodostojne. Potrošači putem svoje kupovne moći mogu snažno doprinijeti razvoju tržišta zelenih i eko-proizvoda i time doprinijeti zaštiti okoliša. održivi životni stilovi i obrazovanje Svatko više ili manje utječe na okoliš kroz svakodnevni život te postoje načini kako se to može ublažiti. Životni stil se odražava kroz to kako trošimo vodu, energiju, kemikalije, koja Subjekti Mogući izvori Procjena (nositelji / Rok financiranja sredstava sudionici) U skladu s Međimurska Međimurska Trajno osiguranim županija županija sredstvima U skladu s Međimurska Međimurska Trajno osiguranim županija, JLS županija, JLS sredstvima U skladu s Međimurska Međimurska Trajno osiguranim županija županija sredstvima U skladu s Međimurska Međimurska Trajno osiguranim županija županija sredstvima prijevozna sredstva koristimo, koje proizvode kupujemo, što jedemo, što radimo s otpadom i dr. Cilj je osigurati pozitivan doprinos rješavanju globalnih izazova poput učinkovitog korištenja resursa, smanjenja degradacije okoliša, očuvanja bioraznolikosti te ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama, uz održiv društvenoekonomski razvoj i osiguravanje bolje kvalitete života.

Članak 3.

Pojam „održivog načina života“ često se pojavljuje, no rijetko se govori o cjelovitosti vizije održivog načina života koja pokriva sve domene načina života, kao što su mobilnost, stanovanje, hrana i slobodno vrijeme. U ovu svrhu, potrebno je različitim skupinama ljudi predstaviti viziju održivog načina života. Za pojedince to znači bolje razumijevanje svakodnevnih utjecaja odlučivanja, te kako prihvatiti više održivog načina života. Za tijela upravljanja, radi se o tome kako postaviti regulatorni kontekst koji bi olakšao i potaknuo donošenje odluka građana kreiranjem potražnje na tržištu kroz zelenu javnu nabavu, podržavanje istraživanja i razvoj inovacija. Za privatni sektor, to je pitanje integriranja održivosti u osnovne poslovne strategije za razvoj inovativnih proizvoda kako bi se zadovoljile potrebe ljudi. održivi turizam Održivi turizam može se definirati kao turizam koji u potpunosti uzima u obzir trenutne i buduće gospodarske, Stranica 4088 - Broj 16 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. listopada 2022. društvene i okolišne učinke, brine se o potrebama posjetitelja, sektora, okoliša i destinacije. Održivi turizam trebao bi optimalno iskoristiti okolišne resurse koji su ključni element turističkog razvoja, zadržavajući bitne ekološke procese i pomažući u zaštiti prirodne baštine i bioraznolikosti, poštivati društveno-kulturnu autentičnost destinacije, te očuvati njihovo izgrađeno i živo kulturno nasljeđe i tradicijske vrijednosti, uz osiguravanje održivosti i dugoročnosti gospodarskih aktivnosti, kao i donošenja društvene i gospodarske koristi svim dionicima.

Članak 3.

Da bi se osiguralo široko sudjelovanje i konsenzus, za održivi je turizam potrebno informirano sudjelovanje svih relevantnih dionika. Dostizanje održivosti turizma trajan je proces koji traži stalno praćenje učinaka i uvođenje potrebnih preventivnih ili korektivnih mjera. održiva proizvodnja i potrošnja hrane Proizvodnja hrane je vrlo složen sustav koji uključuje mnoge gospodarske, kulturne i okolišne čimbenike. Bolje razumijevanje sinergije tih mehanizama može pomoći u poboljšanju javnih politika. Pojam održiva hrana se temelji na vrednovanju svih aspekata pritiska na okoliš koji nastaju od trenutka proizvodnje, kroz transport i distribuciju do trenutka potrošnje, odnosno promatra se cijeli životni ciklus. Kroz koncept održive proizvodnje i potrošnje hrane jača se razvoj lokalnog gospodarstva što ima pozitivan učinak na socijalnu dimenziju održivog razvoja. Od 2017. podaci o broju dolazaka i noćenja turista više se ne prikupljaju Mjesečnim izvještajem o dolascima i noćenjima turista (obrazac TU-11) i sustavom eVisitor već se samo preuzimaju iz administrativnog izvora sustava eVisitor i dalje obrađuju. Objavom Pravilnika o načinu vođenja popisa turista te o obliku i sadržaju obrasca prijave i odjave turista turističkoj zajednici („Narodne novine“ broj 126/15.) sustav eVisitor službeno je postao središnji elektronički sustav za prijavu i odjavu turista u Republici Hrvatskoj s punom primjenom od 01. siječnja 2016. godine koji vodi Hrvatska turistička zajednica. Iz tog razloga od 2016. godine turističke zajednice nisu više izvještajne jedinice o broju dolazaka i noćenja turista za kućanstva, obrte i poduzeća čiji su smještajni objekti prema starom Pravilniku o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata za smještaj („Narodne novine“, broj 88/07., 49/08., 5/08., 58/08., 75/08., 45/09., 44/11., 118/11. i 33/14.), razvrstani u sobe za iznajmljivanje, apartmane, studio-apartmane i kuće za odmor te kampove u kućanstvima. Podaci o mjesečnom turističkom prometu te smještajnim kapacitetima za te vrste smještajnih objekata preuzimaju se iz sustava eVisitor i dalje se statistički obrađuju.

Članak 3.

Kao posljedica pandemije bolesti COVID-19 i mjera ograničenja putovanja koje su poduzete s ciljem njenog suzbijanja, u većini država, pa i u Hrvatskoj, zabilježen je značajan pad turističke aktivnosti. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, među županijama kontinentalnog dijela zemlje, najsnažniji pad broja noćenja u odnosu na prvih devet mjeseci 2019. godine bilježe Vukovarsko-srijemska (-76,1%) i Karlovačka županija (-71,8%). Međimurska županija posljednjih godina ulaže mnogo sredstava u cikloturizam te je formirala standard kvalitete naziva „Cyclist welcome“, koji sadrži niz zahtjeva koje objekti moraju posjedovati kako bi bolje uslužili bicikliste. Do sada postoji dvadesetak smještajnih objekata u Međimurskoj županiji koji udovoljavaju postavljenim zahtjevima. Međimurje se nalazi među tri najbolje cikloturističke destinacije u Republici Hrvatskoj. Ima razvijenu vrlo bogatu mrežu biciklističkih i pješačkih staza, cesta i zelenih puteva različite dužine i stupnja težine koje prolaze kroz različite krajolike: gradove, naselja, šume, te uz rijeku Muru i Dravu. Međimurje je također certificirano kao ADFC regija, te ima više od 700 km označenih biciklističkih staza. Međimurska županija je 2021. godine testirala „Hop onhop off “ sustav, prvi takav destinacijski sustav u Hrvatskoj i šire izvan velikih gradova. Turistički autobus putuje svakog vikenda do atrakcija gornjeg Međimurja, a ovaj projekt nastavlja se i u 2022. godini. Među najvažnijim projektima koji su ostvareni u 2021.

Članak 3.

godini u Međimurju: - projekt Amazon of Europe bike trail zahvaljujući kojem je uspostavljen transnacionalni biciklistički proizvod i međunarodna specijalizirana agencija s booking sustavom za njegovu prodaju, - zajednički projekt tri županije 100 dvoraca sjeverne Hrvatske i - kampanja „Kupaj se i kliži“ provedenu u suradnji s Termama Sveti Martin i TZ Sv. Martin na Muri. Otvorena je i Skelarska kuća u Žabniku i Matulov grunt u Frkanovcu. Turistička zajednica Međimurske županije u 2021. godini podržala je održavanje više od 30 turističkih manifestacija na području Međimurja koje su pridonijele rastu turističkih pokazatelja. Na temu turizma baštine i događanja razvijeno je poprilično mnogo proizvoda koji se prije svega temelji na očuvanoj nematerijalnoj tradicijskoj i obrtničkoj baštini, folklornim običajima te pojedinačno očuvanim/revitaliziranim objektima ruralne graditeljske baštine (mlin, kovačnice, kleti). Značajan broj posjetitelja bilježi se na rekonstruiranom objektu riječnog mlina u Žabniku u sklopu Mlinarske kuće te privatnoj etno zbirci Stanka Trstenjaka u Marofu. Kao organizirana tematska baštinska ruta u ponudi je „Međimurska cesta tradicije“. Folklorni običaji i stari zanati najčešće su temelj najznačajnijih lokalnih manifestacija (Fašnik, Porcijunkolovo, Urbanovo, Smotra međimurske popevke itd.). 4.3.2. Ciljevi i mjere Informacije za potrošače Sklapanjem sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju 2001. godine, Republika Hrvatska počinje s izgradnjom pravnog okvira za zaštitu, uključujući i informiranje, potrošača, te su do danas postignuti značajni rezultati na tom području. Usvojen je moderan zakonodavni okvir, ustrojena su nadležna državna i nevladina tijela, definirana je strategija zaštite potrošača, odnosno izgrađena je ukupna infrastruktura potrebna za osiguranje učinkovite informiranosti potrošača po modelu koji predviđa zakonodavstvo Europske unije. Međutim, s obzirom na današnje dinamično tržište koje kontinuirano nudi nove proizvode i usluge, i u narednom razdoblju potreban je nastavak djelovanja u cilju unaprjeđenja politike zaštite potrošača. To se prvenstveno odnosi na nužnu kontinuiranu edukaciju i informiranje potrošača kako bi mogli donositi odgovarajuće odluke. B udući da je Nacionalni program zaštite potrošača uglavnom fokusiran na zaštitu ekonomskih interesa potrošača, nužno je u ovaj plan uključiti mjere edukacije građanapotrošača o važnosti kupnje/potrošnje proizvoda s vjerodostojnim ekološkim standardima.

Stranica 4089

Članak 3.

14. listopada 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 16 - Stranica 4089 održivi životni stilovi i obrazovanje Kako je prethodno spomenuto, pojedini izazovi vezani uz ovo područje obrađuju se u sklopu drugih poglavlja ovog Plana te su slijedom navedenog u istim poglavljima dani i prijedlozi mjera koje uključuju područje održivih životnih stilova i obrazovanja. Osim mjera iz povezanih poglavlja, glavni pravci za određivanje dodatnih mjera u području održivih životnih stilova i obrazovanja su educiranje i informiranje o održivim životnim stilovima te prilagodba postojećih, odnosno oblikovanje životnih stilova budućih generacija. Prepoznata je potreba uvođenja sustavne edukacije i informiranja stanovništva o održivim životnim stilovima, kako na nacionalnoj tako i na regionalnoj i lokalnoj razini, u skladu s regionalnim i lokalnim osobitostima, uz poticanje dostupnosti lokalnih proizvoda na lokalnom tržištu. Uz navedeno, prepoznata je potreba povećanja feksibilnosti korištenja javnog prijevoza i integracije s ostalim vrstama prijevoza te podizanja svijesti građana o koristima alternativnih oblika prijevoza. održivi turizam Smjernice za upravljanje održivim razvojem turizma mogu se primijeniti na sve oblike turizma, u svim vrstama destinacija, uključujući kako masovni turizam, tako i razne turističke niše. Budući da se principi održivosti odnose na okolišne, gospodarske i društveno-kulturne aspekte razvoja turizma, s ciljem postizanja dugotrajne održivosti, mora se uspostaviti odgovarajuća ravnoteža između te tri dimenzije.

Članak 3.

Da bi se osiguralo široko sudjelovanje i konsenzus, za održivi je turizam potrebno informirano sudjelovanje svih relevantnih dionika te strateško-plansko usmjeravanje. Održivi turizam mora zadržati visoki stupanj zadovoljstva turista, podižući istovremeno svijest o održivosti i promičući prakticiranje održivog turizma među njima. održiva proizvodnja i potrošnja hrane Mjere ruralnoga razvoja usmjerene su na povećanje ekonomske učinkovitosti i unaprjeđenje konkurentnosti proizvodnje i prerade poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, okolišno prihvatljivu i energetski učinkovitu poljoprivrednu djelatnost prilagodljivu klimatskim promjenama, poboljšanje kvalitete života, očuvanje naseljenosti i unaprjeđenje gospodarskih djelatnosti u ruralnim područjima poštujući načela očuvanja i unaprjeđenja okoliša, krajobraza i bioraznolikosti. Oko jedne trećine hrane proizvedene za ljudsku prehranu gubi se na globalnoj razini, što stavlja nepotrebni pritisak na prirodne resurse, te dovodi do toga da je veliki udio proizvedene hrane u svijetu nedostupno za ljudsku prehranu. Prevencija i smanjenje gubitaka hrane zahtijeva intervencije za poboljšanje usklađivanja potrošnje i opskrbe hranom, kako bi se optimiziralo učinkovito korištenje resursa hrane i poljoprivrednih sustava. Tablica 4.3-1: Ciljevi za poticanje održive proizvodnje i potrošnje Informirati potrošače s ciljem promicanja održivih C1 proizvoda Različitim skupinama ljudi predstaviti viziju održivog C2 načina života Dionicima u turističkom sektoru predstaviti viziju C3 održivog turizma C4 Promidžba održive proizvodnje i potrošnje hrane C5 Zaštita i unaprjeđenje svih resursnih potencijala i njihovo što potpunije valoriziranje Tablica 4.3-2: Mjere za poticanje održive proizvodnje i potrošnje Broj Cilj Mjera Ključni pokazatelji mjere Održani događaji/ aktivnosti kojima Mjere informiranja je cilj informiranje stanovništva o važnosti stanovništva o kupnje proizvoda C1 M1 važnosti kupnje s vjerodostojnim proizvoda s informacijama o vjerodostojnim okolišnom otisku informacijama o okolišnom otisku Održani događaji/ aktivnosti kojima Informiranje stanovništva je cilj informirati C2 M2 o održivim životnim stanovništvo o stilovima održivim životnim stilovima Održani događaji/ Promicati održivi aktivnosti kojima C3 M3 turizam i znak zaštite EU je cilj promicati Ecolabel. provedbu održivog turizma Subjekti Mogući Procjena (nositelji / Rok izvori sredstava sudionici) financiranja Proračun Međimurska U skladu s JL(R)S, županija, Trajno osiguranim Nacionalni i JLS sredstvima EU fondovi Proračun Međimurska U skladu s JL(R)S, županija, Trajno osiguranim Nacionalni i JLS sredstvima EU fondovi Proračun Međimurska U skladu s JL(R)S, županija, Trajno osiguranim Nacionalni i JLS sredstvima EU fondovi Stranica 4090 - Broj 16 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. listopada 2022.

Članak 3.

Broj Cilj Mjera Ključni pokazatelji mjere Održani događaji/ aktivnosti kojima Poticati i educirati je cilj poticati poljoprivrednike o i educirati korištenju poljoprivrednog poljoprivrednike C4 M4 zemljišta u skladu o korištenju s načelima održive poljoprivrednog poljoprivredne zemljišta u skladu proizvodnje s načelima održive poljoprivredne proizvodnje Održani događaji/ aktivnosti kojima je cilj poticati Poticati i educirati i educirati poljoprivrednike na uzgoj poljoprivrednike C4 M5 baštinjena autohtonih sorti na uzgoj baštinjena i pasmina te o očuvanju autohtonih bioraznolikosti i okoliša sorti i pasmina te o očuvanju bioraznolikosti i okoliša Nastaviti planiranje i izgradnju pješačkih i biciklističkih staza/ruta te Broj poticati korištenje bicikla subvencioniranih kao prijevoznog sredstva C2, projekata povoljnih što uključuje kulturnu C3, M6 za okoliš. baštinu u pješačke i C5 Duljina (km) biciklističke rute te izgrađenih postavljanje informacija biciklističkih staza. o kulturnoj baštini na pješačkim i biciklističkim rutama Educirati i razvijati ekološku svijest i način razmišljanja i postupanja kod predstavnika gradova, C2, turističke zajednice, Broj održanih C3, M7 djelatnika državne uprave edukacija/ radionica. C5 (npr. policija) i lokalnih dionika o vrijednostima prirode, okoliša i kulturne baštine te značaju njihove zaštite Zaštita i unaprjeđenje Broj provedenih C2, svih resursnih potencijala projekata valorizacije C3, M8 i njihovo što potpunije prirodne i kulturne C5 valoriziranje baštine 4.4. SMANJENJE oKoLIŠNoG oTISKA PRoIZVoDA, USLUGA I oRGANIZACIJA Kroz okolišnu politiku Europske unije potiče se smanjenje okolišnog otiska proizvoda i usluga s ciljem smanjenja potrošnje prirodnih dobara, nastanka opasnih i toksičnih tvari, emisija u zrak, vodu i tlo te smanjenje ili sprječavanje nastajanja otpada na mjestu nastanka. U tu se svrhu razvijaju metodologije za mjerenje okolišnog otiska, uzimajući u obzir koncept Subjekti Mogući Procjena (nositelji / Rok izvori sredstava sudionici) financiranja Proračun Međimurska U skladu s JL(R)S, županija, Trajno osiguranim Nacionalni i JLS sredstvima EU fondovi Proračun Međimurska U skladu s JL(R)S, županija, Trajno osiguranim Nacionalni i JLS sredstvima EU fondovi Županijski Međimurska srednjoročno proračun, u skladu s županija, (2-4 god.), lokalni osiguranim JLS trajno proračun, EU sredstvima fondovi županijski Međimurska proračun, u skladu s kontinuirano i županija, lokalni osiguranim trajno JLS proračun; EU sredstvima fondovi Međimurska kontinuirano i županijski u skladu s županija, trajno proračun, osiguranim JLS lokalni sredstvima proračun; EU fondovi „životni ciklus proizvoda i usluga“ (LCA), kako bi se razvili zajednički EU kriteriji i metode putem kojih se ocjenjuje okolišni otisak proizvoda ili organizacije. Također se promoviraju i eko-oznake koje se dodjeljuju proizvodima i uslugama koje udovoljavaju specifičnim mjerilima definiranima za pojedine skupine proizvoda (npr. eko-oznaka zaštite okoliša Europske unije -EU Ecolabel). Kao dio politike zaštite okoliša, 14. listopada 2022.

Članak 3.

“SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 16 - Stranica 4091 organizacije se potiču na sudjelovanje u sustavu upravljanja okolišem i neovisnom ocjenjivanju – sustav EMAS koji pomaže organizacijama da optimiziraju svoje proizvodnje procese, smanjujući učinke na okoliša i koristeći resurse na učinkovitiji način. Poticanjem koncepta okolišnog otiska proizvoda i usluga potiče se razvoj tržišta zelenih proizvoda te se potiču ekoinovacije i zelene investicije. 4.4.1. Sažeti prikaz stanja Na nacionalnoj razini Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske (2009.) utvrđuje ciljeve u pogledu smanjenja okolišnog otiska proizvoda, usluga i organizacija u poglavlju „Održiva proizvodnja i potrošnja“, među ostalim i kroz promicanje eko-označavanja proizvoda i usluga te razvoj certifikata vezanih za upravljanje okolišem, kao i integraciju programa čistije proizvodnje u proizvodne procese. Vijeće ministara okoliša Europske unije je u travnju 2013. godine usvojilo Priopćenje Europske komisije „Izgradnja jedinstvenog tržišta za zelene proizvode“ u kojem se navode prepreke u razvoju zajedničkog europskog tržišta za zelene proizvode. Prepoznato je da je potrebno razviti metodologiju za izračun okolišnog otiska proizvoda i usluga. Uz Priopćenje su izdane i Smjernice o korištenju zajedničkih metoda za mjerenje i informiranje o okolišnim svojstvima proizvoda i organizacija, odnosno metode za izračun Okolišnog otiska organizacija (Organisation Environmental Footprint, OEF) i Okolišnog otiska proizvoda (Product Environmental Footprint, PEF), koje uzimaju u obzir cijeli životni ciklus. Europska komisija je provela trogodišnji pilot projekt koji u okviru kojeg su uz pomoć ovih Smjernica razrađene metode za izračun okolišnog otiska pojedinih skupine proizvoda i organizacija.

Članak 3.

Sustavi i norme upravljanja okolišem olakšavaju postizanje ciljeva okolišne politike i važan su dio koncepta održivog razvoja i uvođenja kružnog gospodarstva. Sustav upravljanja okolišem EMS (eng. Environmental Management System) odnosi se na upravljanje okolišnom politikom organizacije na sveobuhvatan, sistematski, planiran i dokumentiran način. U Hrvatskoj su poznata dva dobrovoljna sustava upravljanja zaštitom okoliša, a to su međunarodna norma ISO 14001 i sustav EMAS (eng. Eco-Management and Audit Scheme) koji su namijenjeni svim vrstama organizacija javnim i privatnim. Sustav EMAS se temelji na normi ISO 14001 koju je EU nadogradila te je sve više priznata u i prihvaćena od organizacija koje pristaju primijeniti više standarde zaštite okoliša od propisanih. Program EMAS definirala je Europska komisija Uredbom (EZ) br. 1221/2009, dok je nacionalna Uredba o dobrovoljnom sudjelovanju organizacija u sustavu za ekološko upravljanje i neovisno ocjenjivanje (EMAS) (Narodne novine, broj 77/14) omogućila uspostavu nacionalne sheme za provedbu te Uredbe. Nadležno Ministarstvo je nadležan za EMAS i vodi postupak registracije, dok je Hrvatska akreditacijska agencija nadležna za akreditiranje verifikatora sustava EMAS. Osnovano je nacionalno Povjerenstvo za EMAS i uspostavljen nacionalni Portal EMAS kao izvor pouzdanih informacija i preporuka te mjesto gdje je javnosti dostupan na uvid Registar EMAS i Izjave o okolišu registriranih organizacija. U Hrvatskoj su prisutne dvije eko-oznake namijenjene proizvodima i uslugama s manje negativnim utjecajima na okoliš kroz životni ciklus. To je nacionalni znak zaštite okoliša - Prijatelj okoliša i znak zaštite okoliša Europske unije - EU Ecolabel za čiju provedbu je nadležno Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja. Radi se o dobrovoljnim ekooznakama i samo proizvodi koji udovoljavaju propisanim mjerilima mogu isticati ove eko-oznake. Obje eko-oznake spadaju u tip I označivanja povezano s okolišem prema hrvatskoj normi HRN EN ISO 14024:2008 (mjerila se temelje na životnom ciklusu, transparentni sustav, neovisan sustav procjene i verifikacije od treće strane).

Članak 3.

Znak “Prijatelj okoliša” koristi se za promicanje okolišu prihvatljivijih proizvoda na nacionalnom tržištu (Narodne novine, broj 91/16). Od kada se dodjeljuje (od 1993. godine) nije bilo velikog interesa poslovnog sektora za ishođenje ovog znaka zaštite okoliša. Postupak dodjele znaka EU Ecolabel u Hrvatskoj propisan je Pravilnikom o znaku zaštite okoliša Europske unije – EU Ecolabel (Narodne novine, broj 110/14) i Uredbom (EZ) br. 66/10 Europskog Parlamenta i Vijeća od 25. studenog 2019. o znaku za okoliš EU. Znak EU Ecolabel se dodjeljuje proizvodima i uslugama koje se isporučuju za distribuciju, potrošnju ili uporabu na tržištu Europske zajednice, osim za medicinske proizvode (za ljudsku uporabu ili u veterinarstvu) te za bilo koju vrstu medicinske opreme kao i za hranu i piće. Taksonomija EU-a (EU 2020/852) uz Akcijski plan o financiranju održivog rasta (COM(2018) 97 final), predstavlja značajan dio Europskog zelenog plana. Krajnji cilj je pomoći u preusmjeravanju toka kapitala prema održivijim ulaganjima u EU. Međutim, da bi se to postiglo, potrebna je jasna definicija onoga što čini “održivo”. Stoga, cilj EU Taksonomije je pružanje jasnih smjernica o tome kada se aktivnost može smatrati održivom. EU Taksonomija je dakle klasifikacijski alat koji daje jasne informacije koje su to investicije i aktivnosti održive i koji pomaže investitorima i tvrtkama da ulažu u okolišno prihvatljive gospodarske aktivnosti. Na području Međimurske županije djeluje nekoliko društava iz kategorije velikih poduzeća. Obveza izvješćivanja za velika društva prema SFDR (Uredba o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga) i NFRD (Direktiva o nefinancijskom izvješćivanju) od 2022. godine uključuje i izvješćivanje usklađenja poslovanja s Uredbom o taksonomiji (EU) 2020/852. Međimurska županija može značajno pomoći društvima koja su obveznici izvješćivanja prema spomenutoj regulativi, prije svega velikim društvima, da se usklade s novom regulativom i da naposlijetku promoviraju svoje okolišno održivo poslovanje.

Članak 3.

4.4.2. Ciljevi i mjere Mjere koje su dane u nastavku odnose se na promicanje, informiranje i poticanje uvođenja sustava upravljanja okolišem i eko-označavanja za dionike koji djeluju na području Međimurske županije, a s konačnim ciljem smanjenja okolišnog otiska proizvoda, usluga i organizacija. Tablica 4.4-1: Ciljevi smanjenja okolišnog otiska proizvoda, usluga i organizacija Poticanje uvođenja sustava upravljanja okolišem i C1 uvođenja znakova zaštite okoliša JL(R)S, javnih i privatnih društava na području Međimurske županije Pomoći poduzetništvu iz kategorije velikih poduzeća C2 da se usklade sa zahtjevima Uredbe o taksonomiji (EU) 2020/852. Stranica 4092 - Broj 16 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. listopada 2022. Tablica 4.4-2: Mjere za smanjenje okolišnog otiska proizvoda, usluga i organizacija Broj Cilj Mjera Ključni pokazatelji mjere Uvođenje sustava upravljanja Međimurska županija uključena C1 M1 okolišem u EMAS Međimurske županije - Održane radionice s ciljem promicanja, informiranja i Poticanje poticanja uvođenja sustava uvođenja sustava C1 M2 upravljanja okolišem upravljanja - Popis dionika na području okolišem županije koji su uveli sustav upravljanja okolišem - Održane radionice s ciljem promicanja, informiranja i Poticanje širenja poticanja eko-označavanja eko-označavanja - Broj znakova zaštite okoliša C1 M3 na području EU Ecolabel i Prijatelj okoliša Međimurske dodijeljenih subjektima županije registriranim na području županije Pomoći poduzetništvu iz kategorije Broj održanih informativnih velikih poduzeća radionica za predstavnike velikih C2 M4 da se usklade poduzeća na temu zahtjeva sa zahtjevima Uredbe o taksonomiji (EU)

Članak 3.

Uredbe o 2020/852 taksonomiji (EU) 2020/852 4.5. ISTRAŽIVANJE I RAZVoJ INoVATIVNIH I ZELENIH TEHNoLoGIJA, PRoCESA I USLUGA Kako bi se iskoristio puni potencijal postojeće tehnologije u području okoliša i osigurao stalni razvoj, potrebno je poticati uvođenje najboljih raspoloživih tehnika i novih inovacija kao i razvoj istraživanja, uz istovremeno bolje razumijevanje mogućih rizika za okoliš i ljudsko zdravlje koji se povezuju s novim tehnologijama. 4.5.1. Sažeti prikaz stanja Provođenje mjera zaštite okoliša zahtijeva korištenje znatnih ljudskih i financijskih resursa kako bi se ostvario potreban napredak i poboljšanja u području „zelenog razvoja“. Međimurska županija može provesti samo dio mjera navedenih u ovom Programu, ali može promicati provođenje svih mjera u suradnji s državnim društvima i državnim tijelima nadležnima za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša, regionalni razvoj i fondove Europske unije te zdravlje ljudi. Nadalje, financiranje sredstvima iz županijskog proračuna nije dovoljno za postizanje ciljeva te je potrebno aktivirati sve raspoložive metode financiranja kako bi se aktivirali i iskoristili privatni i javni resursi. To se posebno odnosi na aktiviranje sredstava iz nacionalnih i EU fondova koji mogu značajno ubrzati provođenje mjera predviđenih ovim Programom, a pritom mogu i dodatno ubrzati ekonomski razvoj na lokalnom i državnom nivou. Potrebno je kontinuirano analizirati prilike koje donose predmetni fondovi te informirati, poticati i podupirati zainteresirane dionike za sudjelovanje u predmetnim Subjekti Mogući izvori Procjena (nositelji / Rok financiranja sredstava sudionici)

Članak 3.

Proračun Međimurska 2023. Međimurske 75.000 HRK županija godina županije JL(R) S, javna i Proračun JL(R) U skladu s privatna Trajno S, Nacionalni i osiguranim društva na EU fondovi sredstvima području županije JL(R) Trajno Proračun JL(R) U skladu s S, javna i S, Nacionalni i osiguranim privatna EU fondovi sredstvima društva na području županije JL(R) S, javna i Do Proračun JL(R) U skladu s privatna kraja S, Nacionalni i osiguranim društva na 2023. EU fondovi sredstvima području godine županije natječajima za sufinanciranje projekata istraživanja i razvoja inovativnih zelenih tehnologija, procesa i usluga. Privatni sektor je ključan za financiranje zelene tranzicije. Potrebno je ukloniti barijere poduzetništva prema nacionalnim i EU fondovima te poticati i podupirati financijske i kapitalne tokove u zelena. Dodatno, potrebno je aktivirati sve zainteresirane dionike kako bi se omogućili sinergijski efekti javnih tijela, komercijalnih društava, akademske zajednice, neprofitnih organizacija, udruga i sličnih zainteresiranih organizacija koje raspolažu potrebnim ljudskim i ostalim resursima sa zajedničkim ciljem ostvarivanja napretka u zaštiti i poboljšanju zaštite okoliša, odnosno povećanju kvalitete života. Nadalje, potrebno je mobilizirati istraživanja i poticati inovacije koje će pridonijeti razvoju novih rješenja kojima će se postići ciljevi kojima se rješavaju pitanja zaštite okoliša. 4.5.2. Ciljevi i mjere Potrebno je poticati i poduprijeti istraživanja i razvoj koji predvode znanstvene i akademske institucije, komercijalna društva i instituti koji se bave zaštitom okoliša i održivim razvojem, udruge i sve ostale organizacije s jasnom vizijom razvoja rješenja kojima se postižu ciljevi zaštite okoliša. To se osobito odnosi na poticanje i podupiranje razvojnih ideja i projekata koji umrežuju regionalne, nacionalne i međunarodne dionike te na potporu u ostvarivanju sufinanciranja navedenih projekata putem nacionalnih i EU fondova.

Stranica 4093

Članak 3.

14. listopada 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 16 - Stranica 4093 Tablica 4.5-1. Cilj za istraživanje i razvoj inovativnih i zelenih tehnologija, procesa i usluga Poticati i poduprijeti istraživanja i razvoj koji predvode znanstvene i akademske institucije, komercijalna društva i instituti C1 koji se bave zaštitom okoliša i održivim razvojem, udruge i sve ostale organizacije s jasnom vizijom razvoja rješenja kojima se postižu ciljevi zaštite okoliša Tablica 4.5-2: Mjere za istraživanje i razvoj inovativnih i zelenih tehnologija, procesa i usluga Broj Cilj Mjera Ključni pokazatelji mjere - Subjekti Mogući Procjena (nositelji / Rok izvori sredstava sudionici) financiranja Provedene aktivnosti promocije i vidljivosti, organizacija rasprava, Provesti aktivnosti foruma i okruglih stolova kojima promocije i se ističu prilike te potiče i vidljivosti, podupire poduzetništvo, organizacija znanstvene i akademske rasprava, foruma institucije, institute koji se bave i okruglih stolova zaštitom okoliša i održivim kojima se ističu razvojem, udruge i sve ostale prilike te potiče zainteresirane organizacije s i podupire Međimurska županija, JLS, jasnom vizijom razvoja rješenja istraživanje i razvoj kojima se postižu klimatski inovativnih i zelenih znanstvene i akademske ciljevi, na prijavu svojih projekata Proračun tehnologija, procesa za sufinanciranje putem C1 M1 i usluga te poticati i nacionalnih i EU programa podupirati razvojne financiranja. ideje i projekate - institucije, U skladu s JL(R)S, instituti Trajno osiguranim Nacionalni i koji se bave sredstvima EU fondovi zaštitom Ukupna vrijednost projekata koje koji umrežuju okoliša i provodi Međimurska županija te regionalne, održivim koji su u skladu s ciljevima ovog nacionalne i Programa, a odobreni su za međunarodne razvojem, udruge sufinanciranje putem nacionalnih dionike u i EU programa financiranja.

Članak 3.

ostvarivanju - Ukupna vrijednost projekata, koji sufinanciranja su u skladu s ciljevima ovog navedenih projekata Programa, a koje je Međimurska putem nacionalnih i županija podržala za EU fondova sufinanciranje putem nacionalnih i EU programa financiranja 5. SEKToRSKI PRITISCI 5.1. ENERGETIKA 5.1.1. Sažeti prikaz stanja Međimurska županija osnovala je Međimursku energetsku agenciju – MENEA 2008. godine u sklopu EU projekta „Creation of energy agencies in Lleida (ES), Medjimurje (HR) and Montpellier (FR)“ financiranog iz programa Intelligent Energy – Europe (IEE) s ciljem promicanja zamisli održivog razvoja u skladu sa stvarnim potrebama na području Međimurske županije. Djelatnosti MENEA-e pokrivaju širok spektar aktivnosti kojima se nastoji što bolje zadovoljiti informacijske, tehničke i potporne potrebe javnog i privatnog sektora po pitanjima obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti. Energetski subjekt koji obavlja distribuciju električne energije na području Međimurske županije je HEP Operator distribucijskog sustava d.o.o. ELEKTRA Čakovec. Ukupan broj transformatorskih stanica je 542 s 432,7 MVA instalirane snage transformacije, a duljina mreže iznosi 3.141,5 km17. Godišnje izvješće HEP-a d.o.o. za 2020. godinu navodi da se 17 Izvor: Godišnje izvješće HEP-a za 2020. godinu električnom energijom na području Međimurske županije opskrbljivalo 43.170 kućanstava i 5.225 poduzeća. Prema Godišnjem izvješću o sigurnosti opskrbe hrvatskog EES-a za 2018. godinu HOPS-a d.o.o. za 2018. godinu na području Međimurske županije nalaze se dvije trafostanice razine 110 kV (Čakovec i Prelog).

Članak 3.

Energetski subjekt koji obavlja distribuciju plina na području Međimurske županije je Međimurje plin d.o.o. te pokrivenost Županije plinskom mrežom iznosi 97%. Magistralnu plinsku mrežu Županije čine plinovodi: Varaždin – Čakovec – Šenkovec DN 200/50, Varaždin II – Čakovec DN 200/50, Čakovec – Šenkovec DN 150/50, Šenkovec – Mihovljan DN 150/50, Mihovljan – Mursko Središće DN 150/50, Legrad – Donja Dubrava DN 150/50. Prema Godišnjem izvješću za 2019. godinu Međimurje plin-a d.o.o. broj potrošača je iznosio 32.041 (od kojih je 27.783 kućanstva i 4.256 poduzeća). Proizvodnja energije iz obnovljivih izvora U Međimurskoj županiji najznačajniji obnovljivi izvor energije je potencijalna energija vodotoka. Hidroelektrane Čakovec i Dubrava ukupno imaju instalirani kapacitet od 157,22 MW. Županija također ima potencijal iskorištavanja geotermalne energije (toplinska energija Zemljine unutrašnjosti Stranica 4094 - Broj 16 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. listopada 2022. i vrući izvori). Prema Razvojnoj strategiji Međimurske županije do 2020. godine, županija posjeduje izvore geotermalne vode. Poznati su termalni izvori u Vučkovcu (s temperaturom oko 40 °C, korišten u zdravstvene i rekreacijske svrhe), Merhatovcu (temperature oko 120 °C, mogućnost korištenja za pogon termoelektrane snage 10-ak MW), Draškovcu i Kotoribi. Broj dizalica topline (izvor topline zemlja ili voda) koje se koriste kao izvor toplinske energije za potrebe grijanja i hlađenja privatnih i javnih objekata u Republici Hrvatskoj raste na godišnjoj razini. Trenutačno raspoloživi podaci ukazuju da se koristi 32 TJ/god (30 TJ/god za grijanje i 2 TJ/god za hlađenje).18 Također se za potrebe grijanja koristi kruta biomasa19 (drvo), a sunčeva energija se koristi preko fotonaponskih sustava za proizvodnju električne energije i sunčevih kolektora koji pretvaraju sunčevu toplinsku energiju u toplinsku energiju medija (voda ili neka druga tekućina). Registar obnovljivih izvora energije i kogeneracije te povlaštenih proizvođača (OIEKPP) na području Međimurske županije navodi bioelektranu-energanu na bioplin EKO KOTOR 1 u Kotoribi izlazne električne snage 0,99 MW i toplinske snage 1,086 MW i kogeneracijsko postrojenje u sklopu Gradskih bazena u Čakovcu električne snage 0,3 MW i toplinske snage 0,7 MW.

Članak 3.

Energetska učinkovitost Akcijski plan energetske učinkovitosti Međimurske županije za razdoblje od 2020. do 2022. godine definira mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti. Cilj mjera je ostvariti ciljeve povećanja energetske učinkovitosti na području Županije. U sklopu Akcijskog plana mjere energetske učinkovitosti podijeljene su na sektore industrije, prometa i opće potrošnje. Međimurska energetska agencija (MENEA) prati sustavno gospodarenje energijom u javnim zgradama koje su u vlasništvu Međimurske županije (zgrade u vlasništvu ustanova ili poduzeća čiji je osnivač Međimurska županija). Cilj sustavnog gospodarenja energijom je poboljšanje energetske učinkovitosti i održivo gospodarenje resursima u javnom sektoru. Postupci sustavnog gospodarenja energijom (SGE) su: utvrđivanje 18 Izvor: Škrlec M., Kolbah S., Živković S., Tumara D., Korištenje resursa geotermalne energije u Republici Hrvatskoj, NAFTAiPLIN 19 Izvor: Akcijski plan energetske učinkovitosti Međimurske županije za razdoblje od 2020. do 2022. godine Broj Ključni Cilj Mjera mjere pokazatelji Izraditi i provoditi mjere iz Akcijskog plana energetski Izrada Akcijskih održivog razvoja planova održivog (SEAP) za gradove na razvoja (SEAP) području Županije te Izrada Akcijskog C1, nastaviti s provedbom plana energetske C2, M1 mjera energetske učinkovitosti C3 učinkovitosti i korištenja Međimurske obnovljivih izvora županije za energije definiranim u razdoblje od 2023. sklopu Akcijskog plana do 2025. godine energetske učinkovitosti Međimurske županije.

Članak 3.

Izrada Akcijskog plana potrošnje energenata i vode, smanjiti potrošnju energije i vode (čime se smanjuju novčani troškovi za energiju i vodu) te smanjiti štetni utjecaj na okoliš kroz primjenu mjera energetske učinkovitosti. U sklopu SGE-a u Informacijski sustav za gospodarenje energijom (ISGE) prati se 128 javnih objekata/zgrada u vlasništvu Međimurske županije. MENEA kontrolira i prati unos podataka koji se odnose na potrošnju i troškove za energente (prirodni plin, električna energija, itd.) i vodu, ali i na druge podatke o samom objektu. Upisani podaci koriste se za izradu godišnjih izvješća koja se dostavljaju Agenciji za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) sukladno Zakonu o energetskoj učinkovitosti („Narodne novine“, broj 127/44., 116/18., 25/20., 32/21., 41/21.). Pomoću prikupljenih podataka rade se analize objekata pomoću kojih se određuju prioritetni objekti za energetsku obnovu. 5.1.2. Ciljevi i mjere Na temelju prethodno utvrđenog stanja te važeće zakonske i strateško-planske regulative, definirani su sljedeći ciljevi za Međimursku županiju: Tablica 5.1-1. Ciljevi energetske učinkovitosti za područje Međimurske županije Osigurati pristupačnu, sigurnu i kvalitetnu opskrbu en- C1 ergijom uz minimalno dodatno opterećenje županijski proračun Ojačati sigurnost opskrbe energijom, postupno smanjiti gubitke energije i povećavati energetsku učinkovitost, smanjivati ovisnost o fosilnim gorivima, C2 povećati domaću proizvodnju i korištenje obnovljivih izvora energije (OIE), osobito za potrebe zgradarstva i prometa Iskoristiti prilike uvođenja OIE za ostvarenje dodatnog gospodarskog razvoja. Tranzicija prema OIE mora potaknuti istraživanja, uvođenje inovacija i demon- C3 straciju novih rješenja, pružajući hrvatskim tvrtkama mogućnost snažne integracije na brzorastućem globalnom tržištu energetskih rješenja Tablica 5.1-2. Mjere energetske učinkovitosti za područje Međimurske županije Subjekti Izvori Procjena (nositelji / Rok financiranja sredstava sudionici)

Članak 3.

Međimurska županija, JLS, Srednjo- državni u skladu s MENEA – ročno (0-2 proračun, EU osiguranim Međimurska godine) i nacionalni sredstvima energetska kontinuirano fondovi agencija d.o.o. 14. listopada 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 16 - Stranica 4095 energetske učinkovitosti za razdoblje od 2023. do 2025. godine Izrada Izvješća o Provoditi mjere iz provedbi Programa C1, Programa zaštite zraka zaštite zraka, C2, M2 Međimurske županije za Međimurske C3 razdoblje 2022.–2025. županije za godine razdoblje 2022.– 2025. godine. 5.2. INDUSTRIJA 5.2.1. Sažeti prikaz stanja Gospodarstvo Županije temelji se uglavnom na prerađivačkoj industriji, s razvijenim djelatnostima poljoprivrede, trgovine i graditeljstva te je izvozno orijentiranog karaktera. Prerađivačka industrija ostvaruje najveće prihode i zapošljava najviše ljudi. Najzastupljenije industrije koje se ubrajaju u prerađivačku industriju su metaloprerađivačka, tekstilna i odjevna, drvoprerađivačka i prehrambena. Također su zastupljene proizvodnja i prerada plastičnih proizvoda, nemetalnih mineralnih proizvoda, električne opreme itd.20 Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, 2017. godine postotni udio prerađivačke industrije u županijskom BDP-u iznosio je 37,7%, 2018. godine iznosio je 39%. Među značajnijim poduzećima u industriji Županije su Haix Obuća d.o.o., smještena u mjestu Mala Subotica (s najvećim brojem zaposlenih u 2019. i 2020. godini), LPT d.o.o. (proizvodnja namještaja) iz Preloga koje je ostvarilo najveće prihode od prodaje u inozemstvu za isto razdoblje te Vajda d.d.

Članak 3.

(mesna industrija) sa središtem u Čakovcu s najvećim ukupnim prihodima, također za razdoblje 2019. i 2020. godine.21 Uz Hiax Obuća d.o.o., primjer poduzeća s područja tekstilne i odjevne industrije je Tubla d.o.o. koja se bavi proizvodnjom čarapa i Čateks d.d. iz Čakovca, a primjer poduzeća drvoprerađivačke industrije je Hespo koji je u vlasništvu Hilding Anders grupe te se bavi proizvodnjom namještaja. Hespo ima proizvodne pogone u gradu Prelogu. U metaloprerađivačkoj industriji ističu se Letina Intech d.o.o., poduzeće koje proizvodi inox posude i opremu te Eko Međimurje d.o.o, MIDI d.o.o., Metal Dekor d.o.o. i poduzeće Centrometal d.o.o koje je proizvođač opreme za centralno grijanje. Proizvodnjom i preradom plastičnih proizvoda bavi se Muraplast d.o.o. iz Kotoribe. Tegra d.o.o. sa sjedištem u Čakovcu obavlja djelatnosti na području niskogradnje i hidrogradnje uz eksploataciju mineralnih sirovina. Poduzeće Modelarija PIB d.o.o. sa sjedištem u naselju Štefanec proizvodi modele i jezgrenike za kalupiranje (od drva, metala, plastike i EPS-a). Treba istaknuti i poduzeće Tehnix d.o.o. iz općine Donji Kraljevec koje je značajno na području razvoja i proizvodnje novih proizvoda i tehnologija na području zaštite okoliša i održivog razvoja. 20 Izvor: „Županije – razvojna raznolikost i gospodarski potencijali 2021./2022.“, dostupno na mrežnim stranicama Hrvatske gospodarske komore 21 Rezultati poslovanja poduzetnika Međimurske županije u 2020. godini; Rezultati poduzetnika Međimurske županije u 2019. godini, Mrežne stranice FINA-e u skladu s u skladu s Programom Programom zaštite zraka zaštite zraka Međimurska Prema Međimurske Međimurske županija, JLS, Programu županije za županije za MENEA zaštite zraka razdoblje razdoblje 2022.–2025. 2022.–2025.

Članak 3.

godine godine Javna ustanova za razvoj Međimurske županije REDEA obavlja poslove regionalnog koordinatora za Međimursku sukladno sa Zakonom o regionalnom razvoju Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 147/14., 123/17., 118/18.). Kao regionalni koordinator, REDEA pruža stručnu podršku regionalnom razvoju Međimurja te u sklopu svojeg djelovanja provodi aktivnosti usmjerene i na potrebe gospodarstva. REDEA je bila partner u brojnim projektima u razdoblju od 2017. do 2021. godine od kojih se na području industrije ističu: - CIRCLE – cilj projekta je stvoriti modele i praksu održivog upravljanje otpadom i kružnog gospodarstva poticanjem suradnje između općina, poduzeća za gospodarenje otpadom, istraživačko-razvojnih centara i institucija; - Ulaganje u proširenje poduzetničke poslovne infrastrukture u Centru znanja Međimurske županije – u sklopu projekta rekonstruirani, uređeni i opremljeni su prostori poduzetničkog inkubatora Tehnološkoinovacijskog centra Međimurje. Međimurska županija sudjelovala je i financirala projekte svrha kojih je promicanje gospodarskog rasta u Županiji. Neki od projekata su: - INNO-WISEs – cilj projekta je pružanje podrške društvenim poduzećima koje zapošljavaju marginalizirane skupine putem edukacije, osnaživanjem kapaciteta i stvaranjem participativne platforme kako bi takva poduzeća bila održivija na tržištu22; - Metalska jezgra Čakovec – cilj projekta je izgradnja istraživačke infrastrukture koja je namijenjena znanstveno-istraživačkoj zajednici koja djeluje na području Međimurske županije i sjeverozapadne Hrvatske23.

Članak 3.

Prema publikaciji „Županije - razvojna raznolikost i gospodarski potencijali 2021./2022“. na području Međimurske županije nalazi se 60-tak poslovnih zona koji zauzimaju površinu od oko 11.000 četvornih metara, a većina njih je aktivna. Jedinice lokalne samouprave poduzetnicima nude određene povlastice kako bi zone bile povoljnije za poduzetničke investicije. Prema dostupnim podacima aktivno je 45 zona, od kojih je 16 popunjeno, 27 spremnih za ulaganje, a 22 poslovne zone su u fazi pripreme. Također jedinice lokalne samouprave su zbog interesa ulagača pokrenule proširenje u 6 zona. Najveće 22 Mrežne stranice Međimurske županije, dostupno na: https://medjimurska-zupanija.hr/2017/09/01/zapoceoprojekt-inno-wises-odrzan-prvi-sastanak-clanovaprojektnog-tima/; pristupljeno 8.4.2022. 23 Mrežne stranice Međimurske županije, dostupno na: https://medjimurska-zupanija.hr/2021/02/25/razvojnoedukacijski-centar-za-metalsku-industriju-metalskajezgra-cakovec/; pristupljeno 8.4.2022. Stranica 4096 - Broj 16 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. listopada 2022. poslovne zone na području Županije su Poslovni park Međimurje, Privredna zona Nedelišće te Središnja gospodarska zona Međimurje.24 Industrijska postrojenja u kojima su prisutne opasne tvari upisane su u Registar postrojenja u kojima su prisutne opasne tvari / Očevidnik prijavljenih velikih nesreća RPOT/OPVN25 koji sadrži podatke povezane uz opasne tvari i sprječavanje velikih nesreća. U Međimurskoj županiji nema prijavljenih 24 Izvor: Mrežne stranice Hrvatske gospodarske komore, Županijska komora Čakovec, dostupno na: https://www.

Članak 3.

hgk.hr/zupanijska-komora-cakovec/gospodarstvozupanije; pristupljeno 8.4.2022. 25 Izvor: Registar postrojenja u kojima su prisutne opasne tvari/Očevidnik prijavljenih velikih nesreća (RPOT/ OPVN). Bazu podataka vodi Zavod za zaštitu okoliša i prirode Broj Cilj Mjera Ključni pokazatelji mjere Provođenjem edukacija poticati i sudjelovati u uvođenju koncepta C1, čistije proizvodnje, Broj održanih C2, M1 modernizacije edukacija/ radionica. C3 postrojenja, smanjenja emisija i poboljšanja energetske učinkovitosti u industrijskom sektoru. Broj provedenih anketa o mogućnostima unapređenja i Unaprijediti procese i ubrzanja procesa rada C1, postupke s kojima se poduzetništva s javnim M2 C3 poduzetništvo susreće u tijelima. radu s javnim tijelima Broj procesa i postupaka koji su organizacijski ubrzali sukladno anketi. Povećanje odvojenog prikupljenog otpada po Povećati djelotvornost ključnim brojevima iz u gospodarenju sektora industrije. industrijskim otpadom C2 M3 Povećanje korištenja i podržavati prijelaz sekundarnih sirovina na kružno, resursno iz industrije umjesto učinkovito gospodarstvo. primarnih sirovina i materijala. Broj programa/ Poticati digitalne projekata u kojim su transformacije i primjene subjekti sudjelovali, naprednih tehnologija a kojima se u gospodarstvu. Pružiti C3 M4 poticalo digitalne potporu prihvaćanju transformacije i naprednih digitalnih i primjene naprednih povezanih tehnologija u tehnologija u industriji gospodarstvu. područja postrojenja nižeg i višeg razreda. Tako je i najmanja količina opasnih tvari prijavljena u Međimurskoj županiji (1.978 t).

Članak 3.

5.2.2. Ciljevi i mjere Na temelju prethodno utvrđenog stanja te važeće zakonske i strateško-planske regulative, definirani su sljedeći ciljevi za područje Međimurske županije: Tablica 5.2-1: Ciljevi zaštite okoliša za područje Međimurske županije - industrija C1 Konkurentno i inovativno gospodarstvo C2 Ekološka i energetska tranzicija C3 Digitalna transformacija industrije Tablica 5.2-2: Mjere zaštite okoliša za područje Međimurske županije - industrija Subjekti Izvori Procjena (nositelji / Rok financiranja sredstava sudionici) Međimurska županija, gradski dugoročno u skladu s REDEA, proračun, EU (više od 4 osiguranim Hrvatska i nacionalni god.) sredstvima gospodarska fondovi komora Međimurska županija, gradski dugoročno REDEA, proračun, EU redovni (više od 4 Hrvatska i nacionalni trošak god.) gospodarska fondovi komora Međimurska županija, gradski dugoročno u skladu s REDEA, proračun, EU (više od 4 osiguranim Hrvatska i nacionalni god.) sredstvima gospodarska fondovi komora Međimurska županija, gradski dugoročno u skladu s REDEA, proračun, EU (više od 4 osiguranim Hrvatska i nacionalni god.) sredstvima gospodarska fondovi komora 14. listopada 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 16 - Stranica 4097 Broj Cilj Mjera Ključni pokazatelji mjere Nastaviti promicati certifikaciju prema normama iz niza ISO Broj tvrtki koje imaju C1, 9000 i ISO 14000, certifikaciju prema M5 C2 uključivanju u EMAS te normama ISO 9000, provoditi osposobljavanje ISO 14000 i EMAS. kadra za sudjelovanje u sustavu zaštite okoliša.

Članak 3.

S ciljem boljeg iskorištenja prostora i infrastrukture, potrebno je popunjavati postojeće Broj revitaliziranih industrijske i druge zone C2 M6 nekadašnjih namijenjene određenim industrijskih zona. djelatnostima te sprječavati neopravdano zauzimanje novih površina. 5.3. PoLJoPRIVREDA 5.3.1. Sažeti prikaz stanja Poljoprivreda je gospodarska djelatnost uzgoja bilja i životinja, s primarnim ciljem proizvodnje hrane. Poljoprivreda obuhvaća biljnu proizvodnju i stočarstvo. Pogodnost tala za poljoprivrednu proizvodnju na području Međimurske županije izražena je klasama pogodnosti odnosno bonitetnim kategorijama. Bonitet zemljišta određuje se na temelju podataka o unutrašnjim i vanjskim značajkama tla, reljefu, klimi te podataka za korekcijske čimbenike, odnosno podataka za stjenovitost, kamenitost, poplave i zasjenjenost. S obzirom na bonitet, zemljišta se razvrstavaju u jednu od četiri kategorije korištenja i zaštite zemljišta: P1–osobito vrijedna obradiva tla, P2–vrijedna obradiva tla, P3–ostala obradiva tla te PŠ–ostala poljoprivredna tla, šume i šumska zemljišta. Procjena pogodnosti zemljišta izvršena je prema kriterijima i normativima danim u okviru FAO metode procjene zemljišta (FAO 1976) te prema Pravilniku o mjerilima za utvrđivanje osobito vrijednog obradivog (P1) i vrijednog obradivog (P2) poljoprivrednog zemljišta („Narodne novine“ broj 151/13., 23/19.). S obzirom na bonitet, odnosno proizvodnu sposobnost zemljišta, dominantnu kategoriju sačinjavaju osobito vrijedna obradiva tla i vrijedna obradiva tla 26.

Ostali akti u ovom izdanju (88)