GLASNIK

Arhiva › 2022. › SGMŽ 15

SGMŽOpćina Belica · 30. rujna 2022. · KLASA 245-01/22-01/1 · URBROJ 2109-3-02-22-06

Odluka o donošenju Procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 3558

Članak 3.

Motriteljsko-dojavna služba, motrenje i ophodnju vrši redovitim obilascima terena za vrijeme i van radnog vremena koristeći pri tome osobna ili službena sredstva za prijevoz te pješke. Posebno se nadziru površine višeg stupnja ugroženosti od požara koje treba češće obilaziti za vrijeme pojačane opasnosti od požara. Motriteljsko-dojavnu službu obavljaju pomoćnici revirnika tijekom cijele godine (po potrebi i revirnici), te ovlaštene osobe od strane šumarije i to za vrijeme povećane opasnosti od šumskog požara. Za potrebe dojave eventualnog požara koriste se službeni mobiteli „Hrvatskih šuma“, a prema potrebi i privatni telefoni djelatnika šumarije. Radnici u motriteljsko-dojavnoj službi su upoznati s pravilima motrenja i dojave u slučaju pojavljivanja šumskog požara. Opremljeni su s dalekozorima, zemljovidom područja motrenja, dojavnim sustavom i popisom čimbenika kojima se dojavljuje požar. Radnik ili osoba koja se nalazi u šumi ili blizu šume, a primijeti opasnost od nastanka šumskog požara ili šumski požar, dužna je tu opasnost ukloniti, odnosno ugasiti požar ako to može bez opasnosti za sebe ili drugu osobu. U slučaju da radnik ili osoba ne može sama ugasiti požar dužna je obavijestiti najbližu policijsku postaju, vatrogasnu postrojbu, Centar 112 i Šumariju. Za potrebe motriteljsko-dojavne službe vode se dnevnici motrenja i ophodarenja sukladno Pravilniku o zaštiti šuma od požara u koje se upisuju podaci kratko i jasno te čitko kako bi poslužili i u svrhu otkrivanja počinitelja nedozvoljene radnje.

Članak 3.

Na području šumarija nije potrebno izvoditi posebne presjeke jer je teren ispresijecan šumskim cestama, javnim cestama, vlakama što uz postojeću gospodarsku podjelu zadovoljava uvjete zaštite šuma od požara. Znakove upozorenja zabrane loženja vatre postavljati na uočljiva mjesta uz prometnice, putove, staze. Znakovi moraju biti jasni i upozoravajući te po potrebi zamijenjeni. U vrijeme povećane opasnosti od požara, šumarije mogu zabraniti promet vozila i osoba šumom. Zabranjeno je paljenje vatre u šumi, na udaljenosti manjoj od 50 m od ruba šume te u trasama dalekovoda. Mogućnost paljenja vatre uslijed spaljivanja korova, biljnih ostataka i drugog materijala na udaljenosti većoj od 50 m od ruba šume može biti samo u vrijeme i na način kako to određuje Odluka o spaljivanju korova i biljnog otpada koju donosi jedinica lokalne samouprave. Iznimno, u šumi i na šumskom zemljištu kao i na zemljištu u neposrednoj blizini šume može se paliti otvorena vatra uz poduzimanje odgovarajućih mjera opreza. Mjesto u šumi na kojem se pali vatra ili se spaljuje granje i ostali biljni otpad mora biti dovoljno udaljeno od krošanja stojećih stabala kako ih plamen ne bi zahvatio. Tlo na kojem se loži vatra ili se spaljuje granje i ostali otpad mora biti očišćeno od trave i drugog gorivog materijala. Kod paljenja vatre, spaljivanja granja i otpada moraju biti prisutne osobe koje su je zapalile, a uz sebe moraju imati sredstva i opremu za početno gašenje. Osoba koja je vatru zapalila dužna ju je i ugasiti i tek onda napustiti mjesto loženja vatre.

Članak 3.

Nakon izvršenih radova u šumi zabranjeno je granjevinu i ostali drvni materijal ostavljati na putovima i presjecima. Loženje na deponijima smeća je zabranjeno zbog mogućnosti proširenja požara na susjedne površine. Osim ovih mjera opreza koji su obaveza svih zaposlenika Šumarije provodit će se i preventivni zaštitni uzgojni radovi. C.10. UZROCI NASTAJANJA I ŠIRENJA POŽARA NA vEĆ EvIDENTIRANIM POŽARIMA TIJEKOM ZADNJIh 10 GODINA Pretpostavka većina uzroka požara vezana je uz ljudski faktor-nehat, kao što su spaljivanje korova, neodržavanje dimovodnih kanala, nepravilno izvođenje i upotreba električnih instalacija i uređaja i sl., dok namjernih izazivanja požara gotovo da i nema (ili nisu dokazani). Također su i rijetki požari izazvani atmosferskim pražnjenjem. Budući da se na gotovo sve faktore koji mogu izazvati požar, a vezani su na direktnu ili indirektnu ljudsku radnju, može preventivno djelovati, lako se može zaključiti da bi se i ukupan broj požara na području Općine mogao smanjiti, što boljom edukacijom pučanstva, što većom pažnjom svakog pojedinca. Potrebno je konstantno provoditi mjere prevencije i zaštite od požara kako bi se svijest građana podigla na najvišu razinu kako bi se broj požara konstantno smanjivao. C.11. ODREĐIvANJE BROJA vATROGASACA I vATROGASNIh POSTROJBI S obzirom na vrstu gorive tvari u građevinama i na otvorenom prostoru, najučestaliji su požar klase „A“ (požare krutina), dok je požare klase „B“ (zapaljive tekućine) i klase „C“ (zapaljivi plinovi) rjeđe za očekivati.

Stranica 3559

Članak 3.

30. rujna 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 15 - Stranica 3559 U stambenim i poslovnim objektima zastupljeni su materijali kao što je papir, drvo, PVC, tkanina, guma i njima slični materijali, dok se zapaljive tekućine, nafta i naftni derivati susreću na benzinskim postajama te u poljoprivrednim domaćinstvima kao pogonsko gorivo za radne strojeve. Na otvorenom prostoru također se susreću kruti materijali kao što je suho lišće, drvo, suha trava. Osnovne karakteristike gorivih tvari (požarne, fizikalno – kemijske) koje se očekuju kod više spomenutih požara su: PAPIR: Temperatura samozapaljenja 180 – 250 °C Donja kalorična moć 16,4 MJ/kg Teoretska specifična toplina 4,42 MJ/m2 min požara Klasa opasnosti prema HRN Fx III C Z.CO.005 Klasa požara prema HRN A Z.CO.003 Sredstvo za gašenje voda, prah ABC KARTON: Temperatura samozapaljenja 180 – 250 °C Brzina izgaranja 0,33 kg/ m2 min Donja kalorična moć 17 MJ/kg Teoretska specifična toplina 5,6 MJ/m2 min požara Klasa opasnosti prema HRN Fx III C Z.CO.005 Klasa požara prema HRN A Z.CO.003 Sredstvo za gašenje voda, prah ABC DRvO: Temperatura samozapaljenja meko drvo 310 - 350 °C tvrdo drvo 350 – 410 °C Donja kalorična moć 16 MJ/kg Teoretska specifična toplina 15,87 – 17,76 MJ/m2 min požara Klasa opasnosti prema HRN Fx IV C Z.CO.005 Klasa požara prema HRN A Z.CO.003 Sredstvo za gašenje voda, prah ABC PvC: Kalorična vrijednost 13,6 – 46MJ/kg (21 prosjek) Izolacijski otpor 10 – 10 Ωm 9 12 Dielektrična čvrstoća 60 – 70 kV/mm Toplinska postojanost do 90 °C Teoretska specifična toplina 11,66 – 40 MJ/m2 min koja se oslobađa u požaru Klasa opasnosti prema HRN Fx III C Fu Z.CO.005 Klasa požara prema HRN A Z.CO.003 Prilikom gorenja oslobađa se: gusti, otrovni plin Sredstvo za gašenje voda, prah, CO 2 TKANINA (pamuk, svila, lan, umjetna vlakna):

Članak 3.

Temperatura samozapaljenja 500 °C Donja kalorična moć 17 MJ/kg Teoretska specifična toplina 20,4 MJ/m2 min požara Klasa opasnosti prema HRN Fx III C Z.CO.005 Klasa požara prema HRN A Z.CO.003 Sredstvo za gašenje voda, prah ABC GUMA: Temperatura samozapaljenja 330 – 470 °C Donja kalorična moć 25,2 MJ/kg Klasa opasnosti prema HRN Fx III Cu Z.CO.005 Klasa požara prema HRN A Z.CO.003 Sredstvo za gašenje voda, prah ABC BENZIN: Temperatura plamišta -21 - 18 °C Temperatura samozapaljenja 370 - 456 °C Temperatura plamena 1200 °C Granica eksplozivnosti 0,8 – 7,4 vol% Kalorična vrijednost 42 MJ/kg Teoretska specifična toplina 20,4 MJ/m2 min požara Klasa opasnosti B Sredstvo za gašenje voda, pjena DIESEL GORIvO: Temperatura plamišta > 55 °C Temperatura samozapaljenja 220 °C Temperatura plamena 1000 °C Granica eksplozivnosti 0,6 – 6,5 vol% Kalorična vrijednost 42 MJ/kg Klasa opasnosti B Sredstvo za gašenje voda, pjena ZEMNI PLIN: Temperatura samozapaljenja 595 -650 °C Granica eksplozivnosti 4 - 17 vol% Kalorična vrijednost 34 - 37 MJ/kg Klasa opasnosti C Sredstvo za gašenje prah, CO 2 UKAPLJENI NAFTNI PLIN: Temperatura samozapaljenja 455 °C Kalorična vrijednost 44,4 MJ/kg Granica eksplozivnosti 4 - 17 vol% Kalorična vrijednost 34 - 37 MJ/kg Klasa opasnosti C Sredstvo za gašenje prah, CO 2 S obzirom na količinu gorive tvari, vrstu i količinu sredstva za gašenje te potrebnog broja gasitelja svi požari se dijele na male, srednje i velike. Kod malih požara radi se o požarima male količine gorive tvari, odnosno o požarima pojedinih predmeta. Budući da su to požari u početnoj fazi, vrlo lako ih se može ugasiti s priručnim sredstvima, aparatima za početno gašenje požara ili s jednim „C“ mlazom vode.

Stranica 3560

Članak 3.

Stranica 3560 - Broj 15 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 30. rujna 2022. Srednji požari su požari koji su zahvatili skupinu gorivog materijala uz pojavu intenzivnijeg plamena te razvoja dima. Za gašenje takvih požara potrebna su dva do tri „C“ mlaza vode. Shodno navedenome, takvi požari iziskuju veći broj gasitelja, tehnike i vremena. U velike požare ubrajaju se požari na čitavim objektima ili požari na otvorenom prostoru s velikom količinom gorive tvari. Za gašenje takvih požara potrebno je više od tri „C“ mlaza vode te angažman više vatrogasnih postrojbi, a prema potrebi i drugih žurnih služba. U svrhu analize potrebnog broja gasitelja i količine sredstva za gašenje uzimaju se predviđeni najnepovoljniji slučajevi na stambenim objektima i otvorenog prostora. Potrebe u vatrogasnim snagama analizirane za sljedeće primjere: − požar stambene zgrade P1, P+1 s uređenim potkrovljem, − požar otvorenog prostora, − gašenje požara uporabom hidrantske mreže, − požar šume. C.11.1. Požar stambene zgrade „P, P+1“ s uređenim potkrovljem ULAZNI PODACI potkrovlje/krovište Prostor koji gori = A stambene građevine, 0 površine do cca A ≈100 0 drvena masa koja se nalazi u krovnoj i stropnoj konstrukciji, kao imobilno požarno opterećenje, te u namještaju kao mobilno Zapaljiva tvar požarno opterećenje, a papir, proizvodi od papira i platno sastavni su dijelovi namještaja odnosno stambenog prostora Otpornost konstrukcija na požar ½ sata Kalorična moć (donja) = q 16 MJ/kg Sredstvo za gašenje požara voda Vrijeme od nastanka požara do 3 min uočavanja požara= t 1 Vrijeme od dojave do izlaska 2 min postrojbe = t 2 Vrijeme dolaska postrojbe na 13 min požarište = t 3 Vrijeme pripreme opreme za 2 min gašenje= t 4 Brzina linijskog širenja požara 1,0 m/min = v L Brzina izgaranja gorive tvari 2 1,11 kg/m min = v I REZULTATI IZRAČUNA Vrijeme proteklo od nastanka do početka gašenja požara: t =t 20 min u 1 + t + t + t 2 3 4 Radijus proširenja požara od nastanka do početka gašenja: r 20 m = t * v u L Površina zahvaćena požarom u trenutku početka gašenja: A = r2 100 m2 * π (A ≤ A )

Članak 3.

0 Masa koja sagorijeva u t-toj 111 kg minuti: m = A * v I Količina oslobođene energije u 1.776 MJ/min t-toj minuti: Q= m * q Iskoristivost raspršenog mlaza 0,66 MJ/kg vode (30%): qv30% Iskoristivost raspršenog mlaza 0,44 MJ/kg vode (2 0%): qv30% Potrebna količina vode za gašenje raspršeni mlaz 30%: ≈ 2.700 l Vvoda = Q / qv30% Potrebna količina vode za gašenje raspršeni mlaz 20%: ≈ 4.040 l Vvoda = Q / qv20% Kapacitet mlaznica korištenih u 200 l/min gašenju (C mlaz): q m Potreban broj mlazovima: n = t u 2 + t ˂ 30 min gašenja U gašenju požara raspršenim mlazom uporabom mlaznica navedenog kapaciteta, na neposrednom gašenju trebalo bi osigurati minimalno 4 vatrogasca (svaku mlaznicu poslužuju 2 vatrogasca – gasitelja). U akciji bi trebalo angažirati: − 4 vatrogasca na neposrednom gašenju/uporabom raspršenog mlaza; − 1 vozača-strojara vatrogasnog vozila koji upravlja s radom motora i tehnikom za gašenje i ne sudjeluje u neposrednom gašenju. NAPOMENA: Manje potrebe za vodom u gašenju požara mogu se dobiti pri uporabi visokog tlaka. Međutim domet mlaza kod gašenja visokim tlakom je manji, a također ako nisu poznate tehničke karakteristike visokotlačnih mlaznica nije poznata ni iskoristivost takvog mlaza (učinkovitost gašenja). Stoga su potrebne količine vode za gašenje bazirane na uporabi raspršenog mlaza. C.11.2. Požar otvorenog prostora Kod požara otvorenog prostora uvijek se računa s duljim vremenom odaziva i dolaska vatrogasne postrojbe do mjesta intervencije zbog otežavajućih preduvjeta kao što je topografska konfiguracija terena, širina i nosivost neutvrđenih prometnica, vozne karakteristike vatrogasnog vozila.

Članak 3.

Kod gašenja požara otvorenog prostora koristimo se normom za izračun okvirnog broj vatrogasaca (Nv) i to kriterijem 1 vatrogasac na svakih 15 metara požarne fronte u trenutku dolaska vatrogasne postrojbe na mjesto intervencije, pod uvjetom da su osigurane dovoljne količine sredstva za gašenje. Kod požara otvorenog prostora najčešće izgaraju krutine biljnog podrijetla koje u određenim meteorološkim uvjetima (vrućina, mala vlažnost, vjetar) gore relativno brzo. Od ulaznih veličina uzima se predviđena brzina vjetra (V ) v o kojoj ovisi brzina širenja požarne fronte (V ), te požarna p površina u trenutku dolaska vatrogasne postrojbe. Izračunavaju se požarna fronta za požarnu površinu u trenutku dojave te po dolasku vatrogasne postrojbe. Budući da površina zahvaćenog požarom u većoj mjeri odgovara obliku elipse, parametri požara se izračunavaju po formuli koja važi za izračun opsega elipse. 30. rujna 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 15 - Stranica 3561 F − duljina požarne fronte (m) O − opseg požarne površine (m) P − površina u trenutku otkrivanja požara (m2) o a, b − poluosi elipse (m) a , b − poluosi elipse u trenutku otkrivanja požara (m) 0 0 P − površina elipse (požara) (m2) n − 0,464 = const v − brzina vjetra (km/h) v v − brzina napredovanja požara (m/min) p t − vrijeme do početka intervencije N − potreban broj vatrogasaca v Tablica 18.Prikaz brzine širenja požara u odnosu na brzinu vjetra BRZINA NAPREDOvANJA BRZINA vJETRA POŽARA (km/h) (m/min) 10 1 20 2,5 30 9 40 32 45 45 50 65 Primjer:

Članak 3.

Pretpostavljen je požar otvorenog prostora (trave i niskog raslinja), površine cca 300 m2 u rubnom dijelu naselja Gardinovec. Brzina vjetra je približno 30 km/h. P = 300 m2 ……………… (uočena površina požara) o v = 30 km/h ……………… (brzina vjetra) v t = 15 min ……………… (vrijeme dolaska vatrogasaca do mjesta požara) n = 0,464 ……………… (konstanta) Nv = ? ……………… (broj vatrogasaca) DUŽINA FRONTE UOČENOG POŽARA: POvEĆANJE POvRŠINE POŽARA PO DOLASKU vATROGASNE POSTROJBE: P = 64,5m x 9 m/min x 22 min p P = 12 771 m2 p P = 1,28 ha p Ukupna požarna površina: P = P + P = 1,33 Ha 1 p o a = 146,78m 1 b = 34,10 m 1 O = 669,47 m 1 Dužina požarna fronte po dolasku vatrogasne postrojbe i početka intervencije: Određivanje broja vatrogasaca (prema normi 1 vatrogasac pokriva 15 m požarne fronte): Prema izračunu za gašenje predmetnog požara potrebno je približno 26 operativnih vatrogasaca. Da bi se požar svladao u što kraćem vremenu potrebno je odmah uzbuniti sva vatrogasna društva koja djeluju na području Općine. Uz navedeni broj vatrogasaca treba računati s dodatnim brojem vatrogasaca – vozača vatrogasnih vozila. NAPOMENA: Na području Općine Belica prisutni su prizemni šumski požari i požari zapuštenog zemljišta te livada. Požari krošnji nisu uobičajeni za podneblje cijele Međimurske županije. Međutim, u slučaju pojave takvih požara, a zbog same sigurnosti gasitelja, svladavanju požara treba pristupiti drugim metodama kao što je rađenje požarnih presjeka ili čišćenjem površina ispred požara pomoću građevinske mehanizacije, odnosno pozivanjem zračnih snaga.

Članak 3.

C.11.3. Gašenje požara hidrantskom mrežom Kod gašenja požara pomoću hidrantske mreže, treba voditi računa o ukupnoj količini vode (neovisno o vatrootpornosti objekta) u odnosu na broj stanovnika te o minimalnim tlakovima na mlaznici. Prema Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara dobiven je sljedeći izračun: Stranica 3562 - Broj 15 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 30. rujna 2022. ULAZNI PODACI Broj stanovnika unutar središnjeg naselja Općine (naselje s najvećim < 5000 brojem stanovnika) Računski broj istovremenih požara 1 Potrebna količine vode po jednom požaru neovisno od vatrootpornosti 10 l/s objekta Kapacitet mlaznica korištenih u 150 – 200 l/min gašenju REZULTATI IZRAČUNA Potreban broj “C“ mlazova za 10 l/s * 60s / 150 – osiguranje minimalno potrebnih 200 l/min ≈ 3-4 količina vode od 10 l/s Navedeni izračun vrijedi samo u uvjetima potpuno ispravne hidrantske mreže. Za gašenje požara građevina unutar naselja, uporabom hidrantske mreže, trebalo bi na neposrednom gašenju računati s minimalno od 6 do 8 vatrogasaca – gasitelja i vozači. C.11.4. Požar šume ULAZNI PODACI trava, paprat, korov, stabla listača (debljine preko 7,5 Vrsta gorive tvari cm), jelovina (debljine preko 15 cm) Otpornost goriva gašenju (IV, III stupanj opasnosti požara šuma od požara) Vrsta požara prizemni Brzina širenja požara u do 240 m/h pravcu = v Vrijeme od dojave požara do ≈ 30 min početka gašenja = t Dužina požarne linije po gasitelju na sat za nisku − 50 m otpornosti goriva gašenju = L Dužina požarne linije po gasitelju na sat za srednju 36 – 48 m otpornost goriva gašenja = L REZULTATI IZRAČUNA Dužina požara na početku ≈ 120 m gašenja: d =t*v /60 Perimetar požara u trenutku početka akcije gašenja: P= 1,5 ≈ 566 m * d * 3,14 Potreban broj vatrogasaca (za nisku otpornost goriva ≈ 12 gašenju): N=P/L Potreban broj vatrogasaca (za srednju otpornost goriva 12 - 16 gašenju): N=P/L Kod šumskih požara treba računati s proširenjem požara uslijed kasnije dojave (kasnijeg uočavanja požara), te dužih vremena do početka gašenja zbog često otežanih pristupa požarištu. Stoga se kod gašenja šumskih požara javljaju potrebe za većim brojem vatrogasaca. U gašenju šumskih požara angažiraju se sve raspoložive vatrogasne snage s područja Općine, kako bi se osigurao dovoljan broj operativnih vatrogasaca. Ukupne vatrogasne snage imaju zadovoljavajući broj operativnih vatrogasaca za gašenje pretpostavljenog požara.

Članak 3.

NAPOMENA: U slučaju pojava nadzemnih požara, tj. požara krošnji, treba izbjegavati direktno gašenje zbog povećanih opasnosti za gasitelje. Ovim požarima treba se suprotstavljati neizravno: ovlaživanjem šumskim površina na sigurnoj udaljenosti ispred fronte požara, paljenjem protu vatre ili pred vatre, izradom prosjeka i čišćenjem površina ispred požara uporabom građevinske mehanizacije, odnosno angažiranjem u gašenju zračnih snaga (avioni, helikopteri). C.11.5. Sažetak analize Uspješnost akcije gašenja požara ovisi o vremenu proteklom od nastanka požara do njegova uočavanja i dojave, vremenu odaziva (izlaska) vatrogasne postrojbe na intervenciju po zaprimljenoj dojavi, odazvanom broju vatrogasaca na intervenciju, njihovoj opremljenosti i obučenosti, pristupačnosti požarištu i sl. Analiza potrebnih vatrogasnih snaga simulirana je za primjer gašenja pretpostavljenih požara građevina pretežitog tipa izgrađenosti i otvorenog prostora unutar Općine, te daje procjenu minimalnih potreba (na temelju odabranih ulaznih parametara) za vatrogasnim snagama i tehnikom. Navedeni izračun ne isključuje mogućnost i za većim potrebama za ljudstvom i tehnikom zbog eventualno kasnog uočavanja i dojave požara, meteorološkim uvjetima i opsegu požara. Prema NFPA smjernicama za uspješno gašenje požara u području niske ugroženosti (mala požarna ugroženost: obiteljski stambeni objekti, mali trgovački objekti i sl.) ili ruralnog područja potrebno je osigurati 12 vatrogasaca i jednog zapovjednika, 2 navalna vozila, odnosno 1 navalno vozilo i 1 autocisternu (sa spremnikom vode kapaciteta min 4.000 l).

Članak 3.

Iz dobivenih izračuna i provedenih analiza za zaključiti je da JVP Čakovec s obzirom na svoju operativnu spremnost, u ljudstvu i tehnici, mogu u većoj mjeri odgovoriti na potencijalne požarne ugroze na području Općine. Predlaže se da se zadrži praksa uzbunjivanja dobrovoljnih vatrogasnih društava s područja Općine, samostalno ili istovremeno s JVP Čakovec. Kod samostalnog odrađivanja vatrogasnih intervencija, na spomenuta dobrovoljna vatrogasna društva treba prvenstveno računati kod požara otvorenog prostora, gdje je izglednije kašnjenje vatrogasnih vozila do mjesta intervencije, a samim time većim potrebama u broju vatrogasaca i tehnike za gašenje požara. Na pojavu i širenje požara otvorenog prostora utječe mnogo različitih faktora kao što je vrsta gorive tvari, meteorološki parametri (vlažnost, jačina vjetra) te topografska konfiguracija terena koja uvelike pridonosi brzini i smjeru širenja požara. Zbog svoje specifičnosti i nepredvidivosti može se zaključiti da određene požare otvorenog prostora može ugasiti vatrogasna grupa DVD-a, dok u drugom slučaju uz pogodovanje više spomenutih uvjeta, može se očekivati i potreba za pozivanjem dodatnih snaga kako s područja Općine tako i izvan nje. Na sve ostale požarne intervencije nužno je uključivanje JVP Čakovec. Kod eventualnih požara na objektima gospodarske namjene, učinkovitost vatrogasnih intervencija u mnogome će ovisiti i o razini prethodno provedenih mjera zaštite od požara na ovim objektima, pri čemu njihovi vlasnici odnosno korisnici moraju pridavati posebnu pozornost, te se ne smiju isključivo oslanjati na vanjske vatrogasne postrojbe i njihovu interventnost kao faktore vlastite protupožarne zaštite i sigurnosti.

Stranica 3563

Članak 3.

30. rujna 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 15 - Stranica 3563 D. PRIJEDLOG TEhNIČKIh I ORGANIZACIJSKIh MJERA KOJE JE POTREBNO PROvESTI KAKO BI SE OPASNOST OD NASTAJANJA I ŠIRENJA POŽARA SMANJILA NA NAJMANJU MOGUĆU RAZINU D.1. ORGANIZACIJA vATROGASNIh POSTROJBI NA PODRUČJU OPĆINE BELICA Sukladno analizi područja odgovornosti, potrebnom broju vatrogasaca te obvezama koje proizlaze iz važećih propisa predlaže se da se organizacija vatrogasne djelatnosti na području Općine Belica zadrži u postojećem obliku, tj. s jednim područjem odgovornosti gdje odgovornost za dolazak na intervenciju ima središnje društvo JVP Čakovec. D.2. OPREMANJE vATROGASNIh POSTROJBI JVP Čakovec, sukladno Pravilniku o osnovama organiziranosti vatrogasnih postrojbi na teritoriju Republike Hrvatske, formacijski pripada jedinici – Vatrogasna postaja – VRSTA „3“, a iz čega proizlazi da postrojba mora imati najmanje 3 vozača u smjeni i najmanje 33 profesionalnog vatrogasca. Člankom 7. Pravilnika o minimumu tehničke opreme i sredstava vatrogasnih postrojbi, propisuje se najmanji broj i vrsta vatrogasnih vozila za Vatrogasnu postaju - VRSTA „3“: − zapovjedno vozilo – 1 kom, − navalno vozilo – 2 kom, − autocisterna – 2 kom, − vozilo za gašenje vodom i pjenom – 1 kom, − kombinirano vozilo voda, pjena, prah – 1 kom, − vozilo za tehničke intervencije – 1 kom, − vozilo za manje tehničke intervencije i gašenje – 1 kom, − vozilo za spašavanje s visina i gašenje: automobilska ljestva duljine ljestvenika do 30 m ili 1 kom, − zglobna hidraulička platforma do 30 m radnog dometa.

Članak 3.

Minimum opreme i sredstava koja se nalaze u vatrogasnim vozilima, koja su naprijed navedena, određena su u članku 36. Pravilnika o minimumu tehničke opreme i sredstava vatrogasnih postrojbi i ovdje se neće posebno navoditi. Dobrovoljna vatrogasna društva koja nisu određena kao središnja vatrogasna društva, za obavljanje vatrogasne djelatnosti u svom sastavu minimalno moraju imati 10 operativnih vatrogasaca, te biti opremljeni sukladno odredbama članka 1. Pravilnika o minimumu opreme i sredstava za rad određenih vatrogasnih postrojbi dobrovoljnih vatrogasnih društava, odnosno moraju posjedovati: − vatrogasno vozilo s ugrađenom pumpom ili traktorsku cisternu – 1 kom. NAPOMENA: Ako vatrogasna postrojba ne posjeduje vozilo s ugrađenom pumpom mora imati prijenosnu vatrogasnu pumpu. Minimum opreme i sredstva za rad: TREBA IMATI OPREMA I SREDSTvA ZA RAD kom/ komplet − komplet za pružanje prve medicinske 1 pomoći − ljestva prislanjača ili sastavljača 1 TREBA IMATI OPREMA I SREDSTvA ZA RAD kom/ komplet − metlanica 3 − univerzalna mlaznica Ø 52 mm 3 − univerzalna mlaznica Ø 75 mm 2 − pijuk za sijeno 1 − ručna akumulatorska svjetiljka u "S" 1 izvedbi − ručni aparat za gašenje požara prahom "S- 1 9" − ručni aparat za gašenje požara ugljičnim 1 dioksidom "C0 -5" 2 − vatrogasni aparata za gašenje požara 2 vodom (naprtnjača) − aparat za gašenje požara vodom i zračnom 1 pjenom (brentača) − penjačka užad 1 − zaštitne kožne rukavice 5 − tlačne cijevi Ø 52 mm 9 − tlačne cijevi Ø 75 mm 5 − prijelaznica Ø 110/75 mm 2 − prijelaznica Ø 75/52 mm 2 − usisne cijevi Ø 110 mm 6 − ključ za cijevi 2 − usisna sitka Ø 110 mm 1 − užeta za usisne cijevi 2 − hidrantski nastavak 1 − ključ za nadzemni hidrant 1 − ključ za podzemni hidrant 1 − trodijelna razdjelnica 1 − sabirnica – sakupljač 2 × 75/110 1 − ublaživač reakcije mlaza 1 − podvezice za cijevi 2 Opremljenost vatrogasnih postrojbi mora odgovarati minimumu navedenome u popisu. Vatrogasno društvo mora u suradnji s Općinom Belica u što kraćem vremenu pribaviti opremu koja nedostaje sukladno Pravilniku o minimumu opreme i sredstava za rad određenih vatrogasnih postrojbi dobrovoljnih vatrogasnih društava. Ostala tehnika koja prelazi zahtjeve kvalitetna je dopuna koju treba zadržati. Vatrogasna oprema mora se redovno atestirati, a njena ispravnost mora se periodički provjeravati.

Članak 3.

D.2.1. Osobna zaštitna oprema Oprema profesionalnih i dobrovoljnih vatrogasaca mora biti u skladu s Pravilnikom o tehničkim zahtjevima za zaštitnu i drugu osobnu opremu koju pripadnici vatrogasnih postrojbi koriste prilikom vatrogasne intervencije. NAPOMENA: Osobna zaštitna oprema pripadnika vatrogasnih postrojbi mora zadovoljiti zahtjeve iz posebnog propisa te imati dokumente i oznake sukladnosti o stavljanju na tržište osobne zaštitne opreme. Osobna zaštitna oprema mora biti ispravna i omogućiti odgovarajuću zaštitu od predvidivih rizika koji se susreću na intervencijama. Stranica 3564 - Broj 15 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 30. rujna 2022. Sukladno više spomenutom Pravilniku, svaki vatrogasac mora posjedovati niže navedenu osobnu zaštitnu opremu: − zaštitna odjeća za vatrogasce (hlače + bluza), − zaštitna vatrogasna potkapa, − obuća za vatrogasce (zaštitne čizme), − zaštitne vatrogasne rukavice, − zaštitna vatrogasna kaciga, − zaštitni pojas za vatrogasce, − maska za cijelo lice. U osobnu zaštitnu opremu prema Pravilniku ubraja se i: − zaštitna odjeća za gašenje požara na otvorenom prostoru, − zaštitna kaciga za požare na otvorenom prostoru, − zaštitne naočale, − rukavice za zaštitu od mehaničkih rizika, − polumaska ili četvrtmaska. NAPOMENA: Budući da se radi o opremi za određene tipove vatrogasnih intervencija (požari otvorenog prostora i sl.), navedena oprema može se kompenzirati i s više spomenutom opremom. Osim osobne zaštitne opreme, vatrogasne postrojbe moraju posjedovati i zajedničku zaštitnu opremu koju zadužuje vatrogasna postrojba, a po potrebi ju koriste pojedini pripadnici iste:

Članak 3.

− osobna zaštitna oprema za sigurnosno vezanje pri radu i sprečavanje pada s visine, − osobna zaštitna oprema protiv pada s visine, − naprave za učvršćenje za zaštitu od pada s visine, − spasilačka oprema, − samostalni ronilački uređaji, − ronilačka odijela, − reflektirajuća odjeća za posebna gašenja požara, − odjeća za zaštitu od kemikalija (odijela za zaštitu od plinova, odijela za zaštitu od tekućih kemikalija, odijela za zaštitu od lebdećih čvrstih čestica i dr.), uključujući zaštitne rukavice i obuću za vatrogasce, − odjeća za zaštitu od kontaminacije radioaktivnim česticama, − vatrogasna užad, − naprave za zaštitu dišnih organa (samostalni uređaji za disanje i filtarske naprave), − filtri za zaštitu od plinova i/ili čestica, − filtarska polumaska za zaštitu od čestica, − rukavice za zaštitu od kemikalija i mikroorganizama, − zaštitna vreća/sklonište kod požara na otvorenom prostoru, − ribarske čizme, − kišno odijelo. Dobrovoljna vatrogasna društva koja nisu utvrđena kao središnja moraju imati najmanje niže propisane količine osobne zaštitne opreme: TREBA NAZIv OSOBNE ZAŠTITNE OPREME: IMATI kom − zaštitno odijelo (hlače + jakna) 20 − zaštitna kaciga 20 − vatrogasna zaštitne rukavice 20 − vatrogasni opasač 20 − vatrogasne čizme 20 Iz prethodno navedenog, Općina je dužna opremiti vatrogasna društva neophodnom i propisanom vatrogasnom opremom sukladno Pravilniku o minimumu tehničke opreme i sredstava vatrogasnih postrojbi te Pravilniku o minimumu opreme i sredstava za rad određenih vatrogasnih postrojbi.

Članak 3.

D.3. URBANISTIČKE MJERE Prilikom izgradnje novih te rekonstrukcije postojećih objekata, u svrhu sprječavanja širenja požara treba voditi računa da se: − koriste materijali veće vatrootpornosti i/ili vatrozaštitno premazivanje, − vodoravno i okomito širenje požara sprječava izgradnjom odgovarajućih građevinskih barijera (parapeti, istake, zidovi...), − provodi požarno sektoriranje građevinskih objekata, − u vanjskim fasadama i krovnim pokrovima koriste materijali koji ne podržavaju gorenje, − izvode fasadni otvori manjih površina na dostatnim međusobnim udaljenostima. D.4. MJERE OSIGURANJA vATROGASNIh PRISTUPA Posebnu pozornost potrebno je pridavati u osiguranju odgovarajućih vatrogasnih pristupa i to kod gradnje novih te u održavanju postojećih cestovnih prometnica odgovarajuće širine i prohodnosti. Kod izgradnje i rekonstrukcije postojećih građevinskih objekata mora se voditi računa da se vatrogasnim vozilima osiguraju pristupi propisanih karakteristika do građevina i otvora na njihovim vanjskim fasadama. Broj i smještaj vatrogasnih pristupa mora biti: − najmanje s jedne duže strane kod: • građevina niske stambene izgradnje (prizemne, jednokatne), • kolektivnog stanovanja, • građevina s obostrano orijentiranim stambenim jedinicama, s najviše 4 kata, − najmanje s dvije duže strane kod: • građevina i prostora za javne skupove, • građevina namijenjenih odgoju i obrazovanju, • bolnica, hotela, trgovačkih, industrijskih i visokih građevina, • stambenih građevina kolektivne izgradnje s jednostrano orijentiranim stambenim jedinicama, • stambenih građevina s više od 4 kata, • građevina i prostora u kojima se okuplja, radi i boravi vise od 100 osoba.

Članak 3.

Do vatrogasnih pristupa moraju biti osigurani vatrogasni prilazi i površine za operativni rad vatrogasnih vozila, koji moraju biti oblikovani da udovoljavaju osnovnoj namjeni u pogledu: nosivosti, širine, nagiba, radijusa, površine, udaljenosti, dužine i sl. Ovisno o visini građevine definiraju se i širine te radijusi zaokretanja prilaza, kako je prikazano u tablici: 30. rujna 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 15 - Stranica 3565 Tablica 19. Radijusi zaokretanja za objekte visoke do 22 m ŠIRINA vATROGASNOG PRILAZA ZA vODORAvNI RADIJUS GRAĐEvINE vISOKE DO 22 m UNUTARNJI vANJSKI 6,0 m 5,0 m 11,0 m 5,5 m 7,5 m 13,0 m 5,0 m 10,0 m 15,0 m 4,5 m 12,0 m 16,5 m 4,0 m 16,5 m 20,5 m 3,5 m 21,5 m 25,0 m 3,0 m 37,0 m 40,0 m Nosivost vatrogasnih pristupa ne smije biti manja od 100 kN. Minimalna širina površina planiranih za operativni rad vatrogasnih vozila, postavljenih paralelno uz vanjske zidove građevina trebaju biti minimalno 5,5 m (građevine visine do 40 m), a kod operativnih površina postavljenih okomito na vanjske zidove građevina trebaju biti širine od minimalno 5,5 m i dužine od 11 m. Površine za operativni rad vatrogasnih vozila moraju udovoljavati i u pogledu razmaka površina od vanjskih zidova građevine, tj. podnožja istih i to maksimalno 12 m za građevine visine do 16 m, te 6 m za građevine visine od 16 m. Na svim područjima Općine mora se osigurati takva kvaliteta prometnica i putova da su pristupi vatrogasnim vozilima omogućeni tijekom čitave godine vodeći pritom računa o širini, radijusima te nosivosti puta (posebice u uvjetima smanjene prohodnosti kao što su zimski uvjeti, kišno razdoblje i sl.).

Članak 3.

D.5. MJERE ZAŠTITE U PRAvNIM OSOBAMA I GOSPODARSKIM SUBJEKTIMA Prilikom izgradnje novih ili rekonstrukcije postojećih poslovnih, višestambenih i katnih građevina posebnu pozornost pridavati mjerama zaštite od požara kojima se sprječava širenje dima i/ili plamena na prostorije unutar građevine ili susjedne građevine te da se osigura sigurna evakuacija korisnika građevine, isto kao i osigura zaštita gasitelja. Evakuacijski putevi moraju biti na odgovarajući način obilježeni i dimenzionirani (dužina puta do sigurnog prostora, širina izlaza, stubišta, hodnika, širine i visine stepenica, osvjetljenje, sektoriranje objekta i sl.) da osiguraju sigurno izlaženje i napuštanje objekta za sve osobe koje se u njemu zateknu. Vlasnici, upravitelji, odnosno korisnici građevina moraju organizirati zaštitu od požara te skrbiti o stanju zaštite od požara sukladno odredbama Zakona o zaštiti od požara te su dužni osigurati opremljenost, dostupnost i ispravnost uređaja, opreme i sustava za gašenje požara u građevinama gdje se zadržava veći broj ljudi te posebnu pažnju treba pridodati evakuacijskim putevima. Pravne osobe na području Općine moraju se pridržavati tehničkih i organizacijskih mjera u cilju smanjenja opasnosti od nastanka požara (redovna ispitivanja strojeva, uređaja, instalacija, održavanje požarnih putova i površina za operativni rad vatrogasnih vozila, provoditi vježbe evakuacije i spašavanja, skrbiti o ispravnosti opreme i sredstva za dojavu te gašenje požara, izraditi Opći akt zaštite od požara imenovati osobe zadužene za provođenje preventivnih mjera zaštite od požara sukladno kategoriji ugroženosti od požara građevina, dijelova građevina i prostora i sl.).

Članak 3.

D.6. MJERE OSIGURANJA vODOOPSKRBE U svrhu utvrđivanja općeg stanja hidrantske mreže te osiguranja propisnih veličina tlaka i protoka vode u hidrantskoj mreži, potrebno je provesti ispitivanje hidrantske mreže od strane ovlaštenog trgovačkog društva. Također, bez odlaganja zamijeniti neispravne hidrante. Pozicije hidranata potrebno je označiti u skladu s normom HRN DIN 4066. Prilikom rekonstrukcije postojeće ili izgradnje nove hidrantske mreže ugrađivati nadzemne hidrante. Hidrantska mreža mora biti izvedena sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara te udovoljavati parametrima propisanima u istome a glede protoka, tlakova, smještaja hidranata i sl. D.7. MJERE ZAŠTITE OD POŽARA NA GRAĐEvINAMA ZA PROIZvODNJU I PRIJENOS ELEKTRIČNE ENERGIJE TE PLINSKOJ MREŽI Održavanje sigurnosnih udaljenosti vodiča, mehaničke stabilnosti stupova i izolacijskih svojstava vodiča, čišćenje trasa ispod vodiča te ispravnosti pojedinih vrsta zaštita, preduvjeti su za sprječavanje nastanka požara na i uz električne vodove. Prilikom rekonstrukcije potrebno je nadzemne neizolirane električne vodove zamijeniti izoliranima ili podzemnim vodovima. Dotrajale drvene stupove potrebno je zamijeniti betonskim. Kod održavanja elektropostrojenja (trafostanica) potrebno je obratiti pažnju na redovitu zamjenu transformatorskog ulja, kontrolirati ga i dopunjavati te mijenjati dotrajale dijelove novima i pravilno dimenzioniranim dijelovima. Kod plinovoda potrebno je redovno održavanje sustava, kontrola nepropusnosti sustava i mjerno regulacijskih armatura.

Članak 3.

Navedenim radnjama smanjuje se opasnost od propuštanja sustava, a samim time nastanka požara i eksplozije. Pojavom požara većih razmjera u blizini i na samoj plinskoj mreži i opremi plinske mreže može izazvati oštećenja mreže te ispuštanje velike količine plina u kratkom roku koja može dovesti do pojave i eksplozije plinskog oblaka na srednje tlačnoj mreži i opremi te oštećenja okolnih objekata i povreda osoba. Na niskotlačnoj mreži opasnost od pojave plinskog oblaka i eksplozija je vrlo mala. Zato je u blizini plinskih objekata zabranjeno paljenje vatre te u samim objektima korištenje iskrećih uređaja i alata. D.8. TEhNIČKE I ORGANIZACIJSKE MJERE ZAŠTITE OD POŽARA NA OTvORENOM PROSTORU Vlasnici odnosno korisnici šuma i šumskog zemljišta, pravne osobe koje gospodare i upravljaju šumama i šumskim zemljištem dužni su pridržavati se mjera zaštite od požara, a prvenstveno u pogledu izrade i održavanja protupožarnih presjeka i presjeka s elementima šumske ceste, šumskim putevima, organizaciji motriteljsko-dojavne službe, označavanju šumskih prostora odgovarajućim oznakama opasnosti od uporabe otvorene vatre i sl. Hrvatske šume d.o.o. su dužne postavljati i održavati znakove opasnosti i upozorenja, a vezane uz zabranu loženja vatre. Pravne osobe koje temeljem posebnih propisa gospodare i upravljaju šumama i šumskim zemljištima, dužne su na putevima koji nisu od javnog značaja postaviti i uredno održavati prepreke (rampe) koje sprječavaju ulaz vozila u šumu. Rampe moraju biti zatvorene i zaključane, a primjerak ključeva od lokota moraju imati ophodari i vatrogasci.

Stranica 3566

Članak 3.

Stranica 3566 - Broj 15 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 30. rujna 2022. U suradnji s komunalnim redarom, policijskom upravom, vatrogasnom zajednicom te vlasnicima parcela pojačati nadzor nad provedbom mjera zabrane loženja vatre i uporabe otvorenog plamena na otvorenom. Promidžbenim i drugim aktivnostima tijekom čitave godine djelovati na informiranju pučanstva o opasnostima pojave požara, mjerama koje je potrebno poduzeti da do požara ne dođe, upućivati ih na suradnju s vatrogasnim društvima prilikom čišćenja i spaljivanja materijala biljnog podrijetla, pridržavati se obveze održavanja i čišćenja dimovodnih instalacija od strane ovlaštenih koncesionara te ih upoznati s represivnim mjerama u slučaju nepridržavanja istih ili izazivanja požara. D.9. DONOŠENJE I AŽURIRANJE PRAvNIh AKATA Općinsko vijeće najmanje jednom godišnje treba usklađivati Plan zaštite od požara s novonastalim uvjetima. Općinsko vijeće jednom u pet godina treba usklađivati Procjenu ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije s novonastalim uvjetima. Na temelju čl. 13. Zakona o zaštiti od požara ova se Procjena, zbog predloženog ustroja vatrogasne djelatnosti i načina vatrogasnog djelovanja, mora dati na mišljenje Vatrogasnoj zajednici područja općina Belica – Mala Subotica – Orehovica. Na temelju čl. 13. Zakona o zaštiti od požara potrebno je pribaviti mišljenje nadležne Policijske uprave međimurske vezano uz predmetnu Procjenu ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije za Općinu Belica. Lokalna samouprava treba izraditi Godišnji provedbeni plan unapređenja zaštite od požara za svoje područje za čiju provedbu će osigurati financijska sredstva. Godišnji provedbeni plan unapređenja zaštite od požara jedinica lokalne samouprave, donosi se na temelju Godišnjeg provedbenog plana unapređenja zaštite od požara jedinice područne (regionalne) samouprave.

Članak 3.

Općinsko vijeće najmanje jednom godišnje razmatra Izvješće o stanju zaštite od požara na svom području i stanju provedbe Godišnjeg provedbenog plana unapređenja zaštite od požara za svoje područje. Jedinica lokalne samouprave, sukladno Godišnjem programu aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku dužna je ažurirati, odnosno izraditi Plan motrenja, čuvanja i ophodnje te provoditi propisane mjere zaštite od požara na ugroženim prostorima, građevinama i prostorima uz pružne i cestovne pravce za područje svoje odgovornosti. E. ZAKLJUČAK Pravo je i obveza čelništva jedinice lokalne samouprave skrbiti o potrebama i interesima građana na svom području za organiziranjem učinkovite vatrogasne službe. Vatrogasna služba stručna je i humanitarna djelatnost, koja aktivno sudjeluje u provedbi protupožarne preventive, gašenju požara, spašavanju ljudi i imovine ugroženih požarom i eksplozijom, te pružanju tehničke pomoći u nezgodama, ekološkim i drugim nesrećama. Da bi se što uspješnije i što brže moglo odgovoriti na požarne i druge potencijalne ugroze, vatrogasnu službu na području Općine potrebno je stalno nadograđivati, usavršavati i osuvremenjivati (uvođenje u vatrogastvo novih članova, osposobljavanje i usavršavanje kadrova, nabava suvremene tehničke opreme i sl.) Prijedlogom mjera u Procjeni istaknute su one mjere koje imaju za cilj unapređenje vatrogasnog sustava, te podizanje postojećeg stanja provedenih mjera zaštite od požara. Temeljni zaključci ove Procjene su:

Članak 3.

− organizirati vatrogasnu djelatnost kako bi bila u mogućnosti udovoljavati odredbama čl. 19. Pravilnika o osnovama organiziranosti vatrogasnih postrojbi na području Republike Hrvatske tj, kako bi bila u mogućnosti intervenirati u pravovremenom roku, − opremiti središnje vatrogasno društvo sukladno navedenim propisima u poglavlju plan mjera, − opremiti ostala dobrovoljna vatrogasna društva sukladno navedenim propisima u poglavlju plan mjera, − osigurati dovoljan broj operativnih članova svih društava koja ne udovoljavaju propisanim odredbama navedenim u poglavlju Plan mjera. Na temelju ove Procjene izrađuje se i Plan zaštite za Općinu Belica. F. NUMERIČKI I GRAFIČKI PRILOZI − Korištenje i namjena površina − Infrastrukturni sustavi − Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora − Karta šuma po stupnjevima ugroženosti od požara − Prikaz smještaja vatrogasnih postrojbi te radijus djelovanja središnje vatrogasne postrojbe

Ostali akti u ovom izdanju (111)