Arhiva › 2022. › SGMŽ 9

SGMŽGrad Mursko Središće · 24. lipnja 2022. · KLASA 021-05/07- · URBROJ 2109/11-07-01

Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja grada Mursko Središće (pročišćeni tekst)

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 2483

Članak 82.

Članak 82.
(1) Stambena potkrovlja su prihvatljiva u područjima individualne gradnje, kao kod gradnje u kompleksu u centru naselja, a kod oblikovanja višestambenih zgrada e primjena potkrovlja ne preporuča.
Članak 83.
(1) Građevne čestice se mogu ograđivati, osim ukoliko gradnja ograda nije zabranjena radi poštivanja karakterističnog uzorka naselja iz poglavlja 7.3.1. „Karakteristični uzorci naselja - dozvoljene transformacije“.
(2) Ulična ograda pojedinačne čestice može se graditi na liniji regulacije ili u slučaju kosog terena ili izlomljene linije regulacije i dublje unutar građevne čestice.
(3) Ukoliko se linija regulacije u postojećoj ulici nanovo utvrđuje, udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od osi ceste mora iznositi najmanje: - kod državne ceste 10,0 m - kod županijske ceste 8,0 m - kod lokalne i nerazvrstane ceste 5,0 m - kod ostalih cesta i poljskih putova 3,5 m.
(4) Pješački i kolni ulazi trebaju biti riješeni na način da se ograda otvara na vlastitu građevnu česticu.
(5) Visina ulične ograde može biti: - u planiranim zonama ukupno do 1,20 m, a puno podnožje do 0,5 m - u postojećim ulicama tradicijski viših ograda najviše do 1,50 m.
(6) Iznimno, ulične ograde mogu biti više kada je to nužno radi zaštite građevine ili radi zaštite od izlijetanja životinja javnu površinu.
(7) Ograde na međi prema susjednim česticama mogu biti najviše do 2,0 m visine, mjereno od niže kote terena susjednih građevnih čestica.
(8) Ukoliko se umjesto ograde sadi živica, ona mora u cijelosti biti unutar vlastite čestice.

Članak 84.

Članak 84.
(1) Teren oko građevine, potporni zidovi, terase, stube i druge elemente uređenja okoliša građevina treba izvesti na način da se ne narušava izgled naselja, te da se onemogući otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno susjednih građevina.
(2) Najveća visina potpornog zida ne može biti veća od 2,0 m.
(3) U slučaju da je potrebno graditi potporni zid veće visine, tada ga je potrebno izvesti u terasama.
Članak 85.
(1) Moguća visina i etažnost pojedine građevine utvrđuje se ovisno o zoni načina gradnje unutar kojeg se pojedina građevna čestica nalazi, prikazanoj na kartografskom prikazu broj 4. „Način i uvjeti gradnje“ i prema sljedećoj tabeli: INDIVIDUALNI NAČIN GRADNJE oznaka max broj osnovna građevina načina ZKJ po visina etažnost gradnje građ. čestici /Vos/ /Eos/ prateća građevna pomoćne građevine visina etažnost visina etažnost /Vpr/ /Epr/ /Vpo/ /Epo/ INDIVIDUALNI SAMOSTOJEĆI /oznaka SG/ E=4 / SG 4 7,0 m Po+P+1+Pk/ prateća građevina se ne može E=1 3,5 m graditi /P/ INDIVIDUALNI MJEŠOVITI /oznaka MJ/ E=4 / MJ 4 7,0 m Po+P+1+Pk/ 5,0 m E=3 /Po+P+Pk/ izuzetno, uz zgrade predškolskog E=1 3,5 m sadržaja i zgrade za socijalni /P/ stacionarni smještaj, prateća građevina se ne može graditi KOLEKTIVNI NAČIN GRADNJE VIŠEJEDINIČNI SAMOSTOJEĆI /oznaka VS/ oznaka max broj osnovna građevina načina ZKJ po visina etažnost gradnje građ. čestici /Vos/ /Eos/ nije E=4 / VS-1 7,0 m ograničeno Po+P+1+Pk/ nije E=4 VS-2 11,0 m ograničeno /Po+P+2/ prateća građevna pomoćne građevine visina etažnost visina etažnost /Vpr/ /Epr/ /Vpo/ /Epo/ prateća građevina se ne može E=1 3,5 m graditi /P/ prateća građevina se ne može E=1 3,5 m graditi /P/ Stranica 2484 - Broj 9 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 24. lipnja 2022.

Članak 85.

nije E=5 VS-3 15,0 m ograničeno /Po+P+3/ prateća građevina se ne može E=1 3,5 m graditi /P/ GRADNJA U KOMPLEKSU /oznaka KS/ osnovna građevina ili oznaka max broj ulični dio kompleksa načina ZKJ po etažnost gradnje čestici visina /Vos/ /Eos/ prateća građevina ili pomoćne građevine dvorišni dio kompleksa visina etažnost / etažnost /Epr/ visina /Vpo/ /Vpr/ Epo/ CENTAR NASELJA I POTEZI VEĆEG URBANITETA nije E=4 / KS-1 7,0 m ograničeno Po+P+1+Pk/ 5,0 m E=3 /Po+P+Pk/ izuzetno, uz zgrade predškolskog E=1 sadržaja i zgrade za socijalni 3,5 m /P/ stacionarni smještaj, prateća građevina se ne može graditi POVRŠINE GOSPODARSKIH ZONA Površine stambenog sadržaja predviđene kao dozvoljeni prateći sadržaj gospodarskih poslovnih ili ugostiteljsko - turističkih kompleksa oblikuju se prema uvjetima za gradnju pojedinih navedenih gospodarskih sadržaja. Umjesto potkrovlja /Pk/ može se graditi nepotpuna etaža /NE/ 5. Uvjeti uređenja, odnosno gradnje i rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama 5.1. Opći uvjeti gradnje infrastrukture

Članak 86.

Članak 86.
(1) Funkcionalne zone rezervirane za gradnju cestovnih i željezničkih infrastrukturnih koridora i infrastrukturnih građevina koje zauzimaju veće površine, prikazane su na kartografskom prikazu broj 1. „Korištenje i namjena površina“.
(2) Trase linijske komunalne infrastrukture, lokacije pojedinačnih građevina i značajke infrastrukturnih mreža, prikazane su, ovisno o vrsti infrastrukturnog sustava, na sljedećim kartografskim prikazima iz grupe 2. „Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža“: - prometni sustav na kartografskom prikazu broj 2.1 „Promet“ - vodnogospodarski sustav na kartografskom prikazu broj 2.2. „Vodnogospodarski sustav“ - energetski i komunikacijski sustavi na kartografskom prikazu broj 3.3. „Energetski i komunikacijski sustavi“.
(3) Građevine infrastrukturnih sustava grade se na temelju projektne dokumentacije i u skladu s posebnim propisima – zakonima, pravilnicima i tehničkim normativima.

Članak 87.

Članak 87.
(1) Linijsku infrastrukturu u pravilu je potrebno locirati unutar javnih površina, prvenstveno unutar uličnih koridora, a lociranje linijske infrastrukture unutar površina drugih namjena ovisi o uvjetima pojedine funkcionalne zone.
(2) Pozicija pojedine planirane linijske infrastrukture prikazana u kartografskim prikazima iz grupe 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža“ određena je približno, a točne pozicije se određuju projektom.
(3) Radi racionalnijeg korištenja prostora, pozicioniranje linijske infrastrukture mreže treba predvidjeti jednostrano u ulici, a ukoliko bi to prouzročilo nepotrebna prekapanja prometnice, obostrano.
(4) Rekonstrukciju i modernizaciju linijske infrastrukture preferira se vršiti unutar istih koridora, osim ukoliko izmještanje ne osigurava racionalnije korištenje prostora ili bolje funkcioniranje infrastrukturnog sustava.
(5) U svakom projektu rekonstrukcije postojeće ili gradnje nove linijske infrastrukture, potrebno je prikazati poprečni presjek uličnog koridora i osim za projektiranu utvrditi poziciju i za sve ostale postojeće i planirane linijske infrastrukturne građevine (cjevovode, kablove i drugo), kako bi se dokazala mogućnost lociranja sve postojeće i planirane linijske infrastrukture na propisanim međusobnim razmacima.
(6) Međusobni razmaci linijske komunalne infrastrukture utvrđuju se prema uvjetima zaštite određene posebnim propisima.

Članak 88.

Članak 88.
(1) Ostale građevine infrastrukturnih sustava (transformatorske, telekomunikacijske, plinske, prepumpne stanice i druge slične građevine) mogu se graditi kao prigrađene ili ugrađene u osnovnu ili prateću građevinu, kao slobodnostojeće pomoćne građevine ili se za njih mogu formirati vlastite građevne čestice, ukoliko je takva mogućnost predviđena za pojedinu funkcionalnu zonu.
(2) Ukoliko se građevina infrastrukturnih sustava prigrađuje ili ugrađuje u osnovnu ili prateću građevinu, smatra se pomoćnim prostorom zgrade, odnosno integralnih dijelom zgrade, a slobodnostojeća građevina infrastrukturnog sustava smještena na čestici druge osnovne namjene smatra se pomoćnom građevinom.
(3) Uvjeti gradnje građevine infrastrukturnih sustava kao slobodnostojeće pomoćne građevine na čestici druge osnovne namjene: - od najmanje jednog kolnog ulaza na građevnu česticu do slobodnostojeće građevine infrastrukturnih sustava treba omogućiti slobodan kolni pristup - građevinu infrastrukturnih sustava u pravilu treba smjestiti iza uličnog pročelja osnovne građevine - izuzetno, ukoliko je ulično pročelje osnovne građevine značajnije uvučeno od linije regulacije, građevinu infrastrukturnih sustava visine veće od 2,0 m potrebno 24. lipnja 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 9 - Stranica 2485 je od linije regulacije uvući za najmanje 5,0 m, a ostale građevine i opremu potrebno je smjestiti iza linije regulacije ulice - ukoliko je građevinu iz sigurnosnih razloga potrebno ograditi, ogradu treba izvesti kao prozračnu, od prefabriciranih žičanih elemenata.

Članak 88.

(4) Uvjeti gradnje građevine infrastrukturnih sustava kao osnovne građevine na vlastitoj čestici: - građevna čestica koja se formira za pojedinu građevinu infrastrukturnih sustava treba biti odgovarajuće veličine, sukladno tehničkim parametrima za smještaj i zaštitu infrastrukturne građevine i opreme - unutar površine čestice ili neposredno uz nju potrebno je osigurati površinu za parkiranje servisnog vozila - građevinu infrastrukturnih sustava visine veće od 2,0 m potrebno je smjestiti na način da s ulične strane prati građevinski pravac ulice, a ostale građevine i opremu potrebno je smjestiti iza linije regulacije ulice - izuzetno, ukoliko se građevinski pravac ulice ne može jednoznačno odrediti, ili je građevinski pravac ulice značajnije uvučen od linije regulacije, građevinu infrastrukturnih sustava visine veće od 2,0 m potrebno je od linije regulacije uvući za najmanje 5,0 m - smještaj građevine infrastrukturnih sustava ispred linije regulacije ulice moguć je samo u gusto izgrađenim dijelovima građevinskih područja, gdje ne postoje druge prostorne mogućnosti i to za opremu i građevine niže od 2,0 m - ukoliko je građevinu iz sigurnosnih razloga potrebno ograditi, ogradu treba postaviti unutar vlastite čestice (na međi ili uvučeno od međe) i izvesti kao prozračnu, od prefabriciranih žičanih elemenata, a vrata na ogradi predvidjeti na način da se ne otvaraju prema van.
(5) Na istoj zasebnoj građevnoj čestici moguće je locirati više građevina infrastrukturnih sustava, ukoliko su međusobno kompatibilne (više trafostanica i slično) pri čemu se njihova međusobna udaljenost utvrđuje ovisno o širini zaštitnog pojasa infrastrukturnih građevina, prema posebnim propisima.

Članak 88.

(6) Slobodnostojeće nadzemne građevine infrastrukturnih sustava (trafostanice, građevine EK infrastrukture, plinske stanice i slično) ne smiju se smjestiti na česticama građevina kulturno – povijesnih vrijednosti, niti na način da zaklanjaju vidik na građevine i objekte religijskog i memorijalnog sadržaja (ispred crkvi, poklonaca, raspela, spomen obilježja i slično).
Članak 89.
(1) Planirana površina rezervirana za lociranje linijske infrastrukture /oznaka namjene – IS6/, locirana uz južnu granicu građevinskog područja Murskog Središća, rezervira se za slučaj potrebe polaganja podzemne linijske infrastrukture državne, magistralne ili lokalne razine, za koju u trenutku izrade UPU nije iskazan interes. 5.2. Uvjeti gradnje prometne mreže 5.2.1. Cestovni i pješački promet

Članak 90.

Članak 90.
(1) Cestovni i pješački promet obuhvaća sve kolne i pješačke površine unutar naselja, bez obzira da li su za njih posebno rezervirane površine ili ih se predviđa kao servisni prostor namijenjen prometu unutar pojedinačnih građevnih čestica, a mogu biti: - ulični koridori /oznaka UK/ - kolni prilazi /oznaka KP/ - pješačke staze izvan uličnih koridora /oznaka PS/ - javno parkiralište i druga veća parkirališta /oznaka namjene – IS1/ - postaja za opskrbu vozila gorivom /oznaka namjene – IS4/ - površine namijenjene prometu unutar pojedinačnih građevnih čestica u drugim funkcionalnim zonama (parkirališta, parkirališne i garažne zgrade, nogostupi, trgovi i druge pješačke ili kolne površine).
(2) U odnosu na stanje izvedenosti, površine iz stavka 1. ovog članka dijele se na postojeće i planirane površine.

Članak 91.

Članak 91.
(1) Unutar i u kontaktnom prostoru obuhvata UPU izvedena je ili planirana sljedeća cestovna prometna infrastruktura državnog i županijskog značaja: - stalni granični prijelazi za međunarodni promet putnika i roba u cestovnom prometu Mursko Središće – Petišovci - postojeća državna cesta DC 209 / (GP Mursko Središće (granica RH/Slovenija – Mačkovec – Strahoninec (D3)), s pripadajućim građevinama i uređajima - planirana moguća građevina – nova trasa državne ceste 209 / (GP Mursko Središće – Čakovec – čvor Sveti Križ autoceste D3 Zagreb – Goričan), u ovom dijelu trase predviđena kao obilaznica Murskog Središća i novi most na Muri - ŽC 2006 / D209 – Selnica – Prekopa (D227) - ŽC 2003 / G.P. Bukovje (gr. R. Slovenije) – Sv. Martin na Muri – M. Središće – Miklavec – Turčišće – Hodošan (D3) - LC 20003 / Mursko Središće (D209) – Brezje – Vratišinec (L20019).
(1) Zaštitni pojasevi pojedine prometnice određeni su odredbama Zakona o cestama („Narodne novine“ broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21), ovisno o razini značaja prometnice.
(2) Posebni zaštitni pojas obilaznice Murskog Središća, do njenog konačnog lociranja u prostoru, iznosi 100,0 m od planirane osi obilaznice, te se do toga zabranjuje svaka gradnja unutar predmetnog pojasa, izuzev infrastrukturnih zahvata, za koje je potrebno ishoditi odobrenje od nadležne uprave za ceste.
(3) Sve zahvate unutar zaštitnog pojasa prometnica kategoriziranih kao državne, županijske ili lokalne ceste potrebno je provoditi prema posebnim uvjetima nadležne uprave za ceste u skladu sa Zakonom o cestama, a priključke na njih je potrebno predvidjeti prema Pravilniku o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na javnu cestu („Narodne novine“ br. 95/14).

Članak 92.

Članak 92.
(1) Uz prometnice u gospodarskim zonama istočno od produžetka Poljske ulice, unutar uličnih koridora ili na pojedinačnim građevnim česticama, mogu se postavljati Stranica 2486 - Broj 9 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 24. lipnja 2022. reklamni panoi, kao slobodnostojeće konstrukcije sa reklamnom površinom iznad 6,0 m2 do najviše 12,0 m2, pod uvjetom da ne smanjuju prometnu vidljivost ulica i na način da im minimalna udaljenost bude: - od osi kolnika 7,0 m, - od ruba pješačke ili biciklističke staze 2,5 m.
(2) Reklamni panoi ukupne površine do 3,0 m2, (u ukupnu površinu se uračunava reklamna površinu i postolje) mogu se postavljati na pojedinačnim građevnim česticama u zonama stanovanja i mješovite namjene, na način: - da ne smanjuju prometnu preglednost prilaza čestici i parkirališnim površinama, - da su od linije regulacije udaljeni najmanje 1,5 m, - da su od građevina na susjednim česticama udaljeni najmanje 3,0 m.
(3) Reklamni panoi ukupne površine iznad 3,0 m2, (u ukupnu površinu se uračunava reklamna površinu i postolje) u zonama stanovanja i mješovite namjene mogu se postavljati isključivo kao obješeni ili naslikani na pročeljima zgrada.
(4) Unutar površina rekreacijskih zona, parkova i dječjih igrališta /oznake namjene R, Z1 i Z2/ ne mogu se postavljati reklamni panoi. 5.2.1.1. Ulični koridor /oznaka namjene – UK/

Članak 93.

Članak 93.
(1) Ulični koridori osnova su cestovnog prometa unutar naselja, a formiraju se radi izgradnje prometnica, pješačkih i biciklističkih staza, zelenih površina, trasiranja komunalnih infrastrukturnih mreža opskrbe vodom, plinom, električnom energijom, javnom rasvjetom, fiksnom telekomunikacijskom mrežom, te sustavima za odvodnju otpadnih i oborinskih voda.
(2) Ulični koridori se formiraju kao građevne čestice prometne infrastrukture, a mogu se: - formirati i graditi fazno u linearnim segmentima - graditi fazno u odnosu na predviđene prometne površine, pri čemu se potrebno pridržavati utvrđenih minimalnih širina koridora i pojedine prometne površine u odnosu na utvrđenu kategoriju ulice.
(3) Ulični koridori se s obzirom na značaj ulice svrstavaju u 3 kategorije označene na kartografskom prikazu 2.1. „Promet“: - glavna gradska ulica - sabirna ulica ili sabirnica - ostale ulice.
(4) Unutar uličnih koridora kolne površine je potrebno izvesti kao asfaltirane, a pješačke i pješačko-biciklističke površine kao asfaltirane ili opločene odgovarajućom podnom oblogom.

Članak 94.

Članak 94.
(1) Glavne gradske ulice određuju glavni kolni prometni smjerovi unutar naselja, s obzirom na povezivanje naselja prema okolnom prostoru ili na međusobno povezivanje stambenih i gospodarskih zona.
(2) Sve državne i županijske ceste koje prolaze kroz naselje kategorizirane su kao glavne gradske ulice.
(3) Glavne gradske ulice obavezno sadrže kolnik odgovarajuće širine za dvostrani promet dimenzioniran za tranzitni teretni promet i pješačke površine predviđene s obje strane kolnika, od kojih barem jedna mora biti dimenzionirana kao pješačko – biciklistička staza.
(4) Širina planiranih uličnih koridora glavnih gradskih ulica treba iznositi najmanje 15,0 m, osim u dijelovima gdje planirane trase prolaze kroz izgrađeni dio naselja, gdje koridor može biti i uži, ali ne manje od 10,0 m.
(5) Kod postojećih glavnih gradskih ulica, smještaj kolnika, biciklističkih i pješačkih površina odgovarajuće širine, treba prilagoditi postojećem koridoru, ali svugdje gdje je to moguće poželjno je ulični koridor proširiti tako da se približi standardu iz stavka 4. ovog članka.
(6) Unutar koridora glavnih gradskih ulica nije dozvoljena izvedba parkirališnih površina.
(7) Unutar koridora glavnih gradskih ulica mogu se na odgovarajućim lokacijama izvesti stajališta javnog autobusnog prijevoza.

Članak 95.

Članak 95.
(1) Sabirne ulice osiguravaju povezivanje dijelova naselja međusobno i usmjeravanje prometa prema glavnim ulicama.
(2) Sabirne ulice obavezno sadrže kolnik odgovarajuće širine za dvostrani promet, dimenzioniran za dostavni teretni promet i pješačke površine predviđene s obje strane kolnika, pri čemu se preporuča da barem jedna bude dimenzionirana kao pješačko – biciklistička staza.
(3) Širina planiranih uličnih koridora sabirnih ulica treba iznositi najmanje 12,0 m, osim u dijelovima gdje planirane trase prolaze kroz izgrađeni dio naselja, gdje koridor može biti i uži, ali ne manje od 10,0 m.
(4) Kod postojećih sabirnih ulica, smještaj kolnika, biciklističkih i pješačkih površina odgovarajuće širine, treba prilagoditi postojećem koridoru, ali svugdje gdje je to moguće poželjno je ulični koridor proširiti tako da se približi standardu iz stavka 3. ovog članka.
(5) Unutar koridora sabirnih ulica moguća je izvedba parkirališnih površina s neposrednim pristupom s kolnika, pri čemu se preporuča primjena uzdužnog tipa parkiranja.
(6) Unutar koridora sabirnih ulica mogu se na odgovarajućim lokacijama izvesti stajališta javnog autobusnog prijevoza.

Članak 96.

Članak 96.
(1) Ostale ulice osiguravaju pristup do pojedinačnih građevinskih čestica, a dijele se na: - standardne ulice - slijepe ulice.
(2) Standardne ulice obavezno sadrže kolnik odgovarajuće širine za dvostrani promet, dimenzioniran za dostavni teretni promet i pješačke površine predviđene s obje strane kolnika.
(3) Izuzetno, u standardnim ulicama se pješačke površine se mogu izvesti samo s jedne strane kolnika ukoliko s druge strane nema predviđenih građevnih čestica.
(4) Širina planiranih uličnih koridora standardnih ulica treba iznositi najmanje 10,0 m, osim u dijelovima gdje planirane trase prolaze kroz izgrađeni dio naselja, gdje koridor može biti i uži, ali ne manje od 7,0 m.
(5) Slijepe ulice obavezno sadrže kolnik odgovarajuće širine za dvostrani promet, jedno okretište ili ugibalište i 24. lipnja 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 9 - Stranica 2487 najmanje jednu pješačku stazu, te ne smiju imati ukupnu dužinu veću od 150,0 m.
(6) Širina planiranih uličnih koridora slijepih ulica treba iznositi najmanje 7,0 m.
(7) Ukoliko su u postojećim ulicama širine koridora manje od navedenih u stavcima 4. i 6. ovog članka, treba proširiti koridore ili uvesti prometni režim jednosmjernog prometa, odnosno kod slijepih ulica uvesti ograničenje pristupa na stanare, interventna vozila i vozila komunalnih servisa.
(8) Unutar koridora standardnih ulica moguća je izvedba parkirališnih površina s neposrednim pristupom s kolnika, pri čemu se preporuča primjena uzdužnog tipa parkiranja.

Članak 97.

Članak 97.
(1) Najmanja udaljenost linije regulacije ulice od ruba kolnika treba osigurati mogućnost izgradnje odvodnog jarka, usjeka, nasipa, bankine i nogostupa, a ne može biti manja od 1,6 m.
(2) Ne dozvoljava se izgradnja građevina, zidova i ograda, te podizanje nasada koji sprečavaju proširivanje preuskih ulica, uklanjanje oštrih zavoja, te zatvaraju vidno polje vozača.
(3) Sve prometne površine, a posebno one koje koriste pješaci, trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera.
Članak 98.
(1) Neovisno o uvjetima za pojedinu kategoriju ulice, u svim ulicama koje osiguravaju prilaz česticama unutar gospodarskih zona, širina, radijusi i nosivost kolnika trebaju biti dimenzionirani za teški tranzitni promet, a pješačke i pješačko-biciklističke staze izvedene uzdignuto od kolnika ili odvojene zelenom površinom.

Članak 99.

Članak 99.
(1) Kolnici u uličnim koridorima trebaju imati najmanju kolovoznu širinu 5,5 m (za dvije vozne trake), odnosno 3,5 m (za jednu voznu traku).
(2) Jedna vozna traka može se graditi iznimno za: - dvosmjerni promet postojeće ulice iz kategorije slijepe ulice, na preglednom prostoru i s ograničenim brzinom kretanja, te pod uvjetom da se uredi po jedno ugibalište, odnosno okretište na svakih 100,0 m, - jednosmjerni promet, ukoliko se u izgrađenom dijelu naselja predviđa regulacija ulice kao jednosmjerne.
(3) Najmanja širina pješačkih staza unutar planiranih uličnih koridora utvrđuje se temeljem posebnih propisa, ali ne može biti manja od 1,20 m.
(4) Izuzetno od stavka 3. ovog članka, u dijelovima postojećih ulica iz kategorije ostale ulice, druga predviđena staza unutar koridora, može biti uža od 1,20 m.
(5) Najmanja širina pješačko-biciklističkih staza unutar uličnih koridora iznosi 2,50 m.
(6) Najmanje dimenzije pojedinačnog parkirališnog mjesta unutar uličnog koridora iznose 2,5 m širine i 5,5 m dužine. 5.2.1.1. Kolni prilazi /oznaka KP/

Članak 100.

Članak 100.
(1) Kolni prilazi, kao nestandardne površine za pristup građevnim česticama označene su na kartografskom prikazu 2.1. „Promet“.
(2) Osim naznačenih, formiranje kolnih prilaza nije dozvoljeno.
(3) Planirani kolni prilazi trebaju imati širinu koridora prema uvjetima za vatrogasne pristupe, a kolnu površinu širine najmanje 3,5 m.
(4) Zatečeni postojeći kolni prilazi mogu imati i manju širinu, ali treba težiti njihovu proširenju prema uvjetima iz prethodnog stavka.
(5) Kolni prilazi trebaju imati kolnu površinu izvedenu kao asfaltiranu, opločenje betonskim opločnicima ili kao makadam.
(6) Ukoliko se kolne površine kolnog prilaza izvode kao makadam, priključak na kolnik u uličnom koridoru obavezno treba izvesti kao asfaltirani. 5.2.1.2. Pješačke staze izvan uličnih koridora /oznaka PS/

Članak 101.

Članak 101.
(1) Pješačke staze izvan uličnih koridora, kao površine rezervirane za pješački promet u vidu šetnica ili pješačkih prečica, te za servisni pristup obradivim površinama, označene su na kartografskom prikazu 2.1. „Promet“.
(2) Pješačke površine izvan uličnih koridora mogu se mjestimično proširivati u pješačke trgove, odmorišta s klupama za sjedenje i površine za održavanje javnih manifestacija.
(3) Osim naznačenih pješačkih staza, unutar rekreacijskih površina, površina zaštitnog i urbanog zelenila mogu se dodatno uređivati pješačke staze i šetnice.
(4) Ukoliko je prostorno moguće, širinu pješačke staze treba dimenzionirati na mogućnost mimoilaženja dvije osobe.
(5) Pješačke staze izvan uličnih koridora trebaju imati hodnu površinu izvedenu kao asfaltiranu, opločenje betonskim opločnicima ili kao zemljanu, zatravnjenu stazu, odnosno put. 5.2.1.3. Javna parkirališta i druga veća parkirališta /oznaka namjene – IS1/

Članak 102.

Članak 102.
(1) Površine za postojeća i planirana javna i druga veća parkirališta osobnih vozila rezervirane su prema naznačenom na kartografskom prikazu 2.1. „Promet“.
(2) Osim navedenih rezerviranih parkirališta, prema istim uvjetima moguće je graditi i parkirališta (javna ili druga) izdvajanjem čestica za tu namjenu iz površina stambenih, mješovitih i gospodarskih zona /oznake namjene S, M, M1, M2, I, K i T/ i dodatno i iz površine sportskog centra za nogomet /oznaka namjene R1/.
(3) U kategoriju javnog parkirališta ubrajaju se i taksi stajališta. Stranica 2488 - Broj 9 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 24. lipnja 2022.

Članak 103.

Članak 103.
(1) Sva javna i druga veća parkirališta prema prethodnom članku trebaju se dimenzionirati na najmanje 10 pojedinačnih parkirnih mjesta za osobna vozila, te projektirati sukladno posebnim propisima i na način se priključak parkirališta na javnu cestu predvidi kao zajednički, odnosno nije dozvoljeno neposredno parkiranje s ulice na pojedinačno parkirališno mjesto.
(2) Javna parkirališta osim mjesta za osobna vozila mogu sadržavati i mjesta za manja dostavna vozila i kraće zadržavanje autobusa. 5.2.1.4. Postaja za opskrbu vozila gorivom /oznaka namjene – IS4/

Članak 104.

Članak 104.
(1) Površina postojeće postaje za opskrbu vozila gorivom označena je na kartografskom prikazu 2.1. „Promet“.
(2) Osim označene, postaje za opskrbu vozila gorivom moguće je dodatno graditi i izdvajanjem čestica za tu namjenu iz mješovitih, pretežito poslovnih i gospodarskih proizvodnih i poslovnih zona /oznake namjene M2, I i K/ prema uvjetima za formiranje čestica i gradnju u navedenim zonama. 5.2.1.5. Površine namijenjene prometu unutar pojedinačnih građevnih čestica u drugim funkcionalnim zonama (parkirališta, parkirališne i garažne zgrade i druge kolne površine).

Članak 105.

Članak 105.
(1) Uvjet za gradnju na pojedinačnim građevnim česticama je osiguranje najmanjeg broja parkirališnih i/ili garažnih mjesta za osobna vozila koji se utvrđuje ovisno o namjeni i površini građevina, te broju zasebnih korisničkih jedinica na čestici, prema normativima iz sljedeće tabele: namjena građevine / koeficijent broj prostora parkirališnih ili garažnih mjesta na 1 PROIZVODNJA I 0,50 1 zaposlenika po SKLADIŠTA smjeni 2 UREDSKI 2,00 100 m2 korisnog PROSTORI I prostora TRGOVINE 3 USLUGE I 4,00 100 m2 korisnog UGOSTITELJSTVO prostora 4 VIŠENAMJENSKE 1,00 1 zaposlenika po DVORANE smjeni I VJERSKE 0,10 1 korisnika GRAĐEVINE 5 SPORTSKE 0,15 1 gledatelja GRAĐEVINE 4,00 1 otvoreno sportsko igralište 6 PREDŠKOLSKA 1,00 1 zaposlenika po I ŠKOLSKA smjeni NAMJENA 1,00 jednu učionicu ili grupu djece 7 ZDRAVSTVENA 1,00 1 zaposlenika po NAMJENA smjeni 1,00 100 m2 korisnog prostora 8 STAMBENA 1,00 1 stan NAMJENA 9 SMJEŠTAJNI utvrđuje se ovisno o TURISTIČKI kategorizaciji turističkog SADRŽAJI sadržaja, prema posebnom propisu 10 GROBLJE utvrđuje se prema posebnom propisu
(2) Izuzetno od stavka 1. ovog članka, za trgovačke sadržaje neto korisne površine veće od 2.000,0 m2: - na neto površinu trgovine iznad 2.000,0 m2 do 5.000,0 m2 broj minimalno potrebnih parkirališnih mjesta je 1 na 100 m2 korisnog prostora - na neto površinu trgovine iznad 5.000,0 m2 broj minimalno potrebnih parkirališnih mjesta je 0,5 na 100 m2 korisnog prostora.
(3) Za višestambene zgrade: - unutar građevne čestice obavezno osigurati najmanje po jedan dodatni parking (za goste) na svakih 5 predviđenih stanova - ovisno o broju stanova unutar višestambene zgrade, za oblikovanje pripadajućih površina i prostora za parkiranje vozila, primjenjuju se minimalni standardi iz članka 63a.

Članak 105.

(4) Kada se potreban broj parkirališnih i/ili garažnih mjesta, s obzirom na posebnost djelatnosti, ne može odrediti prema normativu iz stavaka 1. i 2. ovog članka, odredit će se po jedno parkirališno i/ili garažno mjesto: - na svake dvije sobe smještajnog turističkog sadržaja - na svakih 5 korisnika doma za smještaj starih i nemoćnih, kao i za slične smještajne socijalne ustanove - na 20 sjedala za sportske dvorane, kazališta, koncertne dvorane, kina i sličnog sadržaja - za ugostiteljsku namjenu na svaka 4 sjedeća mjesta - za školske i predškolske ustanove, prema odgovarajućem posebnom propisu – pedagoškom standardu - za sportske dvorane najmanje jedno parkiralište za autobus - za ambulante, domove zdravlja, socijalne ustanove i slično na 3 zaposlena u smjeni - za vjerske građevine na 5 do 20 sjedala, ovisno o lokalnim uvjetima.
(5) Smještaj potrebnog broja parkirališnih i/ili garažnih mjesta je potrebno predvidjeti na vlastitoj građevnoj čestici građevine ili na neposrednoj susjednoj čestici zasebnog parkirališta.
(6) Iznimno od stavka 5. ovog članka: - za sadržaje javne uprave, crkvu, predškolske i školske zgrade, parkirališna i/ili garažna mjesta za zaposlene obavezno je osigurati unutar vlastite čestice, a preostala parkirališta za korisnike mogu biti osigurana korištenjem javnog parkirališta na udaljenosti do 200,0 m od čestice 24. lipnja 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 9 - Stranica 2489 - u pojedinim slučajevima dozvoljene transformacije postojeće građevne strukture, prema odredbama poglavlja 7.3.1. „Karakteristični uzorci naselja - dozvoljene transformacije“ određena su moguća odstupanja za značajnije izgrađena područja.

Članak 106.

Članak 106.
(1) Površine parkirališta i/ili garaža izvedena na čestici zasebnog parkirališta ne mogu se prenamijeniti, osim ukoliko se za isti sadržaj ne iznađe alternativna lokacija za parkiranje vozila, prema istim uvjetima.
(2) Parkirališna mjesta zasebnog parkirališta izgrađenog za potrebe zgrade za koju na vlastitoj čestici nije osiguran dovoljan broj parkirališno – garažnih mjesta, ne smiju se obračunavati za potrebe gradnje druge zgrade.
Članak 107.
(1) Oblikovanje parkirališnih površina i dimenzioniranje s obzirom na potreban broj specijalnih vrsta parkirališnih mjesta (za invalide, autobuse i slično) vrši se u skladu s posebnim propisima.
(2) Ukoliko se parkirališni i garažni prostori izvode kao pomoćni sadržaj višestambene zgrade ili kompleksa u stambenim i mješovitim zonama /oznaka manjene S, M, M1 i M2/ mogu se graditi kao podrumski ili prizemni prostori.
(3) Zasebne građevine – parkirališne ili garažne zgrade mogu se graditi kao osnovne građevine na vlastitoj čestici ili kao dio gospodarskog kompleksa u gospodarskim proizvodnim i poslovnim zonama /oznaka namjene I i K/ prema uvjetima za gradnju gospodarskih građevina u tim zonama.

Članak 108.

Članak 108.
(1) Parkirališne površine za teretna vozila, autobuse, radne strojeve i slično smatraju se gospodarskim građevinama za transportne i srodne djelatnosti iz grupe 1. građevina s potencijalnim negativnim utjecajem, te se lociraju u odgovarajuće gospodarske zone i grade prema uvjetima iz poglavlja 2. „Uvjeti gradnje gospodarskih građevina“.
(2) ADR parkiralište može se locirati u gospodarskoj zoni uz željezničku stanicu. 5.2.2. Željeznički promet
Članak 109.
(1) Unutar obuhvata UPU izvedena je ili planirana sljedeća željeznička prometna infrastruktura državnog i županijskog značaja: - željeznička pruga za lokalni promet L101 Čakovec – Mursko Središće – Državna granica – (Lendava) - kolodvor Mursko Središće.
(2) Zaštitni pružni pojas određen je odredbama Zakona o željeznici („Narodne novine“ broj 94/13, 148/13).
(3) Sve zahvate unutar zaštitnog pružnog pojasa potrebno je provoditi prema posebnim uvjetima nadležne državne institucije za upravljanje željezničkom infrastrukturom – HŽ Infrastruktura d.o.o., u skladu sa Zakonom o željeznici („Narodne novine“ broj 32/19, 20/21).

Članak 110.

Članak 110.
(1) Unutar područja UPU postoje 2 željezničko – cestovna prijelaza, na križanju pruge sa županijskom cestom ŽC 2003 i lokalnom cestom LC 20003.
(2) Unutar područja postoji jedan željezničko - pješački prijelaz, koji spaja sportski centar za nogomet i kompleks sportske dvorane i osnovne škole.
(3) Na željezničkoj pruzi je predviđen zahvat povećanja sigurnosti na željezničko – cestovnom prijelazu na križanju sa županijskom cestom ŽC 2003 i najmanje održanje razine sigurnosti na ostalim prijelazima.

Članak 111.

Članak 111.
(1) Unutar područja UPU nalazi se početak željezničkog mosta preko rijeke Mure.
(2) Ukoliko je tehnički izvedivo, konstrukcija željezničkog mosta može se koristiti kao nosač za linijsku telekomunikacijsku infrastrukturu. 5.2.3. Riječni promet
Članak 112.
(1) Mogućnost plovidbe rijekom Murom uređena je posebnim propisima.
(2) Lokacije tradicijskih skela nalaze se izvan područja obuhvata UPU.
(3) Unutar obuhvata UPU, u području obale rijeke Mure /oznaka namjene R3/ uređena je rampa za pristup vodenoj površini za mala plovila.
(4) Ukoliko je tehnički izvedivo, unutar zapadnog dijela područja obale rijeke Mure /oznaka namjene R3/ moguće je urediti privezište i dodatni pristup rijeci za mala plovila, a sve zahvate treba predvidjeti prema posebnim uvjetima Hrvatskih voda, Agencije za plovne putove i Ministarstva unutarnjih poslova. 5.3. Vodnogospodarski sustavi 5.3.1. Zaštitne građevine

Članak 113.

Članak 113.
(1) Sustav obrane od visokih voda rijeke Mure, za područje unutar obuhvata UPU uspostavljen je izvedbom betonskog nasipa s tehničkom branom u središtu Murskog Središća, zapadno od cestovnog mosta preko Mure.
(2) Vanjska granica uređenog inundacijskog pojasa uz desnu obalu rijeke Mure južna je granica funkcionalne zone obala rijeke Mure /oznaka namjene R3/. 5.3.2. Vodoopskrba
Članak 114.
(1) Vodoopskrbni sustav za područje obuhvata UPU je izveden, kao dio III. vodoopskrbne zone Međimurja, s napajanjem iz vodospreme na Mohokosu, odnosno iz vodocrpilišta Nedelišće.
(2) Uvjeti gradnje linijske infrastrukture i ostalih građevina sustava vodoopskrbe utvrđuju se prema poglavlju 5.1. „Opći uvjeti gradnje infrastrukture“. Stranica 2490 - Broj 9 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 24. lipnja 2022.

Članak 115.

Članak 115.
(1) Na kartografskom prikazu broj 2.2. „Vodnogospodarski sustav“ unutar područja obuhvata UPU prikazani su objekti vodoopskrba: - trase postojećih i planiranih magistralnih vodoopskrbnih cjevovoda - trase postojećih i planiranih ostalih vodoopskrbnih cjevovoda
(2) Sustav vodoopskrbe potrebno je prema potrebi nadograđivati i razvijati u postojećim i planiranim područjima, u koju svrhu se predviđa izvedba opskrbne mreže, te interpolacija potrebnih građevina infrastrukturnih sustava (precrpnih stanica i drugih).
(3) Prilikom izgradnje nove vodoopskrbne mreže i rekonstrukcije postojeće potrebno je koristiti suvremene materijale cjevovoda i priključnih elemenata koji su neškodljivi za ljudsko zdravlje.

Ostali akti u ovom izdanju (102)