GLASNIK

Arhiva › 2022. › SGMŽ 9

SGMŽGrad Mursko Središće · 24. lipnja 2022. · KLASA 021-05/07- · URBROJ 2109/11-07-01

Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja grada Mursko Središće (pročišćeni tekst)

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 2490

Članak 116.

Članak 116.
(1) Javna vodovodna mreža se koristi i za protupožarnu zaštitu te ju je stoga potrebno tehnički dimenzionirati i za navedenu namjenu.
(2) Na svim javnim površinama potrebno je predvidjeti hidrante za priključenje vatrogasnih uređaja, na međusobnim udaljenostima predviđenim posebnim propisima.
(3) Za postavu unutar funkcionalnih zona urbanog zelenila /oznaka namjene Z1 i Z2/ i na parkovno uređenim površinama u drugim funkcionalnim zonama, treba odabrati tip hidranta oblikovan primjereno uređenju površina.

Članak 117.

Članak 117.
(1) Priključke građevina na mrežu vodoopskrbe u pravilu treba projektirati i izvoditi kao pojedinačne, odnosno kao jedan priključak po jednoj funkcionalnoj ili korisničkoj cjelini.
(2) Vodomjerno okno u pravilu se locira unutar građevne čestice unutar prvih 5,0 m od ulične međe, osim ako u posebnim uvjetima distributera nije određeno drugačije. 5.3.3. Odvodnja i zbrinjavanje otpadnih i oborinskih voda
Članak 118.
(1) Na kartografskom prikazu broj 2.2. „Vodnogospodarski sustav“ unutar područja obuhvata UPU prikazani su objekti sustava odvodnje i zbrinjavanje otpadnih i oborinskih voda: - trase postojećih i planiranih glavnih dovodnih cjevovoda (kolektora) mješovite odvodnje - trase postojećih i planiranih glavnih dovodnih cjevovoda (kolektora) fekalne odvodnje - trasa planiranih dovodnih cjevovoda (kolektora) tlačnog voda fekalne odvodnje - trase mješovite kanalizacije planirane za rekonstrukciju - pozicije crpnih stanica sustava odvodnje - trase postojećih i planiranih kanala i cjevovoda oborinske odvodnje - trase kanala oborinske odvodnje planiranih za izmještanje - pozicije ispusta oborinske odvodnje.
(2) Uvjeti gradnje linijske infrastrukture i ostalih građevina sustava vodoopskrbe i odvodnje utvrđuju se prema poglavlju 5.1. „Opći uvjeti gradnje infrastrukture“.

Članak 119.

Članak 119.
(1) Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda za područje Grada Mursko Središće još nije uspostavljen, odnosno u fazi je izvedbe, a u konačnici se predviđa kao razdjelni.
(2) Lokacija za lociranje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda predviđena je istočno od naselja Mursko Središće na poziciji Zalešće, a na koji uređaj se planiraju spojiti Mursko Središće s izdvojenim područjima Brezje i Sitnice, naselje Peklenica, te dio naselja Općine Selnica (Selnica, Zebanec Selo, Gornji Zebanec, Donji Zebanec), naselja Općine Vratišinec, te naselja aglomeracije Sveti Martin na Muri.
(3) Naselje Mursko Središće ima izveden kanalizacijski sustav za jedan dio svog područja, a predmetni sustav je u elementima koji su odgovarajući potrebno integrirati u planirani sustav odvodnje i zbrinjavanja otpadnih voda, odnosno odvodnje oborinskih voda, sukladno važećim propisima o vodama i zaštiti okoliša.
(4) Recipijenti sustava oborinske odvodnje su rijeka Mura i kanal Gornji potok.

Članak 120.

Članak 120.
(1) Izgradnja sustava odvodnje otpadnih voda planira se fazno, uz uvjet da se novoizgrađeni dijelovi sanitarne kanalizacije ne mogu početi koristiti prije puštanja u rad odgovarajućeg uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, na koji će se otpadne vode ispuštati.
(2) Na područjima za koja će sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda biti u funkciji, obavezno je priključenje korisnika na mrežu odvodnje, a septičke i sabirne jame je potrebno ukinuti i sanirati teren.
(3) Sve vode koje se ispuštaju u sustav odvodnje otpadnih voda, trebaju imati sastav i kakvoću koja odgovara uvjetima Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda („Narodne novine“ broj 26/20), za ispuštanja u sustave javne odvodnje.
(4) Tehnološke vode se mogu se upuštati u dovršeni sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, uz obvezni prethodni predtretman pročišćavanja sukladno Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda, za ispuštanja u sustave javne odvodnje.
(5) Vodu koja ni nakon pročišćavanja nema kvalitetu sukladno posebnom propisu, jednako kao i tehnološki talog, treba zbrinjavati prema posebnim propisima o tvarima štetnim za okoliš.
(6) Otpadne vode djelatnosti poljoprivrede potrebno je zbrinjavati ovisno o tipu otpadnih voda, pri čemu se fekalne otpadne vode nastale kao nusprodukt uzgoja životinja zbrinjavaju prema posebnim propisima.

Članak 121.

Članak 121.
(1) Unutar područja obuhvata UPU: - nije dozvoljeno ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda (sanitarnih, tehnoloških, procjednih i oborinskih s prometnih površina) na tlo i u podzemlje 24. lipnja 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 9 - Stranica 2491 - nije dozvoljeno ispuštanje otpadnih voda u mrežu odvodnje otpadnih voda ukoliko ona nije priključena na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda u funkciji.
(2) Nije moguće početi gradnju, ukoliko za svaki posebni slučaj nije odgovarajuće riješen način zbrinjavanja otpadnih voda, sukladno posebnim propisima i ovoj Odluci.
(3) Nakon dovršetka sustava odvodnje otpadnih voda priključke građevina na mrežu odvodnje otpadnih voda u pravilu treba projektirati i izvoditi kao pojedinačne, odnosno kao jedan priključak na više funkcionalno povezanih građevina.
(4) Za prijelazno razdoblje, do uspostave sustava zbrinjavanja otpadnih voda za područje lokacije građevne čestice: - sanitarno – fekalne vode potrebno je skupljati u vodonepropusnim septičkim jamama zatvorenog tipa (bez preljeva i ispusta) koje je potrebno prazniti po ovlaštenom poduzeću - tehnološke otpadne vode potrebno je nakon tretmana prema Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda, za ispuštanja u sustave javne odvodnje, sakupljati u vodonepropusnim sabirnim jamama koje treba redovito prazniti po ovlaštenom poduzeću.

Članak 122.

Članak 122.
(1) Sustav oborinske odvodnje čini mreža otvorenih i zatvorenih kanala oborinske odvodnje i druge pripadajuće građevine (preljevi, ispusti, crpne stanice i slično).
(2) U sustav oborinske odvodnje se predviđa prihvaćanje prvenstveno oborinskih voda s površina ulica i s drugih javnih površina, dok se oborinska odvodnja unutar čestica primarno rješava u okvirima vlastite čestice, a priključenje na sustav oborinske odvodnje moguć je prema posebnim uvjetima Hrvatskih voda.
(3) Na područjima gospodarskih i stambenih zona moguće je u situacijama velikih opterećenja usljed oborinskih maksimuma, temeljem tehničke razrade koncepta oborinske odvodnje, oborinsku vodu ispuštati u lagune za prihvat viška oborinskih voda, ali tek nakon tretmana propisanog Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda, za ispuštanje u površinske vode.

Članak 123.

Članak 123.
(1) Potencijalno čiste oborinske vode s krovnih i parternih pješačkih površina mogu se u sustav javne odvodnje oborinskih voda ili na zelene površine na vlastitoj čestici, upuštati direktno, bez posebnog predtretmana.
(2) Oborinske vode se s parternih kolnih površina mogu ispuštati u sustav oborinske odvodnje samo ukoliko prije ispusta prolaze kroz slivnik s taložnicom, a oborinske vode koje se skupljaju s površina parkirališta s brojem parkirališnih mjesta 10 i više, dodatno i kroz separator ulja i masti, odnosno prije ispuštanja se moraju pročistiti do razine propisane Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda, za ispuštanje u površinske vode.
(3) Oborinske vode nije dozvoljeno ispuštati u sustav odvodnje otpadnih voda. 5.4. Energetski i komunikacijski sustavi 5.4.1. Energetski sustav 5.4.1.1. Istraživanje i eksploatacija ugljikovodika i geotermalne vode u energetske svrhe

Članak 124.

Članak 124.
(1) Područje obuhvata UPU dijelom zadire u istražni prostor ugljikovodika – IPU „SZH– 01“, ali se smještaj bušotina unutar obuhvata UPU ne očekuje, međutim ukoliko je potrebno nove bušotine se mogu smjestiti unutar područja gospodarskih, proizvodnih zona /oznaka I/, istočno od trase državne ceste DC 209.
(2) Unutar i rubno uz građevinsko područje Murskog Središća nalaze se dvije neperspektivne istražne bušotine ugljikovodika – Mursko Središće-1 (Msr-1) i Zebanec-5 (Zb-5) predviđene za sanaciju.
(3) Oko izgrađene bušotine zaštitna i požarna zona iznosi 30,0 m u polumjeru oko osi bušotine.
(4) Kod trajno napuštenih bušotina (kod likvidiranih – kanal bušotine se nalazi 1,5 – 2,0 metara pod zemljom), sigurnosno-zaštitna zona u kojoj je zabranjeno graditi objekte za boravak i rad ljudi iznosi 3,0 m u polumjeru oko osi kanala trajno napuštene bušotine. 5.4.1.2. Cijevni transport plina, nafte i naftnih derivata, distribucija i opskrba plinom

Članak 125.

Članak 125.
(1) Gradnja i zaštita sustava za cijevni transport plina, nafte i naftnih derivata magistralnim naftovodima i plinovodima, te naftovodima i plinovodima za međunarodni transport provodi se primjenom zaštitnih koridora i drugih mjera zaštite, neposredno prema: - Zakonu o osnovama sigurnosti transporta ugljikovodika naftovodima i plinovodima („Službeni list“ broj 64/73) - Pravilniku o tehničkim uvjetima i normativima za siguran transport tekućih i plinovitih ugljikovodika magistralnim naftovodima i plinovodima, te naftovodima i plinovodima za međunarodni transport („Službeni list“ broj 26/85, preuzeto „Narodne novine“ broj 53/91).
(2) Magistralni plinovod Mihovljan – Mursko Središće DN 150/50, koji prolazi područjem Grada Mursko Središće završava u distribucijskoj mjerno – redukcijskoj stanici Mursko Središće (MRS Mursko Središće) unutar obuhvata UPU.
(3) Unutar područja obuhvata UPU nema drugih postojećih ni planiranih građevina za prijenos nafte i naftnih derivata.
(4) Posebni uvjeti zaštite koji utječu na mogućnost gradnje u blizini magistralnih naftovoda i plinovoda, te naftovoda i plinovoda za međunarodni transport su: - zaštitna zona cjevovoda za međunarodni transport plina i produkata ugljikovodika je širine 60,0 m, odnosno 30,0 m obostrano od osi cjevovoda, unutar kojeg područja nije predviđena gradnja, a u izuzetnim slučajevima, posebne uvjete za izvođenje zahvata u prostoru izdaje održavatelj cjevovoda - zona opasnosti cjevovoda (sigurnosni pojas) za međunarodni transport plina i produkata ugljikovodika Stranica 2492 - Broj 9 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 24. lipnja 2022.

Članak 125.

je širine 400,0 m, odnosno 200,0 m obostrano od osi cjevovoda, unutar kojeg područja posebne uvjete za izvođenje zahvata u prostoru izdaje održavatelj cjevovoda - u pojasu širokom 5,0 m lijevo i desno od osi cjevovoda za transport plina i produkata ugljikovodika zabranjeno je saditi biljke čije korijenje raste dublje od 1,0 m, odnosno zabranjeno je obrađivati zemlju dublje od 0,5 m.
Članak 126.
(1) Uvjeti gradnje linijske infrastrukture i ostalih građevina sustava distribucije i opskrbe plinom utvrđuju se prema poglavlju 5.1. „Opći uvjeti gradnje infrastrukture“.
(2) Kod izgradnje novih plinovoda preporuča se lociranje plinskih cjevovoda unutar uličnih koridora i to unutar zelenih površina ili ispod pješačkih staza, a ne ispod kolnika.

Članak 127.

Članak 127.
(1) Na kartografskom prikazu broj 2.3. „Energetski i komunikacijski sustavi“ unutar područja obuhvata UPU prikazani su objekti prijenosa, opskrbe i distribucije plina: - trasa magistralnog plinovoda Mihovljan – Mursko Središće DN 150/50 - trase postojećih i planiranih lokalnih srednjetlačnih i niskotlačnih plinovoda - pozicija distribucijske mjerno-redukcijske stanice (MRS) Mursko Središće - pozicije ostalih postojećih mjerno redukcijskih stanica unutar područja UPU.
(2) Unutar područja obuhvata UPU predviđa se daljnji razvoj srednjetlačne i niskotlačne plinske mreže.
(3) Srednjetlačna plinska mreža preferira se u područjima gospodarskih zona.
(4) Plinska mreža izvedena čeličnim cjevovodima izvedena u postojećem dijelu naselja i koja je uglavnom niskog tlaka, unutar roka trajanja od 35 – 40 godina od polaganja, predviđa se zamjena cjevovodima novije generacije od adekvatnih materijala.

Članak 128.

Članak 128.
(1) Opći uvjeti formiranja građevnih čestica, smještaja i gradnje ostalih građevina sustava distribucije i opskrbe plinom utvrđuju se prema poglavlju 5.1. „Opći uvjeti gradnje infrastrukture“.
(2) Sve elemente plinskog distribucijskog sustava treba projektirati prema Mrežnim pravilima plinskog distribucijskog sustava („Narodne novine“ broj 50/18, 88/19, 36/20) i tehničkim propisima nadležnog operatora plinskog distribucijskog sustava.
(3) Plinske mjerne i redukcijske stanice potrebno je pozicionirati na mjestima koja ne narušavaju strukturu naselja, ne smetaju prometu, a posebno izvan zona javnog zelenila.
(4) Plinske redukcijske stanice za potrebe korisnika, ukoliko će biti potrebne, mogu se smjestiti i na vlastitim građevnim česticama korisnika.
(5) Kod odabira lokacije plinske redukcijske stanice potrebno je poštovati udaljenosti prema drugim građevinama sukladno tehničkim propisima.

Članak 129.

Članak 129.
(1) Za priključenje pojedinačnih građevinskih čestica na plinovod moguće je predvidjeti ugradnju plinskog voda na svaku građevnu česticu zasebno, na način da se osigura nesmetano održavanje plinovoda na građevnoj čestici.
(2) Plinski priključak se može smjestiti na pročelju osnovne građevine ili se može izvesti postavom tipiziranog samostojećeg plinskog ormara unutar građevne čestice.
(3) Plinski priključak se ne može postaviti na ulično pročelje zgrade smješteno na liniji regulacije ulice niti neposredno orijentirano na javnu pješačku površinu. 5.4.1.3. Prijenos, distribucija i opskrba električnom energijom

Članak 130.

Članak 130.
(1) Visokonaponska energetska postrojenja su definirana od interesa za Republiku Hrvatsku, a njihova gradnja, održavanje i zaštita provodi se neposrednom primjenom predmetnog zakona i odgovarajućih podzakonskih propisa.
(2) Unutar područja UPU nema postojećih elektroenergetskih vodova i postrojenja – dalekovoda i trafostanica napona 400, 220 i 110 kV.
(3) Za potrebe razvoja sustava prijenosa električne energije, južno od naselja Mursko Središće izvan područja UPU, planira se izgradnja: - trafostanice TS 110/35 kV Mursko Središće - zračnog priključnog dalekovoda DV 2 x 110 s trasom od planirane TS Mursko Središće na postojeći dalekovod DV 110 kV Nedeljanec /TS Čakovec – TS Lenti (Republika Mađarska).

Članak 131.

Članak 131.
(1) Dimenzije građevne čestice za izgradnju transformatorske stanice TS 110/35 kV Mursko Središće određuju se s: - cca 100,0 m x 100,0 m za 110/x kV otvorene (AIS) - cca 60,0 m x 60,0 m za 110/x kV zatvorene (GIS)
(2) Trasa planiranog priključnog dalekovoda DV 2x110 kV od TS 110/35 kV Mursko Središće na postojeći dalekovod DV 110 kV Nedeljanec /TS Čakovec – TS Lenti, kao i treba se locirati usklađeno s trasom južne obilaznice Murskog Središće (nova trasa državne ceste D 209) i planiranom namjenom gospodarskih zona, a zaštitni koridor dalekovoda se utvrđuje sa 30,0 m obostrano od osi dalekovoda, odnosno ukupno 60,0 m.

Članak 132.

Članak 132.
(1) Uvjeti gradnje linijske infrastrukture i ostalih građevina sustava distribucije i opskrbe električnom energijom utvrđuju se prema poglavlju 5.1. „Opći uvjeti gradnje infrastrukture“.
Članak 133.
(1) Čestica transformatorske stanice TS 35/10(20) kV, locirana je u južnom dijelu Murskog Središća, a može se dograđivati, odnosno rekonstruirati za istu namjenu, te se unutar čestice mogu locirati i trafostanice niže naponske razine.
(2) Predviđa se izmještanje zračnih dalekovoda naponske razine 35 kV i 10 kV lociranih oko trafostanice, kao i na 24. lipnja 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 9 - Stranica 2493 drugim pozicijama unutar građevinskog područja naselja, prema kartografskom prikazu broj 2.3. „Energetski i komunikacijski sustavi“, odnosno alternativno njihovo podzemno kabliranje.

Članak 134.

Članak 134.
(1) Sustav opskrbe električnom energijom potrebno je prema potrebi nadograđivati i razvijati u postojećim i planiranim područjima, gradnjom srednjenaponske (20 kV) i niskonaponske (0,4 kV) distribucijske mreže, te interpolacijom potrebnog broja novih trafostanica TS 10 (20)/0,4 kV.
(2) Transformatorske stanice, osim ako nisu u sastavu građevina gospodarske ili društvene namjene, preporučaju se graditi na vlastitim građevnim česticama.
(3) Srednjenaponske vodove za napajanje trafostanica i za napajanje gospodarskih građevina preporuča se polagati podzemno.
(4) U planiranim područjima za novu gradnju preporuča se podzemno locirati i niskonaponske mreže elektroopskrbe i javne rasvjete.
(5) Za potrebe izgradnje nove niskonaponske mreže i javne rasvjete potrebno je koristiti isti koridor.
(6) Radi racionalnijeg korištenja prostora, zračnu niskonaponsku mrežu unutar postojećeg dijela naselja preporuča se voditi jednostrano unutar uličnog koridora.

Članak 135.

Članak 135.
(1) Svjetiljke javne rasvjete treba montirati na tipizirane stupove, kod odabira oblika zaslona svjetiljke treba voditi računa o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja okoliša, a kod izbora svjetlosnog izvora rasvjetnog tijela o emisiji energije u okoliš.
(2) Prosječni razmak između stupova treba projektirati na način da se osigura dobra osvijetljenost ulice.
(3) Svaki stup treba uzemljiti i zaštititi od indirektnog dodira.
Članak 136.
(1) Elektroenergetske priključke treba projektirati i izvesti odgovarajućim spajanjem na niskonaponsku mrežu ili transformatorsku stanicu, prema pravilima i tipizaciji lokalnog distributera.
(2) Za potrebe razvoda moguće je unutar zelenih površina u koridorima ulica ili na vlastitim česticama, locirati kabelske razvodne ormare (KRO), u svrhu elektroopskrbe većeg broja građevnih čestica ili javne rasvjete.

Članak 137.

Članak 137.
(1) Tipski priključni elektroormar može se locirati na vanjskom zidu građevine, ili na drugi način, uz uvjet da bude lako pristupačan za spajanje na vanjski priključak i unutarnji razvod. 5.4.1.4. Energija iz obnovljivih izvora
Članak 138.
(1) Proizvodnja energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije moguća je u svrhu dopunske opskrbe u odnosu na konvencionalni sustav ili nezavisno od konvencionalnog sustava.
(2) Energiju iz obnovljivih izvora i kogeneracije (energija sunca, sustavi korištenja temperature zemlje, vode i drugo), moguće je proizvoditi: - individualno, odnosno primarno za vlastite potrebe, pri čemu je moguće, ali ne i nužno, priključenje sustava na odgovarajuću konvencionalnu prijenosnu i distribucijsku mrežu, radi isporuke viška proizvedene energije (električne ili toplinske) - komercijalno, odnosno u postrojenjima primarno namijenjenim za proizvodnju energije (električne i toplinske) za tržište.
(3) U slučaju proizvodnje energije isključivo za vlastite potrebe, postrojenje za tu namjenu se smatra pomoćnom građevinom, a u slučaju da se višak energije isporučuje u javni energetski sustav smatra se pratećom građevinom.
(4) Komercijalna elektrana, odnosno energana se smatra: - građevinom osnovne namjene ako je površinski najveći sadržaj na građevnoj čestici - građevinom prateće namjene ako se radi o pratećem sadržaju uz drugu osnovnu namjenu koja može biti građevina druge gospodarske, proizvodne namjene ili također komercijalna elektrana, odnosno energana na drugi obnovljivi izvor energije.

Članak 138.

(5) Sve građevine i postrojenja u funkciji proizvodnje i korištenja energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije potrebno je predvidjeti na način da odgovaraju sektorskim posebnim propisima i propisima kojima se utvrđuje njihova neškodljivost za ljudsko zdravlje i okoliš.
(6) Za smještaj građevina i postrojenja u funkciji proizvodnje i korištenja energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije potrebno je: - tražiti mišljenje nadležnog Konzervatorskog odjela, kako bi se izbjeglo narušavanje integriteta kulturnih dobara - u slučaju smještanja postrojenja za proizvodnju energije izvan građevinskih područja, ispitati uvjete zaštite prirode.

Članak 138a.

Članak 138a.
(1) Individualni sustavi za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora i/ili kogeneracije, smještaju se neposredno uz predviđenog potrošača, na istoj građevnoj čestici, a može ih se smjestiti u svim funkcionalnim zonama, osim u: - zonama zaštitnog zelenila /oznake namjene Z/ - zonama urbanog zelenila /oznake namjene Z1 i Z2/ - zonama sporta i rekreacije osnovne namjene /oznake namjene R/ - unutar područja obale rijeke Mure /oznaka namjene R3/.
(2) Najveća dozvoljena ukupna snaga pojedinačne individualne energane (električne i toplinske energije) unutar građevinskog područja naselja je: - 2,0 MW unutar zona gospodarske, proizvodne ili poslovne namjene /oznake I i K/ - 0,5 MW unutar drugih funkcionalnih zona unutar građevinskog područja naselja unutar kojih je dozvoljen smještaj takvog sadržaja.
(3) Unutar građevinskih područja naselja dozvoljeno je koristiti sustave za korištenje energije zemlje (voda, drugi medij) i biomasu, a nisu dozvoljene energane koje kao energent koriste bioplin, vjetar i vodu iz otvorenih vodotoka. Stranica 2494 - Broj 9 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 24. lipnja 2022.
(4) Uvjet za individualni sustav za proizvodnju energije temeljen na korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneraciji je da građevna čestica na koju se smještaj predviđa, zadrži minimalno 20% površine kao zelene površine prirodnog terena, na kojem i ispod kojeg nije predviđena postava instalacija predmetnog sustava proizvodnje energije.
(5) Osim uvjeta iz stavka 3. ovog članka unutar građevinskih područja naselja:

Članak 138a.

- nije moguće smještati postrojenja koja proizvode buku veću od dozvoljene za zonu u kojoj se postrojenje predviđa - unutar svih zona, osim u zonama gospodarskih proizvodnih namjena /oznaka namjene I/ fotonaponske panele moguće je smjestiti samo na krovove zgrada ili integrirati ih u pročelja - ostali uvjeti za smještaj i gradnju postrojenja za proizvodnju i korištenje energije iz obnovljivih izvora i/ ili kogeneracije utvrđuju se jednako kao i za druge građevine unutar odgovarajuće funkcionalne zone.

Članak 139.

Članak 139.
(1) Jedini tip komercijalne elektrane na obnovljive izvore dozvoljen unutar obuhvata UPU je sunčana elektrana, čija instalirana snaga može iznositi najviše 10 MW, a moguće ju je smjestiti jedino unutar gospodarskih, industrijskih zona /oznaka namjene I/, osim unutar proizvodne zone uz Tekstilnu ulicu.
(2) Komercijalna sunčana elektrana koja je osnovna namjena na čestici: - najveća dozvoljena visina (vijenca) zgrada u funkciji energane (trafostanica, spremište strojeva i opreme, upravni prostori i slično) se utvrđuje s 4,0 m, a etažnost s E= 1/P/ - koeficijent izgrađenosti čestice utvrđuje se na način da se površina fotonaponskih panela i drugih građevina zbraja, a najviše može iznositi kig=0,6 - koeficijent iskoristivosti čestice se ne ispituje. 5.4.1.5. Toplovodi i drugi produktovodi

Članak 140.

Članak 140.
(1) U slučaju potrebe distribucije energije proizvedene korištenjem obnovljivih izvora energije od energane locirane unutar ili u neposrednoj blizini obuhvata UPU, toplovodi i drugi produktovodi, u funkciji distribucije energije, mogu se locirati unutar koridora ulica ili zaštitnih zelenih površina, te ih je potrebno projektirati u skladu s posebnim propisima. 5.4.2. Komunikacijski sustavi 5.4.2.1. Elektronički komunikacijski sustav
Članak 141.
(1) Elektronička komunikacijska infrastruktura je utvrđena od interesa za Republiku Hrvatsku, a daljnji razvoj elektroničkih komunikacija utvrđuju podzakonski propisi kojima se određuju tehnički uvjeti za svjetlovodne distribucijske mreže, elektroničku kabelsku kanalizaciju, te drugu elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i poveznu opremu, radijski koridori i drugi elementi elektroničkih komunikacijskih sustava.
(2) Opći uvjeti formiranja građevnih čestica i gradnje linijske infrastrukture i ostalih građevina elektroničkih komunikacijskih sustava utvrđuju se prema poglavlju 5.1. „Opći uvjeti gradnje infrastrukture“.

Članak 142.

Članak 142.
(1) Na kartografskom prikazu broj 2.3. „Energetski i komunikacijski sustavi“ unutar područja obuhvata UPU prikazani su: - okvirna trasa komunikacijskog svjetlovodnog kabla - okvirne trase ostale postojeće linijske nepokretne zemaljske elektroničke komunikacijske infrastrukture i pozicija drugih građevina istog sustava - okvirne planirane trase kabelske kanalizacije za novu nepokretnu zemaljsku elektroničku komunikacijsku infrastrukturu - pozicije postojećih baznih postaja za pružanje komunikacijskih usluga putem elektromagnetskih valova, bez korištenja vodova - područje mogućeg lociranja antenskih stupova za elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i/ili drugu vrstu antenskih uređaja, te uz njih druge povezne opreme.

Članak 143.

Članak 143.
(1) Uvjeti gradnje linijske infrastrukture i ostalih građevina infrastrukturnih sustava telekomunikacija utvrđuju se prema poglavlju 5.1. „Opći uvjeti gradnje infrastrukture“.
Članak 144.
(1) Postojeću zračnu telekomunikacijsku mrežu potrebno je postepeno zamijeniti sustavima zemaljske elektroničke komunikacijske infrastrukture koji se lociraju unutar podzemne kabelske kanalizacije.
(2) Kabelsku kanalizacijsku mrežu za nepokretnu zemaljsku elektroničku komunikacijsku infrastrukturu treba projektirati na način da se ista kanalizacija može koristiti za vođenje vodova više operatera.
(3) Obzirom na razvoj novih usluga, unutar prikladnih mjesta na površinama mješovitih zona /oznaka namjene M, M1, M2/ i na zelenim površinama unutar uličnih koridora, te unutar građevnih čestica drugih namjena moguće je predvidjeti: - izuzetno – gradnju veće građevine za smještaj TK opreme - gradnju manje građevine (TK stanice) za lociranje TK opreme - postavu samostojećeg kabineta na površini okvirnih dimenzija 2 m x 1 m.
(4) Priključke na elektroničku komunikacijsku infrastrukturu potrebno je projektirati i izvesti sukladno posebnim propisima i prema posebnim uvjetima nadležnog pružatelja elektroničkih komunikacijskih usluga.

Članak 145.

Članak 145.
(1) Smještaj samostojećih stupova s antenskim uređajima, pod čime se podrazumijevaju sve vrste telekomunikacijskih, radijskih i drugih prijemnika i predajnika, osim kućnih TV 24. lipnja 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 9 - Stranica 2495 prijemnih antena, treba u pravilu usmjeravati izvan obuhvata UPU, a unutar građevinskog područja Murskog Središća moguće ih je smjestiti u jugoistočnom dijelu naselja, istočno od željezničke pruge, u gospodarsku proizvodnu zonu /oznaka namjene I/.
(2) Unutar ostatka građevinskog područja Murskog Središća, a i izvan površina iz prethodnog stavka, antenske uređaje moguće je smjestiti samo na višim građevinama, visine (vijenca) najmanje 12,0 m, kod čega ih je potrebno postavljati na atestirane tipske prihvate.
(3) Smještaj samostojećeg stupa za antenske uređaje provodi se neposrednom primjenom odredbi za provedbu PP Međimurske županije, a dodatno je potrebno ishoditi i suglasnost nadležnog Konzervatorskog odjela.
(4) Antenske uređaje nije dozvoljeno postavljati na sakralne građevine (pročelja, krovove i zvonike crkava i kapela), niti na zgrade koje su od sakralnih građevina udaljene manje od 30,0 m. 5.4.2.2. Poštanski sustav

Članak 146.

Članak 146.
(1) Unutar obuhvata UPU postoji ispostava javnog poštanskog servisa - poštanski ured Mursko Središće, poštanski broj 40315.
(2) Lokacija poštanskog ureda je prikazana na kartografskom prikazu br. 2.3. „Energetski i komunikacijski sustavi“.
Članak 147.
(1) Ispostave drugih poštanskih i dostavnih servisa mogu se locirati u svim funkcionalnim zonama u kojima su dozvoljene uredske djelatnosti, osim u: - individualnim stambenim zonama samostojećeg načina gradnje /oznaka namjene S i oznaka gradnje SG/ - podzonama društvenih djelatnosti /oznaka namjene D1-D9/ - sportsko - rekreacijskim zonama /oznaka namjene R, R1-R3/. 6. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina 6.1. Opći uvjeti

Članak 148.

Članak 148.
(1) Javnim zelenim površinama smatraju se sve javno dostupne kultivirane zelene površine unutar obuhvata UPU, bez obzira na vlasništvo.
(2) Namjena pojedinačne javne zelene površine određena je funkcionalnom zonom u kartografskom prikazu broj 1. „Korištenje i namjena površina“, odnosno razlikuju se zaštitno zelenilo /oznaka namjene – Z/ i urbano zelenilo /oznaka namjene Z1 i Z2/.
(3) Ovisno o uvjetima uređenja i gradnje za pojedinu funkcionalnu zonu, formiranje dodatnih javnih zelenih površina moguće je i unutar drugih zona, a na pojedinačnoj građevnoj čestici, ovisno o namjeni pojedinačne građevine može biti i obavezno.

Članak 149.

Članak 149.
(1) Javne zelene površine potrebno je uređivati sadnjom visokog i niskog raslinja autohtonih ili ukrasnih biljnih vrsta, koje nemaju izražena alergena svojstva i vrsta koje se uobičajeno koriste, odnosno primjerene su u parkovnom oblikovanju sjeverozapadne Hrvatske.
(2) Kod odabira vrsta i rasporeda sadnje treba voditi računa o mjerama zaštite infrastrukture od korijena biljaka.
(3) Uređenje zelenih površina i sadnja raslinja unutar površina zaštićenih dijelova prirode i ekološke mreže, posebno u odnosu na odabir biljnih vrsta, smatra se zahvatom za koji je potrebno, sukladno Zakonu o zaštiti prirode, ishoditi uvjete zaštite prirode, odnosno dopuštenje od tijela državne uprave ili upravnog tijela u Županiji, nadležnog za poslove zaštite prirode. 6.2. Posebni uvjeti u odnosu na pojedinačnu funkcionalnu zonu 6.2.1. Površine urbanog zelenila /oznake Z1, Z2/

Ostali akti u ovom izdanju (102)