GLASNIK

Arhiva › 2022. › SGGČ 7

SGGČGrad Čakovec · 6. listopada 2022. · KLASA 024-04/22-01/76 · URBROJ 2109-2-02-22-06

Odluka o donošenju UPU Vojni vrtovi sjever, II. etapa

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 549

Članak 22.

Članak 22.
(1) Uvjeti smještaja za gospodarske djelatnosti odnose se na sve djelatnosti koje su prema ovoj Odluci utvrđene kao poslovna djelatnost, a utvrđuju se ovisno o namjeni površina unutar koje se pojedina građevna čestica formira.
(2) Poslovne djelatnosti unutar građevnih čestica u obuhvatu UPU nisu obavezne.
(3) Ukoliko se predviđaju, poslovne djelatnosti mogu se smještati unutar građevini čestica formiranih na površinama stambene namjene individualne gradnje /oznaka S1/ i površinama mješovite namjene /oznake M1 i M2/.
(4) Na drugim površinama u obuhvatu UPU osim navedenih prethodnim stavkom, uključujući i površine javne namjene, smještaj poslovnih sadržaja nije dozvoljen.

Članak 23.

Članak 23.
(1) Svaka pojedina zasebna korisnička jedinica poslovne namjene dimenzionira se prema posebnom Stranica 550 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 7/2022. sektorskom propisu, ovisno o vrsti poslovne djelatnosti.
(2) Unutar obuhvata UPU zabranjuje se: - smještaj prostora za djelatnosti kategoriziranih kao igre na sreću (kockarnice, lutrije i slično) - djelatnosti koje su posebnim propisom ili na bilo koji drugi način okarakterizirane kao neprimjerene za djecu do 14 godina.
Članak 24.
(1) Turistički smještajni kapaciteti koji se mogu predvidjeti ovisno o namjeni površina unutar koje se pojedina građevna čestica formira, ograničavaju se na kategorije utvrđene posebnim sektorskim propisom u turizmu kao: - soba za smještaj u turizmu - apartman.
(2) Svaki pojedini oblik smještaja naveden u prethodnom stavku, prema ovoj Odluci smatra se jednom zasebnom korisničkom jedinicom.

Članak 25.

Članak 25.
(1) U odnosu na mogućnost smještaja poslovnih djelatnosti unutar građevnih čestica i broj zasebnih korisničkih jedinica po pojedinoj građevnoj čestici: - unutar površina stambene namjene individualne gradnje /oznaka S1/ dozvoljena je najviše jedna zasebna korisnička jedinica poslovne namjene po građevnoj čestici - unutar površina mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M1/ broj zasebnih korisničkih jedinica poslovne namjene po čestici nije ograničen, ali je ukupna dozvoljena neto površina poslovnih sadržaja ograničena na najviše 30% neto površine prizemlja osnovne građevine - unutar površina mješovite, stambene i/ili poslovne namjene /oznaka M2/ broj zasebnih korisničkih jedinica poslovne namjene po čestici ograničen je ukupnim dozvoljenim brojem zasebnih korisničkih jedinica po čestici i u tom smislu je u korelaciji je s brojem stanova.
(2) U neto površinu sadržaja poslovne namjene uračunavaju se neto površine poda svih zatvorenih i svih otvorenih, natkrivenih i nenatkrivenih, prostora u poslovnoj namjeni.

Članak 26.

Članak 26.
(1) Skladišni prostori, garaže za vozila i spremište za skupljanje otpada, sve u funkciji poslovnih djelatnosti, mogu se predvidjeti u pomoćnim građevinama isključivo unutar građevnih čestica formiranih unutar: - površina stambene namjene individualne gradnje /oznaka S1/ - površina mješovite, stambene i/ili poslovne namjene /oznaka M2/.
(2) Svi prostori u funkciji poslovnih djelatnosti, uključujući priručna skladišta, se unutar građevnih čestica mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M1/, smještaju u prizemlju građevine osnovne namjene.
(3) Izuzetno od prethodnog stavka, unutar građevnih čestica mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M1/ parkirališni prostor za vozila poslovnih djelatnosti može se predvidjeti unutar podzemne garaže, a spremište za skupljanje otpada može biti organizirano unutar iste pomoćne građevine predviđene i za stanove.

Članak 27.

Članak 27.
(1) Smještaj postaja za komercijalnu opskrbu vozila gorivom/energijom unutar područja obuhvata UPU nije dozvoljen.
(2) Tipske elektropunionice koje nisu zgrade, se u vidu pomoćnog sadržaja na pojedinoj građevnoj čestici mogu smještati na površinama stambenih i mješovitih namjena /oznake S1, S2, M1, M2/.
Članak 28.
(1) Obavezni utvrđeni minimalni broj parkirališnih, odnosno garažnih mjesta za pojedinu gospodarsku djelatnost potrebno je osigurati sukladno uvjetima iz poglavlja 5.1.2. »Promet u mirovanju«.

Članak 29.

Članak 29.
(1) Reklamni panoi i druge vrste reklamnih površina su unutar obuhvata UPU dozvoljeni isključivo kao obješeni ili naslikani na pročelja zgrada.
Članak 30.
(1) Ostali uvjeti gradnje i oblikovanja građevina i prostora u funkciji poslovnih djelatnosti dozvoljenih unutar obuhvata UPU utvrđuje se prema poglavlju 4. »Uvjeti i način gradnje stambenih građevina«. 3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI
Članak 31.
(1) Unutar obuhvata UPU je za smještaj društvenih djelatnosti utvrđena površina za formiranje građevne čestice i gradnju sadržaja utvrđenih u poglavlju 1.3. »Površine javne i društvene namjene«.
(2) Društvene djelatnosti koje se prema uvjetima određivanja namjene površina iz ove Odluke smatraju poslovnim djelatnostima smještaju se i oblikuju prema poglavlju 2. »Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti«. Broj 7/2022. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 551 3.1. Osnovna škola

Članak 32.

Članak 32.
(1) Sukladno DPS-u, osnovna škola se dimenzionira temeljem kapaciteta određenog brojem učenika, utvrđenog temeljem odgovarajuće mreže osnovnih škola.
(2) Za osnovnu školu u obuhvatu ovog UPU se kao kriterij za dimenzioniranje dodatno utvrđuje najmanji broj učenika s 400 i najveći broj učenika s 600.
(3) Građevna čestica osnovne škole formira se unutar obuhvata površine javne i društvene namjene /oznaka D5,R1/ na način: - da osigura površinu zemljišta po učeniku koji DPS određuje za građevne čestice osnovne škole za broj učenika utvrđen prema prethodna dva stavka i prema tom broju učenika za pridružene odgovarajuće prostorne uvjete za smještaj svih DPS-om propisanih unutarnjih i vanjskih sadržaja osnovne škole - da osigura površinu za smještaj otvorenih sportskih igrališta utvrđenih kao nadstandard u odnosu na DPS u poglavlju 1.3. »Površine javne i društvene namjene«.

Članak 33.

Članak 33.
(1) Ukoliko površina građevne čestice dimenzionirana i formirana prema prethodnom članku bude manja od površine koja je ovim UPU-om utvrđena za javnu i društvenu namjenu, ostatak navedene površine može se urediti u namjeni javnog parka, pri čemu ta površina treba imati neposredni kontakt s drugom površinom javne namjene.
Članak 34.
(1) Osnovna škola oblikuje se u formi arhitektonskog kompleksa. (2)Sva dimenzioniranja unutarnjih i vanjskih prostora osnovne škole vrše se za jednosmjensku nastavu, prema mjerilima za prostor i opremu DPS-a i odgovarajućim sektorskim normativima.

Članak 35.

Članak 35.
(1) Najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice osnovne škole utvrđuje se s kig=0,4.
(2) Koeficijent iskoristivosti se ne ispituje.
(3) Najmanja udaljenost svih zatvorenih prostora predviđenih unutar građevne čestice osnovne škole utvrđuje se najmanje 10,0 m od linije regulacije obodnih uličnih koridora, a od ostalih međa vlastite građevne čestice s najmanje ½ visine (vijenca) arhitektonskog dijela kompleksa uz pojedinu među, ali ne manje od 4,0 m.
(4) Najveća visina (vijenca) arhitektonskog kompleksa utvrđuje se s 12,0 m, a najveća ukupna visina s 15,0 m.
(5) Izuzetno, više od ukupne visine može se predvidjeti samo sljeme školske sportske dvorane.
(6) Najveća etažnost arhitektonskog kompleksa utvrđuje se 1 podzemnom i 3 nadzemne etaže /E=Po+P+2K/.
(7) Izvedba podruma se ne preporuča, a ukoliko se predviđa, unutar podruma se mogu smještati samo servisni i pomoćni prostori i garaže.

Članak 36.

Članak 36.
(1) Arhitektonsko oblikovanje osnovne škole treba biti takvo da osigurava ambijent primjeren djeci osnovnoškolske dobi i to u odnosu na osunčanost, primijenjene materijale i boje, međuodnos vanjskog i unutarnjeg prostora, kao i osiguranje primjerene duljine internih komunikacija koje trebaju biti što kraće.
(2) Pomoćne građevine infrastrukturnih sustava, ukoliko se predviđaju na građevnoj čestici, trebaju se oblikovno integrirati u arhitektonski kompleks osnovne škole.
(3) Klimatski uvjeti i energetska svojstva osnovne škole određuju se temeljem posebnih propisa za energetsku učinkovitost u zgradarstvu.

Članak 37.

Članak 37.
(1) Za priključenje građevne čestice osnovne škole na mrežu gradskih prometnica, moguće je predvidjeti najviše tri kolna priključka dimenzionirana prema namjeni svakog pojedinog, u skladu s odgovarajućim prometnim normativima.
(2) Ukoliko se predvide tri kolna priključka, najmanje jedan od njih treba biti s drugog uličnog koridora u odnosu na preostala dva.
(3) Unutar građevne čestice osnovne škole potrebno je osigurati: - vatrogasni koridor i kolni pristup za servisna i dostavna vozila - autobusno stajalište i parkirališni prostor za školski autobus - parkirališni prostor za službena osobna i dostavna vozila - jedno zajedničko parkiralište za osobna vozila zaposlenih.
(4) Stajalište školskog autobusa u funkciji ulaza i izlaza djece treba oblikovati na način da se ne križa s ostalim prometnim trasama za druga vozila iz prethodnog stavka.
(5) Vatrogasni pristup i pristupi za servisna i dostavna vozila se ne smije predvidjeti na površinama predviđenim za neposredni boravak djece tijekom nastave - vanjske terase uz učionice i kabinete i druge nastavi namijenjene vanjske površine.
(6) Umjesto parkirališta za službena osobna vozila i za službena dostavna vozila moguće je predvidjeti garaže. Stranica 552 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 7/2022.
(7) Obavezni utvrđeni minimalni broj parkirališnih, odnosno garažnih mjesta, potrebno je osigurati sukladno uvjetima iz poglavlja 5.1.2. »Promet u mirovanju«.

Članak 38.

Članak 38.
(1) Najmanje 30% građevne čestice osnovne škole treba biti uređeno kao parkovna površina u što se ne uračunavaju površine otvorenih školskih sportskih igrališta.
(2) Najmanje 1/3 parkovnih površina iz prethodnog stavka treba biti zasađena visokim raslinjem.
(3) Dimenzioniranje i oblikovanje pješačkih pristupa na građevnu česticu, kao i parkovnih površina iz stavaka 1. i 2. ovog članka usklađuje se s uvjetima za vanjske prostore osnovne škole prema DPS.
Članak 39.
(1) Ograđivanje građevne čestice osnovne škole utvrđuje se prema uvjetima DPS-a koji određuju obaveznu kontrolu pristupa unutarnjim i vanjskim prostorima osnovne škole i njihovu zaštitu.
(2) U odnosu na površine javne namjene ograda školskog dvorišta treba biti estetski primjereno oblikovana, a preporuča se da nije viša od 1,50 m.
(3) U odnosu na međe prema susjednim građevnim česticama, ograda može biti visine najviše 2,0 m, i oblikovana kao tipska žičana ograda ili izvedena tipskim punim panelima. 3.2. Otvorena sportska igrališta

Članak 40.

Članak 40.
(1) Smještaj otvorenih sportskih igrališta usklađuje se prema smještaju zatvorenih dijelova arhitektonskog kompleksa osnovne škole i određuje se projektom.
(2) Pojedinačna pozicija pojedinog otvorenog sportskog igrališta treba biti takva da se na granici površina stambenih i mješovitih namjena osigura razina buke za vanjske prostore, utvrđena posebnim propisom za navedene namjene. 4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA 4.1. Opći uvjeti i minimalni standardi prostora stambene namjene

Članak 41.

Članak 41.
(1) Stambeni sadržaj obavezan je za sve građevne čestice formirane unutar površina stambene i mješovite namjene u obuhvatu UPU, osim za građevne čestice formirane unutar površina mješovite, stambene i/ ili poslovne namjene /oznaka M2/, koje mogu biti predviđene i samo za poslovnu namjenu.
Članak 42.
(1) Stanovi se mogu smjestiti isključivo unutar osnovne građevine.
(2) Minimalna neto površina stambenog prostora utvrđuje se s 30,0 m2, u što se ne uračunavaju pomoćni sadržaji kao što su garaža, parkirališno mjesto, spremište i slični sadržaji u funkciji stanovanja.
(3) U podrumskim etažama nije dozvoljeno smještati prostorije namijenjene stambenom boravku, već samo pomoćne prostore kao što su spremišta i garaže.
(4) Stambeni prostori namijenjeni boravku obavezno trebaju imati prozore.
(5) Parkirališna i garažna mjesta u funkciji pojedinog stana obavezno je osigurati na istoj građevnoj čestici na kojoj je i stan.
(6) Naknadna prenamjena parkirališnih, odnosno garažnih mjesta i biciklarnika moguća je jedino ukoliko se ukinuto uredi zamjenski na istoj građevnoj čestici, kroz izmjenu akta za građenje, pri čemu je obavezno poštivanje minimalnog udjela zelene površine prirodnog terena na predmetnoj građevnoj čestici.

Članak 43.

Članak 43.
(1) Ukoliko je na građevnoj čestici predviđeno više od 3 i najviše 10 stanova: - obavezno je za svaki stan predvidjeti izvedbu spremišta neto površine poda najmanje 1,5 m2, koje treba biti integrirano unutar volumena osnovne građevine, - obavezno je na vlastitoj građevnoj čestici predvidjeti zajedničko dječje igralište ili park površine najmanje 30,0 m2, koja se ne uračunava u obaveznu površinu prirodnog terena, - potrebno je unutar vlastite građevne čestice izvesti biciklarnik, dimenzioniran prema posebnom propisu, a može ga se oblikovati kao pomoćnu građevinu (zgradu i/ili nadstrešnicu) ili drugačije (ograđeni prostor ili tipski objekt - box).
(2) Ukoliko je na građevnoj čestici predviđeno više od 10 stanova: - potrebno je osigurati sve uvjete iz prethodnog stavka, - obavezno je za najmanje 50% od ukupnog broja stanova osigurati pojedinačna parkirališna mjesta unutar gabarita građevine osnovne namjene i to u parkirališnom (natkriveni otvoreni prostor) ili garažnom prostoru (zatvoreni prostor) smještenom u prizemlju, suterenu i/ili podrumu zgrade.
(3) Gabaritom građevine osnovne namjene smatra se potpuno ili dijelom ukopana podrumska etaža s namjenom garaže i/ili parkirališta, koja može u dijelu izlaziti izvan nadzemnog tlocrtnog gabarita građevine osnovne namjene, uz uvjet da površina ukopane etaže ne prelazi 50% površine građevne čestice. Broj 7/2022. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 553 4.2. Veličina i oblik građevnih čestica (1)

Članak 44.

Članak 44. U kartografskom prikazu broj 3. »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina« dan je prijedlog parcelacije građevnih čestica koji nije obvezujući. (2) Formiranje novih građevnih čestica unutar površina stambene i mješovite namjene provodi se uz osiguranje sljedećih minimalnih uvjeta za najmanje dimenzije pojedine građevne čestice: RELEVANTNE NAČIN NAMJENA LINIJE GRADNJE POVRŠINA REGULACIJE OSNOVNE ULICE GRAĐEVINE UK3, UK4, UK5 SS S1 UK2, UK6 D S2 UK2 nema utjecaja na dimenzije M1 UK7 građevne čestice Ulica I.G. M2 Kovačića
(3) Najmanja dimenzija građevnih čestica utvrđuje se na relevantnoj liniji regulacije ulice, osim za građevne čestice smještene uz raskrižja ulica, kojima se radi osiguranja izvedbe cestovnog radijusa, najmanja širina utvrđuje 10,0 m uvučeno od linije regulacije ulice.
(4) Najveće dimenzije građevnih čestica utvrđuju se: - unutar površina stambene namjene individualne gradnje s osnovnim građevinama predviđenim kao slobodnostojećim /oznake S1-SS/ najveća širina pojedinačne građevne čestice utvrđuje se s 25,0 m, a najveća dubina s ½ ukupne dubine površine individualne stambene namjene između paralelnih pristupnih ulica UK3-UK4, odnosno UK4-UK5 - unutar površina stambene namjene individualne gradnje s osnovnim građevinama predviđenim kao dvojne /oznake S1-D/ najveća širina pojedinačne građevne čestice utvrđuje se na način da se osigura smještaj 12 građevnih čestica unutar površine s navedenom namjenom i načinom gradnje - unutar površina stambene namjene višestambene gradnje /oznaka S2/ najveća širina pojedinačne građevne čestice je 60,0 m, a najveća dubina utvrđena pozicijom granice građevinskog područja Čakovca - unutar površina mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M1/ najveća širina i najveća dubina građevne čestice određuje se kao ukupna površina utvrđena grafički u toj namjeni - unutar površina mješovite, stambene i/ili poslovne namjene /oznaka M2/ najveća širina pojedinačne građevne čestice utvrđuje se s 35,0 m, a najveća dubina građevne čestice određuje se jednako kao i najmanja dubina.

Članak 44.

NAJMANJE DIMENZIJE GRAĐEVNE ČESTICE ŠIRINA DUBINA /m/ /m/ 18 30 17 35 ukupna dubina površine S2 utvrđena 45 grafički između UK2 i granice GP Čakovca 45 60 ukupna dubina površine M2 utvrđena 18 grafički između Ulice I.G. Kovačića i UK5
Članak 45.
(1) Kod formiranja pojedinačnih novih građevnih čestica obavezno je poštivanje sljedećih parametara: - građevne čestice se formiraju nizanjem uz liniju regulacije ulice - granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine njihovu međusobnu među.
(2) Pod uvjetima da svaka od novoformiranih građevnih čestica zadovolji uvjete iz ovog poglavlja moguće je u manjoj mjeri pomicati međusobnu među susjednih građevnih čestica formiranim unutar površina mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M1/ i površina stambene namjene višestambene gradnje /oznaka S2/, na način da parcelacijom utvrđena međa odstupa na istok ili na zapad za najviše 10,0 m u odnosu na granicu utvrđenu grafičkim dijelom UPU za navedene dvije namjene površina.
(3) Ukoliko se zapadna međa najzapadnije građevne čestice višestambene gradnje pomiče na zapad prema prethodnom stavku, moguće je prema toj međi uskladiti i među prema javnoj zelenoj površini predviđenoj zapadno od nje. 4.3. Uvjeti gradnje 4.3.1. Veličina i površina građevina

Članak 46.

Članak 46.
(1) Najveći dozvoljeni koeficijenti izgrađenosti građevnih čestica utvrđuju se prema sljedećoj tabeli: NAMJENA POVRŠINE kig S1 0,4 S2 0,3 Stranica 554 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 7/2022. NAMJENA POVRŠINE kig M1 0,3 M2 0,4
(2) Koeficijent iskoristivosti /kis/ proizlazi iz broja dozvoljenih etaža utvrđenih sljedećim člankom i ne ispituje se.
Članak 47.
(1) Najveća dozvoljena visina (vijenca), najveća dozvoljena ukupna visina, kao i najmanja i najveća etažnost pojedine građevine na građevnim česticama formiranim unutar površina stambene i mješovite namjene /oznake S1, S2, M1 i M2/ utvrđuje se prema sljedećoj tabeli: NAČIN Osnovna građevina Pomoćne građevine NAMJENA GRADNJE max visina max POVRŠINE OSNOVNE vijenca / ukupna GRAĐEVINE Vos/ visina SS 7,0 m 10,5 S1 D 7,0 m 10,5 S2 VS 11,0 m 15,0 M1 VS 11,0 m 15,0 M2 SS ili D 7,0 m 10,5
(2) Iz oblikovnih razloga potkrovlje kao najviša dozvoljena etaža na dvojnim građevinama nije dozvoljena.
(3) Visine vijenca i etažnost dvojnih zgrada moraju biti međusobno usklađene.
(4) Pomoćne građevine ne mogu imati ukupnu visinu veću od 4,0 m.
(5) Izuzetno od stavka 1. ovog članka: - specifični dijelovi osnovnih građevina mogu imati veću visinu (vijenca), pri čemu se: - funkcionalni izlaz na krov posljednje pune etaže kod višejediničnih zgrada bez predviđene nepotpune etaže, može predvidjeti isključivo kao produženi dio stubišne vertikale - funkcionalni izlaz na krov posljednje pune etaže kod zgrada individualne gradnje bez predviđene nepotpune etaže, ne može biti veća od 30,0 m2 - kod svih zgrada, funkcionalni pristup krovu nepotpune etaže može se predvidjeti samo ljestvama s krova posljednje pune etaže - visina (vijenca) natkrivenog ulaza u podzemnu garažu može biti viša od 3,0 m, uz uvjet da njegova ukupna visina nije viša od 4,5 m.

Članak 47.

min max max max etažnost / etažnost / visina / etažnost / Eos/ Eos/ Vpo/ Epo/ E=1 E=3 E=1 3,0 m /P/ /Po+P+1K/ /P/ E=2 E=4 E=1 3,0 m /P+1K/ /Po+P+1K+NE/ /P/ E=5 E=3 E=1 /Po+P+2K+Pk 3,0 m /P+2K/ /P/ (ili NE)/ E=5 E=4 E=1 /Po+P+2K+Pk 3,0 m /Po+P+2K/ /P/ (ili NE)/ E=4 E=2 E=1 /Po+P+1K+Pk 3,0 m /P+1K/ /P/ (ili NE)/ 4.3.2. Smještaj građevina na građevnoj čestici
Članak 48.
(1) Osnovnu građevinu koja se smješta na građevnoj čestici formiranoj unutar površine stambene namjene individualne gradnje, s osnovnom građevinom predviđenom kao slobodnostojećom /oznaka S1-SS/ smješta se: - najmanje 5,0 m a najviše 7,0 m udaljeno od linije regulacije ulice na kojoj se utvrđuje širina građevne čestice - najmanje 1,0 m udaljeno od sjeverne međe vlastite građevne čestice, osim kod građevnih čestica kojima je sjeverna međa ujedno i linija regulacije ulice, u kom slučaju udaljenost treba iznositi najmanje 3,0 m - najmanje 5,0 m udaljeno od južne međe vlastite građevne čestice - najmanje 8,0 m udaljeno od stražnje međe vlastite građevne čestice.
(2) Ukoliko je garaža (ili drugi pomoćni prostor) predviđena kao integralni dio osnovne građevine i oblikovana na način da je ulično pročelje garaže najistureniji dio građevine u odnosu na ulicu, ulično Broj 7/2022. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 555 pročelje garaže se smatra uličnim pročeljem cijele građevine.
(3) Pomoćne građevine se smještaju: - u ravnini uličnog pročelja osnovne građevine ili iza uličnog pročelja osnovne građevine ako su predviđene kao prigrađene osnovnoj građevini - najmanje 10,0 m uvučeno od linije regulacije ako su predviđene kao slobodnostojeće - u odnosu na ostale međe vlastite građevne čestice udaljeno najmanje za 1,0 m, uz uvjet da su od građevine osnovne namjene na susjednoj građevnoj čestici udaljene najmanje 5,0 m.

Članak 49.

Članak 49.
(1) Osnovnu građevinu koja se smješta na građevnoj čestici formiranoj unutar površine stambene namjene individualne gradnje, s osnovnom građevinom predviđenom kao dvojnom /oznaka S1-D/ smješta se na način da je ulično pročelje najmanje 5,0 m a najviše 10,0 m udaljeno od linije regulacije pristupnih ulica UK2, odnosno UK6, uz uvjet da je građevna linija osnovnih građevina dvojnika međusobno usklađena.
(2) Od bočne međe građevne čestice, nasuprotne zajedničkoj međi s dvojnikom, osnovnu građevinu treba odmaknuti najmanje 5,0 m, a od stražnje međe najmanje 10,0 m.
(3) Ukoliko je garaža (ili drugi pomoćni prostor) predviđena kao integralni dio osnovne građevine i oblikovana na način da je ulično pročelje garaže najistureniji dio građevine u odnosu na ulicu, ulično pročelje garaže se smatra uličnim pročeljem cijele građevine.
(4) Pomoćne građevine se smještaju: - iza dvorišnog pročelja osnovne građevine - najmanje 3,0 m od linije regulacije ulice UK1 - u odnosu na među s dvojnikom na tu među - u odnosu na ostale međe vlastite građevne čestice udaljeno najmanje za 1,0 m.

Članak 50.

Članak 50.
(1) Na pojedinoj građevnoj čestici formiranoj unutar površina stambene namjene višestambene gradnje /oznaka S2/ ulično pročelje osnovne građevine smješta se: - najmanje 12,0 m udaljeno od linije regulacije UK2 - najmanje 10,0 m od svih ostalih međa vlastite građevne čestice.
(2) Pomoćne građevine se smještaju: - u ravnini uličnog pročelja osnovne građevine ili iza uličnog pročelja osnovne građevine - najmanje za svoju visinu udaljeno od bočnih međa građevne čestica - u odnosu na stražnju među građevne čestice na međi ili odmaknuto od međe.
(3) Izuzetno, spremište za skupljanje otpada može se smjestiti ispred ravnine uličnog pročelja osnovne građevine, do najviše 2,0 m uz uličnu među, ukoliko je ograđeno i/ili zaklonjeno crnogoričnim raslinjem.

Članak 51.

Članak 51.
(1) Na pojedinoj građevnoj čestici formiranoj unutar površina mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M1/ ulično pročelje osnovne građevine smješta se: - najmanje 12,0 m udaljeno od linije regulacije UK7 - najmanje 10,0 m od svih ostalih međa vlastite građevne čestice.
(2) Pomoćne građevine se smještaju: - u ravnini uličnog pročelja osnovne građevine ili iza uličnog pročelja osnovne građevine ako su predviđene kao prigrađene osnovnoj građevini - najmanje 10,0 m uvučeno od linije regulacije ako su predviđene kao slobodnostojeće - najmanje za svoju visinu udaljeno od bočnih međa građevne čestica - u odnosu na stražnju među građevne čestice na međi ili odmaknuto od nje.
(3) Izuzetno, spremište za skupljanje otpada može se smjestiti ispred ravnine uličnog pročelja osnovne građevine, do najviše 2,0 m uz uličnu među, ukoliko je ograđeno i/ili zaklonjeno crnogoričnim raslinjem.

Članak 52.

Članak 52.
(1) Na pojedinoj građevnoj čestici formiranoj unutar površina mješovite, stambene i/ili poslovne namjene /oznaka M2/ ulično pročelje osnovne građevine smješta se: - obavezno na liniji regulacije Ulice I.G. Kovačića - najmanje 3,0 m udaljeno od linije regulacije uličnog koridora UK2 - najmanje 10,0 m udaljeno od linije regulacije uličnog koridora UK5.
(2) Ukoliko je garaža (ili drugi pomoćni prostor) predviđena kao integralni dio osnovne građevine i oblikovana na način da je ulično pročelje garaže najistureniji dio građevine u odnosu na ulicu, ulično pročelje garaže se smatra uličnim pročeljem cijele građevine.
(3) Pomoćne građevine smještaju se kao slobodnostojeće ili kao prigrađene osnovnoj građevini: - iza uličnog pročelja osnovne građevine u odnosu na Ulicu I.G. Kovačića - najmanje 3,0 m udaljeno od linije regulacije uličnog koridora UK2 - najmanje 5,0 m udaljeno od linije regulacije uličnog koridora UK5 - u odnosu na ostale međe vlastite čestice na međi ili odmaknuto od međe. Stranica 556 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 7/2022.

Članak 53.

Članak 53.
(1) Izuzetno, pomoćne građevine koje služe za boravak ljudi na otvorenom ukupne tlocrtne projekcije do 12,0 m2 i visine (vijenca) do 2,5 m (sjenica, vrtni paviljon i slične građevine) mogu se smjestiti u bilo kojem dijelu čestice u odnosu na osnovnu građevinu, pa i ispred građevnog pravca osnovne građevine, ali moraju biti estetski primjereno oblikovane.
(2) Izuzetno, prethodni stavak se ne može primijeniti na površine mješovite, stambene i/ili poslovne namjene /oznaka M2/.
Članak 54.
(1) Međusobna udaljenost osnovnih građevina na susjednim građevnim česticama proizlazi iz udaljenosti utvrđene za osnovne građevine u odnosu na među vlastite građevne čestice.
(2) Međusobna udaljenost osnovnih građevina na suprotnim stranama iste ulice proizlazi iz posebnog propisa za osiguranje evakuacijskog koridora prema poglavlju 9.7. »Upravljanje rizicima«.

Članak 55.

Članak 55.
(1) Međusobni odnos građevina unutar iste građevne čestice ovisi o funkcionalnom rješenju i UPU-om se ne uvjetuje, pri čemu međusobna udaljenost građevina treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara, na način da se osigura: - sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima građevina u slučaju urušavanja građevina - dostupnost vatrogasnog vozila do svih građevina na građevnoj čestici - sigurnost od prenošenja požara s jedne građevine na drugu - izvedbom protupožarnih barijera.
(2) Preporuča se da međusobna udaljenost pratećih i pomoćnih građevina u stražnjim dijelovima građevnih čestica iznosi najmanje ½ visine više građevine, ali može biti i manja, ukoliko se tehničkih mjerama osigura zaštita od prijenosa požara s jedne na drugu građevinu. 4.3.3. Oblikovanje građevina

Članak 56.

Članak 56.
(1) Krovovi slobodnostojećih osnovnih građevina se, mogu oblikovati kao kosi, ravni ili kompleksni, pri čemu se preferiraju oblikovno »čista« rješenja.
(2) Krovovi dvojnih osnovnih građevina se obavezno izvode kao ravni.
(3) Najveći dozvoljeni nagib krovnih ploha za uređena potkrovlja je 40°.
(4) Najveća dozvoljena visina atike je 0,80 m iznad vijenca zgrade.
(5) Odvodnja vode i snijega s krovnih ploha treba biti riješena na način da se skupljaju unutar vlastite građevne čestice.
Članak 57.
(1) Ukoliko su od međe prema susjednoj građevnoj čestici udaljene manje od 3,0 m, građevina na zidu orijentiranom prema toj međi ne može imati predviđene otvore.
(2) Otvorima se u smislu stavka 1. ovoga članka ne smatraju: - prozori ostakljeni neprozirnim ili slabo prozirnim staklom (ornamentiranim, obojanim, staklom ili staklom presvučenim odgovarajućom folijom), dimenzije prozora do 60,0 cm x 120,0 cm (bez obzira na orijentaciju), te s parapetom visine najmanje 120,0 cm iznad poda prostorije - dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida - ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 20 cm x 20 cm.
(3) Ukoliko se dio građevine oblikuje na način da joj se na udaljenosti manjoj od 3,0 m od međe prema susjednoj građevnoj čestici predviđa gradnja otvorenog korisnog prostora (lođa, balkon, prohodna terasa, otvorena galerija, otvoreno stubište i slično) takav otvoreni korisni prostor treba na pročelju orijentiranom prema predmetnoj susjednoj međi imati predviđen puni zid, ostakljenu neprozirnu pregradu ili punu pregradu visine najmanje 2,0 m, odnosno drugi element koji će onemogućiti vizualni kontakt među susjednim građevnim česticama.

Članak 57.

(4) Stavci 1. i 3. ovog članka ne odnose se na građevine koje su manje od 3,0 m udaljene od međe čestice koja graniči s površinom koja nije predviđena za gradnju građevina visokogradnje (ulica, kolni prilaz, pješačka staza, park, poljski put i slično).
Članak 58.
(1) Ako se građevine grade na međi sa susjednom građevnom česticom, odnosno kao poluugrađene ili dvojne, trebaju biti oblikovane na način: - da je prema susjednoj čestici izgrađen vatrootporni zid, odnosno da su zadovoljeni posebni uvjeti zaštite od prijenosa požara s građevine na okolne građevine - da se u zidu prema susjednoj čestici ne izvode otvori. 4.4. Uređenje građevnih čestica 4.4.1. Osnovni uvjeti uređenja građevnih čestica

Članak 59.

Članak 59.
(1) Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama.
(2) Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice, osiguranje pristupa na česticu s Broj 7/2022. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 557 odgovarajućeg uličnog koridora, te mogućnosti rješavanja otpadnih voda sukladno ovoj Odluci i posebnim propisima. 4.4.2. Uvjeti kolnog priključenja građevne čestice na javnu prometnu površinu
Članak 60.
(1) Svakoj građevnoj čestici obavezno je osigurati jedan kolni priključak na odgovarajuću pristupnu prometnicu.
(2) Najviše dva kolna priključka dozvoljena su samo za priključenje građevnim česticama formiranim unutar površina mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M1/.

Članak 61.

Članak 61.
(1) Točna pozicija kolnog priključka čestice na ulični koridor rješava se projektom, za svaku česticu zasebno, prema sljedećem: - za građevne čestice do 6 ZKJ širina kolnog priključka utvrđuje se s 3,0 m do 5,0 m - za građevne čestice s više od 6 ZKJ širina kolnog priključka utvrđuje se s 5,0 m do 7,0 m.
Članak 62.
(1) Zabranjena je izvedba kolnih priključaka na građevnu česticu: - sa zemljišnih čestica koje pripadaju sjevernoj obilaznici - s površina infrastrukturnih sustava površina oznaka IS3 i IS4 - preko površina javnih parkova /oznaka Z1/ - na ulični koridor UK2, u potezu 30,0 m od raskrižja bilo kojeg drugog uličnog koridora s UK2. 4.4.3. Uvjeti gradnje i uređenje kolnih manipulativnih površina i površina parkirališta

Članak 63.

Članak 63.
(1) Za svaki sadržaj predviđen unutar pojedinačne građevne čestice treba osigurati dostatni parkirališni ili garažni prostor unutar same građevne čestice.
(2) Izuzetno od prethodnog stavka, za korisnike (klijente) poslovnih sadržaja na građevnim česticama mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M1/ parkiranje je moguće predvidjeti unutar uličnog koridora UK7, prema posebnoj odluci Grada.
(3) Minimalni broj i oblikovanje parkirališnih i/ili garažnih mjesta se, ovisno o predviđenom sadržaju, utvrđuje prema poglavlju 5.1.2. »Promet u mirovanju«.

Ostali akti u ovom izdanju (27)