GLASNIK

Arhiva › 2022. › SGMŽ 2

SGMŽOpćina Štrigova · 25. veljače 2022. · KLASA 021-05/22-07 · URBROJ 2109/25-22-01

Prostorni plan uređenja Općine Štrigova Odredbe za provedbu i kartografski prikazi (pročišćeni tekst)

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 331

Članak 72a.

Članak 72a. Na poljoprivrednim površinama unutar građevinskog područja, unutar prostora za razvoj, kao i na prostorima izvan građevinskog područja mogu se graditi montažne građevine za uzgoj bilja - staklenici i plastenici. Položaj ovih građevina u odnosu prema susjednim međama određuje se udaljenošću za polovicu visine građevine (visina sljemena ili najveća visina konstrukcije), osim ako je položaj duže osi građevine u smjeru istok – zapad, građevina je od južne međe odmaknuta za 0,6 m. B uvjeti smještaja gospodarskih građevina proizvodne i poslovne namjene

Članak 73.

Članak 73. Unutar građevinskog područja mješovite - pretežito stambene namjene (u izgrađenim prostorima i prostorima za razvoj), moguć je smještaj gospodarskih građevina za obavljanje svih onih djelatnosti koje nemaju nepovoljne utjecaje na okoliš (onečišćenje zraka, vode, tla, prekoračenje dozvoljene razine buke). Građevine gospodarske namjene bez nepovoljnih utjecaja na okoliš (radionice, manji proizvodni pogoni) mogu se neposredno vezati na stambenu građevinu ili mogu biti samostalna građevna cjelina, uz uvjet da je udaljena najmanje 12 m od stambene građevine na susjednoj građevnoj čestici. Građevine prateće namjene – gospodarske građevine s mogućim nepovoljnim utjecajem na okoliš mogu biti smještene na građevnoj čestici na udaljenosti najmanje 12 m stambene građevine na istoj i 20 m od stambene građevine na susjednoj građevnoj čestici, uz primjenu mjera propisanih posebnim propisima kojima se sprečavaju nepovoljni utjecaji na okoliš.

Članak 74.

Članak 74. Gospodarska građevina može se izvesti i kao građevina osnovne namjene, a uz nju se mogu graditi druge građevine prateće namjene i pomoćne građevine. Ukoliko je visina vijenca gospodarske građevine – građevine osnovne namjene do 7,0 m, građevina može biti smještena na građevnom pravcu prema kriterijima iz članka 17. Ukoliko visina građevine osnovne namjene zbog zahtjeva proizašlih iz tehnološkog procesa proizvodnje iznosi više od 7,0 m, a građevina ukupnim gabaritom (tlocrtnom površinom i visinom) odstupa od okolne postojeće izgradnje susjednih stambenih ili poslovnih građevina, mora se udaljiti od regulacionog pravca minimalno 15 m u dubinu čestice, a s ulične strane treba se zakloniti visokim zelenilom. Gospodarska građevina s mogućim nepovoljnim utjecajem na okoliš može se izvesti i kao građevina osnovne namjene, ali uz uvjet da je smještena u dubinu čestice, udaljena od stambenog pojasa pripadajuće čestice 20,0 m. Koeficijent izgrađenosti građevne čestice na kojoj se nalazi više građevina mješovite namjene ili samo gospodarske namjene može biti najviše Kig=0,4.

Članak 75.

Članak 75. Na česticu mješovite namjene neophodno je osigurati pristup na preglednom dijelu javnog puta, te osigurati preglednost ulaza i izlaza na česticu. Na površini čestice potrebno je osigurati dovoljan broj parkirališnih mjesta za potrebe zaposlenih, mogućih korisnika te transportnih vozila.
Članak 76. Na čestici mješovite namjene, najmanje 20% površine mora biti ozelenjeno visokim zelenilom (u tu površinu ne ulaze površine parkirališta i manipulativnih površina). U određivanju položaja gospodarske građevine većih tlocrtnih dimenzija, duža os građevine mora biti paralelna sa slojnicama terena, a u postupku gradnje građevine ne smije se uklanjati vegetacija čime bi se izazvala opasnost od mogućih klizišta.

Članak 77.

Članak 77. Gospodarske građevine većih dimenzija (proizvodne hale) ne smiju presijecati važne vizure u naseljima, ne mogu se nalaziti u blizini manjoj 30 m s iste strane puta od poklonaca, kapelica, crkava, niti na istaknutim pozicijama na grebenima brežuljaka. Gospodarske građevine ne mogu se graditi kao građevine osnovne namjene u zoni središta Općine Štrigova.
Članak 78. Građevina gospodarske namjene - parkiralište teretnih vozila kapaciteta većeg od tri teretna vozila nosivosti veće od 7t, sa pratećim servisnim uređajima, može biti smještena: - na rubnim dijelovima naselja na zasebnoj građevnoj čestici, ili na građevnoj čestici unutar građevinskog područja kao prateća namjena uz stanovanje ili poslovnu građevinu vlasnika parkirališta, uz uvjet da minimalna udaljenost parkirališta s pratećim uređajima iznosi 50 m od stambene građevine na susjednim građevnim česticama - kao prateći sadržaj u izdvojenom građevinskom području (unutar manje izgrađene cjeline), na čestici koja omogućuje udaljenost 50 m od susjedne stambene građevine. Parkiralište iz prethodnog stavka s pratećim uređajem ne može se locirati unutar izgrađene cjeline naselja kao građevina osnovne namjene, unutar zone središta naselja Štrigova., a niti Stranica 332 - Broj 2 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 25. veljače 2022. na udaljenosti manjoj od 70 m od građevina društvenih djelatnosti, centralnih, te sportskih i rekreativnih sadržaja.

Članak 79.

Članak 79. Uz površinu za parkiranje teretnih vozila, na građevnoj čestici može se smjestiti građevina – servis za potrebe održavanja vozila s uređajima za pranje vozila. Vanjske prostore – parkirališne i manipulativne površine, potrebno je izvesti da budu nepropusne, propisanog nagiba za skupljanje oborinskih voda, a oborinske i otpadne vode kod pranja vozila obavezno je skupiti i sprovesti na vlastiti uređaj za pročišćavanje - separator ulja i masti.
Članak 80. BRISAN Odlukom o donošenju Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Štrigova (Službeni glasnik Međimurske županije broj 9/16), objavljene 22. rujna 2016. – stupila na snagu 30. rujna 2016. godine. C uvjeti smještaja turističkih građevina

Članak 80a.

Članak 80a. Turističke građevine su poslovne, gospodarske građevine namijenjene turističkoj djelatnosti koje mogu sadržavati jednu ili više funkcija – smještaj, ugostiteljstvo, a mogu bit samostalne ili kao prateća građevina u sklopu obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva. Građevine turističke namjene mogu se smjestiti unutar građevinskog područja naselja i unutar izdvojenog dijela građevinskog područja naselja s mogućim prostorima za razvoj na novoformiranoj građevnoj čestici ili zahvatima na izgrađenoj građevnoj čestici (gradnjom nove građevine ili rekonstrukcijom, dogradnjom postojećih građevina), uz poštivanje općih uvjeta za izgradnju. Turističke građevine mogu se graditi izvan građevinskog područja kao građevine prateće namjene uz građevine namijenjene poljoprivrednoj proizvodnji na čestici poljoprivredne namjene (voćnjaka i vinograda), prema uvjetima iz poglavlja Uvjeti za smještaj građevina namijenjenih poljoprivrednoj proizvodnji, članak 54, kao sastavni dio kompleksa građevina vezanih uz poljoprivredno gospodarstvo (vinski podrum, kušaona vina, proizvodnja i prerada voća, mliječnih proizvoda i slično). U vidu seoskog turizma turistička građevina može se nalaziti u sklopu obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva izvan građevinskog područja naselja na čestici većoj od 2,0 ha. Kampovi i kamp odmorišta mogu se planirati unutar građevinskog područja, u sklopu izdvojenih građevinskih područja u funkciji sportsko-rekreativne i ugostiteljskoturističke namjene, ili kao zasebno izdvojeno građevinsko područje prema uvjetima za planiranje zona sporta i rekreacije.

Članak 80a.

U zoni T3 gustoća korištenja može iznositi najviše 25 jedinica/ ha. Izgrađenost čestice mora iznositi najviše 30%, a najmanje 40% čestice mora biti uređeno kao parkovno ili prirodno zelenilo. Osim kampa i kamp odmorišta unutar građevinskog područja, te u izdvojenom građevinskom području mogu se graditi smještajni kapaciteti u neuobičajenim okolnostima i uvjetima prema Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata. Tematski park, adrenalinski park za čiju je funkciju potrebna izgradnja građevina, konstruktivnih elemenata, prostornih struktura i instalacija infrastrukture, mogu se planirati u prostorima manje prirodne vrijednosti, izvan obuhvata utvrđenih lokaliteta stanišnih tipova i staništa značajnih za ciljne vrste unutar ekološke mreže – ‘’Natura 2000’’, uz ispunjenje općih uvjeta za gradnju, navedenih u članku, prema uvjetima iz poglavlja 2.3. ovih odredbi - Građenje izvan granica građevinskog područja. 4. uVjeTi smjeŠTaja DruŠTVeniH DjeLaTnOsTi i CenTraLniH saDržaja

Članak 81.

Članak 81. Društvene djelatnosti čine sljedeći sadržaji središnjih funkcija naselja: - upravni - prosvjetni, obrazovni - zdravstva i socijalne skrbi - sportsko rekreativni. Sadržaji središnjih funkcija naselja mogu biti: - turističke i ugostiteljske usluge - servisi, osobne, intelektualne usluge - trgovački sadržaji - poslovni sadržaji. uvjeti smještaja sadržaja društvenih djelatnosti
Članak 82. Postojeće i planirane sadržaje društvenih djelatnosti poželjno je locirati u zoni središta Općine, unutar građevinskog područja. Jedino sadržaji sporta i rekreacije mogu biti smješteni unutar ili izvan građevinskog područja, prema uvjetima iz poglavlja 2.3. Građenje izvan granica građevinskog područja.

Članak 83.

Članak 83. Građevina društvenog doma može se dograditi i adaptirati u skladu s novim potrebama za proširenje i povećanje postojećih sadržaja društvenih funkcija. Dogradnja se može izvesti uz ulicu ili u dvorišnom dijelu čestice na način da s postojećom građevinom čini skladnu oblikovnu i arhitektonsku cjelinu. Dograđeni dio može s postojećom građevinom oblikovati vanjski prostor – javni trg. Dogradnja se ne može izvesti ispred uličnog pročelja, niti se ne mogu izvesti intervencije na uličnom pročelju kojima bi se izmijenila prepoznatljiva obilježja građevine. Visina dograđenog dijela mora slijediti visinu vijenca postojeće građevine. Kolni pristup i ulaz na parkirališta mogu se smjestiti na mjestu postojećeg ulaza, a poželjno je da se parkirališta potrebna za arhiv i dom objedine i smjeste između zgrade Državnog arhiva i društvenog doma.

Članak 84.

Članak 84. Uz očekivani porast broja stanovnika, ne očekuje se potreba za proširenjem kapaciteta područnih škola u Železnoj Gori, Stanetincu i Prekopi. Slobodne, do sada neizgrađene prostore uz škole potrebno je očuvati kao rezervni prostor za moguće potrebe proširenja 25. veljače 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 2 - Stranica 333 sadržaja škole (mala sportska dvorana, dječji vrtić, prateći servisni sadržaji i slično). Pretprostori i vanjski prostori škole oblikovat će se zelenilom u jedinstvenu cjelinu, prema uvjetima iz članka 112. Rekonstrukcija tih građevina moguća je unutar postojećih gabarita. Građevne čestice koje pripadaju školskim ustanovama ne mogu se cijepati niti odvajati od građevine škole, osim u slučajevima kada je taj dio građevne čestice već u službi javne namjene. Ukoliko se školska ustanova u naselju ukida, građevine bivše škole može se prenamijeniti samo u javnu namjenu.

Članak 85.

Članak 85. Uz obrazovnu namjenu, područne škole mogu se koristiti za društvene namjene za potrebe naselja. Dogradnjom i adaptacijom postojeće građevine treba formirati arhitektonsku cjelinu, razlučenih funkcija i omogućiti raznolikost korištenja.
Članak 85a. Građevine društvene infrastrukture, kao što su predškolske ustanove, socijalne ustanove (skrb za stare, nemoćne, osobe s posebnim potrebama i slično), zdravstvene usluge, kulturni sadržaji (tematski muzej, galerija i slično) mogu se smjestiti unutar građevinskog područja mješovite namjene, na zasebnoj građevnoj čestici kao osnovna građevina ili kao prateća građevina uz već izgrađenu ili planiranu osnovnu građevinu. Uvjeti gradnje za te građevine jednaki su onima propisanima u poglavlju 2.2.1.

Članak 86.

Članak 86. Sportsko rekreativni sadržaji mogu se smjestiti unutar građevinskog područja u zoni na površinama prikazanim na kartografskim prilozima građevinskog područja naselja Štrigova ili izvan građevinskog područja prema uvjetima iz poglavlja 2.3. ovih odredbi - Građenje izvan granica građevinskog područja. Izgradnja i uređenje manjih sportskih površina moguća je uz turističko-ugostiteljske sadržaje.
Članak 87. Odnosom izgrađenog građevine i sportska borilišta i neizgrađenog dijela čestice mora biti 60:40, s time da 60% izgrađene površine čestice pored građevina borilišta na otvorenom i pratećih građevina, čine parkirališta i pristupni putevi. Izgrađeni prostor može simulirati tradicionalno seosko dvorište, a neizgrađeni dio čestice može biti ozelenjen – dijelom pošumljen, uz primjenu uvjeta iz članka 112.

Članak 88.

Članak 88. Uz postojeća ili novoplanirana sportska borilišta mogu se izvesti prateće građevine za potrebe sportskih klubova i korisnika (sanitarni čvorovi, garderobe, klupski prostori, ugostiteljstvo). Navedeni sadržaji dimenzioniraju se prema procjeni broja korisnika na sportskim borilištima, a ugostiteljski sadržaji dimenzioniraju se prema očekivanom broju posjetitelja. Građevna čestica namijenjena sportsko-rekreativnim sadržajima (sportska borilišta s pratećom građevinom) mora imati neposredni prilaz na javni put, te osigurano zbrinjavanje otpadnih voda određeno prostornim planom, a na čestici treba omogućiti smještaj potrebnog broja parkirališnih mjesta za posjetitelje. Visina vijenca prateće građevine može iznositi najviše 4,0 m, a građevina mora biti oblikovana na način da s okruženjem čini skladnu cjelinu. U primjeni materijala i u oblikovanju moraju se primijeniti uvjeti i preporuke iz članka 26. U pratećoj građevini ne može biti smještena stambena namjena stalnog ili povremenog stanovanja.

Članak 89.

Članak 89. Sportska školska dvorana uz građevinu centralne škole u Štrigovi locirana je na građevnoj čestici istočno od škole, na način da je povezana s prostorima škole i sportskim borilištima na otvorenom. Potrebno je osigurati poseban ulaz za javnost, s ciljem da dvorana može funkcionirati za više namjena. uvjeti smještaja sadržaja središnjih funkcija naselja
Članak 89a. Planirane građevine u kojima su smješteni sadržaji središnjih funkcija naselja poželjno je da se nalaze uz već formirano središte u naseljima. Uvjeti za izgradnju jednaki su onima propisanima u poglavlju 2.2.1. ovih Odredbi.

Članak 90.

Članak 90. Turistički sadržaji (realizirani u obliku pojedinačnih građevina ili kompleksa građevina) koji uključuju raznorodne sadržaje društvenih djelatnosti – kulturne, sportske, rekreativne, mogu se smjestiti u prostoru prema odredbama ovog Plana (navedenim u poglavljima 2.2, 2.2.3. i 4.) i prema programu nositelja takvog planiranog zahvata u prostoru. Visina građevina koje sadrže smještajne kapacitete i sportske sadržaje, može iznositi najviše 12,0 m do visine vijenca, unutar koje se mogu organizirati 3 etaže – P + 2. Iznimno, visina vijenca hotelske građevine može iznositi najviše 15,0 m (P+3). 5. uVjeTi uTVrđiVanja kOriDOra iLi Trasa i pOVrŠina prOmeTniH i DruGiH inFrasTrukTurniH susTaVa eksploatacija ugljikovodika i geotermalnih voda iz kojih se može koristiti akumulirana toplina u energetske svrhe

Članak 91.

Članak 91. Bušotine za eksploataciju ugljikovodika mogu se osnivati unutar utvrđenog eksploatacijskog polja na udaljenostima najmanje: - 70 m od izgrađene građevne čestice, zone sporta i rekreacije, turističke zone, groblja, zaštićenog ili evidentiranog kulturnog dobra - 100 m od zaštićenih područja - 50 m od kategoriziranih prometnica. Bušotine za eksploataciju ugljikovodika mogu se locirati na način da se maksimalno izbjegava šumsko zemljište, te da se zahvatom izbjegne ili umanji trajno zauzeće ugroženih i rijetkih stanišnih tipova i staništa značajnih za ciljne vrste unutar ekološke mreže - Natura 2000, a ne smije se nalaziti unutar evidentiranih i zaštićenih arheoloških zona. Moguću planiranu trasu za prijenos zemnog plina s eksploatacijskog polja do spoja na stanicu za preradu zemnog Stranica 334 - Broj 2 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 25. veljače 2022. plina treba planirati tako, da slijedi koridore postojećih infrastrukturnih sustava (nerazvrstanih i razvrstanih cesta, postojeće trase magistralnog plinovoda, vodovoda) a ne smije se planirati da presijeca šumske površine, površine vinograda i voćnjaka.

Članak 91a.

Članak 91a. energetske građevine i obnovljivi izvori energije Na području Općine Štrigova planiraju se moguće građevine za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora: A.) Sunčane elektrane B.) Kogeneracijsko postrojenje koje koristi biomasu a) uvjeti za smještaj energetskih građevina - sunčanih elektrana Sunčane elektrane mogu se izvoditi unutar građevinskog područja - na građevnim česticama postojeće zgrade za potrebe te građevine, prema sljedećim uvjetima: - fotonaponski moduli mogu se smjestiti na postojeće, izgrađene građevine na čestici, uz uvjet da s građevinom čine oblikovnu i konstruktivnu cjelinu - fotonaponski moduli mogu se postaviti na teren na nosače i to u dubini čestice, iza građevina osnovne namjene, uz poštovanje ostalih uvjeta za izgradnju u građevinskom području (tlocrtna projekcija panela ubraja se u izgrađenost čestice) - fotonaponski moduli mogu se postaviti na nadstrešnice (javnih) parkirališnih površina (izvedene u drvenoj konstrukciji na način da se izbjegne plošna postava u velikim potezima), uz uvjet da je najviše trećina ukupne parkirališne površine natkriveno - na česticama turističke, rekreativne i društvene namjene postava fotonaponskih modula na nosačima, u prostoru izvan građevina (na tlu), nije moguća - fotonaponski moduli u građevinskom području naselja ne mogu se izvoditi na stupovima - fotonaponski moduli ne mogu se postavljati na zaštićenu građevinu upisanu u Registar spomenika kulture, na evidentirane građevine tradicionalne seoske arhitekture, kao ni u području ekološke mreže.

Članak 91a.

B) uvjeti za smještaj energetskih građevina – kogeneracijskih postrojenja Kogeneracijsko postrojenje može se smjestiti izvan građevinskog područja naselja, na mjestu nastanka (uz građevinu farme za uzgoj stoke), ili u gospodarskoj zoni, uz uvjet da čestica na kojoj se planira zahvat ima izvedenu osnovnu infrastrukturu (niskonaponsku elektroenergetsku mrežu i pristup na prometnu površinu). Zbog isplativosti i veće iskoristivosti energije, poželjno je da bude u blizini potencijalnih korisnika toplinske energije (npr. farme, građevine javne namjene, stambene zone veće gustoće naseljenosti), a zbog jednostavnosti dovoza sirovina i odvoza nusprodukta poželjno je da lokacija postrojenja bude i u blizini važnih prometnica. Kogeneracijsko postrojenje za proizvodnju energije kao pomoćna građevina u cilju proizvodnje energije za vlastite potrebe može biti smješteno unutar građevinskog područja ili u izdvojenom dijelu građevinskog područja naselja na čestici mješovite namjene, (uslužne djelatnosti, proizvodnja, servisi), na čestici društvenih sadržaja (društvene i javne funkcije, odgojno obrazovna funkcija, sport i rekreacija). Rad kogeneracijskog postrojenja mora se odvijati u uvjetima koji ne utječu negativno na okoliš: - razina buke mora biti u graničnim vrijednostima određenim posebnim propisom - u okruženju kogeneracijskog postrojenja ne smiju se širiti neugodni mirisi - ciklus proizvodnje mora biti zatvoren u smislu zbrinjavanja ostatka proizvodnje prema posebnim propisima. Proizvedena energija u navedenim energetskim građevinama u ovom članku priključit će se u sustav prijenosa električne energije prema posebnim propisima i uvjetima distributera.

Članak 91a.

Kogeneracijsko postrojenje ne može se nalaziti u neposrednoj blizini zaštićenog spomenika kulture, upisanog u Registar spomenika kulture.
Članak 91b. Cjevovodni transport Na prostoru Općine Štrigova, duž planiranog sabirnog transportnog sustava, svi zahvati u prostoru koji se planiraju u neposrednoj blizini navedenog transportnog sustava trebaju udovoljiti posebnim propisima koji određuju uvjete za sigurnost transporta naftovodima i plinovodima, te tehničke uvjete i normative za siguran transport ugljikovodika magistralnim naftovodima i plinovodima, te naftovodima i plinovodima za međunarodni transport. Utvrđuje se sigurnosni pojas širine 100 m lijevo i desno od osi cjevovoda, a za sve zahvate koji se planiraju unutar tog sigurnosnog pojasa, potrebno je zatražiti posebne uvjete distributera i vlasnika cjevovoda. Posebnim uvjetima kod gradnje stabilnih građevina koji nisu u funkciji instalacija za transport ugljikovodika, određuje se zaštitni pojas koji se prostire 30 metara lijevo i desno od osi cjevovoda (plinovod, produktovod) u cilju sigurnosti ljudi i građevina – unutar tog pojasa zabranjena je izgradnja stabilnih građevina za stalni ili privremeni boravak ljudi, odnosno građevina koje nisu u funkciji proizvodnje nafte i plina. Svi zahvati u prostoru koji se planiraju u neposrednoj blizini navedenih transportnih sustava trebaju udovoljiti posebnim propisima koji određuju uvjete za sigurnost transporta naftovodima i plinovodima, te tehničke uvjete i normative za siguran transport ugljikovodika magistralnim naftovodima i plinovodima, te naftovodima i plinovodima za međunarodni transport.

Članak 91b.

Kod paralelnog vođenja infrastrukturnih instalacija (kanalizacija, vodovod, plinovod, električni i telefonski kablovi i ostalo) s instalacijama cijevnog prometa, minimalna međusobna udaljenost mora biti 5 m, računajući od vanjskog ruba infrastrukturnih instalacija do vanjskog ruba instalacija cijevnog transporta. Na mjestima križanja, infrastrukturne instalacije potrebno je voditi ispod cjevovodnog transporta, a vertikalna udaljenost treba biti najmanje 0,5 m.
Članak 92. Na području Općine Štrigova postojeći koridori prometnih i drugih infrastrukturnih sustava koji su od interesa za Županiju su županijske i lokalne ceste navedene u članku 4 ovih Odredbi. 25. veljače 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 2 - Stranica 335 Rekonstrukciju državne ceste D227 potrebno je izvršiti proširenjem koridora postojeće trase za potrebnu širinu pješačko biciklističke staze na prolazu kroz naselja i na usponima. Rekonstrukcija postojećih infrastrukturnih uređaja i prometnica izvršit će se unutar postojećeg koridora – vodovoda, plinovoda, elektro-prijenosa, telekomunikacijskih vodova, županijskih i lokalnih cesta. Iznimno, rekonstrukcija postojećih infrastrukturnih uređaja i vodova može se izvršiti izmicanjem postojećih dionica, ukoliko se unutar postojećih koridora pojave prostorna ograničenja, pri čemu je potrebno voditi računa o vlasničkim odnosima i izbjegavati čestice trajnih nasada. Izgradnja i rekonstrukcija niskonaponske mreže u naseljima izvest će se proširenjem mreže unutar raspoloživog koridora postojeće ulice.

Članak 92.

elektronička komunikacijska infrastruktura i povezna oprema
Članak 93. Građevine elektroničke komunikacijske infrastrukture – antenski stupovi s baznim stanicama mogu se locirati unutar elektroničke komunikacijske zone, isključivo izvan građevinskog područja. Iznimno, slobodnostojeći antenski stupovi mogu se locirati unutar građevinskog područja naselja gospodarske namjene. Ostali opći uvjeti kojima se određuje smještaj tipske građevine antenskog stupa propisani su Prostornim planom Međimurske županije. Elektronička komunikacijska infrastruktura i povezna oprema ne može se nalaziti na čestici društvenih sadržaja (škole, dječje, zdravstvene, socijalne ustanove), ili u njihovoj neposrednoj blizini. Postavljanje elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme na postojeće građevine i na samostojeće antenske stupove treba biti u skladu s posebnim uvjetima zaštite prirode i zaštite kulturne baštine.

Članak 93a.

Članak 93a. Novu elektroničku komunikacijsku infrastrukturu za pružanje komunikacijskih usluga putem komunikacijskih vodova može se izvesti unutar koridora, uvažavanjem ovih uvjeta: - vodove je potrebno voditi podzemno ili nadzemno unutar koridora prometnica, a iznimno, radi bitnog skraćivanja trasa ili u slučajevima prostornih ograničenja mogu se trasirati novi koridori, vodeći računa o pravu vlasništva i očuvanju površina trajnih nasada - dogradnja, rekonstrukcija, proširenje elektroničke komunikacijske infrastrukture radi uvođenja novih tehnologija ili potreba novih operatora potrebno je voditi računa o pravu zajedničkog korištenja. Za potrebe izgradnje nove elektroničke komunikacijske infrastrukture za pružanje komunikacijskih usluga putem elektromagnetskih valova bez korištenja vodova, bazne stanice i antenski sustavi na antenskim prihvatima mogu se izvesti na izgrađenim građevinama ili izgradnjom slobodnostojećih antenskih stupova prema uvjetima iz prethodnog članka, vodeći računa o mogućnosti pokrivanja područja radijskim signalom uz načelo zajedničkog korištenja svih operatora-koncesionara. Građevine elektroničke komunikacijske infrastrukture ne mogu se izvoditi na prostorima utvrđenih lokaliteta stanišnih tipova i staništa značajnih za ciljne vrste unutar ekološke mreže - “Natura 2000”.

Članak 94.

Članak 94. Infrastrukturni uređaji (trafostanice, plinska redukciona stanica, prepumpna stanica, uređaj za pročišćavanje, hidrostanice) mogu se smjestiti na odvojenoj građevnoj čestici dimenzioniranoj prema potrebama korisnika, koja ima neposredan pristup s javnog puta. Izgrađenost te građevne čestice može iznositi najviše Kig=0,6. Infrastrukturni uređaji ne mogu se graditi kao samostalni uređaj – građevina na javnoj zelenoj površini, kao i na površini ili čestici na kojoj se nalazi zaštićena ili evidentirana baština (kapelice, poklonci, raspela), a ne smiju biti smješteni na prostoru uz raskršće gdje bi ometali sigurno odvijanje prometa. Trafostanice, telefonske centrale i plinske redukcijske stanice kada se ne grade u sklopu druge građevine potrebno je uklopiti u izgrađenu strukturu naselja na zasebnoj građevnoj čestici, s neposrednim pristupom s javno prometne površine, ali tako da se ne smiju locirati na javnim zelenim površinama u središtu naselja, na vizurama istaknutim mjestima, unutar parkovnih površina i većih javnih zelenih površina, te bliže od 15,0 m od građevina koje su registrirane kao kulturno dobro, te kapelica, poklonaca, pilova i ostalih elemenata javne plastike. Kod odabira lokacije treba poštivati minimalne udaljenosti: 1 m od dvorišnih ograda 3 m od javnih cesta, ulica, putova, vodotoka i nadzemnih niskonaponskih vodova 4 m od stambenih objekata, od trafostanice i visokih stabala 6 m od bolnica, škola, dvorana i sl. gdje se okuplja veći broj ljudi te od skladišta zapaljivih materijala i drvenih građevina 10 m od nadzemnih visokonaponskih kabela 12 m od željezničkih pruga Određivanje koridora trase i površine prometnih i drugih infrastrukturnih sustava od važnosti za Općinu prOmeT

Članak 95.

Članak 95. Za potrebe javnog prijevoza putnika potrebno je uspostaviti mrežu autobusnih stajališta uz glavne prometnice. Najpovoljniji prostori za njihov smještaj su središta naselja, uz već postojeće centralne sadržaje. Autobusno stajalište potrebno je izvesti u naselju na preglednim dionicama prometnice, na propisno izvedenom ugibalištu. Pri planiranju smještaja novog stajališta, prostor za ugibalište potrebno je odrediti tako da se ne nalazi na javnim zelenim površinama na kojima se nalaze evidentirani i zaštićeni spomenici kulturne baštine (pilovi, poklonci, kapelice i dr.) i da pri izgradnji ne zahtijeva uklanjanje javnog zelenila – visokih stabala. Stranica 336 - Broj 2 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 25. veljače 2022. Uz ugibalište potrebno je izvesti nadstrešnicu, jedinstvenog oblikovanja i načina izgradnje za cijelu Općinu ili pak skupine susjednih Općina.

Članak 96.

Članak 96. Trase ili dijelovi trasa lokalnih i nerazvrstanih cesta mogu biti u turističkoj funkciji – vinska cesta, biciklističke ture, planinarski put, s jedinstvenim oznakama i načinom označavanja za cijelu Općinu ili skupinu susjednih Općina. Prilikom rekonstrukcije lokalnih i nerazvrstanih cesta, u cilju poboljšanja sadašnjih uvjeta odvijanja prometa i poboljšanja sigurnosti sudionika u prometu, na dionicama cesta gdje je profil kolnika sveden na jednu kolnu traku širine 3-4 m, rekonstrukciju je potrebno izvesti na način da se na preglednim dionicama ceste izvedu ugibališta, dovoljnih gabarita da omoguće mimoilaženje vozila.

Članak 96a.

Članak 96a. Minimalna širina koridora novoformirane ulice unutar građevinskog područja naselja može biti 10,0 m.
Članak 97. Reklamni panoi površine veće od 2,0 m², kao slobodnostojeće građevine ne mogu se postavljati uz prometnice izvan, niti unutar građevinskog područja. Reklamne panoe moguće je postaviti na pročelja građevina (stambenih, poslovnih, gospodarskih).
Članak 98. Na području Općine Štrigova postojeći koridori i površine prometnih i drugih infrastrukturnih sustava od važnosti za Županiju su: - županijske ceste - lokalne ceste - magistralni vodovod, plinovod - dalekovod - telekomunikacijski vodovi. Rekonstrukcija postojećih prometnica županijskog značaja izvest će se duž postojeće trase na potrebna proširenja za širinu pješačko-biciklističke trase, osobito unutar naselja. Pješačko biciklističku trasu potrebno je izvesti odvojeno od kolnika u širini najmanje 2,5 m, obavezno duž jedne strane kolnika. Duž druge strane kolnika dovoljna je samo pješačka staza širine 1,2 m. Odvodnja oborinskih voda uz prometnicu može se izvesti u zatvorenom ili otvorenom sustavu. Rekonstrukcija uređaja ostalih infrastrukturnih sustava izvršit će se unutar postojećih koridora i površina. Planirana izgradnja plinske mreže kojom bi se obuhvatilo cjelokupno područje Općine Štrigova treba se izvesti unutar prometnih koridora. Planirana izgradnja telekomunikacijske infrastrukture kojom bi se obuhvatilo cjelokupno područje Općine Štrigova treba se izvesti unutar prometnih koridora. promet u mirovanju

Članak 99.

Članak 99. Za potrebe parkiranja osobnih i teretnih vozila koje se javljaju uz funkciju građevina gospodarske, turističke, sportskorekreativne namjene, te građevina društvenih djelatnosti, na površini pripadajuće građevne čestice potrebno je osigurati parkirališna mjesta prema sljedećim kriterijima: Broj Broj parkirališnih Namjena građevine mjesta na ili garažnih mjesta 1. Industrija i skladišta 1 0,45 zaposlenik 2. Uredski prostori 100 m²* 2 3. Trgovina 100 m²* 4 4. Banka i pošta – usluge 100 m²* 4 5. Ugostiteljstvo 100 m²* 4 6. Višenamjenske dvorane i 1 gledatelj 0,15 sakralne građevine 7. Športske građevine 1 gledatelj 0,2 8. Višestambene građevine 1 stan 1,5 * korisnog prostora Za potrebe parkiranja («noćenja») autobusa međumjesnog prometa (do 10 autobusa) potrebno je osigurati prostor unutar gospodarske zone koja se neposredno nadovezuje uz sportsko rekreacijsku zonu.

Članak 100.

Članak 100. U zoni centra broj parkirališnih mjesta zadovoljava sadašnje potrebe, ali ih je potrebno urediti za povećane potrebe općinske uprave trgovačkih i ostalih sadržaja. Uređenje parkirališta potrebno je izvesti na osnovu Urbanističko – arhitektonskog uređenja centra koji obuhvaća sve parterne javne površine koje je potrebno oblikovati i opremiti da čine jedinstvenu cjelinu centra. Sva parkirališta koja sadrže više od 8 parkirališnih mjesta za osobne automobile ili za teretna vozila potrebno je izvesti na način da je propisno riješena odvodnja oborinskih voda i sprovedena na vlastiti uređaj za mehaničko pročišćavanje - separator ulja i masti. VODOOpskrBa

Članak 101.

Članak 101. Održavanje i rekonstrukcija vodoopskrbnog sustava vršit će se u okvirima postojeće trase i postojećih površina. Za potrebe smještaja novih hidrostanica ili pratećih postrojenja koja su nužna za osiguranje stabilnih uvjeta vodoopskrbe, nužno je uskladiti s okolnim građevinama i u skladu sa člankom 94. ZaŠTiTa VODa i VODOTOka
Članak 102. U cilju zaštite voda i vodotoka u svim naseljima Općine potrebna je izgradnja sustava odvodnje otpadnih voda s uređajem za pročišćavanje. Izgradnja i odabir sustava potrebno je prilagoditi prostornim uvjetima, a realizaciji pristupiti 25. veljače 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 2 - Stranica 337 etapno. Etapnost će utvrditi nadležna općinska tijela odlučivanja u suradnji sa stručnom organizacijom koja će izraditi projektnu dokumentaciju, uvažavajući financijske i prostorne mogućnosti. Sustav odvodnje otpadnih voda Štrigove i pripadajućih naselja u sustavu odvodnje potrebno je planirati kao razdjelni sustav, a lokacija uređaja za pročišćavanje otpadnih voda planirana je u Štrigovi uz Štrigovski potok. Zbog složene konfiguracije terena, sustav odvodnje u obje varijante sastoji se od kanala i više precrpnih stanica, a sustav odvodnje oborinskih voda sastoji se od kanala i više ispusnih građevina. Točna pozicija precrpnih stanica i uređaja određuje se projektnim rješenjem, ovisno o raspoloživim i pogodnim prostorima za njihovu lokaciju. Nakon izgradnje odvodnje oborinskih voda, jarke uz prometnice i otvorene kanale potrebno je i dalje održavati.

Ostali akti u ovom izdanju (105)