GLASNIK

Arhiva › 2022. › SGMŽ 2

SGMŽOpćina Štrigova · 25. veljače 2022. · KLASA 021-05/22-07 · URBROJ 2109/25-22-01

Prostorni plan uređenja Općine Štrigova Odredbe za provedbu i kartografski prikazi (pročišćeni tekst)

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 324

Članak 38.

Članak 38. Prostor središta Općine oskudijeva uređenim javnim zelenim površinama. Prostor centra potrebno je oplemeniti visokim zelenilom prema sadržaju prethodno izrađenog projekta (navedenog u članku 31.) i opremiti osnovnim elementima urbane opreme (klupe za sjedenje, javna rasvjeta, kante za otpatke, stalci za bicikle). Takvo uređenje zahtijeva i prostor u okruženju društvenog doma, i građevine državnog arhiva. Vraćanje doživljaja slike prostora uz crkvu Sv. Magdalene potrebno je izvršiti rekonstrukcijom (ponovnom sadnjom) visokog zelenila – stabla bjelogorice (divlji kesten) kojim bi se otvorio pogled na pročelje crkve i njezino okruženje. Ova 25. veljače 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 2 - Stranica 325 rekonstrukcija trebala bi biti sastavni dio planiranog dokumenta za uređenje središta Štrigove.

Članak 39.

Članak 39. Prirodne i krajobrazne cjeline koje se provlače kroz naselje (građevinska područja) imaju jednako značenje kao i javne zelene površine, stoga ih treba očuvati u njihovom izvornom obliku, bez intervencije u smislu smanjenja površine, unošenja stranih vrsta, regulacije potoka, oblaganje korita kamenim ili betonskim elementima i sl. 1.1.2. uVjeTi Za iZGraDnju u mOGuĆim prOsTOrima Za raZVOj uZ iZDVOjene DijeLOVe GrađeVinskiH pODručja naseLja
Članak 40. Izdvojeni dijelovi građevinskih područja naselja mogu se širiti na neizgrađene prostore – prostore za razvoj uz zadovoljene uvjeta o formiranju građevnih čestica navedenim u člancima 5, 6, 7 i 9. ovih odredbi. Uz navedene uvjete planirani zahvat u prostoru može biti udaljen najviše 40 m od međe izgrađene građevne čestice s iste ili suprotne strane javnog puta.

Članak 41.

Članak 41. Uvjeti za izgradnju na prostorima za razvoj uz izdvojene dijelove građevinskih područja naselja jednaki su onima u poglavlju 2.2.1. ovih odredbi.
Članak 42. Ograničenja za formiranje građevnih čestica jednaka su onima u poglavlju 2.2.3. ovih odredbi. uvjeti za izgradnju unutar zone izgradnje na česticama trajnih nasada
Članak 43. U izdvojenim dijelovima građevinskih područja naselja na građevnim česticama koje se sastoje od vinograda ili voćnjaka sa građevinom vikendice, može se izvršiti parcelacija postojeće čestice u svrhu odvajanja poljoprivredne od građevinske namjene. Parcelacija zemljišta moguća je uz uvjet: - minimalna dubina građevne čestice mora iznositi 15 m. - preostali dio čestice poljoprivredne namjene mora činiti sa susjednim katastarskim česticama veću poljoprivrednu cjelinu (vinograda ili voćnjaka) na koju je mogući pristup.

Članak 43a.

Članak 43a. Unutar zone izgradnje na česticama trajnih nasada, moguća je izgradnja vikendica i klijeti samo kao interpolacija unutar te zone, uz uvjet da najmanja širina građevne čestice može iznositi 12,0 metara, a najmanja tlocrtna površina građevine može iznositi 30 m², s visinom vijenca najviše do 3,2 m, bez mogućnosti izgradnje nadozida. Izgradnja stambene građevine i pratećih građevina obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva na česticama trajnih nasada unutar navedene zone moguća je prema uvjetima iz članka 40. ovih odredbi. 2.2.3. prOsTOri iZuZeTi OD iZGraDnje Čanak 44. Nije moguće osnivanje građevnih čestica niti vršiti zahvate u prostoru na područjima: - prostorima navedenim u člancima 37. i 38. - unutar vegetacijskog pojasa 15 m od osi potoka - na predjelima strmijeg nagiba obraslim visokim i niskim raslinjem, gdje bi uklanjanje vegetacijskog pokrova moglo izazvati klizanje tla - javnih zelenih površina u naseljima - na katastarskim česticama trajnih nasada i šumskih površina, a izuzetno je moguće unutar zone postojeće izgradnje navedene u članku 5., podstavak D. 2.3. Građenje iZVan GraniCa GrađeVinskOG pODručja

Članak 45.

Članak 45. Izvan građevinskog područja može se planirati izgradnja: 1) gospodarske građevine – tipologija građevine i uvjeti za smještaj navedeni su u članku 60. do 66. 2) građevine u funkciji poljoprivredne proizvodnje – tipologija građevine i uvjeti za smještaj navedeni su u člancima 47. i 56. 3) energetske građevine – uvjeti za smještaj navedeni su u članku 59a., 59b i 91a. 4) građevine i uređaji prometnih i drugih infrastrukturnih sustava – uvjeti za smještaj navedeni su u podnaslovu broj 5. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava 5) rudarski objekti i postrojenja u funkciji istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina (E3, E4), energetskih mineralnih sirovina (E1), i geotermalnih voda (E2) - uvjeti za smještaj navedeni su u članku 91. 6) zone sporta i rekreacije u prostorima manjih prirodnih vrijednosti 7) građevine OPG-a s građevinama za potrebe seoskog turizma, na posjedu većem od 2,0 ha, na prostorima disperzne naseljenosti gdje je takva tipologija izgradnje tradicionalna 8) reciklažna dvorišta građevinskog otpada 9) rekonstrukcija postojećih građevina – uvjeti rekonstrukcije navedeni su u članku 152. Izgradnja navedenih zahvata u prostoru može se izvršiti samo na česticama koje imaju neposredan pristup na javnu prometnu površinu i osigurano zbrinjavanje otpadnih voda određeno prostornim planom. Ukoliko se navedeni zahvat nalazi unutar obuhvata UPU-a mora se preispitati kroz ID UPU-a.

Članak 45a.

Članak 45a. Postojeća izgradnja izvan građevinskog područja na pojedinačnim građevnim česticama ne smatra se građevinskim područjem naselja, a na tim česticama moguća je zamjena stare građevine novom, dogradnja, rekonstrukcija postojećih građevina, te moguća izgradnja pratećih i pomoćnih građevina, uz opće uvjete za izgradnju propisane ovim odredbama. Stranica 326 - Broj 2 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 25. veljače 2022. Osnivanje pojedinačnih građevnih čestica nije moguće, osim u slučaju osnivanja obiteljskog gospodarstva za potrebe seoskog turizma na čestici većoj od 2,0 ha.

Članak 46.

Članak 46. Ograničenja u izgradnji navedena u poglavlju 2.2.3. ovih odredbi Prostori izuzeti od izgradnje vrijede i za izgradnju van naselja.
Članak 47. Na poljoprivrednom zemljištu, izvan građevinskog područja i izvan izdvojenog građevinskog područja moguće je osnivanje građevinskih čestica za izgradnju građevina obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i gospodarskih građevina poljoprivredne namjene za preradu i skladištenje poljoprivrednih proizvoda i spremište poljoprivrednih strojeva. Građevna čestica pored općih uvjeta propisanih člankom 7., mora zadovoljiti uvjet da veličina posjeda mora biti minimalne veličine za: - ratarstvo 25,0 ha - vinogradarstvo, podrumarstvo 3,5 ha - voćnjak 1,7 ha - uzgajalište rasadnog bilja i cvijeća 1,0 ha - uzgoj povrća 3,0 ha Izdvojeni dio poljoprivredne površine (namijenjen) za građevnu česticu – obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva može iznositi najmanje 0,2 ha. Izgrađenost građevne čestice može iznositi najviše 30%. Minimalna površina izdvojenog dijela poljoprivredne površine namijenjene za izgradnju gospodarske građevine za potrebe poljoprivredne proizvodnje može iznositi 0,2 ha, a za potrebe stakleničke proizvodnje bilja 0,3 ha, s koeficijentom izgrađenosti do najviše Kig=0,4. a uvjeti za smještaj gospodarskih građevina poljoprivredne namjene Tovilišta

Članak 48.

Članak 48. Građevine za uzgoj stoke su gospodarske građevine poljoprivredne namjene s izvorom zagađenja, a mogu se graditi na slijedećim udaljenostima, ovisno o kapacitetu i vrsti tova: Građevine za uzgoj stoke tlocrtne veličine veće od 90 m2, a kapaciteta manjeg od minimalno iskazanog u tabeli ovog članka mogu biti smještene izvan granica građevinskog područja ali na udaljenosti većoj od 70 m od najbliže susjedne izgrađene građevne čestice stambene, društvene, turističke namjene i građevina sporta i rekreacije. Tabela br.1 Kapacitet tovilišta Najmanja udaljenost u metrima (broj uvjetnih grla –UG) do 10 UG 12 m od najbliže građevine stambene, javne, društvene, turističke namjene 10-60 UG 50 m od najbliže građevine stambene, 60-100 UG 70 m javne, društvene, turističke namjene 100-250 UG 200m od najbliže građevine stambene, javne, društvene, turističke namjene 50 m od DC 20 m od ŽC i LC Više od 250 500 m od građevinskog područja i UG građevine stambene, javne, društvene, turističke namjene 100 m od DC 50 m od ŽC i LC Iznimno od kriterija propisanih u Tabeli br. 1 u ovom članku, farme za uzgoj koza i ovaca kapaciteta do 200 koza i ovaca, 40 muznih krava i 40 konja, mogu se graditi na udaljenosti najmanje 20 m od susjedne stambene građevine. Farme za uzgoj navedene stoke kapaciteta do 100 uvjetnih grla, mogu se smjestiti na udaljenosti najmanje 70 m od najbliže stambene građevine. Tovilišta za uzgoj peradi mogu se graditi na sljedećim udaljenostima: Tabela br. 2: Smještaj farmi za uzgoj brojlera Kapacitet Najmanja udaljenost u metrima od Županijske tovilišta Stamb. građ/Građ. Državne i lokalne područja ceste ceste 5000-18000 70 m od stambene 30 15 pilića * građevine 18000- 100 m od 50 20 25000 građevinskog pilića ** područja i građevine stambene, javne, društvene, turističke namjene Više od 200 m od 100 50 25000 građevinskog pilića ** područja i građevine stambene, javne, društvene, turističke namjene

Članak 49.

Članak 49. U situaciji kada se vrijednosti o udaljenostima iz tabele u prethodnom članku primjenjuju u područjima gdje se naselja sastoje od izdvojenih dijelova građevinskih područja, navedena udaljenost mjeri se od najbliže stambene građevine. Izuzetno, udaljenost tovilišta od stambene građevine na izgrađenoj građevnoj čestici može biti i manja ukoliko se radi o istom vlasniku građevine na istoj građevnoj čestici, pod uvjetom da je tovilište propisno udaljeno od drugih izdvojenih dijelova građevinskih područja.

Članak 50.

Članak 50. Veličina čestice namijenjene za izgradnju tovilišta mora iznositi najmanje 2000 m², a izgrađenost mora biti najviše 40%. Katastarska čestica koja je služila kao osnova za odobrenje zahvata – izgradnju tovilišta, ne smije se kasnije parcelirati na manje dijelove. 25. veljače 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 2 - Stranica 327
Članak 51. Položaj ventilatora za zračenje tovilišta treba biti na onom dijelu građevine koji je najviše udaljen od postojećih stambenih građevina. Ostali ventilatori ne smiju biti smješteni na pročelju koje je bliže susjednoj međi, već moraju biti usmjereni na dio čestice koja pripada građevini tovilišta. U procesu izvođenja i eksploatacije građevine tovilišta, vlasnik je dužan pridržavati se mjera sprečavanja negativnih utjecaja na okoliš (sprečavanje onečišćenja zraka, vode i tla) propisanih posebnim uvjetima zaštite okoliša i prirode. Manja udaljenost od građevinskog područja navedenog u tablici u članku 48. moguća je uz primjenu novih tehnologija propisanih studijom, kojom se dokazuje učinkovito sprečavanje nepovoljnih utjecaja na okoliš.

Članak 52.

Članak 52. Visina tovilišta može iznositi najviše 5,0 m i može se izvesti samo u jednoj etaži, a visina silosa može iznositi najviše 7,0 m. Gnojne jame
Članak 52a. Za potrebe privremenog skladištenja gnoja za šestomjesečno razdoblje, koji nastaje pri uzgoju stoke, moguća je gradnja gnojnih jama izvan građevinskog područja naselja na sljedećim udaljenostima: Gnojna jama određena najmanja udaljenost u metrima kapacitetom tovilišta do100 UG 100 m od građevinskog područja do 25000 pilića 90m od AC 50 m od DC 20 m od ŽC i LC 100-250UG 200m od građevinskog područja >25000 pilića 90m od AC 50 m od DC 20 m od ŽC i LC Više od 250UG 500 m od građevnog područja 100 m od DC i AC 50 m od ŽC i LC Gnojne jame potrebno je izvesti na građevinskoj čestici na udaljenosti od susjedne međe za visinu bočne stranice jame i zadovoljiti sve tehničke uvjete propisane posebnim propisima. Propisane udaljenosti gnojnih jama od građevinskih područja jednako se primjenjuju i na obaveznu udaljenost od groblja, turističkih kompleksa, zone sporta i rekreacije (postojeća i planirana izdvojena građevinska područja).

Članak 53.

Članak 53. Farme za uzgoj muznih krava (koza, ovaca) za proizvodnju mlijeka mogu se izvesti na način da omogućuju smještaj stoke na otvoreni ili poluotvoreni način, ovisno o vrsti uzgoja. Građevine farme i nadstrešnica mogu se izvesti na čestici koja je sastavni dio pašnjaka – otvorene ograđene površine. Visina tih građevina može iznositi najviše 5,0 m. Prilikom gradnje građevina poljoprivredne namjene preporuča se primjena tradicionalnih materijala – opeke, drva (posebno kod konstrukcija nadstrešnica) uvjeti za smještaj građevina namijenjenih poljoprivrednoj proizvodnji

Članak 54.

Članak 54. Na istoj građevnoj čestici uz građevine za uzgoj stoke, može se izvesti građevina ili sklop građevina za preradu mliječnih proizvoda, uz uvjet primjene higijensko sanitarnih propisa te mjera, kojima se sprečavaju negativni utjecaji na okoliš (zbrinjavanje tehnološkog otpada, zbrinjavanje otpadnih voda, ambalaže i slično). Navedene građevine unutar građevinskog područja i unutar izdvojenih građevinskih područja koje se nalaze u funkciji tehnološkog procesa proizvodnje i prerade mlijeka kao vlastitog proizvoda na seoskom gospodarstvu, moraju sa stambenom građevinom i okruženjem u kojem se nalaze, činiti skladnu arhitektonsku cjelinu. Uz funkciju proizvodnje i prerade mlijeka moguće je smjestiti i ostale sadržaje - prodaju proizvoda i degustaciju na vlastitom gazdinstvu, smještajne kapacitete seoskog turizma, uz uvjete koje određuju posebni zakoni. Na poljoprivrednoj čestici trajnih nasada (vinograd, voćnjak površine najmanje 0,5 ha) moguća je izgradnja građevina za skladištenje i preradu poljoprivrednih proizvoda, prema uvjetima za formiranje građevne čestice kao u članku 47., stavak 3. Visina vijenca te gospodarske građevine može iznositi najviše do 7,0 m, iznimno i više ako to zahtijeva tehnološki proces. Uz gospodarsku građevinu osnovne namjene moguća je izgradnja pratećih sadržaja vezanih uz preradu poljoprivrednih proizvoda (prodaja, kušaona, degustacija). Ovakav sklop građevina treba činiti jedinstvenu oblikovnu i funkcionalnu cjelinu.

Članak 55.

Članak 55. Visina gospodarskih građevina poljoprivredne namjene iz 1. stavka prethodnog članka može iznositi najviše 5,0 m, iznimno i više, ako to zahtijeva tehnološki proces (prerade, skladištenja), ali ne može biti viša od 8,0 m. Veliki zahvati u prostoru - građevine većih tlocrtnih gabarita (više od 1000 m²) i više od 5,0 m ne mogu biti smještene na grebenima brežuljaka, na vizualno istaknutim mjestima sagledivih s udaljenih pozicija.
Članak 55a. Izvan građevinskog područja naselja mogu se izvoditi stacionarni pčelinjaci kao prizemne građevine bez podruma s visinom vijenca 3,0 m od nivoa terena. Na čestici koja mora imati neposredni pristup na javnu prometnu površinu, uz pčelinjak veličine najmanje 30 pčelinjih zajednica, može se smjestiti građevina spremišta u funkciji pčelinjaka, montažne drvene konstrukcije, tlocrtne površine do 25 m2. Postavljanje i pozicija stacionarnih pčelinjaka i držanje pčela vrši se prema uvjetima propisanim posebnim propisima. B uvjeti smještaja građevina obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva

Članak 56.

Članak 56. Kompleks građevina obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva može se graditi prema uvjetima iz članka 47. a kompleks mogu činiti sljedeće građevine: - stambene namjene - obiteljska kuća s mogućim smještajnim kapacitetima seoskog turizma Stranica 328 - Broj 2 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 25. veljače 2022. - gospodarske - poljoprivredne namjene - spremišta, skladišta, prerada, prodaja poljoprivrednih proizvoda, silosi - prerada mlijeka i proizvodnja mliječnih proizvoda s vlastite farme - spremišta – garaže poljoprivrednih strojeva - vinski podrum, kušaona vina i proizvoda - pomoćne građevine - građevine s izvorom zagađenja (građevine za uzgoj stoke, farma muznih krava, gnojne jame i dr.) Građevine iz prethodnog stavka moraju biti tako smještene na građevnoj čestici da čine jednu ili više funkcionalnih cjelina, a u arhitektonskom smislu moraju činiti skladnu arhitektonsku i organizacionu cjelinu. U kompleksu građevina obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, stambena građevina je građevina osnovne namjene. Položaj stambene građevine na građevinskoj čestici određuje se prema kriterijima iz članaka 16, 17, 18 i 19. Ostale građevine smještene su u dubinu čestice, organizirane oko gospodarskog dvorišta. Građevine s izvorom zagađenja iz prvog stavka, u osmoj alineji, trebaju biti udaljene od građevine stambene namjene i građevine za preradu poljoprivrednih proizvoda najmanje 20 m. C uvjeti smještaja sportsko rekreativnih sadržaja

Članak 57.

Članak 57. Izvan građevinskog područja naselja i izdvojenih dijelova građevinskih područja naselja moguće je osnivanje sportsko – rekreativnih sadržaja. Sportsko rekreativni centar sastoji se od sportskih terena i pratećih građevina, a može sadržavati sve oblike rekreativnih sadržaja – sportska igrališta, zabavni park, trim staze, igralište za mini golf i slično. Sportski tereni malih sportova mogu biti smješteni na otvorenom ili u sportskoj građevini – sportskoj hali (dvorani). Mogu biti i natkriveni montažnom konstrukcijom («balon»). Uz sportske terene mogu se izvesti gledališta oblikovana u terenu.

Članak 58.

Članak 58. Organizacija i oblikovanje izgrađenih građevina i sportskih borilišta mora činiti skladnu cjelinu, visokih estetskih vrijednosti, a uređenje vanjskih prostora mora biti podređeno prirodnom okruženju u neposrednoj blizini poduzimanog zahvata. Za potrebe športsko-rekreativnih i turističkih sadržaja unutar zona navedenih u članku 57., moguća je gradnja pratećih građevina koje su u funkciji športa i rekreacije, s potrebnim građevinama i uređajima komunalne infrastrukture i prometnim površinama (pristup, promet u mirovanju), uz primjenu mjera zaštite zatečenih prirodnih i krajobraznih obilježja prostora. Moguće je oblikovanje nove krajobrazne cjeline, uz uvažavanje postojećih prirodnih datosti prostora. Izgrađenost zone može iznositi najviše 15% površine zone, a prirodna obilježja moraju sudjelovati najmanje sa 60% cjelokupne površine zone. Sportska borilišta otvorena ili zatvorenog tipa (u hali ili dvorani) trebaju se prilagoditi nagibu terena. Ne mogu se izvoditi na strmim padinama, gdje bi izazvali veće zahvate u konfiguraciji terena, a ako se izvode na manjim padinama, duža strana ne smije biti okomito postavljena na slojnice.

Članak 59.

Članak 59. Planirani zahvat u prostoru sportsko-rekreativne namjene, koji sadrži raznorodne sadržaje mora se izvesti prema uvjetima navedenim u poglavlju 4. ovih Odredbi. D uvjeti smještaja energetskih građevina Uvjeti za smještaj energetskih građevina – kogeneracijskih postrojenja
Članak 59a Kogeneracijsko postrojenje može se smjestiti izvan građevinskog područja naselja, a prema detaljnim uvjetima propisanim u članku 91a. ovih odredbi. 2.4. iZDVOjena GrađeVinska pODručja iZVan naseLja uvjeti za smještaj energetskih građevina – sunčanih elektrana

Članak 59b.

Članak 59b. Izdvojeno građevinsko područje izvan naselja gospodarske namjene za proizvodnju električne energije iz Sunčeva izvora, može se proširiti za istu namjenu na susjedne građevne čestice unutar planirane zone za razvoj, formirajući jedinstvenu namjenu i jedinstveni tehnološki proces. uvjeti smještaja građevina na prostoru točke značajne za panoramske vrijednosti krajobraza
Članak 59c. Prostori točaka i poteza značajnih za panoramske vrijednosti krajobraza mogu koristiti kao panoramske razgledne točke na kojima je moguć smještaj građevina i javne namjene – turističko ugostiteljskih građevina, razglednog stupa, razgledne terase, s mogućnošću njihova povezivanja u tematski put, a osobitosti lokaliteta i šireg prostora mogu biti prikazane na poučnim, obavijesnim pločama.

Članak 59d.

Članak 59d. Najznačajnija točka panoramskih vrijednosti koja vizurama prelazi granice Općine je vrh „Mađerkin breg“ u Robadju, s vrijednim primjerkom stabla tise. Ova potencijalna gospodarska i turistička točka može sadržavati gospodarske i turističko važne zahvate u prostoru planirane kao kompleks građevina međusobno usklađenih i povezanih namjena definiranih u urbanističko arhitektonskom rješenju „Mađerkinog brega“.
Članak 59e. Planirani zahvati kompleksa turističko gospodarskih građevina dijele se u nekoliko skupina: 1) Plato A – razgledna točka sa stablom tise - mogući zahvati ograničavaju se na izgradnju ispod razine postojećeg terena – ukopani podrum s otvorenim prostorima na mjestu najisturenije točke prema jugu - maksimalna dozvoljena izgradnja je građevina tlocrtne površine do 200 m² u obliku paviljona jednostavne geometrijske forme, lagane konstrukcije, ostakljene u što je moguće većoj mjeri, bez puno zatvorenih izgrađenih ploha koje bi mogle zatvarati vizure 25. veljače 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 2 - Stranica 329 - servisna dostava i gospodarski ulaz u podrum moguć je iz smjera vinograda, s površina za obradu, a na platou pristup servisnih vozila mogući je putem pješačkih površina - vanjske prostore potrebno je opremiti urbanom opremom u skladu s oblikovanjem građevine - prostor je potrebno organizirati na način da plato postane razgledna točka, s klupama za sjedenje, a hortikulturno oblikovanje sadržavati nisko zelenilo koje neće konkurirati stablu tise – znaku ovog prostora 2) Plato B – prostor na prilazu platou A – mjesto građevine nekadašnjeg imanja - moguća je rekonstrukcija bivšeg imanja (u potpunosti ili djelomično), kao i izgradnja vinskog podruma, vinoteke, kušaone vina s manjim ugostiteljskim lokalom i manjim smještajnim kapacitetom, visine izgradnje najviše prizemlje, visine vijenca 5,0 m od najviše kote zaravnatog terena, s otvaranjem i orijentacijom prema vanjskim prostorima i vidicima u svim smjerovima - pejzažno oblikovanje vanjskog prostora građevine mora biti u skladu s pejzažnim uređenjem platoa A 3) Plato C – prostor u podnožju platoa A i B - moguća je izgradnja razglednog stupa javne namjene - stup je moguće planirati kao arhitektonsko skulptorsko rješenje u sklopu kojeg je moguće smjestiti manji ugostiteljsko prodajni prostor - moguća je gradnja sadržaja turističke ponude: prodaja suvenira i lokalnih proizvoda, prodaja i degustacija vina, terase za razgled s grupama za odmor i sjedenje - vanjski prostor oko stupa potrebno je pejzažno urediti oblikovanjem staza, mjesta za odmor i razgled u parteru, uz primjenu neophodne urbane opreme - u planiranju organizacije prostora za sadržaje iz prethodnih alineja moguće je planirati izmještanje postojećeg prilaznog puta zbog objedinjavanja budućih sadržaja u jedinstvenu cjelinu 4) Plato D – prostor izdvojenog vrha na jugoistoku prema Štrigovi - moguća je izgradnja manjeg kompleksa građevina - vinskog podruma, turističko ugostiteljske građevine s vanjskim prostorom - razglednom terasom - u oblikovanju građevina poželjno je primijeniti suvremeni arhitektonski izraz uz maksimalnu orjentaciju na vanjske prostore i atraktivne vizure, naglasiti korištenje vanjskih prostora u funkciji razglednih terasa - građevine je potrebno prilagoditi konfiguraciji terena, visina građevina na platou može iznositi do najviše P+1, (bez prodora ravnine pročelja u krovne ravnine)

Članak 59e.

- pejzažno uređenje uskladiti s cjelokupnim prostorom, s pažljivim očuvanjem postojećih nekoliko vrijednih soliternih stabala Za planirane zahvate mogu se formirati nove građevne čestice za pojedinačne zahvate ili grupe zahvata srodnih sadržaja, uz uvjet da imaju pristup na javnu prometnu površinu. Ostali uvjeti uređenja prostora jednaki su onima u poglavlju 2.2. ovih Odredbi.
Članak 59f. Prometno rješenje potrebno je podrediti što je više moguće pejzažnim i prirodnim vrijednostima prostora – parkiralište autobusa i automobila planirano je na prostoru u podnožju platoa A (na površini oznake IS), a uz izgrađene sadržaje može se omogućiti servisna dostava, okretište autobusa i parkirališta za vozila u funkciji izgrađenih građevina. Zbog najveće moguće zaštite prostora od svjetlosnog onečišćenja, primjena javne rasvjete u vanjskim prostorima treba biti minimalna, neophodna uz same građevine. Iz navedenih razloga na platou A nije moguće izvesti javnu rasvjetu.

Članak 59g.

Članak 59g. Realizacija kompleksa građevina u ovom izdvojenom građevinskom području izvan naselja može se izvoditi etapno - svaka navedena cjelina na platoima od A do D može se izvoditi zasebno, ali privesti namjeni kao cjeloviti sklop građevina zajedno s krajobraznim uređenjem vanjskih površina. Samo na platou D moguća je etapnost izvođenja građevina različitih namjena koje mogu funkcionirati zasebno. 3. uVjeTi smjeŠTaja GOspODarskiH DjeLaTnOsTi
Članak 60. Gospodarske djelatnosti na području Općine Štrigova mogu biti smještene: - na prostorima planiranim za radnu zonu prikazanim na kartografskom prikazu broj 4.1.Građevinsko područje naselja Štrigova i na kartografskom prikazu broj 4.8. Građevinsko područje naselja Stanetinec - unutar građevinskih područja naselja u zoni mješovite pretežito stambene namjene, unutar izdvojenih dijelova građevinskih područja naselja i na mogućim prostorima za razvoj.

Članak 61.

Članak 61. Unutar prostora za razvoj radne zone naselja Štrigova mogu se smjestiti gospodarske djelatnosti: - gospodarske djelatnosti tihih i čistih djelatnosti bez nepovoljnog utjecaja na okoliš - gospodarske djelatnosti s mogućim nepovoljnim utjecajem na okoliš - gospodarske djelatnosti vezane uz preradu poljoprivrednih proizvoda, ali bez mogućih nepovoljnih utjecaja na okoliš i bez izvora zagađenja.
Članak 62. Smjernice i odredbe za parcelaciju unutar prostora za razvoj radne zone naselja Štrigova i Stanetinec: 1. minimalna veličina planirane čestice može iznositi 28,00x50,00 m, a najmanje 20% površine čestice mora biti ozelenjeno (u što se ne ubrajaju površine parkirališta i manipulativnih površina) 2. postojeće veće čestice mogu se dijeliti uz regulacionu liniju ali ne uže od 28,00m 3. postojeće uže čestice mogu se spajati, uz uvjet da preostali prostor uz regulacionu liniju ne bude uži od 28,00m 4. najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti čestice iznosi 0,4 Stranica 330 - Broj 2 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 25. veljače 2022. 5. građevni pravac paralelan je sa regulacionim na minimalnoj udaljenosti od 12m od regulacionog pravca, poštujući istovremeno i uvjete iz prvog stavka u članku 11. ovih odredbi 6. na parceli potrebno je osigurati parkiralište za osobna vozila po kriterijima članka 99. ovog Plana.

Članak 63.

Članak 63. Gospodarske djelatnosti koje se nalaze unutar građevinskog područja naselja, unutar izdvojenih dijelova građevinskih područja naselja i mogućih prostora za razvoj, mogu biti smještene na građevnoj čestici u građevinama prema uvjetima uređenja prostora u poglavlju 2.2. ovih odredbi. Gospodarske djelatnosti poljoprivredne namjene mogu biti smještene izvan građevinskog područja prema uvjetima iz poglavlja 2.3 Građenje izvan granica građevinskog područja, te uz primjenu mjera navedenih u poglavlju 8. Mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš.

Članak 64.

Članak 64. U cilju omogućavanja razvoja ovog područja, unutar zone mješovite namjene – pretežito stambene, moguć je smještaj gospodarskih djelatnost (servisi, radione, manji proizvodni pogoni) na građevnoj čestici unutar građevinskog područja naselja u obliku građevine osnovne ili prateće namjene, uz uvjet, da ta djelatnost ne ugrožava život i rad ljudi u neposrednom i širem okruženju. U postupku projektiranja i izvođenja tih građevina, posebnu pažnju potrebno je usmjeriti na primjenu propisa i mjera posebnih zakona, kojima se sprečavaju mogući nepovoljni utjecaji na okoliš (sprečavanje zagađenja vode, tla, zraka, nedozvoljene razine buke i drugo).

Članak 65.

Članak 65. Unutar zone mješovite - pretežito stambene namjene, moguć je smještaj građevina turističkih sadržaja (pansion, mali hotel, stanovi za iznajmljivanje) - bilo kao građevina osnovne namjene, bilo kao građevina u sklopu poljoprivrednog obiteljskog gospodarstva ili je turistički sadržaj smješten u poslovno-stambenoj građevini osnovne namjene.
Članak 66. Gospodarske građevine bez mogućih nepovoljnih utjecaja na okoliš i gospodarske građevine poljoprivredne namjene bez izvora zagađenja navedene u člancima 64., 65. i 69, mogu se graditi i kao samostalne građevine osnovne namjene na zasebnoj građevnoj čestici, uz uvjete navedene u poglavlju 2.2.Građevinska područja naselja i poglavlju 3.Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti. Uz građevine osnovne i prateće namjene na istoj građevnoj čestici mogu se graditi pomoćne građevine (garaže, spremišta i sl.). Maksimalna izgrađenost građevne čestice uključujući sve građevine može iznositi najviše 40%. a uvjeti smještaja gospodarskih građevina poljoprivredne namjene

Članak 67.

Članak 67. Unutar građevinskog područja naselja (u izgrađenim prostorima i prostorima za razvoj) moguć je smještaj gospodarskih građevina u funkciji poljoprivredne proizvodnje kao pratećih ili osnovnih građevina. Gospodarske građevine u funkciji poljoprivredne proizvodnje mogu biti: - građevine s izvorom zagađenja (građevine za uzgoj životinja, gnojne jame) - građevine bez izvora zagađenja (spremišta, skladišta, prerada poljoprivrednih proizvoda).
Članak 68. Gospodarske građevine poljoprivredne namjene s izvorom zagađenja - građevina za uzgoj stoke veličine do 90 m² tlocrtne površine za uzgoj stoke za vlastite potrebe može biti smještena kao građevina prateće namjene, na udaljenosti najmanje 12 m od stambene građevine na istoj i najmanje 20 m od stambene građevine na susjednoj građevinskoj čestici i to do kapaciteta: - odraslih goveda, tovnih teladi i junadi – do 10 kom - konja, odraslih svinja, krmača – do 5 kom - tovnih svinja do 10 kom - peradi do 100 kom. Građevine za uzgoj muznih krava kapaciteta do 40 grla, koza i ovaca do 200 grla moguće je izvesti i unutar građevinskog područja naselja, na građevinskoj čestici stambene namjene, uz uvjet da budu udaljene najmanje 12 m od stambene građevine na istoj, i najmanje 20 m od stambene građevine na susjednoj građevnoj čestici. Građevine za tov stoke dimenzije veće od 90 m² tlocrtne površine, a manjeg kapaciteta stoke navedenog u tabeli u članku 48. moraju biti smještene na udaljenosti većoj od 70 m od stambene građevine na susjednim česticama. Na prostoru Štrigovčaka za koji je potrebno izraditi UPU ne mogu se planirati ovakve građevine.

Članak 68.

U postupku projektiranja, izgradnje i eksploatacije građevina navedenih u drugom i trećem stavku trebaju se primijeniti sljedeći uvjeti u postupku zbrinjavanja otpadnih voda: - otpadne vode koje nastaju u procesu uzgoja stoke moraju se skupljati u nepropusnim taložnicama - taložnice se moraju dimenzionirati prema kapacitetu građevine za uzgoj stoke - gnojnicu je potrebno odvoziti na oranične površine prema posebnim propisima - položaj taložnica i prostor za odlaganje gnoja mora se izvesti uz onaj dio građevine za uzgoj stoke, koji je najviše udaljen od stambene građevine na istoj ili susjednim građevnim česticama.

Članak 69.

Članak 69. Na građevnoj čestici u zoni mješovite pretežito stambene namjene mogu se smjestiti gospodarske građevine namijenjene poljoprivrednoj proizvodnji bez izvora zagađenja kao građevine osnovne ili prateće namjene – spremišta poljoprivrednih proizvoda, skladišni prostori, građevine za preradu poljoprivrednih proizvoda. Udaljenost od građevine osnovne namjene na susjednim građevnim česticama mora iznositi najmanje 12 m.
Članak 70. Ukoliko su gospodarske građevine smještene na jednoj građevinskoj čestici kao prateće građevine, moraju biti međusobno usklađene funkcijom i organizirane tako, da sa građevinom osnovne namjene čine arhitektonsku i gospodarsku cjelinu. 25. veljače 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 2 - Stranica 331 Izgrađenost te građevne čestice može iznositi najviše Kig=0,4.

Članak 71.

Članak 71. Visina vijenca gospodarske građevine poljoprivredne namjene može iznositi najviše 5,0 m, a iznimno, ako to zahtijeva tehnološki proces visina može iznositi do 8,0 m. Visina vijenca mjeri se od kote najviše zaravnatog terena na pročelju koje formira gospodarsko dvorište.
Članak 72. Djelatnosti koje se obavljaju u gospodarskim građevinama poljoprivredne namjene (skladištenje, prerada poljoprivrednih proizvoda) ne smiju nepovoljnim utjecajem na okoliš ugrožavati okruženje u kojem se nalaze (onečišćenja zraka, vode i tla). Ventilacioni kanali kod sušara, skladišta i sl., ne smiju se izvesti na pročelju uz među sa susjednom česticom, niti na dijelu građevine koji je najbliži stambenim građevinama na istoj ili susjednoj čestici. Gnojišta i gnojne jame moraju se izvesti udaljeni od bunara najmanje 20 m, a ako su vezani na građevine za uzgoj i održavanje stoke moraju se izvesti na dijelu najviše udaljenom od stambene građevine na istoj ili susjednim česticama.

Ostali akti u ovom izdanju (105)