GLASNIK

Arhiva › 2021. › SGMŽ 12

SGMŽOpćina Belica · 23. srpnja 2021. · KLASA 023-05/04-01/135 · URBROJ 2109/3-02-04

Odluka o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Belica („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 4/04, 18/06, 7/12, 14/15, 4/21) (pročišćeni tekst)

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 2960

Članak 65.

Članak 65.
(1) Površine izvan građevinskih područja mogu se koristiti samo u skladu s namjenom utvrđenom prema kartografskom prikazu broj 1. „Korištenje i namjena površina“ i sukladno posebnim propisima za pojedinu namjenu.
(2) Lokacije evidentiranih postojećih poljoprivrednih gospodarstava izgrađenih izvan naselja označene su 23. srpnja 2021. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 12 - Stranica 2961 točkasto /oznaka PG/ na kartografskim prikazima iz grupe 4. „Građevinska područja naselja“.
(3) Gradnja i druge vrste zahvata u funkciji gospodarskih djelatnosti na površinama izvan građevinskih područja moguća je samo ukoliko je isto predviđeno poglavljem 3. „Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti“ za djelatnosti poljoprivrede, šumarstva i lovstva, turizma, rudarstva, komunalnih djelatnosti i energetike.
(4) Druga gradnja, na površinama izvan građevinskih područja nije dozvoljena, osim: - rekonstrukcije postojećih i nove gradnje linijskih (podzemnih i nadzemnih) i drugih građevina infrastrukturnih sustava (trafostanice, mjerne redukcijske stanice, crpne i prepumpne stanice, lagune za prihvat oborinskih voda i slično), za koje se u narednom planskom razdoblju može pojaviti potreba izgradnje izvan građevinskih područja, a za koje površine nisu specifično utvrđene Prostornim planom - gradnja malih sakralnih objekata, kao što su poklonci i raspela moguća je uz križanja poljskih i šumskih putova - poljski i šumski putovi i staze, prosjeci, mostovi i druge servisne površine primarno uređivane za potrebe obavljanja poljoprivredne proizvodnje i šumarstva, mogu se urediti za rekreativne aktivnosti čije obavljanje nema dugotrajni ili značajni utjecaj na prostor (trčanje, pješačenje, biciklizam, jahanje i slično).

Članak 65.

3. UVJEtI SMJEŠtAJA GoSPoDARSKIH DJELAtNoStI 3.1. oPćI UVJEtI ZA GoSPoDARSKE DJELAtNoStI
Članak 66.
(1) Za sve gospodarske djelatnosti potrebno je osigurati: - primjenu temeljnih ograničenja za provedbu zahvata iz članka 8. - odgovarajući parkirališno-garažni prostor i primjenu ograničenja u odnosu na javne ceste prema poglavlju 5.2. „Prometni sustav“ - primjenu odredbi postupanja s otpadom prema poglavlju 7. „Postupanje s otpadom“ - primjenu mjera sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš prema poglavlju 8 „Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš“.
(2) Ukoliko se na pojedinačnim građevnim česticama naslijeđenih proizvodnih gospodarskih djelatnosti, obavljaju djelatnosti koje ne odgovaraju uvjetima namjene građevinskog područja ili namjene površina izvan građevinskih područja, do izmještanja na primjereniju lokaciju legalno izgrađene, odnosno ozakonjene građevine mogu se i dalje koristiti za postojeću namjenu, te ih je moguće građevinski sanirati u nužnom obimu, pod uvjetom da se ne povećava kapacitet proizvodnje.

Članak 67.

Članak 67.
(1) Proizvodne i poslovne gospodarske djelatnosti unutar građevinskih područja naselja potrebno je što je više moguće, usmjeravati u odgovarajuće gospodarske zone – proizvodne /oznaka I/ ili poslovne /oznaka K/ smještene unutar građevinski područja, pri čemu se uvjeti provedbe zahvata utvrđuju prema poglavlju 3.2. „Uvjeti provedbe zahvata u gospodarskim, proizvodnim i poslovnim zonama“.
(2) Mogućnost smještaja pojedinih gospodarskih djelatnosti u drugim funkcionalnim zonama u naseljima utvrđuje se ovisno o sadržajima dozvoljenim za svaku pojedinu funkcionalnu zonu, a uvjeti smještaja i oblikovanja dozvoljenih građevina gospodarskih djelatnosti utvrđuju se prema poglavlju 2.2.2. „Uvjeti provedbe zahvata u zonama mješovite namjene“.
(3) Izuzetno od prethodnog stavka, ukoliko se u zoni javne i društvene namjene radi o kompleksu koji sadrži kombinaciju društvenih i gospodarskih djelatnosti, uvjeti smještaja i oblikovanja utvrđuju se prema odredbama iz poglavlja 4. „Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti“.
(4) Bazične rudarske i šumarske djelatnosti, kao ni komercijalna proizvodnja energije primjenom klasičnih energenata unutar građevinskih područja naselja nisu dozvoljeni.

Članak 68.

Članak 68.
(1) Izvan građevinskih područja naselja gospodarske djelatnosti se smještaju ovisno o specifičnostima pojedinih gospodarskih djelatnosti kao što su šumarstvo, lovstvo, poljoprivreda i komunalno gospodarstvo i proizvodnja energije. 3.2. UVJEtI PRoVEDBE ZAHVAtA U GoSPoDARSKIM, PRoIZVoDNIM I PoSLoVNIM ZoNAMA
Članak 69.
(1) Vrste djelatnosti koje se mogu smještavati unutar gospodarskih, proizvodnih i poslovnih zona u građevinskim područjima naselja i izdvojenom dijelu građevinskog područja naselja Belica, određene su poglavljem 2.2.1.2. „Zone gospodarske namjene: proizvodna /oznaka I/; poslovna /oznaka K/“.

Članak 70.

Članak 70.
(1) Na pojedinoj građevnoj čestici unutar gospodarske, proizvodne ili poslovne zone može se graditi jedna zgrada s jednom ili više zasebnih korisničkih jedinica ili arhitektonski kompleks od više međusobno fizički i/ili funkcionalno povezanih zgrada i drugih građevina, bez ograničenja u odnosu na broj zasebnih korisničkih jedinica i broj građevina.
(2) Ukoliko se gradi arhitektonski kompleks, međusobni odnos građevina unutar čestice ovisi o funkcionalnom i tehnološkom rješenju, a međusobna udaljenost građevina treba biti usklađena s propisima civilne zaštite, zaštite na radu i zaštite od požara.
(3) Ukoliko je u pojedinoj gospodarskoj zoni, ovisno o namjeni zone, predviđena mogućnost gradnje stana za domara, isti se može organizirati u zasebnoj zgradi ili kao dio građevnog kompleksa, a osim stambenih prostora može obuhvaćati i pomoćne prostore u funkciji stanovanja (garažu, spremište, nadstrešnice, terase i slično).

Članak 71.

Članak 71.
(1) Najmanja površina pojedinačne građevne čestice gospodarske namjene, koja se formira unutar proizvodne Stranica 2962 - Broj 12 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 23. srpnja 2021. ili poslovne gospodarske zone određuje se s 2.500,0 m2, najmanja širina građevne čestice s 28,0 m.
Članak 72.
(1) Najmanja udaljenost građevina od međa vlastite građevne čestice treba iznositi: - 5,0 m od linije regulacije (ulice ili kolnog prilaza), osim ukoliko se čestice nalaze uz kategorizirane cestovne prometnice, u kom slučaju se radi zaštitnog pojasa prometne infrastrukture veća potrebna udaljenost utvrđuje posebnim uvjetima nadležnog javnopravnog tijela - ½ visine (vijenca) građevine od ostalih međa čestice, ali ne manje od 4,0 m - izuzetno od prethodne alineje, poluugrađene zgrade mogu biti smještene neposredno uz jednu bočnu, odnosno stražnju među vlastite građevne čestice, uz osiguranje uvjeta za zaštitu od požara prema posebnim uvjetima nadležnog javnopravnog tijela.
(2) Građevine i prostore za obavljanje djelatnosti s potencijalnim negativnim utjecajem treba odmaknuti: - djelatnosti iz Grupe 1 (većeg negativnog utjecaja) najmanje 20,0 m od međa građevnih čestica u zonama mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M1/ i zonama javne i društvene namjene /oznaka D/ - djelatnosti iz Grupe 2 (manjeg negativnog utjecaja) najmanje 10,0 m od stambenih i drugih vrsta smještajnih prostora (smještajni turistički sadržaji, domovi za starije i nemoćne osobe) i od prostora u funkciji odgoja i obrazovanja.

Članak 72.

(3) Udaljenosti utvrđene prethodnim stavkom mogu biti manje ukoliko: - se dogradnja gospodarske građevine s manjom postojećom udaljenosti vrši u smjeru suprotnom od stambenih i drugih stacionarnih smještajnih sadržaja - se dogradnja gospodarske građevine vrši u smjeru stambenih i drugih stacionarnih smještajnih sadržaja, ali se time postiže udaljenost dograđenog dijela gospodarske građevine od stambenih i drugih prostora za stacionarni smještaj na susjednim česticama veća od 30,0 m, te se dijelovi gospodarske građevine orijentirani prema stambenim prostorima oblikuju izvedbom pune plohe zida ili panelima zatvorene nadstrešnice.

Članak 73.

Članak 73.
(1) Koeficijent izgrađenosti pojedine građevne čestice gospodarske namjene unutar proizvodne ili poslovne gospodarske zone može najviše iznositi: - za građevne čestice površine do 1,0 ha kig = 0,4 - za građevne čestice površine iznad 1,0 ha kig = 0,6.
(2) U slučaju rekonstrukcije građevina na postojećoj građevnoj čestici gospodarske namjene unutar proizvodne ili poslovne gospodarske zone, čiji koeficijent izgrađenosti prelazi dozvoljeni iz prethodnog stavka, zatečeni koeficijent izgrađenosti se može zadržati uz uvjet da u se u obračun zatečenog koeficijenta izgrađenosti uzimaju samo postojeće legalne građevine.

Članak 74.

Članak 74.
(1) Visina (vijenca) građevina: - unutar gospodarskih, proizvodnih zona u naseljima /oznaka I/ utvrđuje se do 15,0 m - unutar gospodarskih, poslovnih zona /oznaka K/ i komunalno – servisne zone /oznaka K3/ utvrđuje se do 12,0 m.
(2) Iznimno, visina (vijenca) proizvodnih i specifičnih tipova skladišnih građevina (silosi) ili dijelova pojedinih građevina unutar kompleksa (kranske staze i slično) može biti i veća, ukoliko je to uvjetovano proizvodno – tehnološkim procesom, radnim uvjetima prema posebnim propisima ili visinom konstrukcije građevine.
(3) Etažnost građevina može najviše iznositi 4 etaže i to 1 podrumska i 3 nadzemne etaže (E=Po+P+2K ili E=Po+P+1K+Pk).
(4) Iznimno, ukoliko se unutar volumena gospodarske građevine koja je koncipirana kao hala s većom visinom smještaju servisni prostori manjih visina kao što su uredi i slično, broj etaža servisnih prostorija može biti i veći.
(5) Gradnja komercijalnih visokoregalnih skladišta i sličnih skladišnih građevina, visine iznad utvrđene stavkom 1. ovog članka nije dozvoljena.

Članak 75.

Članak 75.
(1) Prostor između linije regulacije i građevina moguće je urediti kao otvoreni nenatkriveni parkirališni prostor za osobna vozila i/ili kao reprezentativni park.
(2) Najmanje 20% od ukupne površine građevne čestice trebaju činiti zelene površine izvedene na tlu i/ili na krovu podzemne garaže, pri čemu se u obračun ne mogu uzeti zatravnjena parkirališta, niti pojedinačne zelene površine manje od 4,0 m2.
(3) Ukupan potreban broj parkirališno-garažnih mjesta obavezno je osigurati na vlastitoj čestici.
(4) Otvorena skladišta trebaju biti smještena i oblikovana na način da su zaklonjena od pogleda s ulice i iz drugih prostora na kojima se okuplja ili kreće veći broj ljudi, kao što su trgovi, parkirališta i slično. 3.3. GoSPoDARSKE GRAĐEVINE I ZAHVAtI PREMA SPECIFIČNoStIMA GoSPoDARSKE DJELAtNoStI 3.3.1. turizam

Članak 76.

Članak 76.
(1) Turistički sadržaji se mogu organizirati kao: - kategorizirani smještajni turistički sadržaji i to kao samostalni turistički sadržaji ili kao dodatna turistička djelatnost domaćinstva, odnosno obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva - rekreacijski sadržaji u turističkoj funkciji: - sportski tereni i poligoni (tenis igrališta, mountain bike, paint ball i slično) - kupališta i bazeni - adrenalinski parkovi (tereni i konstrukcije za penjanje i visinske sportove, tereni za zip – line i slično) - proširena turistička ponuda: - ugostiteljski sadržaji u turističkoj funkciji 23. srpnja 2021. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 12 - Stranica 2963 - kušaonice i prodavaonice autohtonih proizvoda - edukativni i/ili galerijski prostor prikaza lokalne kulture - druge odgovarajuće vrste građevina i prostora u turističkoj namjeni utvrđene posebnim propisima.
(2) Posebni uvjeti kojima se utvrđuju sadržaj i način gradnje turističkih sadržaja, kao osnovnih na čestici, utvrđuje se odgovarajućim pravilnicima o razvrstavanju i kategorizaciji turističkih objekata.
(3) Posebni uvjeti za turističke sadržaje koji se utvrđuju kao prateća djelatnost, utvrđuju se odgovarajućim pravilnikom ovisno o vrsti osnovnog sadržaja, odnosno prema tome da li se usluge pružaju u domaćinstvu ili na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu.

Članak 77.

Članak 77.
(1) Uvjeti formiranja građevnih čestica i gradnje za potrebe turizma unutar građevinskih područja naselja i izdvojenog dijela građevinskog područja naselja, utvrđuju se prema poglavlju 2.2.2. „Uvjeti provedbe zahvata u zonama mješovite namjene“.
(2) U izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja turistički sadržaji se smještaju i grade prema uvjetima iz poglavlja 2.3.1. „Izdvojena građevinska područja izvan naselja“. 3.3.1.1. turizam unutar građevinskih područja 3.3.1.1.1. Smještajni turistički sadržaji

Članak 78.

Članak 78.
(1) Gradnja turističkog naselja (veći broj zasebnih smještajnih jedinica za povremeni boravak) na području Općine nije dozvoljena.
(2) Mogućnost smještaja ostalih kategoriziranih turističkih smještajnih sadržaja usklađuje se prema uvjetima namjene i uvjeta gradnje za pojedinu funkcionalnu zonu u naselju, uključujući i uvjet maksimalno dozvoljenog broja zasebnih korisničkih jedinica (ZKJ) po pojedinoj građevnoj čestici.
(3) Turistički smještajni oblici u zgradama predviđeni kao osnovni sadržaj na čestici (hotel, motel, pansion, apartmanska zgrada, sobe za iznajmljivanje u turizmu i slično): - mogu se smjestiti unutar građevinskih područja naselja: - u zonama ugostiteljsko – turističke namjene /oznaka T/ - u zonama mješovite namjene /oznaka M1, M2, M4/ - u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja na području Općine takav sadržaj nije moguć.
(4) Turistički smještajni oblici u montažnim i privremenim nastambama (kamp, kamping, glamping i slično): - mogu se smjestiti unutar građevinskih područja naselja: - u zonama ugostiteljsko – turističke namjene /oznaka T/ kao osnovni ili prateći sadržaj na čestici - u zonama mješovite namjene /oznaka M1, M2, M4/ samo kao prateći sadržaj uz osnovnu zgradu turističke namjene (hotel, pansion i slično). - u izdvojenom građevinskom području izvan naselja – Izdvojena zona uz rekreacijski ribnjak „Berek - Gardinovec“ moguće je organizirati privremeni kamp, prema uvjetima za navedenu izdvojenu zonu.
(5) Kamp odmorište, kao specifični oblik parkirališta i servisnih sadržaja za mobilne turističke smještajne jedinice, može se smjestiti isključivo unutar područja ugostiteljsko - turističke namjene /oznaka T/ u zapadnom dijelu Belice.

Članak 78.

(6) Ukoliko se radi o smještajnom turističkom kapacitetu koji se prema posebnom propisu kategorizira kao pružanje usluge u domaćinstvu ili na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (sobe za iznajmljivanje i slično) takvi sadržaji se smatraju pratećim uz osnovnu individualnu stambenu namjenu ili kompleks obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva. 3.3.1.1.2. ostali turistički sadržaji
Članak 79.
(1) Građevine i prostori proširene turističke ponude mogu se smjestiti u poslovnim i ugostiteljsko – turističkim gospodarskim zonama /oznaka K i T/ i u zonama mješovite namjene /oznaka M1, M2 i M4/ kao osnovni ili prateći sadržaj.
(2) Rekreacijski turistički sadržaji mogu se unutar građevinskih područja smještati isključivo kao prateći sadržaj uz osnovnu građevinu turističke namjene i to: - u zonama mješovite namjene /oznaka M1, M2 i M4/ samo ukoliko se radi o standardnim sportovima (tenis, odbojka, mali nogomet i slično) - u turističkim zonama mogu se smještati svi sportski i rekreacijski sadržaji koji zadovoljavaju uvjet iz poglavlja 8.3. „Zaštita od buke“, u odnosu na okolne funkcionalne zone.
(3) Postojeća karting staza u Belici /oznaka R8/ može se do prenamjene područja koristiti u skladu s važećim dozvolama.
(4) Druge odgovarajuće vrste građevina i prostora u turističkoj namjeni utvrđene posebnim propisima mogu se smjestiti kao prateći sadržaj na već postojećoj građevnoj čestici ugostiteljske ili turističke namjene, ukoliko se radi o sadržaju kompatibilnom s namjenom zone. 3.3.1.2. turizam izvan građevinskih područja

Članak 80.

Članak 80.
(1) Na površinama izvan građevinskih područja, odnosno na poljoprivrednim i šumskim površinama /oznake P2, P3, PŠ i Š1/ nije dozvoljena gradnja građevina ugostiteljske i/ili turističke namjene.
(2) Odredbama Prostornog plana Međimurske županije zabranjena je djelatnost seoskog turizma izvan građevinskih područja izvan područja disperzne naseljenosti Županije, slijedom čega gradnja u navedenu svrhu izvan građevinskih područja Općine Belica nije dozvoljena.
(3) Odredbama Prostornog plana Međimurske županije ne predviđa se mogućnost robinzonskog smještaja, slijedom čega se smještaj navedenog sadržaja unutar općinskog područja ne planira. Stranica 2964 - Broj 12 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 23. srpnja 2021. 3.3.2. Poljoprivreda

Članak 81.

Članak 81.
(1) Obradivo tlo je za potrebe poljoprivrede utvrđeno kao resurs od značaja za Republiku Hrvatsku, a na području Općine utvrđuju se: - poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene u kategorijama: - vrijedno obradivo tlo /oznaka P2/ - ostala obradiva tla /oznaka P3/ - ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište /oznaka PŠ/.
(2) Svi zahvati na poljoprivrednom tlu u svrhu poljoprivrede trebaju se provoditi u skladu sa Zakonom o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“ broj 20/18, 115/18, 98/19) i drugim odgovarajućim propisima.
(3) Sva gradnja i drugi zahvati koji se predviđaju u svrhu komercijalne poljoprivrede trebaju biti predviđeni na način da omoguće obavljanje poljoprivredne djelatnosti sukladno pravilima višestruke sukladnosti u poljoprivrednoj proizvodnji.

Članak 82.

Članak 82.
(1) Izvan građevinskih područja se sukladno odgovarajućim gospodarskim strategijama razvoja poljoprivrede, za primarnu poljoprivrednu proizvodnju rezervira poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene /oznake P2 i P3/.
(2) Ostalo obradivo tlo, šume i šumsko zemljište /oznaka PŠ/ je zemljište unutar kojih površina se poljoprivreda i šumarstvo mogu u većoj mjeri miješati, odnosno jedna djelatnost periodično zamjenjivati drugu, a može se dodatno koristiti i za poljoprivredu u rekreativnoj funkciji, odnosno za uređenje trajnih nasada vinograda i voćnjaka manjih površina, odnosno bez primarne komercijalne namjene.

Članak 83.

Članak 83.
(1) Unutar građevinskih područja: - ratarska poljoprivredna proizvodnja, se može privremeno obavljati unutar neizgrađenih i komunalno neopremljenih površina u naseljima, pri čemu se na tako korištenim površinama mogu privremeno postaviti montažni plastenici, ali ne i drugi objekti, odnosno građevine - uzgoj ukrasnog bilja na otvorenom dozvoljena je unutar građevinskih područja naselja, uz uvjet da visina uzgajanog visokog raslinja ne prijeđe 4,0 m - komercijalni trajni nasadi vinograda i voćnjaka ne mogu se zasnivati unutar građevinskih područja.

Članak 84.

Članak 84.
(1) Ograđivanje površina obradivog tla – trajnih nasada, izvodi se na način da se u zemlji ne betoniraju temelji, a ogradu je potrebno od osi poljskog puta odmaknuti najmanje 3,5 m, kako bi se osigurao nesmetan prolaz poljoprivrednoj mehanizaciji do obradivih površina.
(2) Sve građevine i objekti koje se postavljaju unutar ograđenog poljoprivrednog posjeda trebaju od najbliže međe posjeda prema poljskom putu biti odmaknute najmanje 5,0 m, a od ostalih međa posjeda najmanje 1,0 m.
(3) Oranice i travnjake nije dozvoljeno ograđivati.
(4) Pašnjake je dozvoljeno ograđivati atestiranim sistemom „elektro pastira“ i to isključivo ukoliko se površina aktivno koristi u svrhu ispaše. 3.3.2.1. Građevine i drugi objekti u funkciji poljoprivredne proizvodnje

Članak 85.

Članak 85.
(1) Područje funkcionalne zone mješovite namjene, pogodne za poljoprivredna gospodarstva /oznaka M4/ specifično se rezervira za mogućnost transformacije poljoprivredne proizvodnje postojećih poljoprivrednih gospodarstava za proizvodnju lokalno tipičnih kultura (krumpir, luk, mrkva i slično) u gospodarski prihvatljivije oblike, posebice u odnosu na osiguranje veće površine zemljišne čestice čija površina se ne ograničava i tehnološko osuvremenjivanje proizvodnje.
(2) Područje funkcionalne zone mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M1/ pogodno je za obavljanje poljoprivrednih djelatnosti, a u odnosu na zonu mješovite namjene, pogodne za poljoprivredna gospodarstva površina pojedinačne građevne čestice se ograničava sukladno primarnoj namjeni zone.
(3) Područje funkcionalne zone mješovite stambene ili poslovne namjene /oznaka M2/ pogodno je za biljnu poljoprivrednu djelatnosti, ali se unutar zone ne mogu se graditi nove građevine u funkciji uzgoja ili držanja životinja, dok se postojeće mogu rekonstruirati bez povećanja kapaciteta.

Članak 86.

Članak 86.
(1) Kompleks (obiteljskog) poljoprivrednog gospodarstva biljne proizvodnje moguće je smjestiti isključivo unutar građevinskog područja, unutar odgovarajućih funkcionalnih zona.
(2) Kompleks (obiteljskog) poljoprivrednog gospodarstva za uzgoj i/ili držanje životinja (farma, tovilište i drugo) je, uz osiguranje odgovarajuće udaljenosti od drugih građevina ovisno o kapacitetu, moguće smjestiti: - unutar građevinskog područja ako je to predviđeno uvjetima za odgovarajuću funkcionalnu zonu i to kao osnovni ili prateći sadržaj na čestici - izvan građevinskog područja kao osnovni sadržaj na čestici smještenoj u okviru površina obradivog tla /oznaka P2, P3 i PŠ/ utvrđenih kartografskim prikazom broj 1. „Korištenje i namjena površina“ kao područje pogodno za gradnju poljoprivrednih gospodarstava (plava crtkana linija), i to ukoliko se utvrdi gospodarska opravdanosti takvog zahvata.
(3) Mogućnost smještaja manjih pojedinačnih građevina u funkciji poljoprivredne proizvodnje (plastenici, staklenici, pčelinjaci i drugo) utvrđena je u ovom poglavlju, ovisno o namjeni pojedine građevine.

Članak 87.

Članak 87.
(1) Dokaz gospodarske opravdanosti za formiranje nove građevne čestice i gradnju u funkciji uzgoja, odnosno držanja životinja izvan građevinskih područja, je predviđen kapacitet životinja od najmanje 30 uvjetnih grla. 23. srpnja 2021. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 12 - Stranica 2965
(2) Uvjetnim grlom (UG) smatra se životinja mase 500,0 kg.
(3) Ovisno o vrsti, uzgajane životinje se svode se na uvjetna grla matematički prema prethodnom stavku ili primjenom koeficijenata prema odgovarajućoj Europskoj direktivi, odnosno odgovarajućem hrvatskom propisu.
(4) Obračun uvjetnih grla obavezni je sastavni dio projektne dokumentacije za sve vrste građevina namijenjenih za uzgoj i držanje životinja, a istim se obvezno iskazuje broj uvjetnih grla i broj komada po neto površini prostorija namijenjenih za boravak životinja i po ukupnoj neto površini građevine. 3.3.2.1.1. Kompleks (obiteljskog) poljoprivrednog gospodarstva

Članak 88.

Članak 88.
(1) Kompleks (obiteljskog) poljoprivrednog gospodarstva je građevinski sklop od jedne ili više funkcionalno povezanih građevina, objekata i uređaja namijenjenih poljoprivrednoj proizvodnji i pratećim djelatnostima, odnosno za: - spremanje poljoprivrednih strojeva - spremanje i skladištenje poljoprivrednih proizvoda (spremišta, skladišta, hladnjače, silosi i drugo) - skladištenje i pripremu hrane za životinje za vlastite potrebe – silaže, silosi i druge vrste specifičnih građevina, naprava i uređaja za tu namjenu ukoliko se radi o gospodarstvu za uzgoj životinja - primarnu preradu proizvoda, kao što su sortirnice, pakirnice, mljekare, sirane, vinarije, destilerije i slično - uzgoj bilja i presadnica u kontroliranim uvjetima, kao što su staklenici i slično - držanje životinja - držanje pčela i uzgoj korisnih kukaca - kompostiranje biljnog otpada s vlastitog gospodarstva i s tim povezana proizvodnja humusa - upravni i servisni prostori - ugostiteljsko – prezentacijski i prodajni prostori – kušaonice i trgovine za prodaju vlastitih proizvoda - druge građevine u funkciji poljoprivrednog gospodarstva.
(2) Vrste građevina koje se mogu međusobno kombinirati na građevnoj čestici utvrđuju se prema posebnim propisima, ovisno o poljoprivrednoj djelatnosti pojedinog gospodarstva.
(3) Način poslovne registracije poljoprivrednog gospodarstva ne utječe na mogućnost gradnje.
(4) Djelatnosti klanja životinja i prerade mesa za ljudsku prehranu u pravilu treba usmjeravati u gospodarske, proizvodne zone /oznaka I/, a na pojedinačnom poljoprivrednom gospodarstvu se dozvoljavaju izuzetno, sukladno posebnim propisima za navedene djelatnosti.

Članak 88.

(5) Djelatnosti otkupa i prerade žitarica, uključujući komercijalne sušare i mješaone stočne hrane, kao ni industrijska prerada poljoprivrednih proizvoda i proizvodnja gotovih ili polugotovih prehrambenih namirnica (smrznuto povrće i voće, čips i slično) nije dozvoljena unutar mješovitih zona /oznake M1, M2 i M4/, već je takav sadržaj potrebno usmjeriti u gospodarske, proizvodne zone /oznaka I/.
(6) U sklopu kompleksa obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva moguće je organizirati stanovanje u individualnoj stambenoj zgradi, a ukoliko se isto nalazi unutar građevinskog područja naselja, dodatno i smještajne turističke sadržaje.
(7) Smještajni turistički sadržaji dimenzioniraju se prema posebnom propisu koji utvrđuje kategorizaciju turističkih sadržaja na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu.
(8) Na području Općine Belica u sklopu kompleksa poljoprivrednog gospodarstva nije moguće predvidjeti smještaj energana koje kao gorivo koriste otpad s poljoprivrednog gospodarstva (otpadnu biomasu, gnojovku, lešine i drugo), odnosno nije moguće graditi postrojenja na bioplin i biomasu.

Članak 89.

Članak 89.
(1) Najmanja površina nove građevne čestice, na kojoj se kao osnovni sadržaj predviđa kompleks poljoprivrednog gospodarstva, je: - 2.500,0 m2 unutar građevinskog područja naselja, odnosno izdvojenog dijela građevinskog područja naselja - 5.000,0 m2 izvan građevinskih područja.
(2) Najveća površina nove građevne čestice, na kojoj se kao osnovni ili prateći sadržaj predviđa kompleks poljoprivrednog gospodarstva ograničava se na 5.000,0 m2 unutar funkcionalnih zona: mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M1/ i mješovite stambeno – poslovne namjene /oznaka M2/, a unutar zone mješovite namjene pogodne za poljoprivredna gospodarstva /oznaka M4/ se površina građevne čestice ne ograničava.
(3) Najveća površina nove građevne čestice koja se za kompleks poljoprivrednog gospodarstva formira izvan građevinskih područja se ne ograničava.
(4) Postojeće poljoprivredno gospodarstvo na kojem se predviđaju novi zahvati može imati i građevnu česticu manje, odnosno veće površine, pri čemu se projektnim rješenjem treba osigurati funkcionalnost prostorne organizacije unutar gospodarstva i osigurati zaštita okolnih stambenih sadržaja od negativnog utjecaja obavljanja poljoprivrednih djelatnosti.
(5) U okviru građevne čestice poljoprivrednog gospodarstva, bez obzira da li se radi o građevnoj čestici unutar ili izvan građevinskog područja naselja, stanovanje nije obvezan sadržaj.
(6) Raspored pojedinačnih građevina unutar kompleksa poljoprivrednog gospodarstva treba poštivati temeljno načelo:

Članak 89.

- u prednjem (uličnom) dijelu čestice se smještaju građevine uslužne, stambene i turističke namjene, poljoprivredne građevine bez izvora zagađenja, parkirališta za klijente i druge primjereno oblikovane građevine, - u stražnjem (dvorišnom) dijelu čestice se smještaju građevine, uređaji i oprema namijenjena proizvodnji, preradi i servisima s potencijalnim negativnim utjecajem, uključujući poljoprivredne građevine s izvorom zagađenja, vanjske skladišne, parkirališne i manipulativne prostore i slično. Stranica 2966 - Broj 12 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 23. srpnja 2021.

Članak 90.

Članak 90.
(1) Ukoliko se poljoprivredno gospodarstvo organizira unutar građevinskog područja, bilo kao osnovni ili kao prateći sadržaj uz individualnu stambenu građevinu, uvjeti gradnje i oblikovanja određuju se prema poglavlju 2.2.2. „Uvjeti provedbe zahvata u zonama mješovite namjene“.
Članak 91.
(1) Ukoliko se kompleks poljoprivrednog gospodarstva na pojedinačnoj građevnoj čestici predviđa izvan građevinskog područja, treba mu osigurati kolni pristup s odgovarajuće prometne površine, povezane na sustav javnih prometnica.
(2) Najmanja udaljenost građevina od međa vlastite građevne čestice treba iznositi: - 5,0 m od linije regulacije ulice ili kolnog prilaza, osim ukoliko se čestice nalaze uz kategorizirane cestovne prometnice, u kom slučaju se radi zaštitnog pojasa prometne infrastrukture, veća potrebna udaljenost utvrđuje posebnim uvjetima nadležnog javnopravnog tijela - ½ visine (vijenca) građevine od ostalih međa čestice, ali ne manje od 4,0 m.
(3) Udaljenost gospodarskih poljoprivrednih građevina s izvorom zagađenja od stambenih i drugih vrsta smještajnih prostora (smještajni turistički sadržaji, domovi za starije i nemoćne osobe) i od prostora u funkciji odgoja i obrazovanja utvrđuje se prema članku 92.
(4) Koeficijent izgrađenosti pojedine građevne čestice može najviše iznositi kig = 0,4.
(5) Najmanje 20% od ukupne površine građevne čestice trebaju činiti zelene površine izvedene na tlu, pri čemu se u obračun ne mogu uzeti zatravnjena parkirališta, niti zelene površine manje od 4,0 m2.

Članak 91.

(6) Ukupan potreban broj parkirališno-garažnih mjesta obavezno je osigurati na vlastitoj čestici.
(7) Etažnost građevina može iznositi najviše 4 etaže (E= Po+P+1K+Pk).
(8) Visina (vijenca) građevina može iznositi najviše 7,0 m.
(9) Iznimno, visina (vijenca) proizvodnih građevina i opreme (pužni transporteri i slično) može biti i veća ukoliko je to uvjetovano proizvodno-tehnološkim procesom, a visina silosa nije ograničena.
Članak 92.
(1) Udaljenost građevina za držanje životinja, bez obzira da li se smještaju unutar i izvan građevinskih područja određuje se ovisno planiranom kapacitetu uvjetnih grla i o pretpostavljenom negativnom učinku na stanovanje i pojedine društvene i gospodarske namjene, a i utvrđuje se prema sljedećoj tabeli: najmanja udaljenost u metrima (m) od: najbližeg stambenog prostora, odgojne ili kapacitet građevine za obrazovne ustanove i uzgoj (držanje) životinja drugog smještajnog sadržaja - broj uvjetnih grla /UG/ (turistički, lječilišni, socijalni i sl.) na drugoj (susjednoj) građevnoj čestici do 10 20 više od 10 – 50 50 građevinskog pratećeg područja naselja turističkog i izdvojenog državnih županijskih i sadržaja građevinskog cesta lokalnih cesta vlastitog područja izvan OPG-a naselja najmanje za širinu 20 odgovarajućeg zaštitnog ne utvrđuje se cestovnog pojasa, prema više od 50 – 100 100 nije moguća udaljenost više od 100 – 250 200 više od 250 ne utvrđuje se udaljenost
(2) Utvrđene udaljenosti se primjenjuju jednako i u odnosu iste prostorne elemente susjedne jedinice lokalne samouprave.

Članak 92.

(3) Postojeći legalni gospodarsko - poljoprivredni kompleks ili postojeća pojedinačna građevina, za dozvoljene kapacitete može imati i manje utvrđene udaljenosti od utvrđenih tabelom iz stavka 1. ovog članka, te se isti može rekonstruirati i tehnološki unaprjeđivati ukoliko se kapacitet proizvodnje, odnosno broj uvjetnih grla ne povećava. 3.3.2.1.1. Klijeti
Članak 93.
(1) Gradnja klijeti na području Općine nije dozvoljena. 3.3.2.1.2. Staklenici, plastenici, spremišta
Članak 94.
(1) Postava, odnosno gradnja staklenika, plastenika i jednog prizemnog spremišta moguća je na svim kategorijama posebnim propisima gradnja turističkih 50 20 sadržaja 500 100 50 obradivog tla /oznake P2, P3 i PŠ/, na zemljišnoj čestici za uzgoj voća, povrća, ukrasnog i/ili ljekovitog bilja površine najmanje 3.000,0 m2.
(2) Najveća dozvoljena korisna površina priručnog spremišta se utvrđuje s 20,0 m2, najveća etažnost s E=1 etaža (prizemlje), a najviša visina (vijenca) V=3,0 m.
(3) Plastenici i staklenici trebaju biti u potpunosti demontažni, a ako im je potrebno izvesti temelje preferiraju se točkasti temelji, koje je moguće naknadno ukloniti.
(4) Staklenike velikih površina, odnosno veće komplekse staklenika za uzgoj povrća, voća ili ukrasnog i/ili ljekovitog bilja, kod kojih se uzgoj vrši u kontroliranim uvjetima i/ili primjenom sofisticiranih tehnoloških sustava (hidropondski sustavi, sustavi uzdignuti od zemlje i drugi) nije moguće smještati izvan građevinskih već ih je potrebno smještati u gospodarske proizvodne i poslovne zone /oznaka I i K/ unutar građevinskih područja.

Stranica 2967

Članak 94.

23. srpnja 2021. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 12 - Stranica 2967 3.3.2.1.3. Nadstrešnica, odnosno zaklon za životinje i/ili stočnu hranu
Članak 95.
(1) Postava, odnosno gradnja nadstrešnica za sklanjanje stoke, drugih životinja i/ili stočne hrane s prostorom zaklonjenim od vjetra zatvorenim s najviše tri strane bez poda i instalacija moguća je obradivom tlu /oznake P2, P3 i PŠ/, na zemljišnoj čestici površine najmanje 1.000,0 m2.
(2) Nadstrešnicu se preporuča temeljiti na točkastim temeljima ili na druge načine koji omogućavaju jednostavnu razgradnju u slučaju prestanka korištenja.
(3) Najveća etažnost nadstrešnice, odnosno zaklona utvrđuje se s E=1 etaža (prizemlje), a najveća ukupna visina u sljemenu 10,0 m. 3.3.2.1.4. Pčelinjaci

Ostali akti u ovom izdanju (111)