GLASNIK

Arhiva › 2020. › SGGČ 10

SGGČGrad Čakovec · 21. listopada 2020. · KLASA 021-05/20-01/77 · URBROJ 2109/2-02-20-06

Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja »Gospodarska zona Istok - Pustakovec«

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 436

Članak 34.

Članak 34.
(1) Sve građevine odnosno građevne čestice imaju osiguran pristup na javnu prometnu površinu.
(2) Minimalna širina kolnog ulaza, za gospodarske građevine s oznakom I i K, je minimalno 5,0 m. Kolni ulaz treba izvesti približno na mjestu označenom u kartografskom prikazu br. 4a, a po posebno obrazloženoj i opravdanoj potrebi može se izvesti i na drugom mjestu, s time da se izbjegavaju nepregledna i nesigurna mjesta.
(3) Na svakoj građevnoj čestici s gospodarskim sadržajima potrebno je izvesti pristup na česticu koji će omogućiti kružno okretanje vozila, odnosno manevriranje vozila unutar čestice, te osigurati dostatni parkirališni ili garažni prostor za vlastite potrebe na istoj čestici. Uvjeti gradnje i uređenje površina parkirališta na građevnim česticama

Članak 35.

Članak 35.
(1) Na svakoj građevnoj čestici, potrebno je izvesti parkirališni prostor za vlastite potrebe.
(2) Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici utvrđuje se prema sljedećoj tabeli: Za posjetitelje 2 namjena građevine Prosječna vrijednost po 1000 m Za zaposlene korisnog prostora industrija i skladišta uredski prostori trgovina, usluge, ugostiteljstvo 4 0,5/1zaposlenik - po smjeni 20 0,5/1zaposlenik - po smjeni 40 0,5/1zaposlenik - po smjeni Broj 10/2020. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 437
(3) Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici za urede, usluge, trgovine i ugostiteljstvo, za građevine koje sadrže više sadržajnih jedinica (lokali), manjih od 100,0 m2 korisne površine, utvrđuje se prema broju jedinica unutar građevine na način da svaka sadržajna jedinica treba imati osigurano 1 parkirališno ili garažno mjesto na građevnoj čestici.
(4) Obavezna ugradnja separatora, za pročišćavanje oborinskih voda, predviđa se na parkiralištima s više od 10 parkirališnih mjesta na čestici. Obaveza uređenja zelenih površina na građevnim česticama

Članak 36.

Članak 36.
(1) Kod građevnih čestica gospodarske namjene - proizvodne /oznaka I/ i poslovne /oznaka K/, najmanje 20% od ukupne površine građevne čestice mora biti ozelenjeno.
(2) U zelene površine iz stavka 1. ovog članka ne ubrajaju se ozelenjene i zatravnjene parkirališne površine.
(3) Teren i odvodnju oborinskih voda oko građevine treba urediti na način da se onemogući otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno građevine. Gradnja ograda
Članak 37.
(1) Na liniji regulacije i između građevnih čestica gospodarske namjene /oznaka I i K/ mogu se graditi ulične ograde do maksimalne visine 1,6 m, uz uvjet da puni dio ograde nije viši od 0,5 m iznad kote konačno zaravnatog terena. Iznimno ograde mogu biti i više od 1,6 m odnosno 2,0 m kada je potreebno zbog zaštite građevine ili načina njezinog korištenja. Visina ograde između građevnih čestica može biti visine do 2,0 m.
(2) Dio ulične ograde iznad punog podnožja mora biti providan, izveden od drveta, željeznih profila, žice ili izveden kao zeleni nasad - živica (poželjno). Iznimno ograda može biti neprozirna u dijelu gospodarskog dvorišta ili servisnim dijelovima građevnih čestica.
(3) Zabranjuje se postavljanje na ogradu oštrih završetaka, bodljikave žice i drugog što bi moglo ugroziti ljudski život.
(4) Dijelovi građevnih čestica javnog korištenja mogu biti neograđeni (parkirališta za posjetioce, pješački prilazi i platoi).
(5) Ulazna vrata na uličnoj ogradi moraju se otvarati s unutrašnje strane (na česticu), tako da ne ugrožavaju promet na javnoj površini.

Članak 37.

Komunalna opremljenost građevne čestice
Članak 38.
(1) Sve građevine obavezno se priključuju na sustave komunalne infrastrukture.
(2) Minimalna razina komunalne opremljenosti građevne čestice obuhvaća: - javnu prometnu površinu (ulicu) radi ostvarenja pristupa do građevine, minimalne širine 6,0 m s asfaltnim zastorom, - kabelsku mrežu elektroopskrbe na koju je moguće ostvariti priključak građevine, uključivo javnu rasvjetu, - javnu mrežu vodoopskrbe i odvodnje oborinskih i otpadnih voda na koje je moguće priključiti građevinu, - kabelsku mrežu telekomunikacija, - mrežu plinoopskrbe.
(3) Građevina svojim položajem na građevnoj čestici ne smije ugrožavati okolne građevne čestice odnosno građevine ili javne površine svojim oborinskim, površinskim ili krovnim vodama, snijegom ili drugim štetnim utjecajima (buka, prašina, mirisi), već se zaštitne mjere od tih utjecaja trebaju provesti unutar granica predmetne građevne čestice ili građevine. Isto se postiže primjenom zakonskih mjera zaštite od buke, prašine i zagađenja zraka, uključivo odmicanje građevine na minimalnu udaljenost uvjetovanu ovim Odredbama, položajem krovnih ploha, ograničavanjem istaka strehe do 0,8 m, te izvedbom krovnog oluka i snjegobrana uz prihvaćanje oborinskih voda na terenu putem oborinskih kanala ili rigola s upuštanjem u teren putem upojnih bunara na samoj građevnoj čestici. Obveza uređenja zelenih površina na građevnim česticama

Članak 39.

Članak 39.
(1) Svaka građevna čestica treba imati minimalno 20% površine uređeno kao zelene površine.
(2) U zelene površine ne ubrajaju se zatravnjene parkirališne površine, ni stabla uz parkirališta koja su zasađena u zelene otoke površine manje od 5,0 m². 3.0. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI
Članak 40.
(1) Društvene djelatnosti utvrđene kao poslovne usluge (ambulantno organizirane djelatnosti zdravstvene zaštite, djelatnosti dopunskog obrazovanja u formi tečajeva, djelatnosti djelovanja građanskih organizacija i slično) mogu se graditi unutar područja mješovite namjene /oznaka M1/ kao prateći sadržaj osnovne stambene građevine.
(2) Uvjeti lociranja društvene djelatnosti kao prateće namjene na čestici, utvrđuju se u poglavlju 4. »Uvjeti i način gradnje stambenih građevina« iz ove Odluke. Stranica 438 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 10/2020. 4.0. UVJETI I NAČIN GRADNJ STAMBENIH GRAĐEVINA

Članak 41.

Članak 41.
(1) Uvjeti i način gradnje stambenih građevina utvrđeni su kartografskim prikazom br. 4a »Način i uvjeti gradnje«. Gradnja građevina stambene namjene kao osnovne građevine predviđena je na česticama: - unutar zone mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M1/, kao samostojeća građevina s najviše tri stambene jedinice.
(2) Na građevnoj čestici mješovite namjene, pretežito stambene /oznake M1/ može se graditi jedna individualna građevina (stambena ili stambeno-poslovna) ili poslovna građevina te prateća poslovna građevina i/ili pomoćna građevina. 4.1. OBLIK GRAĐEVNIH ČESTICA

Članak 42.

Članak 42.
(1) Građevne čestice formiraju se prema parcelaciji iz kartografskog prikaza br. »4b.« Plan parcelacije građevnih čestica.
(2) U kartografskom prikazu br. »3.« Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina svakoj je građevnoj čestici određen način uređenja površine građevne čestice.
Članak 43.
(1) Točna površina svake građevne čestice utvrđuje se parcelacijskim elaboratom u skladu s ovim Urbanističkim planom uređenja.
(2) Dozvoljena odstupanja od planiranih površina građevnih čestica mogu se kretati u rasponu od ±5 % planirane površine.

Članak 44.

Članak 44.
(1) Granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine među tih dviju građevnih čestica.
(2) Između građevnih čestica nije dozvoljeno ostavljati međuprostor koji nije moguće iskoristiti u skladu s namjenom Urbanističkog plana uređenja.
Članak 45.
(1) Dvije ili više susjednih građevnih čestica iste namjene mogu se objediniti u jednu veću. MAKSIMALNA NAMJENA NAČIN GRADNJE VISINA(vijenca) PODRUČJA OSNOVNE OSNOVNE GRAĐ (ZONA) GRAĐEVINE . V /m/ osn Samostojeća /SS/ prizemna 3/Po+P+Pk ili 4,80 M1 NPE/ Samostojeća /SS/ katna 7,00 4/Po+P+1K+Pk ili NPE/
(2) Površina građevne čestice dobivene spajanjem prema stavku 1. ovog članka, u organizacijskom smislu, tretira se jedinstvenom građevnom česticom, a površine za razvoj građevina na takvoj čestici se spajaju.

Članak 46.

Članak 46.
(1) Građevne čestice se predviđaju formirati nizanjem uz liniju regulacije uličnih koridora (UK ). 1
(2) Kod formiranja pojedinačnih građevnih čestica obavezno je poštivanje sljedećih parametara: - kod parcelacije je potrebno poštivati načelo racionalnog korištenja prostora, pri čemu je potrebno formiranje čestica neposrednim nastavljanjem jedne do druge, - nije dozvoljeno formiranje čestice na način da se dio zemljišta formira iza građevne čestice, odnosno tako da se u pozadini čestica ostavljaju površine do kojih nije mogući pristup s jednog od uličnih koridora, - granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine među tih dviju građevnih čestica, - između građevnih čestica nije dozvoljeno ostavljati međuprostor koji nije moguće iskoristiti u skladu s namjenom površina ovog plana. 4.2. VELIČINA I POVRŠINA GRAĐEVINA

Članak 47.

Članak 47.
(1) Veličina i površina građevina koje se mogu graditi unutar obuhvata Urbanističkog plana uređenja ovisi o namjeni i površini građevne čestice.
(2) Veličina i površina građevina iskazuje se kroz: - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ i koeficijent iskoristivosti građevne čestice / kis/ - maksimalno dozvoljenu visinu građevina /V/, prvenstveno u odnosu na osnovnu građevinu i maksimalno dozvoljeni broj i tip etaža građevina /E/, prvenstveno u odnosu na osnovnu građevinu.
(3) Koeficijenti izgrađenosti i iskoristivosti čestice obračunavaju se ovisno o namjeni površina, prema kartografskom prikazu br. 1 »Detaljna namjena površina«, a maksimalne vrijednosti navedenih koeficijenata, kao i najviše dozvoljene vrijednosti za visinu i etažnost građevina, utvrđuje se prema sljedećoj tabeli MAKSIMALNA MAKSIMALNA VISINA (vijenca) VISINA(vijenca) kig kis PRATEĆE GRAĐ. POMOĆNE GRAĐ. V /m/ V /m/ prat pom 4,80 3,00 0,4 1,2 4,80 3,00 0,4 1,2 Broj 10/2020. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 439
(4) Tlocrtna površina građevine /PG/ je tlocrtna projekcija nadzemnih etaža građevine na površinu građevne čestice.
(5) Bruto površina građevina je maksimalna bruto površina svih etaža, svih građevina na čestici.
(6) Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ je odnos ukupne tlocrtne površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice.
(7) Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ je u smislu ove Odluke odnos ukupne (bruto) izgrađene površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice.

Članak 48.

Članak 48.
(1) Visina građevine, u smislu ovog Plana je istovremeno i visina vijenca i mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu, do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 1,20 m.
(2) Na građevinama ravnog ili skrivenog kosog krova, ukupna visina atike iznad vrha krovne konstrukcije uz pročelje građevine, može biti maksimalno 80 cm.
(3) Ukupna visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova (sljemena), a kod građevina s ravnim krovom ili kosim krovom i atikom čija visina je veća od visine sljemena, ukupna visina se mjeri do vrha atike.
(4) Ukupna visina građevine, ovisi o rasponu građevine i nagibu krovnih ploha, te kod građevina s kosim krovom ne može biti veća od visine građevine uvećane za ½ najvećeg raspona krovišta.

Članak 49.

Članak 49.
(1) Maksimalno dozvoljen broj etaža građevina /E/ određuje se ovisno o namjeni područja unutar kojeg se lociraju, kao i o planiranom načinu gradnje, sukladno vrijednostima iz sljedeće tabele: MAKSIMALNA MAKSIMALNA MAKSIMALNA NAMJENA NAČIN GRADNJE ETAŽNOST ETAŽNOST ETAŽNOST PODRUČJA OSNOVNE GRAĐEVINE OSNOVNE PRATEĆE POMOĆNE (ZONA) GRAĐEVINE E GRAĐEVINE E GRAĐEVINE E osn prat pom Samostojeća /SS/ prize- 3/Po+P+Pk ili NPE/ 3/ Po+P+Pk/ 1/P mna 3/Po+P+Pk ili NPE/ M1 Samostojeća /SS/ katna 4/ 4/Po+P+1K+Pk ili NPE/ 3/ Po+P+Pk/ 1/P Po+P+1K+Pk ili NPE/
(2) Etaža (E) je natkriveni korisni prostor zgrade između (pripadajućih) poda i stropa, odnosno krova. Tipovi etaža su podrum (Po), ili suteren (S), prizemlje(P), kat (K) i potkrovlje (Pk) ili nepotpuna etaža (NPE).
(3) Maksimalno dozvoljena etažnost građevine (Emax) označava najveći dozvoljeni broj i tip etaža osnovne građevine ili građevnog kompleksa.
(4) U smislu ovog Plana punom etažom se smatra podrum (Po) je dio građevine koji je potpuno ukopan ili je ukopan više od 50% svoga volumena u konačno zaravnani teren i čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena.
(5) Suteren (S) je dio građevine čiji prostor se nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnati teren uz pročelje građevine, odnosno s najmanje jednim svojim pročeljem je izvan terena.
(6) Prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,50 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena, mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova).

Članak 49.

(7) Kat (K) je dio građevine koji se nalazi između dva poda iznad prizemlja.
(8) Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjeg kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova.
(9) Etažnost se određuje brojem punih etaža, pri čemu se zadnja (najviša) etaža može izvesti kao potkrovlje (Pk) ili nepotpuna etaža (NPE). Bruto površina nepotpune etaže (NPE) iznosi najviše 75% tlocrtne projekcije osnovne etaže i uvučena je od uličnog pročelja najmanje za svoju ukupnu visinu.
(10) U potkrovlju se prostor može organizirati samo u jednoj etaži (razini), osim kod krovova velikih volumena gdje je moguće formirati i drugu etažu potkrovlja, ali samo kao galerijski prostor. 4.3. SMJEŠTAJ GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI

Članak 50.

Članak 50.
(1) Građevinu osnovne namjene je unutar čestice potrebno locirati u skladu s grafički utvrđenim parametrima iz kartografskog prikaza br. 4a. »Način i uvjeti gradnje« i to: - minimalnom udaljenosti građevina od linije regulacije i granica zone, Stranica 440 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 10/2020. - obaveznim građevnim pravcem, koji je određen za dijelove područja za koje je predviđena nova gradnja, - na obavezni građevni pravac locira se ulično pročelje osnovne građevine, - pojas izgradnje pomoćnih građevina koje služe za redovnu upotrebu stambene građevine određen je od završetka izgradnje osnovne građevine u dubinu čestice.
(2) Samostojeća osnovna građevina, od međe uz koju se locira, treba biti odmaknuta najmanje 1,0 m
(3) Osnovna građevina, od međe koja je suprotna onoj uz koju se locira, ne može biti manja od 4,0 m za prizemne i 6,0 m za katne građevine.
(4) Pomoćne građevine, lociraju se iza pročelja građevine osnovne namjene, osim u slučaju kad se garaža za osobna vozila gradi kao dio kompleksa osnovne građevine, u kojem slučaju se na obavezni građevni pravac locira pročelje garaže.
(5) Međusobni odnos građevina unutar čestice ovisi o funkcionalnom i tehnološkom rješenju i UPU-om se ne uvjetuje, osim što međusobna udaljenost građevina treba biti usklađena sa propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara na način da se osigura: - sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima građevina u slučaju urušavanja građevina - dostupnost vatrogasnog vozila do svih građevina na građevnoj čestici - sigurnost od prenošenja požara s jedne građevinu na drugu - izvedbom protupožarnih barijera.

Članak 51.

Članak 51.
(1) Građevine koje se izgrađuju na slobodno stojeći način na česticama np1 do np6 mješovite namjene (oznaka M1) potrebno je smjestiti uz utvrđeni građevinski pravac i sjevernu među građevne čestice na udaljenosti 1,0 m, čija se dužina (dubina) proteže u smjeru istok-zapad.
(2) Udaljenost građevina građenih na slobodno stojeći način ne može biti manja od 6,0 m. Iznimno kod prizemnih građevina na građevnim česticama užim od 16,0 m i katnih građevina na građevnim česticama užim od 18,0 m, udaljenost građevina ne može biti manja od 4,0 m. 4.4. OBLIKOVANJE GRAĐEVINA

Članak 52.

Članak 52.
(1) Arhitektonsko oblikovanje građevine te građevinski materijal koji će se upotrebljavati mora biti u skladu s uobičajenim načinom građenja na okolnim prostoru, uvažavajući krajobrazne karakteristike i vrijednosti kako bi se ostvarila što kvalitetnija slika prostora.
(2) Krovište građevine može biti ravno ili koso ili drugog oblika, a pokrov treba biti uobičajen za ovo podneblje i krajobrazna obilježja (biber, utoreni crijep, i dr.). Koso krovište je nagiba do 45°.
(3) Na krovnu plohu mogu se ugraditi krovni prozori i kupole za prirodno osvjetljenje, postaviti kolektori sunčeve energije ili istu izvesti dijelom kao ravnu terasu. Krovni otvori mogu biti samo u razini krovnih ploha, isključeni su prodori ravnine pročelja u krovne ravnine.
(4) Oblikovanje pročelja provodi se prema načelima suvremenog građenja primjenom kvalitetnih i postojanih materijala.
(5) Satelitske antene, uređaji za klimatizaciju, ventilaciju i sl. te solarni paneli moraju se postavljati tako da budu što manje uočljivi i u pravilu ne na uličnu stranu.

Članak 53.

Članak 53.
(1) Dijelovi građevina koji su od susjedne međe (bočna ili stražnja međa) udaljeni manje od 3,0 m ne mogu imati otvore orijentirane prema susjednoj međi.
(2) Otvorima se u smislu stavka 1. ovoga članka ne smatraju: - prozori ostakljeni neprovidnim staklom, najveće veličine 60 x 60 cm, izvedeni kao otklopni prema unutra, - dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprovidnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida, - ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 15 x 20 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt. 4.5. UREĐENJE GRAĐEVNIH ČESTICA 4.5.1. Osnovni uvjeti uređenja građevnih čestica

Članak 54.

Članak 54.
(1) Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama.
(2) Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice na osnovu parcelacijskog elaborata, osiguranje pristupa na česticu s javne prometne površine, minimalno izvedene kao makadamske ceste, te mogućnosti rješavanja otpadnih voda sukladno ovoj Odluci i posebnim propisima.
Članak 55.
(1) Sve građevine obavezno se priključuju na sustave komunalne infrastrukture.
(2) Minimalna razina komunalne opremljenosti građevne čestice obuhvaća: - javnu prometnu površinu (ulicu) radi ostvarenja pristupa do građevine, Broj 10/2020. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 441 - kabelsku mrežu elektroopskrbe na koju je moguće ostvariti priključak građevine, uključivo javnu rasvjetu, - javnu mrežu vodoopskrbe i odvodnju oborinskih i otpadnih voda na koje je moguće priključiti građevinu, - kabelsku mrežu telekomunikacija, - mrežu plinoopskrbe.
(3) Iznimno od stavka 2. ovog članka moguće je realizirati gradnju individualne građevine i uz privremeno nižu razinu komunalne opremljenosti koja obuhvaća: - pristupnu cestu ili pristupni put (javno prometna površina), - mrežu elektroopskrbe na koju je moguće ostvariti priključak građevine, - vodoopskrbu iz javne mreže vodovoda, - odvodnju otpadnih voda putem nepropusne sabirne jame.
(4) Navedena iznimna opremljenost građevne čestice komunalnom infrastrukturom u stavku 3. ovog članka predstavlja samo privremeno (etapno) rješenje u prijelaznom periodu do potpune izgradnje uvjetovane minimalne razine, a posebno se odnosi na javnu mrežu odvodnje otpadnih i oborinskih voda.

Članak 55.

4.5.2. Uvjeti gradnje i uređenja manipulativnih površina i površina parkirališta
Članak 56.
(1) Na svakoj građevnoj čestici, potrebno je izvesti kolni pristup na česticu, te parkirališni ili garažni prostor za vlastite potrebe.
(2) Na svakoj građevnoj čestici koja ima izlaz na kategoriziranu prometnicu, potrebno je osigurati manevriranje vozila unutar čestice, na način da se izlaz s čestice na prometnicu može izvesti prednjom stranom vozila.
(3) Parkirališne, odnosno garažne površine moguće je izvesti kao podzemne garaže, parkirališta u razini terena i kao parkirališne ili garažne zgrade.
(4) Minimalni broj parkirališnih ili garažnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici utvrđuje se prema poglavlju 5.1.2. »Promet u mirovanju«.
(5) Parkirališne i manipulativne površine potrebno je predvidjeti uz primjenu mjera zaštite iz poglavlja 9.1. »Zaštita od zagađenja okoliša otpadnim vodama«. 4.5.3. Gradnja ograde

Članak 57.

Članak 57.
(1) Ograde oko građevne čestice treba oblikovati i izvoditi na način da se uklapaju u sliku naselja te da su u skladu s oblikovanjem okolnog prostora.
(2) Ograda se s unutrašnje strane međe prema javnoj prometnoj površini izvodi visine do 1,60 m, a prema drugim građevnim česticama visine do 2,0 m, pri čemu se podnožje visine do 50 cm - može izvesti kao puna ograda od kamena, betona ili opeke, a preostali dio kao »prozračna« ograda od zelenila, drveta, metalne rešetke ili mreže u skladu s lokalnim uvjetima.
(3) U odnosu na ulične koridore ograde se mogu postavljati na liniji regulacije ili uvučeno od nje, ovisno o unutarnjoj organizaciji čestice. 5.0. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRAD- NJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA

Članak 58.

Članak 58.
(1) Planom su osigurane površine za razvoj infrastrukturnih sustava kao linijske i površinske infrastrukturne građevine i to za: - prometnu mrežu (cestovna, pješačka, biciklistička), - vodnogospodarski sustav (vodoopskrba i odvodnja otpadnih i oborinskih voda korištenje i uređenje vodotoka), - energetski sustav (elektroopskrba, plinofikacija), - sustav telekomunikacija.
(2) Infrastrukturni sustavi utvrđeni su na kartografskim prikazima Plana br. 2.a-2.d Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža u mjerilu 1:2000.
(3) Građevine i uređaji infrastrukturnih sustava iz stavka 1. ovoga članka mogu se graditi, odnosno rekonstruirati neposrednom provedbom na čitavom području obuhvata ovoga Plana sukladno ovim Odredbama, posebnim propisima te posebnim uvjetima nadležnih ustanova s javnim ovlastima kojima se određuju i mjere zaštite okoliša.
(4) Planom prikazane trase komunalne infrastrukture su načelne i mogu se izmijeniti temeljem detaljnijih projekata ovisno o konfiguraciji terena, uvjetima zaštite okoliša te drugim posebnim uvjetima, a u svrhu postizanja funkcionalnijeg te tehnološki i ekonomski povoljnijeg rješenja, pri čemu trase treba zadržati u okvirima građevne čestice prometnica.
(5) Položaj vodova i razmaci između pojedinih instalacija prikazani su orijentaciono na kartografskom prikazu br. 2a., 2b., 2c.,2d. u karakterističnim poprečnim profilima.

Članak 59.

Članak 59.
(1) Sve prometne površine na koje postoji neposredan pristup s građevnih čestica ili su uvjet za formiranje Stranica 442 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 10/2020. građevnih čestica, moraju se projektirati, graditi i uređivati na način da se omogući vođenje komunalne infrastrukture (vodovod, odvodnja, elektroenergetska, plinska i telekomunikacijska mreža.
(2) Prilaz sa građevne čestice na prometnu površinu treba odrediti tako da se ne ugrožava promet.
(3) Priključivanje građevina na komunalnu infrastrukturu obavlja se na način propisan od nadležnog distributera. 5.1. UVJETI GRADNJE PROMETNE MREŽE

Članak 60.

Članak 60.
(1) Na području obuhvata Plana određeni su prostori za izgradnju i rekonstrukciju prometne infrastrukture koji su prikazani na kartografskom prikazu broj 2a. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Plan prometa, u mjerilu 1:2000.
(2) Planom je omogućena gradnja i drugih prometnih i pratećih površina i građevina potrebnih za funkcioniranje pojedinih namjena u prostoru, temeljem projektne dokumentacije.
Članak 61.
(1) Sve prometne površine trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva.
(2) U provedbi Plana primjenjivat će se propisi i normativi utvrđeni zakonskom regulativom u svrhu smanjenja i eliminiranja postojećih i sprečavanja nastajanja novih urbanističko - arhitektonskih barijera.
(3) U raskrižjima i na drugim mjestima gdje je predviđen prijelaz preko kolnika za pješake, bicikliste i osobe s poteškoćama u kretanju moraju se ugraditi upušteni rubnjaci. 5.1.1. Ulični koridori

Članak 62.

Članak 62.
(1) UK1, UK2 i UK3 - ulične koridore potrebno ih je izvesti u širini 18,0 m. Koridor se sastoji od: kolnik širine 7,0 m, obostrano zeleni pojas 2x3,0 m te obostrano ili jednostrano pješačko-biciklistička staza širine 2,5 m uzdignuto od kolnika.
(2) Spoj planirane ceste UK2 na državnu cestu D-3 Čakovec-Goričan potrebno je projektirati prema Pravilniku o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na javnu cestu te za isti pribaviti suglasnost Hrvatskih cesta u skladu s Zakonom o cestama.
(3) Poštivati zaštiti pojas uz ceste u skladu s odredbama Zakona o cestama.
(4) Voda se s nerazvrstanih cesta i kolnih prilaza ne smije izlijevati na kolnik državne ceste.
(5) Spoj prometnica je potrebno prometno označiti prema Pravilniku o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi cesta. 5.2. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA TELEKOMUNIKACIJSKE MREŽE

Članak 63.

Članak 63.
(1) Ovim Planom određene su površine i koridori za rekonstrukciju i gradnju distributivne telekomunikacijske mreže (nepokretne mreže).
(2) Postojeće i planirane građevine i mreža telekomunikacija prikazana je na kartografskom prikazu 2b.
(3) Pri projektiranju i izvođenju TK kanalizacije obavezno se pridržavati važećih propisa kao i propisa o minimalnim udaljenostima od ostalih infrastrukturnih objekata.
(4) Planom se osiguravaju uvjeti za gradnju i rekonstrukciju distributivne telefonske kanalizacije (DTK) radi optimalne pokrivenosti prostora i potrebnog broja priključaka u cijelom obuhvatu UPU-a.
(5) Omogućava se dogradnja, odnosno rekonstrukcija te izgradnja novih građevina, radi implementacije novih tehnologija i/ili lokacija odnosno potreba novih operatera, vodeći računa o pravu zajedničkog korištenja od strane svih koncesionara.
(6) Planom je predviđeno povećanje kapaciteta telekomunikacijske mreže, tako da se osigura dovoljan broj telefonskih priključaka svim kategorijama korisnika, kao i najveći mogući broj spojnih veza.
(7) Nova telekomunikacijska infrastruktura za pružanje javnih telekomunikacijskih usluga putem telekomunikacijskih vodova mora omogućiti efikasnu i ekonomičnu izgradnju širokopojasnih žičnih i optičkih mreža i za generacije budućih mrežnih tehnologija, a istovremeno mora biti kompatibilna s postojećim tehnologijama.
(8) Sve telekomunikacijske mreže (mrežni kabeli, svjetlovodni i koaksijalni kabeli i drugo) trebaju se polagati u koridorima postojećih, odnosno planiranih prometnica, tj. u zoni pješačkih staza ili zelenih površina s jedne ili obje strane kolnika, ovisno o poprečnom presjeku.

Članak 63.

(9) Distributivna telekomunikacijska kanalizacija treba biti realizirana s PVC, PEHD i sl. cijevima ø 110, 75, 50 mm i montažnim zdencima tipa D0 do D4. (10)Dubina rova za polaganje cijevi između zdenaca treba biti tolika da je minimalna udaljenost od površine terena do tjemena cijevi u gornjem redu min. 0.7 m. Na prijelazu prometnica taj razmak mora biti min 1,0 m; Broj 10/2020. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 443 (11)U neizgrađenom dijelu UPU-a, obzirom na razvoj novih usluga, unutar javnih zelenih površina u koridorima ulica ili na pojedinačnim građevnim česticama, moguće je predvidjeti: - izuzetno - gradnju veće građevine za smještaj TK opreme, - gradnju manje građevine (TK stanice) za lociranje TK opreme, - postavu samostojećeg kabineta na površini okvirnih dimenzija 2 m x 1 m. Kabinet je pretpostavljene visine 1,5 m, na svakih cca. 500,0 m dužine a potrebno ga je postaviti da ne smeta prometu.
(12) Telekomunikacijsku mrežu u zoni treba projektirati i izvesti u skladu s Pravilnikom o tehničkim uvjetima za kabelsku kanalizaciju (»Narodne novine«, broj 114/10), Pravilniku o načinu i uvjetima određivanja zone elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme, zaštite zone i radijskog koridora te obaveze investitora radova ili građevine (»Narodne novine«, broj 42/09, 39/11) i Pravilniku o tehničkim i uporabnim uvjetima za svjetlovodne distribucijske mreže (»Narodne novine«, broj 108/10), te uvjetima davatelja telekomunikacijskih usluga i pravilima struke na način da se ista kanalizacija može koristiti za vođenje vodova više operatera.

Članak 63.

5.2.1. Telefonski priključci
Članak 64.
(1) Na svaku građevinu potrebno je ugraditi izvodni telekomunikacijski ormarić.
(2) Izvodne ormariće potrebno je cijevima spojiti na kabinet kabelske kanalizacije. Unutarnji razvod se projektira u sklopu zasebnih glavnih projekta pojedinih objekata prema posebnim propisima.
(3) Tip, lokacija postave i način priključenja priključne telefonske kutije na TK mrežu treba odrediti prema tipizaciji vlasnika TK kanalizacije, danoj prethodnim uvjetima, ali na način da zauzimanje javne površine oknom ne onemogući prolaz drugim mrežama komunalne infrastrukture. 5.2.2. Pokretne telekomunikacijske - bazne radijske stanice

Članak 65.

Članak 65.
(1) Na prostoru obuhvata Plana novu elektroničku komunikacijsku infrastrukturu za pružanje javne komunikacijske usluge putem elektroničkih valova, bez korištenja vodova (osnovne postaje pokretnih komunikacija i pripadajućim antenski sustavi na krovnim prihvatima) planirati nakon provjere pokrivenosti radijskim signalom svih operatora pokretnih komunikacija. 5.3. UVJETI GRADNJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE
Članak 66.
(1) Glavne projekte mreža infrastrukture potrebno je izraditi za cjelovito područje zone obuhvata UPU-a, u kojima je moguće definirati fazno izvođenje pojedinih dionica.
(2) Za izvedenu linijsku infrastrukturu, čije trase se dijelom ili u cijelosti ne poklapaju s uličnim koridorima, ukoliko nije predviđeno izmještanje vodova u koridore ulica, ili periodu do predviđenog izmještanja, potrebno je utvrditi služnost prolaza za moguće održavanje i/ili rekonstrukciju infrastrukture unutar čestica druge namjene.
(3) Sve mreže komunalne infrastrukture potrebno je projektirati i izvesti na način da se njihovom upotrebom i izvedbom pojedinačnih priključaka što manje oštećuju javne površine kolnika, pješačkih staza i zasađenog raslinja. 3.3.1. Mreža elektroopskrbe i javne rasvjete

Članak 67.

Članak 67.
(1) Rješenje mreže elektroopskrbe i javne rasvjete za prostor UPU-a prikazano je na kartografskom prikazu br. 2b. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Elekroopskrba, javna rasvjeta i telekomunikacijska mreža, a položaj vodova unutar koridora ulice dat je prikazom poprečnog profila ulice.
(2) Unutar područja obuhvata UPU-a predviđena je izgradnja četiri nove trafostanice 10(20)/0,4 kV koja se povezuje srednjenaponskim podzemnim vodom 10(20) kV na postojeće trafostanice u okruženju.
(3) Obzirom na nemogućnost preciznog planiranja potreba za energijom pojedinačnih korisnika izgradnja transformatorskih stanica moguća je unutar pojedinih građevnih čestica druge osnovne namjene ili na zasebnim građevnim česticama koje se formiraju izdvajanjem iz površine gospodarske namjene ili zone zaštitnog zelenila, kao zasebne čestice građevine infrastrukture.
(4) Ukoliko se trafostanica postavlja na zasebnoj građevnoj čestici i za nju se formira građevna čestica obavezno se treba: - Odmaknuti trafostanicu od linije regulacije najmanje 5,0 m, aod ostalih međa čestice najmanje 1,0 m - Na čestici treba osigurati parkirališni prostor za servisno vozilo i manipulativni prostor za održavanje trafostanice.
(5) Opskrbu električnom energijom tj. izgradnju srednjenaponske 10(20)kV mreže do novih 10(20)/0,4kV trafostanica, treba projektirati i izvesti prema posebnim propisima, suglasnosti distributera i pravilima struke. Stranica 444 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 10/2020.

Članak 68.

Članak 68.
(1) U svrhu kvalitetnog rješavanja elektroopskrbe unutar obuhvata Plana predviđa se: - zamjena postojećih nadzemnih vodova podzemnim kablovima, - izgradnja novih kabelsko transformatorskih trafostanica 10(20)0,4 kV i izgradnja podzemne niskonaponske mreže prema potrebama, - povezivanje novih trafostanica kabelskim podzemnim vodovima u svrhu osiguranja mogućnosti dvostranog napajanja, - predviđa se vođenje podzemne (alternativno nadzemne) niskonaponske mreže unutar uličnih koridora u zelenom pojasu.

Ostali akti u ovom izdanju (32)