Odluka o donošenju Plana gospodarenja otpadom Općine Pribislavec za razdoblje od 2018. do 2023. godine

12. Na temelju članka 21. stavak 4. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (“Narodne novine’’ br. 94/13 i 73/17) i članka 16. Statuta Općine Pribislavec (“Službeni glasnik Međimurske županije’’ br. 09/13), Općinsko vijeće Općine Pribislavec na 5. sjednici održanoj dana 10.05.2018. godine, donijelo je ODLUKU o donošenju Plana gospodarenja otpadom Općine Pribislavec za razdoblje od 2018. do 2023. godine Stranica 1640 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 25. svibnja 2018.
Članak 1. Donosi se Plan gospodarenja otpadom Općine Pribislavec za razdoblje od 2018. do 2023. godine.

Članak 2.

Članak 2. Na isti je data Prethodna suglasnost Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Međimurske županije, Kasa: 351-02/18-03/24, Urboj: 2109/1-09/01-18-02 od 23. travnja 2018. godine.
Članak 3. Plan gospodarenja otpadom Općine Pribislavec za razdoblje od 2018. do 2023. godine je sastavni dio ove Odluke.
Članak 4. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u “Službenom glasniku Međimurske županije’’. OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE PRIBISLAVEC KLASA: 21-05/18-01/51 URBROJ:2109/26-18-01 Pribislavec, 10. svibnja 2018. PREDSJEDNIK Općinskog vijeća Matija Ladić, v.r. PLAN gospodarenja otpadom Općine Pribislavec za razdoblje od 2018. do 2023. godine Plan gospodarenja otpadom PREDMET: Općine Pribislavec RAZDOBLJE 2018. - 2023. godina PRIMJENE PLANA: Općina Pribislavec, Ulica braće NARUČITELJ: Radić 47, 40 000 Čakovec UNIUSLUGA j.d.o.o. Katarine IZRAĐIVAČ: Zrinski 1 Domašinec, 40318 Dekanovec VODITELJ IZRADE: Dragutin Lisjak, v.r. Dr. sc. Ivan Jedvaj, v.r. SURADNICI: Elvis Jankulija, v.r. DATUM IZRADE: Veljača 2018. godine Međimurska županija, Upravni SUGLANOST NA odjel za prostorno uređenje, PLAN: gradnju i zaštitu okoliša SADRŽAJ: Stranica 1. UVOD 6 1.1. Popis kratica 8 1.2. Definicije pojmova 8 1.3. Institucionalni okvir 11 1.4. Načela gospodarenja otpadom (Cjelovit sustav gospodarenja 11 otpadom 1.5. Obveze jedinica lokalne 12 samouprave 1.6. Problematika gospodarenja otpadom na području Općine 13 Pribislavec 1.7. Ciljevi Plana gospodarenja 13 otpadom Općine Pribislavec 2. USTROJ I OBILJEŽJA PROSTORA OPĆINE 16 PRIBISLAVEC 2.1. Geografska i administrativna 16 obilježja 2.2. Javna uprava 16 2.3. Vrijednost imovine, proračuni, 17 članstvo 2.4. Trgovačka društva na području 19 Općine Pribislavec 2.5. Zaštićena područja Općine 19 Pribislavec 2.6. Područje ekološke mreže 19 3. ANALIZA TE OCJENA STANJA I POTREBA U GOSPODARENJU OTPADOM 19 NA PODRUČJU OPĆINE PRIBISLAVEC UKLJUČUJUĆI OSTVARIVANJE CILJEVA 3.1. Analiza postojećeg stanja 20 3.1.1. Način zbrinjavanja otpada na 20 području Općine Pribislavec 3.1.2. Sustav prikupljanja miješanog 20 komunalnog otpada iz kućanstava 3.1.3. Sustav prikupljanja komunalnog otpada koji je po prirodi i sastavu 21 sličan otpadu iz kućanstva 3.1.4. Sustav prikupljanja glomaznog 23 otpada 3.1.5. Sustav prikupljanja otpada putem 23 zelenih otoka Kartografski prikaz – Lokacije 24 zelenih otoka za staklo 3.1.6. Sustav prikupljanja otpada po 25 modelu „od vrata do vrata“, 3.1.7. Zbrinjavanje građevinskog otpada 25 3.1.8. Nadležnosti komunalnog redarstva 27 3.2. Ocjena stanja i potreba u gospodarenju otpadom na području 28 Općine Pribislavec 3.3. Ostvarivanje ciljeva 28 3.4. Analiza potreba u sustavu gospodarenja otpadom na području 29 Općine Pribislavec 3.4.1. Nadogradnja elemenata za prikupljanje otpada iz kućanstva - 29 komposteri 3.4.2. Uspostava reciklažnog dvorišta 30 25. svibnja 2018.

Članak 4.

“SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 1641 3.4.3. Uspostava sustava prikupljanja krupnog (glomaznog) komunalnog 30 otpada 3.4.4. Kontinuirana edukacija građana 31 4. PODACI O VRSTAMA I KOLIČINAMA PROIZVEDENOG OTPADA, ODVOJENO SAKUPLJENOG 32 OTPADA, ODLAGANJU KOMUNALNOG I BIORAZGRADIVOG OTPADA TE OSTVARIVANJU CILJEVA 4.1. Uvid u postojeće stanje gospodarenja otpadom, postojeće i 32 buduće količine i sastav otpada 4.2 Utvrđivanje sastava te kvalitativnih i kvantitativnih 32 svojstava komunalnog otpada 4.3 Vrste i količine proizvedenog otpada, odvojeno sakupljenog 39 otpada i odloženog komunalnog i biorazgradivog otpada 4.3.1. Miješani komunalni otpad 39 4.3.2. Krupni (glomazni) komunalni 40 otpad 4.3.3. Biorazgradivi komunalni otpad 41 4.3.4. Otpadni papir, staklo, miješana 41 ambalaža i tekstil 4.3.5. Problematični otpad 42 4.4. Odlaganje otpada 42 4.5. Projekcije očekivanih količina otpada za period obuhvata Plana i 42 ostvarivanje ciljeva 4.5.1 Projekcije očekivanih količina miješanog komunalnog otpada za 43 period 2018. - 2023. godine 5. PODACI O POSTOJEĆIM I PLANIRANIM GRAĐEVINAMA I UREĐAJIMA ZA GOSPODARENJE 44 OTPADOM TE STATUSU SANACIJE NEUSKLAĐENIH ODLAGALIŠTA I LOKACIJA ONEČIŠĆENIH OTPADOM 5.1. Postojeće građevine za gospodarenje otpadom te status 44 sanacije neusklađenog odlagališta 5.2. Planirane građevine za 44 gospodarenje otpadom 5.2.1. Uspostava reciklažnog dvorišta 45 5.2.2. Određivanje lokacije za izgradnju reciklažnog dvorišta za građevni 46 otpad 5.3. Status sanacije neusklađenih odlagališta i lokacija onečišćenih 47 otpadom 6. PODACI O LOKACIJAMA ODBAČENOG OTPADA I 47 NJIHOVOM UKLANJANJU 7. MJERE POTREBNE ZA OSTVARIVANJE CILJEVA SMANJIVANJA ILI SPRJEČAVANJA NASTANKA OTPADA, 47 UKLJUČUJUĆI IZOBRAZNO- INFORMATIVNE AKTIVNOSTI I AKCIJE PRIKUPLJANJA OTPADA 7.1. Plan sprječavanja nastanka otpada 47 7.2. Mjere potrebne za ostvarivanje ciljeva smanjivanja ili sprječavanja 49 nastanka otpada 7.3. Mjere za izbjegavanje i smanjenje nastajanja komunalnog otpada u 49 kućanstvima 7.4. Mjere za izbjegavanje i smanjenje nastajanja komunalnog otpada iz 50 javnih i uslužnih djelatnosti 7.5. Mjere za sprječavanje nepropisnog odbacivanja otpada i mjere za 50 uklanjanje otpada odbačenog u okoliš 7.5.1. Mjere za sprječavanje nepropisnog 51 odbacivanja otpada 7.5.2. Mjera za uklanjanje otpada 51 odbačenog u okoliš:

Članak 4.

7.6. Izobrazno – informativne 51 aktivnosti 7.7. Akcija prikupljanja otpada 52 8. OPĆE MJERE ZA GOSPODARENJE OTPADOM, OPASNIM OTPADOM, 53 POSEBNIM KATEGORIJAMA OTPADA I NAKNADE 8.1. Opće mjere za gospodarenje 53 otpadom 8.2. Opće mjere za gospodarenje 53 opasnim otpadom 8.3. Opće mjere za gospodarenje 53 posebnim kategorijama otpada 8.4. Povratna naknada 54 8.5. Naknada za smanjenje količine 54 miješanog komunalnog otpada 9. MJERE PRIKUPLJANJA MIJEŠANOG KOMUNALNOG OTPADA 55 I BIORAZGRADIVOG KOMUNALNOG OTPADA 10. MJERE ODVOJENOG PRIKUPLJANJA OTPADNOG PAPIRA, METALA, 56 STAKLA I PLASTIKE TE KRUPNOG (GLOMAZNOG) KOMUNALNOG OTPADA 11. POPIS PROJEKATA VAŽNIH ZA PROVEDBU ODREDBI 56 PLANA Isječak II. izmjena i dopuna PPUO Pribislavec (planirano reciklažno 57 dvorište) Stranica 1642 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 25. svibnja 2018. 12. ORGANIZACIJSKI ASPEKTI, IZVORI I VISINA FINANCIJSKIH SREDSTAVA 58 ZA PROVEDBU MJERA GOSPODARENJA OTPADOM 12.1. Izvori i visina financijskih 58 sredstava za provođenje sanacije 12.2. Financijska sredstva potrebna za 58 realizaciju Plana 12.3. Odgovornosti u provedbi 61 planiranih aktivnosti 13. ROKOVI I NOSITELJI 61 IZVRŠENJA PLANA 14. POPIS LITERATURE 62 TABLICE Tablica 1. Broj stanovnika i gustoća naseljenosti 17 Općine Pribislavec Tablica 2. Količine komunalnog i ostalog otpada 32 2013. godine Tablica 3. Količine komunalnog i ostalog otpada 33 2014. godine Tablica 4. Količine komunalnog i ostalog otpada 34 2015. godine Tablica 5. Količine komunalnog i ostalog otpada 34 2016. godine Tablica 6. Količine komunalnog i ostalog otpada 35 2017. godine Tablica 7. Pretpostavljeni sastav miješanog 36 komunalnog otpada Tablica 8. Evidentirane količine prikupljenog 40 miješanog komunalnog otpada na području Općine Pribislavec u razdoblju od 2013. do 2017. godine Tablica 9. Evidentirane količine prikupljenog 40 krupnog (glomaznog) otpada na području Općine Pribislavec u razdoblju od 2013. do 2017. godine Tablica 10. Evidentirane količine otpadnog papira 41 i kartona, stakla, miješane ambalaže i tekstila na području Općine Pribislavec Tablica 11. Pretpostavljeni podaci o broju 44 stanovnika i količini miješanog komunalnog otpada za razdoblje do 2023. godine Tablica 12. Popis otpada kojeg je osoba koja 45 upravlja reciklažnom dvorištem dužna zaprimati Tablica 13. Izvori i visina financijskih sredstava za 59 provedbu mjera gospodarenja otpadom Tablica 14. Rokovi i nositelji izvršenja Plana 61 SLIKE Slika 1. Red prvenstva gospodarenja otpadom 15 Slika 2. Teritorijalni položaj Općine Pribislavec u 18 odnosu na ostale JLS Slika 3., Građevina za gospodarenje otpadom 22 4. i 5.

Članak 4.

Slika 6. Plastična ambalaža 25 Slika 7. Folija 25 Slika 8. Vozilo za skupljanje komunalnog otpada 26 Slika 9. Vozilo za kontejnere 26 Slika 10. Utovarivač 27 Slika 11. Viličar 27 Slika 12. Vozilo za kontejnera s utovarnom rukom 27 Slika 13. Sortirnica 36 Slika 14. Preša za baliranje 36 Slika 15. Model kružnog gospodarstva 48 1. UVOD Suvremeno gospodarenje otpadom čini skup aktivnosti, odluka i mjera usmjerenih na sprječavanje nastanka otpada, smanjivanje količina otpada i/ili njegovoga štetnog utjecaja na okoliš; skupljanje, prijevoz, oporaba, zbrinjavanje i druge djelatnosti u svezi s otpadom te nadzor nad tim djelatnostima i skrb za odlagališta koja su zatvorena na gospodarski učinkovit i po okoliš prihvatljiv način. Odredbe ZOGO utvrđuju sustav gospodarenja otpadom, uključujući red prvenstva, načela, ciljeve i način gospodarenja, strateške i programske dokumente u gospodarenju otpadom te sukladno tome nadležnosti i obveze, a zatim i lokacije i građevine za gospodarenje otpadom, djelatnosti gospodarenja otpadom, prekogranični promet otpada, informacijski sustav gospodarenja otpadom te upravni i inspekcijski nadzor nad gospodarenjem otpadom. ZOGO u hrvatski pravni poredak prenosi više direktive Europske unije iz područja otpada i gospodarenja njime te utvrđuje okvir za provođenje više europskih uredbi i odluka. Temelji politike gospodarenja otpadom u EU sadržani su u Rezoluciji Vijeća Europe o strategiji gospodarenja otpadom (97/C76/01) koja se temelji na Okvirnoj direktivi o otpadu (74/442/EEC) i ostalim propisima o gospodarenju otpadom u EU.

Članak 4.

Utvrđeno je pet osnovnih načela: hijerarhija gospodarenja otpadom, samodostatnost postrojenja za odlaganje, najbolja raspoloživa tehnika, blizina odlaganja otpada i odgovornost proizvođača. Uz navedena načela, u EU postoje i druga načela kojih se nastoje pridržavati sve članice Europske unije, i to su: • Zajednička definicija otpada u svim državama članicama - definicija otpada iz Okvirne direktive o otpadu obvezna je za sve države članice i primjenjuje se za sav otpad bez obzira je li on namijenjen odlaganju ili oporabi. Uz to, lista otpada iz Europske liste otpada pruža zajedničku terminologiju za različite vrste otpada, • Poticanje čistije proizvodnje i korištenja čistih proizvoda, • Poticanje razvoja, čistije proizvodnje i potrošnje čistih proizvoda omogućuje smanjivanje utjecaja proizvoda na okoliš tijekom njihova vijeka trajanja što se može postići poboljšanim korištenjem resursa, smanjivanjem emisija iz proizvodnje i gospodarenja otpadom, • Poticanje korištenja gospodarskih instrumenata. Cilj ovog pristupa je utjecati na zaštitu okoliša tržišnim mehanizmima: naknade i pristojbe na stvaranje otpada, promet otpadom i njegovo odlaganje; utržive dozvole za emisije kod proizvodnje otpada, utrživi certifikati za 25. svibnja 2018. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 1643 recikliranje; uvozne pristojbe na otpad čije zbrinjavanje izaziva dodatne troškove, itd., • Reguliranje prometa otpadom. Za ovu aktivnost potrebno je propisati sustav kontrole i nadzora prekograničnog prometa otpadom uz obvezu država članica EU na uspostavu nacionalnog sustava za nadzor i kontrolu, kako bi se osigurao visoki stupanj zaštite okoliša i ljudskog zdravlja te osigurala provedba načela o gospodarenju otpadom propisanih Direktivom o otpadu 75/442/EEZ.

Članak 4.

Temeljem članka 21. Zakona o održivom gospodarenju otpadom („Narodne novine“ broj 94/13) (u daljnjem tekstu Zakon), Općina Pribislavec dužna je izraditi Plan gospodarenja otpadom Općine Pribislavec, a na prijedlog Plana gospodarenja otpadom ishoditi prethodnu suglasnost upravnog tijela Međimurske županije nadležnog za poslove zaštite okoliša. Istim člankom ZOGO, Plan gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave sadrži najmanje sljedeće: 1. Analizu, te ocjenu stanja i potreba u gospodarenju otpadom na području jedinice lokalne samouprave, uključujući ostvarivanje ciljeva, 2. Podatke o vrstama i količinama proizvedenog otpada, odvojeno sakupljenog otpada, odlaganju komunalnog i biorazgradivog otpada te ostvarivanju ciljeva. 3. Podatke o postojećim i planiranim građevinama i uređajima za gospodarenje otpadom te statusu sanacije neusklađenih odlagališta i lokacija onečišćenih otpadom. 4. Podatke o lokacijama odbačenog otpada i njihovom uklanjanju. 5. Mjere potrebne za ostvarenje ciljeva smanjivanja ili sprječavanja nastanka otpada, uključujući izobrazno – informativne aktivnosti i akcije prikupljanja otpada. 6. Opće mjere za gospodarenje otpadom, opasnim otpadom i posebnim kategorijama otpada. 7. Mjere prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada. 8. Mjere odvojenog prikupljanja otpadnog papira, metala, stakla i plastike te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada. 9. Popis projekata važnih za provedbu odredbi Plana. 10. Organizacijske aspekte, izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu mjera gospodarenja otpadom.

Članak 4.

11. Rokove i nositelje izvršenja Plana. Plan gospodarenja otpadom Općine Pribislavec donosi Općinsko vijeće za razdoblje od šest godina. 1.1. POPIS KRATICA FZOEU – Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost HAOP – Hrvatska agencija za okoliš i prirodu JLS – Jedinica lokalne samouprave JLP(R)S – Jedinica područne (regionalne) samouprave MZOE – Ministarstvo zaštite okoliša i energetike PGO – Plan gospodarenja otpadom PU – Privatna ulaganja RH – Republika Hrvatska ZOGO - Zakon o održivom gospodarenju otpadom. 1.2. DEFINICIJE POJMOVA Okoliš - prirodno i svako drugo okruženje organizama i njihovih zajednica uključivo i čovjeka koje omogućuje njihovo postojanje i njihov daljnji razvoj: zrak, more, vode, tlo, zemljina kamena kora, energija te materijalna dobra i kulturna baština kao dio okruženja koje je stvorio čovjek, svi u svojoj raznolikosti i cjelovitosti uzajamnog djelovanja. Onečišćavanje okoliša - promjena stanja okoliša koja je posljedica štetnog djelovanja ili izostanka potrebnog djelovanja, ispuštanja, unošenja ili odlaganja štetnih tvari, ispuštanja energije i utjecaja drugih zahvata i pojava nepovoljnih po okoliš. Onečišćivač - svaka pravna ili fizička osoba koja svojim posrednim ili neposrednim djelovanjem ili propuštanjem djelovanja uzrokuje onečišćavanje okoliša. Otpad - svaka tvar ili predmet koji posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti. Otpadom se smatra i svaki predmet i tvar čije su sakupljanje, prijevoz i obrada nužni u svrhu zaštite javnog interesa.

Članak 4.

Komunalni otpad - otpad nastao u kućanstvu i otpad koji je po prirodi i sastavu sličan otpadu iz kućanstva, osim proizvodnog otpada i otpada iz poljoprivrede i šumarstva. Biološki razgradivi otpad – otpad koji se može razgraditi biološkim aerobnim ili anaerobnim postupkom. Biootpad – biološki razgradivi otpad iz vrtova ili parkova, hrana i kuhinjski otpad iz kućanstva, restorana, ugostiteljskih i maloprodajnih objekata i slični otpad iz proizvodnje prehrambenih proizvoda. Biorazgradivi komunalni otpad - otpad nastao u kućanstvu i otpad koji je po prirodi i sastavu sličan otpadu iz kućanstva, osim proizvodnog otpada i otpada iz poljoprivrede, šumarstva, a koji u svom sastavu sadrži biološki razgradivi otpad. Miješani komunalni otpad - otpad iz kućanstava i otpad iz trgovina, industrije i iz ustanova koji je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava, iz kojeg posebnim postupkom nisu izdvojeni pojedini materijali (kao što je papir, staklo i dr.) te je u Katalogu otpada označen kao 20 03 01. Krupni (glomazni) komunalni otpad - predmet ili tvar koju je zbog zapremine i/ili mase neprikladno prikupljati u sklopu usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i određen je naputkom iz članka 29. stavka 11., Zakona o održivom gospodarenju otpadom. Građevni otpad - otpad nastao prilikom gradnje građevina, rekonstrukcije, uklanjanja i održavanja postojećih građevina te otpad nastao od iskopanog materijala, koji se ne može bez prethodne oporabe koristiti za građenje građevine zbog kojeg građenja je nastao.

Članak 4.

Otpadna ulja– mineralna ili sintetička ulja za podmazivanje ili industrijska ulja koja su postala neprikladna za uporabu za koju su prvobitno namijenjena. Inertni otpad - otpad koji ne podliježe značajnim fizikalnim kemijskim i/ili biološkim promjenama. Opasni otpad - otpad koji posjeduje jedno ili više opasnih svojstava određenih Dodatkom III. Zakona o održivom gospodarenju otpadom Neopasni otpad- otpad koji ne posjeduje niti jedno od opasnih svojstava propisanih ZOGO Problematični otpad - opasni otpad iz podgrupe 20 01 Kataloga otpada koji uobičajeno nastaje u kućanstvu te opasni otpad koji je po svojstvima, sastavu i količini usporediv s Stranica 1644 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 25. svibnja 2018. opasnim otpadom koji uobičajeno nastaje u kućanstvu pri čemu se problematičnim otpadom smatra sve dok se nalazi kod proizvođača tog otpada. Proizvodni otpad – otpad koji nastaje u proizvodnom procesu u industriji, obrtu i drugim procesima, osim ostatka iz proizvodnog procesa koji se koriste u proizvodnom procesu istog proizvođača. Odlagalište otpada - građevina namijenjena odlaganju otpada na površinu ili pod zemlju (podzemno odlagalište), uključujući: • interno odlagalište otpada na kojem proizvođač odlaže svoj otpad na samom mjestu proizvodnje, • odlagalište otpada ili njegov dio koji se može koristiti za privremeno skladištenje otpada (npr. za razdoblje duže od jedne godine), • iskorištene površinske kopove ili njihove dijelove nastale rudarskom eksploatacijom i/ili istraživanjem pogodne za odlaganje otpada.

Članak 4.

Pretovarna stanica (transfer stanica) - građevina za skladištenje, pripremu i pretovar otpada namijenjenog prijevozu prema mjestu njegove oporabe ili zbrinjavanja. Reciklažno dvorište - nadzirani ograđeni prostor namijenjen odvojenom prikupljanju i privremenom skladištenju manjih količina posebnih vrsta otpada. Divlje odlagalište - odlagalište na koje neko naselje, skupina domaćinstava ili pojedina domaćinstva unutar neke općine ili grada odlažu svoj otpad na nekontroliran način. Gospodarenje otpadom - djelatnosti sakupljanja, prijevoza, oporabe i zbrinjavanja i druge obrade otpada, uključujući nadzor nad tim postupcima te nadzor i mjere koje se provode na lokacijama nakon zbrinjavanja otpada te radnje koje poduzimaju trgovac otpadom ili posrednik. Centar za gospodarenje otpadom - sklop više međusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih građevina i uređaja za obradu komunalnog otpada. Postupci gospodarenja otpadom - sakupljanje otpada, interventno sakupljanje otpada, priprema za ponovnu uporabu, priprema prije oporabe i zbrinjavanja, postupci oporabe i zbrinjavanja, trgovanje otpadom, posredovanje u gospodarenju otpadom, prijevoz otpada, energetska oporaba određenog otpada, sakupljanje otpada u reciklažno dvorište i privremeno skladištenje vlastitog proizvodnog otpada. Sakupljanje otpada - prikupljanje otpada, uključujući prethodno razvrstavanje otpada i skladištenje otpada u svrhu prijevoza na obradu. Odvojeno sakupljanje - sakupljanje otpada na način da se otpad odvaja prema njegovoj vrsti i svojstvima kako bi se olakšala obrada i sačuvala vrijedna svojstva otpada.

Članak 4.

Zbrinjavanje otpada - svaki postupak koji nije oporaba otpada, uključujući slučaj kad postupak kao sekundarnu posljedicu ima obnovu tvari ili energije. U Dodatku I. Zakona o održivom gospodarenju otpadom („Narodne novine“ broj 94/13) sadržan je popis postupaka zbrinjavanja koji ne isključuje druge moguće postupke zbrinjavanja otpada. Oporaba otpada - svaki postupak čiji je glavni rezultat uporaba otpada u korisne svrhe kada otpad zamjenjuje druge materijale koje bi inače trebalo uporabiti za tu svrhu ili otpad koji se priprema kako bi ispunio tu svrhu, u tvornici ili u širem gospodarskom smislu. U Dodatku II. Zakona o održivom gospodarenju otpadom („Narodne novine“ broj 94/13) sadržan je popis postupaka oporabe koji ne isključuje druge moguće postupke oporabe. Recikliranje - svaki postupak oporabe, uključujući ponovnu preradu organskog materijala, kojim se otpadni materijali prerađuju u proizvode, materijale ili tvari za izvornu ili drugu svrhu osim uporabe otpada u energetske svrhe, odnosno prerade u materijal koji se koristi kao gorivo ili materijal za zatrpavanje. Sanacija onečišćenog tla - skup aktivnosti i radova radi uklanjanja posljedica onečišćenja tla otpadom kojima se vraćaju, ako je to moguće, prirodna svojstva tla ili se tlo priprema za novu namjenu. Sprječavanje nastanka otpada - mjere poduzete prije nego li je tvar, materijal ili proizvod postao otpad, a kojima se smanjuju: • količine otpada uključujući ponovnu uporabu proizvoda ili produženje životnog vijeka proizvoda • štetan učinak otpada na okoliš i zdravlje ljudi ili sadržaj štetnih tvari u materijalima i proizvodima.

Članak 4.

1.3. INSTITUCIONALNI OKVIR Zakonskim propisima na snazi, gospodarenje otpadom uključeno je u sve razine uprave (nacionalna, regionalna, lokalna, mjesna), gotovo sva područja gospodarstva, od proizvodnje, potrošnje i svakodnevnog života te uključuje velik broj sudionika: DRŽAVNA RAZINA: Vlada Republike Hrvatske Hrvatski sabor Saborski odbori Ministarstvo zaštite okoliša i energetike Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Državni zavod za mjeriteljstvo i Hrvatska akreditacijska agencija Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (HAOP) REGIONALNA RAZINA: Županijske vlasti Lokalne vlasti OSTALI SUDIONICI: Proizvođači i uvoznici proizvoda i otpada Davatelji javnih usluga i druge tvrtke Konzultantske tvrtke, strukovne organizacije i udruge 1.4. NAČELA GOSPODARENJA OTPADOM Strategijom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske iz 2005. godine (u daljnjem tekstu Strategija) uređeno je gospodarenje različitim vrstama otpada na teritoriju Republike Hrvatske, od njegova nastanka do konačnog zbrinjavanja, s osnovnim ciljem uspostave cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti organiziran u skladu s postojećim europskim zahtjevima i standardima. Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom predstavlja komplementarnu primjenu različitih postupaka gospodarenja otpadom radi sigurnog i djelotvornog upravljanja tokovima otpada. Strategijom su definirani ciljevi i predložene mjere za njihovo postupno ostvarivanje do 2025. godine. Ciljevi cjelovitog sustava gospodarenja otpadom su, u najvećoj mogućoj mjeri smanjivanje količina otpada koji nastaje, smanjivanje količina otpada koji se odlaže na odlagališta tijekom primarnog odvajanja korisnog otpada, smanjivanje 25. svibnja 2018.

Članak 4.

“SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 1645 udjela biorazgradivog otpada u odloženom komunalnom otpadu, smanjivanje negativnog utjecaja odloženog otpada na okoliš, klimu i ljudsko zdravlje, gospodarenje proizvedenim otpadom na principima održivog razvoja i energetsko iskorištavanje otpada za proizvodnju energije. Na temelju ciljeva i mjera Strategijom predložen je koncept gospodarenja otpadom IVO (Izbjegavanje – Vrednovanje – Odlaganje). Osnovni smisao IVO koncepta je smanjivanje količina otpada koji će se trajno odložiti i koji će biti inertan kako bi što manje ugrožavao okoliš, klimu i ljudsko zdravlje. Ovaj koncept primjenjiv je na sve tokove otpada i svodi se na tri osnovne faze: 1. Izbjegavanje nastanka otpada (rezultat su maksimalno smanjene količine opasnih svojstava neizbježnog otpada na mjestu nastanka), 2. Vrednovanje/oporaba neizbježnog otpada (zadaća je da se iskoriste materijalna i energetska svojstva otpada za proizvodnju sekundarnih sirovina i energije u granicama tehničkih mogućnosti te ekoloških i ekonomskih dobrobiti), 3. Odlaganje ostatnog otpada. Sukladno ZOGO, sve aktivnosti, odluke i mjere u gospodarenju otpadom moraju biti utemeljene na uvažavanju načela zaštite okoliša, poštovanju načela međunarodnog prava zaštite okoliša, uvažavanju znanstvenih spoznaja i najbolje svjetske prakse. Posebno se ističu sljedeća načela: 1. NAČELO ONEČIŠĆIVAČ PLAĆA – proizvođač otpada, prethodni posjednik otpada, odnosno posjednik otpada snosi troškove mjera gospodarenja otpadom, te je financijski odgovoran za provedbu sanacijskih mjera zbog štete koju je prouzročio ili bi je mogao prouzročiti otpad;

Članak 4.

2. NAČELO BLIZINE – obrada otpada mora se obavljati u najbližoj odgovarajućoj građevini ili uređaju u odnosu na mjesto nastanka otpada, uzimajući u obzir gospodarsku učinkovitost i prihvatljivost za okoliš; 3. NAČELO SAMODOSTATNOSTI – gospodarenje otpadom će se obavljati na samodostatan način omogućavajući neovisno ostvarivanje propisanih ciljeva na razini države, a uzimajući pri tom u obzir zemljopisne okolnosti ili potrebu za posebnim građevinama za posebne kategorije otpada; 4. NAČELO SLJEDIVOSTI – utvrđivanje porijekla otpada s obzirom na proizvod, ambalažu i proizvođača tog proizvoda kao i posjed tog otpada uključujući i obradu. 1.5. OBVEZE JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE Sukladno ZOGO postavljeni su ciljevi koje je Republika Hrvatska preuzela pristupnim pregovorima s Europskom unijom. Ciljevi su vezani uz smanjenje odlaganja otpada te povećanje recikliranja, a za što je preduvjet obavezno uvođenje primarnog odvajanja otpada, sanacija postojećih odlagališta otpada i izgradnja centara za gospodarenje otpadom. Cilj o smanjenju odlaganja otpada ostvarit će se na način da jedinice lokalne samouprave moraju građanima omogućiti razvrstavanje sedam iskoristivih komponenti otpada: papira, metala, stakla, plastike, tekstila, problematičnog i krupnog (glomaznog) otpada. Ostvarenje navedenog cilja prati se kroz količine otpada odloženog na odlagališta otpada. Cilj o povećanju recikliranja u minimalnom udjelu od 50% mase otpada do 2020. godine za papir, staklo, plastiku i metal ostvarit će se odvojenim skupljanjem, ponovnom uporabom i recikliranjem. Odvojeno skupljanje otpada jedinice lokalne samouprave dužne su osigurati kroz javnu uslugu na način da se korisnicima omogući odvajanja otpada na kućnom pragu i uspostavom rada reciklažnih dvorišta.

Članak 4.

Preduvjeti za ostvarenje navedenih ciljeva definirani su čl. 28. ZOGO kojim su propisane obveze jedinica lokalne samouprave, a navedeni su točki 1.7. ovog Plana gospodarenja otpadom Općine Pribislavec. 1.6. PROBLEMATIKA GOSPODARENJA OTPADOM NA PODRUČJU OPĆINE PRIBISLAVEC Problemi u gospodarenju otpadom na području Općine Pribislavec su: • Djelomična ili neodgovarajuća primjena i provedba propisa, • Nedovoljna edukacija građana i zaposlenika pravnih osoba o gospodarenju otpadom, • Nepostojanje reciklažnog dvorišta, • Nedovoljna primarna selekcija na kućnom pragu, • Nerazvijenost svijesti o potrebi izbjegavanja stvaranja otpada (češće korištenje ambalaže za višekratnu upotrebu), • Nedovoljna primjena načela u kojem onečišćivač plaća provedbu mjera zbog šteta koje su prouzročene nesavjesnim odlaganjem otpada, • Nepouzdani podaci o tijeku opasnog otpada. 1.7. CILJEVI PLANA GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE PRIBISLAVEC Temeljem članka 7. ZOGO, a u svrhu sprječavanja nastanka otpada te primjene propisa kao i politike gospodarenja otpadom primjenjuje se red prvenstva gospodarenja otpadom: 1. Sprječavanje nastanka otpada, 2. Priprema za ponovnu uporabu, 3. Recikliranje, 4. Drugi postupci oporabe, npr. energetska oporaba i 5. Zbrinjavanje otpada. Ciljevi PGO Općine Pribislavec vezani su uz smanjenje odlaganja otpada te povećanje recikliranja. Cilj o smanjenju odlaganja otpada ostvarit će se na način da Općina Pribislavec građanima mora omogućiti razvrstavanje sedam iskoristivih komponenti otpada: papira, metala, stakla, plastike, tekstila, problematičnog i krupnog (glomaznog)

Članak 4.

otpada. Ostvarenje navedenog cilja prati se kroz količine otpada odloženog na odlagališta otpada. Cilj o povećanju recikliranja u minimalnom udjelu od 50% mase otpada do 2020. godine za papir, staklo, plastiku i metal ostvarit će se odvojenim skupljanjem, ponovnom uporabom i recikliranjem. Odvojeno skupljanje otpada Općina je dužna osigurati kroz reciklažna dvorišta i omogućavanjem odvajanja otpada na kućnom pragu. Preduvjeti za ostvarenje navedenih ciljeva definirani su čl. 28. Zakona kojim su propisane obveze jedinica lokalne samouprave: Stranica 1646 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 25. svibnja 2018. • osigurati javnu uslugu prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada, • osigurati odvojeno prikupljanje otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada, • osigurati sprječavanje odbacivanja otpada na način suprotan Zakonu te uklanjanje tako odbačenog otpada, • osigurati provedbu Plana gospodarenja otpadom RH, • osigurati donošenje i provedbu plana gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave, • osigurati provođenje izobrazno-informativne aktivnosti na svom području, • osigurati mogućnost provedbe akcija prikupljanja otpada. Slika 1. Red prvenstva gospodarenja otpadom NAJPOŽELJNIJA OPCIJA SPRJEČAVANJE NASTANKA OTPADA PONOVNO KORIŠTENJE PRIPREMA ZA PONOVNU UPORABU RECIKLIRANJE ENERGETSKA OPORABA ZBRINJAVANJE RED PRVENSTVA GOSPODARENJA NAJMANJE POŽELJNA OTPADOM OPCIJA Izvor: Plan gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2017.- 2022. godine 2. USTROJ I OBILJEŽJA PROSTORA OPĆINE PRIBISLAVEC 2.1. Geografska i administrativna obilježja Naselje Pribislavec je u listopadu 2001. godine na temelju Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj postao samostalna Općina u čiji sastav ulazi naselje Pribislavec, a uključuje dva mjesna odbora: “Pribislavec” i “Romsko naselje Pribislavec”.

Članak 4.

Općina se nalazi na krajnjem sjeverozapadu Hrvatske, a graniči s općinom Belica na istoku, općinom Mala Subotica na jugu te gradom Čakovcem na zapadu i sjeveru. Prostire se na površini od 11,25 km2 te je jedna od najmanjih općina u Međimurskoj županiji (zauzima svega 1,54% sveukupne površine Međimurske županije). Prema popisu stanovništva iz 2011. godine u općini živi 3.136 stanovnika, a gustoća naseljenosti iznosi 278,76 st/km2, koja je za 56% veća od županijskog prosjeka (prema Popisu stanovništva iz 2011. godine gustoća naseljenosti na području Međimurske županije iznosi 156,11 stanovnika/km2). Područje Općine Pribislavec pripada nizinskom području sjeverne Hrvatske, a karakterizira ga nestanak živica u agromeliorativnim zahvatima, geometrijske regulacije vodotoka te nestanak tipičnih i doživljajno bogatih fluvijalnih lokaliteta. Klima je umjereno kontinentalna. Klimatske značajke općine određene su pripadnošću ovog prostora široj klimatskoj regiji – Panonskoj nizini, što se očituje hladnim zimama i vrućim ljetima. Najtopliji mjesec je srpanj sa srednjom mjesečnom temperaturom od 22˚C, dok je najhladniji mjesec siječanj čija srednja mjesečna temperatura iznosi -1˚C. S obzirom na količinu padalina, općina Pribislavec pripada vlažnijim krajevima Panonske nizine. Česti su proljetni mrazovi, jaki pljuskovi, a tijekom srpnja i kolovoza moguća je tuča. Na značajke vjetra utječu prolasci ciklona ili fronti u proljeće ili ljeto, pa se ponekad javljaju kratkotrajni i olujni vjetrovi koji mogu nanijeti štetu poljoprivrednim kulturama i objektima.

Članak 4.

2.2. Javna uprava Općina Pribislavec kao jedinica lokalne samouprave samostalna je u odlučivanju i donošenju akata u poslovima iz svog djelokruga, a u skladu s Ustavom Republike Hrvatske, zakonima i Statutom Općine. Sukladno Statutu Općine, tijela Općine Pribislavec su: općinski načelnik i Općinsko vijeće Općine Pribislavec. Općinski načelnik zastupa Općinu te predstavlja nositelja izvršne vlasti. Općinsko vijeće je sastavljeno od 13 članova (+1 član koji je izabran 2017. godine na lokalnim izborima iz redova romske nacionalne manjine). U okviru svog samoupravnog djelokruga Općina Pribislavec obavlja poslove od lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe stanovnika, a odnose se na: uređenje naselja i stanovanje, prostorno i urbanističko planiranje, socijalnu skrb, brigu o djeci, primarnu zdravstvenu zaštitu, odgoj i osnovno obrazovanje, zaštitu i unaprjeđenje prirodnog okoliša, integraciju romske nacionalne manjine, protupožarnu i civilnu zaštitu i dr. Općina ima svoj grb i zastavu, a Dan Općine Pribislavec se obilježava 24. kolovoza. Prema Zakonu o lokalnoj samoupravi u članku 41.a i Zakonu o pravima nacionalnih manjina članak 22. izabran je, sukladno Ustavu, predstavnik tj. zamjenik općinskog načelnika iz redova nacionalne manjine. Izabrani zamjenik predstavnik je nacionalne manjine u izvršnom tijelu. Broj zaposlenih u izvršnom tijelu i općinskoj upravi je sedam, a njihove funkcije su: općinska načelnica, zamjenik općinske načelnice iz redova nacionalne manjine, pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela, administrativni referent, referent općih poslova, komunalni radnik, stručni referent (komunalni redar - zajedničko komunalno redarstvo s Općinom Mala Subotica). Općina zapošljava i putem javnih radova, što predstavlja jedan od načina uključivanja pripadnika romske nacionalne manjine na tržište rada.

Članak 4.

25. svibnja 2018. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 1647 2.3. Vrijednost imovine, proračuni, članstvo Ukupna vrijednost imovine Općine Pribislavec iznosi na dan donošenja ovog Plana 24.152.851,99 kuna. Temeljni financijski akt Općine je proračun, a donosi ga Općinsko vijeće. Proračun Općine u razadoblju od 2013. do 2017. godine • u 2013. godini iznosio je 3.530.570 kn, • u 2014. godini iznosio je 4.533.200 kn, • u 2015. godini iznosio je 7.817.600 kn, • u 2016. godini iznosio je 5.948.820 kn, • u 2017. godini iznosio je 6.543.923 kn. Općina Pribislavec članica je Lokalne akcijske grupe Međimurski doli i bregi koja predstavlja poseban oblik javnoprivatnog partnerstva koji okuplja različite predstavnike iz javnog, civilnog i gospodarskog sektora te otvara prilike za suradnju i pristup dodatnim izvorima financiranja, kako samoj Općini Pribislavec tako i dionicima s njenog područja. Tablica 1. Broj stanovnika i gustoća naseljenosti Općine Pribislavec BROJ REDNI NASELJE STANOVNIKA GUSTOĆA BROJ POVRŠINA NASELJENOSTI 2 BROJ STANOVNIKA 2011. OPĆINE (km ) 2 2001. 1. Pribislavec 2.929 (ST./KM ) 3.136 11,26 278,76 Broj stanovnika prema mjesnim odborima MJESNI ODBORI BROJ REDNI NASELJA STANOVNIKA BROJ PRIBISLAVEC 2001. 1. Mjesni odbor Pribislavec 2.929 Mjesni odbor Romsko Nema podataka* 2. naselje Pribislavec Napomena: podaci o stanovništvu za Mjesni odbor Romsko naselje Pribislavec prema popisu stanovništva iz 2001. godine nisu dostupni. Pribislavec je do 2001. godine u sastavu Grada Čakovca Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2001., 2011.

Članak 4.

Slika 2. Teritorijalni položaj Općine Pribislavec u odnosu na ostale JLS IZVOR: Internetske stranice 2.4. Trgovačka društva na području Općine Pribislavec Na području Općine Pribislavec djeluju sljedeće gospodarske tvrtke: • E sistemi d.o.o. • Edison, COMPLEX d.o.o., • Pintarić Junior d.o.o., • IM-COMP d.o.o., • MEC d.o.o., • Lusteri Vuković d.o.o., • Sa-Ra Trans d.o.o., • Autoprijevoz Meglić Željko - obrtnik BROJ GUSTOĆA POVRŠINA STANOVNIKA NASELJENOSTI OPĆINE (km2) 2011. (ST./KM2) 2.478 11,26 278,76 608 • Strojobravarski obrt MIVA, • VIST d.o.o., • ZKK d.o.o., • Carin transporti d.o.o. • METSS d.o.o. 2.5. Zaštićena područja Općine Pribislavec – prirodna baština Od zaštićene prirodne baštine na području općine evidentiran je spomenik parkovne arhitekture – pojedinačno stablo Magnolija (Magnolia liliiflora Desr.), kod Dvorca Feštetić u Pribislavcu, koji je temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN br. 80/13) zaštićen od 30. studenog 2001. godine. Krajobrazne vrijednosti prepoznaju se i u kultiviranom krajoliku kojeg čine poljoprivredne površine u sjevernom dijelu općine. Kako bi se očuvale lokalne posebnosti njihove zaštite, obustavljeno je širenje planiranog građevinskog područja sjeverno od građevinskog područja naselja. Izvor podataka: Strategija ukupnog razvoja Općine Pribislavec do 2020. godine. 2.6. Područje ekološke mreže Sukladno Uredbi o ekološkoj mreži („Narodne novine“ broj 124/13 i 105/15) unutar obuhvata predmetnog Plana odnosno Općine Pribislavec, ne nalaze se područja ekološke mreže.

Članak 4.

3. ANALIZA TE OCJENA STANJA I POTREBA U GOSPODARENJU OTPADOM NA PODRUČJU OPĆINE PRIBISLAVEC UKLJUČUJUĆI OSTVARIVANJE CILJEVA U svrhu postavljanja ciljeva Plana gospodarenja otpadom Općine Pribislavec, nužno je napraviti analizu i ocjenu trenutnog stanja sustava gospodarenja otpada kako bi se mogli odrediti daljnji planovi poboljšanja sustava u skladu s državnim ciljevima gospodarenja otpadom, a sve temeljeno na Zakonu o Stranica 1648 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 25. svibnja 2018. održivom gospodarenju otpadom i podzakonskim aktima donesenim na temelju njega. Zakon o održivom gospodarenju otpadom definira djelatnost javne usluge prikupljanja miješanog i biorazgradivog komunalnog otpada. Javna usluga prikupljanja miješanog komunalnog otpada i prikupljanja biorazgradivog komunalnog otpada podrazumijeva prikupljanje navedene vrste otpada na određenom području. Pružanje usluge iz prethodnog stavka podrazumijeva prikupljanje otpada putem spremnika od pojedinih korisnika i prijevoz tog otpada do ovlaštene osobe za obradu tog otpada. Temeljem članka 31. ZOGO-a javnu uslugu prikupljanja miješanog komunalnog otpada i prikupljanja biorazgradivog komunalnog otpada mogu obavljati: • Trgovačko društvo koje osniva jedinica lokalne samouprave i u kojem drži većinski dio dionica, odnosno udjela, • Javna ustanova koju osniva jedinica lokalne samouprave, • Pravna i fizička osoba na temelju ugovora o koncesiji. 3.1. Analiza postojećeg stanja 3.1.1. Način zbrinjavanja otpada na području Općine Pribislavec Za zbrinjavanje otpada na području općine angažiran je koncesionar Babić d.o.o. iz Cestice. Sakupljeni miješani komunalni otpad na području općine Pribislavec odlaže se na deponiju „Doroslov“, u vlasništvu tvrtke KG PARK d.o.o. iz Donjeg Miholjca, a manji dio na deponiju tvrtke Eko-Moslavina d.o.o. Kutina. Obradu miješanog komunalnog otpada obavlja poduzeće CIOS MBO iz Varaždina.

Članak 4.

Glomazni otpad (20 03 07) zbrinjava se na deponiju u naselju Otok Virje, tj. na području Gospodarske zone – Cestica. Obradu posebnih vrsta otpada (papir, karton, folija, gume, i sl.) obavljaju tvrtke UNIVERZAL d.o.o. i GUMIPPEX d.o.o., obje iz Varaždina. Sustav prikupljanja komunalnog otpada na području Općine Pribislavec dijeli se na: • Sustav prikupljanja miješanog komunalnog otpada iz kućanstava, • Sustav prikupljanja komunalnog otpada koji je po prirodi i sastavu sličan otpadu iz kućanstva, • Sustav prikupljanja glomaznog otpada, • Sustav prikupljanja otpada na zelenim otocima, • Sustav prikupljanja otpada po modelu „od vrata do vrata“, • Sustav skupljanja posebnih vrsta otpada (papir, karton, folija, gume, i sl.). 3.1.2. Sustav prikupljanja miješanog komunalnog otpada iz kućanstva Sustav prikupljanja miješanog komunalnog otpada (KBO 20 03 01) zasniva se na prikupljanju otpada kojeg stanovništvo odlaže u standardne posude čije se veličine razlikuju ovisno o njihovim potrebama. Uz poštivanje određenih ograničenja i uključivanja većeg broja subjekata koji zbrinjavaju otpad, pretvaranjem u korisne sirovine recikliranjem, dobivena je veća kvaliteta u zaštiti okoliša i kontrola postupanja s raznim vrstama otpada. Uključenost domaćinstava i pravnih osoba u zbrinjavanje otpada: • obuhvaćeno je 915 kućanstava i pravnih osoba sa 120 litrenim posudama, • obuhvaćeno je 4 kućanstva i pravnih osoba sa 240 litrenim posudama, • obuhvaćeno je 5 pravnih osoba sa kontejnerima od 1.100 litara.

Članak 4.

Posude su konstruirane tako da onemoguće rasipanje otpada te širenje prašine i neugodnih mirisa. Prikupljanje i odvoz komunalnog otpada obavlja se specijalnim vozilima (auto smećari) zatvorenog tipa, konstruiranima tako da se onemogući rasipanje otpada, te širenje mirisa. Prikupljanje i odvoz miješanog komunalnog otpada obavlja se svaki tjedan i to utorkom, a papir, plastika, karton i ambalaža 2 puta mjesečno. Obuhvaćenost sakupljanja i odvoza komunalnog otpada na području Općine Pribislavec je 100%. Komunalno redarstvo i ostala tijela Općine Pribislavec vršila su nadzor nad primjenom mjera i aktivnosti vezano za zbrinjavanje otpada na našem području, te učinke istih i postepeno uključivala i primjenjivala nove elemente iz gospodarenja otpadom, prihvatljive za kućanstva, OŠ, Dječji vrtić pravne subjekte i okoliš u cjelini. Eko udruga Pribislavec je na planu zbrinjavanja, posebno selektiranja korisnog otpada kao i edukaciji mještana učinila znatan doprinos na kvaliteti postupanja s istim kao i na planu akcije povodom Dana planeta Zemlja, te tijekom cijele godine. 3.1.3. Sustav prikupljanja komunalnog otpada koji je po prirodi i sastavu sličan otpadu iz kućanstva Navedeni otpad nastaje u uslužnim djelatnostima (trgovina, ugostiteljstvo i dr.), institucijama (kao što su škole te objekti koje koriste javne službe i sl.). Spomenuti otpad prikuplja se unutar sustava prikupljanja otpada iz kućanstva. Komunalni otpad od pravnih osoba prikuplja se u spremnike od 120 litara, spremnike od 240 litara i spremnike od 1100 litara, kao što je navedeno pod točkom 3.1.2.

Članak 4.

Stanovnici s područja Općine Pribislavec, temeljem Ugovora o koncesiji, imaju mogućnost korištenja reciklažnog dvorišta ovlaštenog koncesionara za odvoz otpada s područja Općine Pribislavec. Svi korisnici usluga s područja Općine Pribislavec su od strane ovlaštenog koncesionara početkom kalendarske godine dobili po četiri kupona za odvoz glomaznog otpada. Koncesionar tvrtka BABIĆ d.o.o. iz Cestice raspolaže vlastitim reciklažnim dvorištem. Slika 3 i 4 - Građevina za gospodarenje otpadom, lokacija: Otok Virje, Moše Pijade 6, 42208 Cestica 25. svibnja 2018. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 1649 U reciklažno dvorište ovlaštenog koncesionara se mogu dovesti i predati sve vrste otpada propisane važećim propisima. 3.1.4. Sustav prikupljanja glomaznog otpada Člankom 35. stavkom 9. Zakona krupni (glomazni) otpad je zabranjeno odbacivati i sakupljati na javnoj površini, osim putem spremnika. Glomazni otpad na području Općine Pribislavec prikuplja se 4 puta tijekom kalendarske godine (tromjesečno) od strane ovlaštenog koncesionara Babić d.o.o. iz Cestice na način opisan pod točkom 3.1.3. 3.1.5. Sustav prikupljanja otpada putem zelenih otoka Zeleni otok je uređeno, ograđeno i pristupno mjesto na javnoj površini gdje se nalaze spremnici (kontejneri) za selektivno odlaganje otpada. Na zelenom otoku jasno je istaknuta tabla s nazivom „Zeleni otok“. Na području Općine Pribislavec nalazi se 5 lokacija zelenih otoka na kojima su smješteni spremnici za odlaganje stakla na sljedećim lokacijama ucrtanim na kartografskom prikazu naselja Pribislavec.

Članak 4.

Lokacije „zelenih otoka“: • na zelenoj površini – ulica Braće Radića, kod NK Polet Pribislavec, • na zelenoj površini – raskrižje ulica Antuna Mihanovića i Radničke ulice, • na zelenoj površini – raskrižje ulice Braće Radića i ulice Dr. Ante Starčevića, • na zelenoj površini - uz Ulicu Zrinskih, na potezu prema aerodromu, • na zelenoj površini – Industrijska zona – uz buduće reciklažno dvorište. Spremnike za staklo prazni ovlašteni koncesionar – tvrtka BABIĆ d.o.o. iz Cestice, a reciklira ga VETROPACK STRAŽA TVORNICA STAKLA d.d., Hum na Sutli. Pražnjenje spremnika se vrši prema potrebi. Kartografski prikaz zelenih otoka u naselju Pribislavec 3.1.6. Sustav prikupljanja papira i plastike po modelu „od vrata do vrata“ Budući da papir i plastika čine do 5%* (* = procjena) miješanog komunalnog otpada, te kako bi se smanjio prostor za odlaganje miješanog komunalnog otpada, papir i plastika prikupljaju se posudama/spremnicima i/ili vrećama. Odvoz papira i plastike predviđen je dva puta mjesečno. 3.1.7. Zbrinjavanje građevinskog otpada Građevinski otpad s područja Općine Pribislavec odlaže se na deponiju tvrtke Čakom d.o.o. u Totovcu putem koncesionara tvrtke Babić d.o.o. iz Cestice, a na poziv korisnika. Isto tako Općina Pribislavec s obrtničkom radnjom – Obrt za prijevozništvo i usluge „MIŠIĆ“, vl. Antun Mišič iz Podbresta, Stjepana Vojvode 24, ima zaključen ugovor o korištenju reciklažnog dvorišta za građevinski otpad na lokaciji, Ivanovec, Preloke bb. Između ostalog, ugovorom je definirano da za vrijeme dok Općina Pribislavec ne izgradi svoje vlastito reciklažno dvorište, građani s područja Općine Pribislavec mogu građevinski otpad dopremati na spomenuto reciklažno dvorište u Ivanovcu.

Članak 4.

Stranica 1650 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 25. svibnja 2018. Slika 6. Plastična ambalaža Slika 9. Vozilo za prijevoz kontejnera Slika 10. Utovarivač Slika 7. Folija Slika 11. Viličar Slika 12. Vozilo za prijevoz kontejnera s utovarnom rukom Slika 8. Vozilo za skupljanje komunalnog otpada 25. svibnja 2018. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 1651 3.1.8. Nadležnosti komunalnog redarstva Komunalno redarstvo Općine Pribislavec, nadležno je za provedbu mjera sprječavanja nepropisnog odbacivanja otpada u okoliš (evidencija lokacija odbačenog otpada, provedba redovitog godišnjeg nadzora područja Općine Pribislavec i ostale utvrđene mjere) i za uklanjanje tako odbačenog otpada, pri čemu je za utvrđivanje činjeničnog stanja u vezi s odbačenim otpadom ovlaštena zatražiti nalog suda i asistenciju djelatnika ministarstva nadležnog za unutarnje poslove. 3.2. Ocjena stanja i potreba u gospodarenju otpadom na području Općine Pribislavec Postojeći način postupanja s komunalnim otpadom u Općini Pribislavec još uvijek nije u potpunosti u skladu s odredbama Zakona te je svakako potrebno povećanje učinkovitosti gospodarenja otpadom. Iz komunalnog se otpada nedovoljno izdvajaju iskoristive komponente, što ovakvo postupanje otpadom još uvijek čini neracionalnim, ekonomski neisplativim, a predstavlja i nepotrebno opterećenje kapaciteta odlagališta. Od obaveza koje su propisane Zakonom, Općina Pribislavec već je ispunila jedan veći dio obaveza ili je pokrenula aktivnosti prema njihovom ispunjenju. Zbrinjavanje opasnog otpada značajan je problem zbog neosiguranih mjera njegovog zbrinjavanja što za posljedicu ima povećano skladištenje kod proizvođača, nekontrolirano odlaganje pri čemu se ugrožava zdravlje ljudi i okoliš. Financijska sredstva koja se ulažu u gospodarenje otpadom niti približno ne odgovaraju stvarnim potrebama.

Članak 4.

3.3. Ostvarivanje ciljeva Sustav odvojenog prikupljanja otpada uspostavljen je djelomično, a odnosi se na uvođenje primarne selekcije otpada na kućnom pragu (miješani komunalni otpad, papir i plastika), uspostavom zelenih otoka sa spremnicima za staklo. Općina Pribislavec za sada na svome području nije osigurala pružanje javne usluge prikupljanja biorazgradivog komunalnog otpada jer ta usluga ne bi bila ekonomski učinkovita iz razloga što korisnici stanuju u obiteljskom kućama i takav otpad sami obrađuju na svojim dvorištima i vrtovima. Iz navedenog proizlazi da bi bilo dobro uvođenje prakse podjele kompostera zainteresiranim korisnicima čime se dodatno smanjuje količina biorazgradivog otpada koji ulazi u sustav. Cilj kompostiranja je da kućanstva odvajaju biootpad od ostalog kućnog (komunalnog) otpada i da kompostiranjem u vlastitim komposterima ili u vlastitom vrtu smanje ukupnu količinu proizvedenog otpada. Drugi način zbrinjavanja je podjela posebne kante za odvajanje biootpada koju bi ovlaštena osoba (skupljač otpada) odvozio prema unaprijed utvrđenom planu zbrinjavanja biootpada. Cijena usluge skupljanja i odvoza komunalnog otpada u Općini Pribislavec obračunava se prema cjeniku koncesionara - tvrtke Babić d.o.o. iz Cestice na koji je pribavljena suglasnost Općine Pribislavec, te prema cjeniku drugih skupljača koji se odnosi na građevinski otpad. Općina Pribislavec i Obrt za prijevozništvo i usluge „MIŠIĆ“, vl. Antun Mišič iz Podbresta, Stjepana Vojvode 24, imaju zaključen ugovor o prihvaćanju i zbrinjavanju građevinskog otpada s područja Općine Pribislavec.

Članak 4.

U Općini Pribislavec uspostavljen je način obračuna cijene usluge prema količini odnosno prema volumenu posude za otpad. Cijena skupljanja i odvoza krupnog (glomaznog) otpada je uključena u cijenu redovnog skupljanja i odvoza komunalnog otpada. Krupni (glomazni) otpad je komunalni otpad definiran ključnim brojem 20 03 07 iz Pravilnika o katalogu otpada („Narodne Novine“ broj 90/15). Tijekom 2017. godine krupni (glomazni) otpad za sve korisnike javne usluge na području Općine Pribislavec odvozio se tromjesečno, po pozivu od strane korisnika usluge na telefon davatelja javne usluge. Količina glomaznog otpada kojeg korisnik usluge može prilikom jednog skupljanja i odvoza predati davatelju javne usluge nije ograničen volumenom. Davatelj javne usluge dolazi na adresu korisnika usluge u roku ne dužem od 15 dana od dana zaprimljenog poziva. Zabranjeno je odlaganje glomaznog otpada u posude za odlaganje komunalnog otpada. Zabranjeno je glomazni otpad odlagati na javne površine odnosno mjesta koja nisu za to određena. Na području Općine Pribislavec provodi se edukacija stanovništva o obvezi odvojenog prikupljanja komunalnog otpada. Općina putem tvrtke Babić d.o.o., lokalnog radija, letaka, plakata, oglasnih ploča i web stranica obavještava stanovništvo o obvezi i načinu odvojenog prikupljanja otpada. 3.4. Analiza potreba u sustavu gospodarenja otpadom na području Općine Pribislavec Na temelju analize i ocjene postojećeg stanja te definiranih ciljeva moguće je odrediti potrebe za unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadom u Općini Pribislavec.

Članak 4.

Kao osnovni ciljevi definiraju se smanjenje količine miješanog komunalnog otpada koji se upućuje na odlaganje i povećanje količine odvojeno prikupljenog otpadnog papira, metala, stakla i plastike te krupnog (glomaznog) otpada. Preduvjet za ostvarenje navedenih ciljeva je: • nadogradnja elemenata za prikupljanje otpada iz kućanstva - komposteri, • uspostava reciklažnog dvorišta, • uspostava učinkovitijeg sustava prikupljanja krupnog (glomaznog) komunalnog otpada • kontinuirana edukacija građana. 3.4.1. Nadogradnja elemenata za prikupljanje otpada iz kućanstva – komposteri Osiguranje pružanja javne usluge prikupljanja biorazgradivog komunalnog otpada podjelom posebnog spremnika za biorazgradivi otpad i odvoz prema planu odvoza ove vrste otpada ili podjele kompostera zainteresiranim korisnicima koji bi sadržaj iz kompostera koristili za svoje vlastite potrebe, čime se dodatno smanjuje količina biorazgradivog otpada koji ulazi u sustav. Cilj kompostiranja je da kućanstva odvajaju biootpad od ostalog kućnog (miješanog komunalnog) otpada te da kompostiranjem u vlastitim komposterima i bez posebnih dodatnih troškova odvoza i zbrinjavanja biorazgradivog otpada smanje ukupnu količinu proizvedenog otpada. 3.4.2. Uspostava reciklažnog dvorišta Reciklažno dvorište je nadzirani ograđeni prostor namijenjen odvojenom prikupljanju i privremenom skladištenju manjih količina posebnih vrsta otpada. Sukladno članku 35. ZOGO, JLS izvršava obvezu odvojenog prikupljanja problematičnog otpada, otpadnog Stranica 1652 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 25. svibnja 2018.