Odluka o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Donji Kraljevec (pročišćeni tekst)
Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
Stranica 522
Članak 50.
Članak 50. 1) Transformacija povijesne ruralne matrice dozvoljava se: - objedinjavanjem najviše dvije susjedne postojeće građevne čestice u jednu - povećanjem izgrađenosti čestice do najviše 40% površine - zamjenom ili prenamjenom pomoćnih poljoprivrednih građevina građenih iza pojasa stambene izgradnje ili interpolacijom novih gospodarskih građevina za obavljanje tihih i čistih djelatnosti, uz poštivanje ostalih obilježja matrice, a prvenstveno oblikovnih i funkcionalnih značajki građevne strukture u pojasevima izgradnje pomoćnih građevina, pri čemu se građevine u funkciji poljoprivrednog gospodarstva, koje služe za spremanje poljoprivrednih strojeva i proizvoda, mogu graditi i unutar pojasa podvrtnice, ukoliko su prednji dijelovi čestice već izgrađeni - zamjenom ili prenamjenom pomoćnih poljoprivrednih građevina ili interpolacijom na čestici, najmanje 20,0 m iza pojasa stambene izgradnje pa do početka pojasa podvrtnice, gospodarskih građevina za obavljanje bučnih i potencijalno opasnih djelatnosti - obrtničke proizvodnje (proizvoda od tekstila, metala, drveta, električnih i elektroničkih proizvoda), djelatnost tehničkih servisa (automehaničarske, autolimarske i limarske radione), te građevinarstva (armiračke, tesarske i bravarske radionice), uz poštivanje ostalih obilježja matrice, a prvenstveno oblikovnih i funkcionalnih značajki građevne strukture u pojasevima izgradnje pomoćnih građevina - postavom plastenika i staklenika, bez fiksnih temelja, i visine konstrukcije - visine vijenca 2,50 m i 4,80 metara u sljemenu, na površinu podvrtnice - uvođenjem pojasa izgradnje građevina poljoprivrednog gospodarstva s negativnim utjecajem na naselje, pri 12. ožujka 2018.
Članak 50.
“SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 3 - Stranica 523 čemu se kapacitet i vrsta uzgajanih životinja, određuje prema članku 98. odredbi - za naselje Donji Kraljevec - uvođenjem nove stambene tipologije višestambenih građevina manjeg kapaciteta i etažnosti do 4 etaže (podrum+3 nadzemne etaže) i to: - zamjenskom gradnjom ili interpolacijom, na prostoru zone centralnih sadržaja i stambene zone koja se neposredno nastavlja na zonu centralnih sadržaja - novom gradnjom unutar stambene zone ukoliko se uređenje predviđa temeljem plana užeg područja. 2) Prostor izuzet od mogućnosti transformacije iz alineje 4. stavka 1. ovog članka, radi izuzetno neprimjerenih i uskih građevnih čestica su: - Ulica Gornji kraj u Donjem Kraljevcu - područje bloka između ulica Gornji kraj, Prvomajske i Kolodvorske u Donjem Kraljevcu. 3) Prostori izuzeti od mogućnosti transformacije iz alineja 1. i 4., stavka 1., ovog članka, radi zaštite ambijenta naselja, su građevne čestice evidentirane tradicijske arhitekture (pojedinačnih građevina ili stambeno-gospodarskih sklopova) iz stavka 1. članka 180. ovih odredbi. 4) Prostori izuzeti od mogućnosti transformacije iz alineje 6. stavka 1. ovog članka su: - površine unutar granica građevinskog područja svih naselja, ovim PPUO-om predviđene za razvoj naselja, prema kartografskim prikazima 4.1 – 4.5. „Građevinska područja naselja“ - površine koje čine kontaktnu zonu od 100,0 m oko groblja. 5) Transformacija ruralne matrice drugačijom pozicijom građevina i/ili drugačijom organizacijom čestice u odnosu na pojaseve izgradnje i međusobne odnose građevina određene člankom 49. odredbi za provođenje, moguća je, ukoliko se radi o netipičnim postojećim građevnim česticama ili o interpolaciji nove građevne čestice unutar postojećeg dijela naselja ruralne matrice, na kojima tradicijsku organizaciju čestice nije moguće postići i to samo u funkciji gradnje građevina bez sadržaja koji bi mogli imati negativan utjecaj na stanovanje ili okoliš, pri čemu je projektnim rješenjem oblikovanje građevina potrebno uskladiti s okolnom građevnom strukturom.
Članak 51.
Članak 51. 1) Prostori niske stambene izgradnje ruralne matrice, nastali planskom urbanizacijom, u svim naseljima, mogu se izgrađivati i podložni su transformaciji strukture na jednaki način kao prostori povijesne ruralne matrice, osim: - ukoliko je građevna linija od regulacijske uvučena najmanje 3,0 m, a karakteristika gradnje osnovnih građevina pojedine ulice ili dijela ulice jest da su garaže integrirane u volumen osnovne građevine (u razini pročelja ili od njega odstupaju maksimalno 1,0 m), na isti način se mogu graditi nove, odnosno rekonstruirati postojeće građevine osnovne namjene - ukoliko je građevna linija od regulacijske uvučena najmanje od 5,0 m, a karakteristika gradnje osnovnih građevina pojedine ulice ili dijela ulice jest da su garaže građene u kompleksu s osnovnom građevinom (na način da izlaze izvan ravnine pročelja više od 1,0 m), na isti način se mogu graditi nove, odnosno rekonstruirati postojeće građevine osnovne namjene.
Članak 52.
Članak 52. 1) Za sve nove građevinske zahvate na prostoru planski formirane urbane matrice individualne stambene izgradnje u dijelovima Donjeg Kraljevca i Hodošana, određeni su sljedeći pojasevi izgradnje po dubini čestice: - pojas izgradnje osnovne građevine (stambene, stambeno – poslovne ili poslovne), određen je sa 25,0 m, od linije regulacije, a visina vijenca građevina u tom pojasu može iznositi do 7,0 m - pojas izgradnje prateće građevine određen je od završetka izgradnje osnovne građevine u dubinu čestice do najviše 10,0 m od stražnje međe građevne čestice, a visina vijenca građevina u tom pojasu može iznositi do 4,80 m, osim kada se prateća građevina predviđa kao kompleks sa osnovnom - ukupne dužine kompleksa do 45,0 m, u kojem slučaju visina vijenca dogradnje može biti i viša ukoliko je oblikovno usklađena s osnovnom građevinom - pojas izgradnje pomoćnih građevina koje služe za redovnu upotrebu stambene građevine, određen je od završetka izgradnje osnovne ili prateće građevine u dubinu čestice. 2) Izuzetno od prethodnog stavka, garaže, ukoliko se grade u sklopu stambene, stambeno-poslovne ili poslovne građevine ili u kompleksu s navedenim građevinama i oblikuju kao jedinstvena arhitektonska cjelina, mogu se graditi i unutar pojasa izgradnje osnovnih građevina.
Članak 53.
Članak 53. 1) Transformacija karakterističnog uzorka naselja, planski urbaniziranih četvrti niske individualne stambene izgradnje, primjerena je ukoliko se radi o dogradnji ili prenamjeni stambene građevine u stambeno-poslovnu ili poslovnu, odnosno interpolaciji jedne poslovne građevine uz postojeću stambenu, te oblikovanju čestice i gradnji građevina koje ne remeti osnovnu urbanu matricu, odnosno ne povećava: - dubinu čestice više od 100,0 m od linije regulacije - veličinu građevne čestice dobivene objedinjavanjem dvije postojeće susjedne, iznad 1200,0 m2 - izgrađenost građevne čestice određenu s 0,4 - iskoristivost građevne čestice određenu s 1,0 - maksimalnu visinu vijenca određenu s 7,0 m za osnovnu građevinu, 4,80 za prateću građevinu i 3,0 za pomoćne građevine - maksimalnu etažnost određenu s Po+P+1+Pk, za osnovnu građevinu, Po+P+Pk, za prateću građevinu i s Po+P+Pk za pomoćne građevine. 2) Ukoliko se na postojećim građevnim česticama interpolira bazen ili tenis igralište, kao građevine koje služe redovnoj upotrebi stambene građevine, potrebno ih je locirati iza građevine osnovne namjene, a tenis igralište dodatno i udaljiti najmanje 12,0 m od pojasa izgradnje osnovne građevine.
Članak 54.
Članak 54. 1) Na prostorima moguće ili očekivane transformacije izgrađenog stambenog područja južnog dijela Donjeg Kraljevca, uz cestu prema Prelogu, te na prostoru kompleksa „Betaplast“ u područje povećane mješovitosti funkcija – mješovite stambene zone, kao i kod planiranih Stranica 524 - Broj 3 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 12. ožujka 2018. mješovito – stambenih zona, čija granica je označena u kartografskim prikazima „Građevinska područja naselja“ / narančasta crta/ moguća je transformacija stambene matrice: - interpolacijom novih građevnih čestica minimalne širine 20,0 m za osnovnu stambenu ili stambenoposlovnu namjenu i najmanje 28,0 m za isključivo gospodarsku namjenu - promjenom namjene građevina u skladu s obilježjima mješovito - stambene zone, prema članku 30. ovih odredbi - preoblikovanjem vanjskog prostora ulice, od prometnice do građevne linije, čime se podrazumijeva - uklanjanje ograda građevnim česticama, uređenje parkirališta, nogostupa za pješake, zelenog pojasa i trgova, te reprezentativnih vrtova uz poslovne sadržaje. 2) Oblikovna obilježja građevne strukture područja mogu se transformirati kao i kod karakterističnog uzorka naselja, planski urbaniziranih četvrti niske individualne stambene izgradnje, odnosno prema članku 53. ovih odredbi.
Članak 55.
Članak 55. 1) Izgrađena monofunkcionalna područja gospodarskih djelatnosti, u dijelovima u kojima nisu dovršena mogu se izgrađivati na način koji je određen za uređenje površina i izgradnju građevina u gospodarskim zonama lociranim unutar naselja, iz poglavlja 3.1.1. ovih odredbi. 2.2.4. Opći uvjeti uređenja građevnih čestica i gradnje građevina unutar stambenih zona izgrađenih dijelova građevinskih područja naselja
Članak 56. 1) Mogućnost formiranja novih građevnih čestica interpolacijom unutar stambenih zona izgrađenih dijelova građevinskih područja naselja određena je sljedećim minimalnim uvjetima: najmanja najmanja najmanja način dozvoljeni širina dubina površina izgradnje koeficijent građevne građevne građevne osnovne izgrađenosti čestice čestice čestice / građevine /kig/ /m/ /m/ m2/ slobodnostojeće građevine prizemne 16,0 25,0 400,0 0,4 katne 18,0 30,0 540,0 0,4 poluotvorene građevine prizemne 12,0 25,0 300,0 0,4 katne 14,0 35,0 420,0 0,4 ugrađene građevine prizemne 8,0 25,0 200,0 0,5 katne 6,0 25,0 150,0 0,5 2) Na građevnim česticama koje se formiraju na način da im je površina veća od minimalno određenih u prethodnom stavku, koeficijent izgrađenosti čestice može maksimalno iznositi 0,4. 3) Izuzetno od stavka 1. ovog članka interpolirane građevne čestice unutar izgrađene mješovite-stambene zone, ne mogu biti uže od 20,0 m, za čestice na kojima se kao osnovna planira stambena ili stambeno-poslovna funkcija, a 28,0 m za čestice isključivo gospodarske namjene. 4) Na postojećim građevnim česticama unutar izgrađenih stambenih zona i mješovito-stambenih zona, čije dimenzije (širina, dubina i/ili površina) su manje od određenih stavkom 1. i 3. ovog članka, a na kojima postoji legalno izgrađena građevina, nije moguće vršiti daljnja cijepanja čestice kojima bi se smanjila površina građevne čestice, a moguće je vršiti zamjenu postojeće građevine novom, sanaciju, adaptaciju, rekonstrukciju, dogradnju i nadogradnju postojećih građevina te interpolaciju novih građevina, u skladu s namjenom zone, karakterističnim uzorkom naselja i ukoliko su zadovoljeni ostali opći uvjeti gradnje građevina na čestici, mjere zaštite kulturno - povijesnih vrijednosti iz poglavlja 6.3. i mjere sprečavanja negativnih utjecaja na okoliš iz poglavlja 8. ovih odredbi.
Članak 57.
Članak 57. 1) Najveća dubina građevne čestice određuje se sa 100,0 m. 2) Izuzetno od prethodnog stavka, veću dužinu mogu imati građevne čestice unutar karakterističnog uzorka naselja ruralne matrice. 3) Ukoliko se nova građevna čestica formira cijepanjem od postojeće građevne čestice, obje trebaju zadovoljiti minimalne uvjete iz stavka 1. i 3. prethodnog članka. 4) U postupku mogućeg objedinjavanja najviše dviju postojećih susjednih građevnih čestica unutar stambene zone, objedinjava se i površina izgradivih dijelova čestica, a zadržavaju broj građevina po čestici i uvjeti minimalnih udaljenosti građevina prema susjednim građevinama, odnosno susjednim građevnim česticama. 5) Kada je sukladno odredbama posebnih propisa potrebno utvrditi površinu zemljišta za redovnu upotrebu postojeće građevine osnovne namjene, koja nema formiranu vlastitu građevnu česticu, čestica mora sadržavati zemljište ispod građevine, površinu za održavanje građevine, površinu za privremeno skupljanje komunalnog otpada, površinu za smještaj kućnih instalacija, te prostor za smještaj vozila i pristup s javne prometne površine. 6) Redovnom upotrebom iz prethodnog stavka ne smatraju se zahvati dogradnje i nadogradnje građevine, koji premašuju 5% ukupne bruto površine zgrade u trenutku utvrđivanja površine zemljišta za redovnu upotrebu postojeće građevine, a koji zahvati se mogu predvidjeti samo ukoliko građevna čestica i građevina zadovoljavaju opće uvjete gradnje građevina iz ovog poglavlja.
Članak 58.
Članak 58. 1) Svaka građevna čestica treba imati najmanje jedan neposredan pristup na javnu prometnu površinu. 2) U slučaju kada se građevna čestica nalazi uz križanje postojećih ulica različitog značaja, prilaz s građevne čestice na javnu prometnu površinu treba ostvariti preko ulice nižeg značaja, a ukoliko je formirana samo jedna od dvije planirane ulice, priključak treba ostvariti s postojeće ulice. 3) U slučaju prilaza na javnu cestu županijskog značaja, potrebno je poštivati posebne uvjete priključenja nadležne uprave za ceste. 4) Smještaj potrebnog broja parkirališnih ili garažnih mjesta određuje se prema uvjetima iz poglavlja 5.1.1.2. ovih odredbi. 5) Svaka građevna čestica mora imati osiguran kolni prilaz minimalne širine 3,0 m do stražnjeg dijela čestice, a 12. ožujka 2018. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 3 - Stranica 525 moguće ga je osigurati unutar površine čestice ili izvan površine čestice.
Članak 59.
Članak 59. 1) Linija regulacije je pravac koji razgraničava javnu površinu od građevnih čestica. 2) Građevni pravac označava obvezu gradnje građevina osnovne namjene na njime definiranoj udaljenosti od linije regulacije. 3) Udaljenost linije regulacije od ruba kolnika treba omogućiti izgradnju pješačkog nogostupa, najmanje širine 1,20 m, a preporuča se 1,60 m i izgradnju mreža komunalne infrastrukture, unutar koridora ulice. 4) Unutar izgrađenog dijela građevnog područja, linija regulacije i građevni pravac, određeni prema širem području karakterističnog uzorka naselja, unutar kojeg se nalazi građevna čestica, obvezujući su za novu građevnu česticu, te novu gradnju, odnosno rekonstrukciju, zamjenu ili dogradnju postojećih građevina. 5) Izuzetno se može odstupit od uvjeta iz prethodnog stavka, ukoliko je to uvjetovano potrebnom širinom uličnog koridora za mogućnost izvedbe kolnih površina i sigurnost svih sudionika u prometu. 6) Ukoliko se građevine društvenih djelatnosti lociraju na pojedinačnim građevnim česticama unutar funkcionalnih zona centralnih i društvenih sadržaja, a koje se neposredno nastavljaju na područja stambenih zona, građevine se mogu locirati uvučeno u odnosu na građevni pravac karakterističnog uzorka naselja stambene zone, a u tom slučaju prostor ispred građevine treba oblikovati kao javni trg ili park.
Članak 60.
Članak 60. 1) Međusobni odnos osnovne, prateće i pomoćnih građevina na građevnoj čestici određuje se na temelju pripadnosti čestice pojedinoj funkcionalnoj zoni, određeno u poglavlju 2.2.2. i karakterističnom uzorku naselja, određeno u poglavlju 2.2.3. ovih odredbi. 2) Prateće građevine koje se na građevnu česticu smještaju uz građevinu osnovne namjene mogu biti građene kao samostojeće ili u kompleksu s osnovnom građevinom. 3) Pomoćne građevine mogu biti prislonjene uz osnovnu, odnosno prateću građevinu, građene kao samostojeće, kao dvojne na međi prema susjednoj građevnoj čestici, te izuzetno kao ugrađene (građene poprijeko od jedne do druge bočne međe) u stražnjim dijelovima čestica, ukoliko je to karakteristika uzorka naselja.
Članak 61.
Članak 61. 1) Visina građevine je visina vijenca građevine, a utvrđuje se izmjerom od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 1,2 m. 2) Katnim građevinama unutar stambenih zona smatraju se građevine čija visina vijenca nije viša od 7,0 m, a prizemnima građevine čija visina vijenca nije viša od 4,80 m. 3) Na građevinama skrivenog kosog, jednostrešnog ili ravnog krova, visina vijenca mjeri se na sudaru najnižeg dijela krovne plohe i vanjskog zida, a ukupna visina atike iznad najvišeg dijela krovne plohe, može biti maksimalno 45,0 cm. 4) Pomoćne građevine mogu se graditi isključivo kao prizemne, visine vijenca do 3,0 m i nagiba krovnih ploha do 45°, osim spremišta poljoprivrednih strojeva i poljoprivrednih proizvoda, te sjenika, čija visina vijenca može biti do 4,80 m.
Članak 62.
Članak 62. 1) Građevine koje se grade na slobodnostojeći način, ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 3,0 m od susjedne međe, ako na tu stranu imaju orijentirane otvore. 2) Otvorima se u smislu stavaka 1. ovoga članka ne smatraju: - prozori ostakljeni neprozirnim staklom, najveće veličine 60 x 60 cm, izvedeni kao otklopni prema unutra - dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida - ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 15 x 20 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt. 3) Ukoliko na susjednu stranu nema otvore, udaljenost slobodnostojeće građevine od susjedne međe može biti i manja, ali ne manja od širine strehe, uz uvjet da se odvodnja krovnih voda odvodi na vlastitu česticu, te da lokacija građevine omogućava postizanje propisanog razmaka između građevina na susjednim građevnim česticama.
Članak 63.
Članak 63. 1) Građevine koje se grade na poluotvoreni način jednom svojom stranom se prislanjaju na među susjedne građevne čestice, odnosno uz susjednu građevinu, a udaljenost građevine od suprotne međe građevne čestice ne može biti manja od 4,0 m. 2) Obveza izgradnje poluotvorenih građevina odnosi se na građevne čestice koje uzdužno graniče s građevnim česticama širine od 8,0 do 12,0 m.
Članak 64. 1) Građevine koje se grade u nizu, dvjema svojim stranama se prislanjaju na međe susjednih građevnih čestica, odnosno uz susjedne građevine.
Članak 65.
Članak 65. 1) Građevine koje se grade u kompleksu sastoje se od više sadržajnih jedinica koje su međusobno fizički ili funkcionalno povezane, a mogu biti smještene na jednoj ili dvije susjedne građevne čestice.
Članak 66. 1) Međusobna udaljenost građevina građenih na slobodnostojeći ili poluotvoren način, na susjednim građevnim česticama, ne može biti manja od: - 4,0 m za prizemne građevine - 6,0 m za katne građevine - ½ visine više građevine za građevine kojima je visina veća od 7,0 m. 2) Postojeća udaljenost između građevina, iako je manja od one propisane u prethodnom stavku, može se iznimno Stranica 526 - Broj 3 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 12. ožujka 2018. zadržati, ukoliko se radi o zamjeni postojeće građevine novom ili dogradnji u produžetku postojeće građevine u smislu neophodne rekonstrukcije za poboljšanje uvjeta života i rada prema odredbama poglavlja 9.3., članka 216., stavka 2. ovih odredbi. 3) Međusobne udaljenost stambenih građevina, unutar dijelova centra Donjeg Kraljevca, i mogućih interpoliranih građevina, određene su u poglavlju 2.2.3., člancima 41. i 43. ovih odredbi.
Članak 67.
Članak 67. 1) Udaljenost gnojišta mora iznositi od susjedne međe najmanje 5,0 m. 2) Izuzetno, udaljenost gnojišta od susjedne međe može biti i manja, ali ne manje od 1,0 m, pod uvjetom da se na toj dubini susjedne građevne čestice određuju uvjeti ili već postoji gnojište, odnosno građevina s izvorima zagađenja. 3) Udaljenost pčelinjaka, koji se grade kao čvrste građevine, od susjedne međe ne može biti manja od 5,0 m, ako su letišta okrenuta prema međi, a 1,0 m ako su okrenuta u suprotnom pravcu, odnosno pčelinjaci se ovisno o broju i tipu postavljaju sukladno Pravilniku o držanju pčela i katastru pčelinje paše (“Narodne novine”, broj 18/08, 29/13, 42/13 i 65/14).
Članak 68.
Članak 68. 1) Oblikovanje građevina potrebno je uskladiti prema karakterističnom uzorku naselja. 2) Građevine u higijenskom i tehničkom smislu trebaju zadovoljiti suvremene arhitektonske norme, a posebno sanitarne propise.
Članak 69. 1) Ako se građevine grade na međi sa susjednom građevnom česticom, trebaju biti oblikovane na način: - da je prema susjednoj čestici izgrađen vatrootporni zid, odnosno da su zadovoljeni posebni uvjeti zaštite od prijenosa požara s građevine na okolne građevine i druge objekte - da se kod osnovnih i pratećih građevina u zidu prema susjednoj čestici ne izvode otvori u dubinu do 10,0 m od građevnog pravca - da se kod pomoćnih građevina u zidu prema susjednoj čestici ne izvode otvori - da se odvod krovne vode i snijega s građevine riješi na pripadajućoj joj čestici.
Članak 70.
Članak 70. 1) Podrumom se smatra najniža etaža ako kota gornjeg ruba stropne konstrukcije podrumske etaže nije viša od 1,20 m, mjereno od konačno uređenog ravnog terena. 2) Potkrovljem se smatra dio građevine ispod krovne konstrukcije, a iznad vijenca posljednje etaže građevine. 3) Najveći gabarit potkrovlja građevine određen je najvećom visinom nadozida od 60,0 cm za katne, odnosno 120,0 cm za prizemne građevine, mjereno u ravnini pročelja građevine. 4) Potkrovlje uređeno za stanovanje ili poslovnu namjenu kojima je visina nadozida veća od 60,0 cm za katne, odnosno 120,0 cm za prizemne građevine, smatra se katom.
Članak 71.
Članak 71. 1) Postojeći tavanski prostori mogu se prenamijeniti u stambene ili poslovne prostore i u slučajevima kada ukupni broj etaža prelazi dozvoljeni prema ovim odredbama, ako se adaptacija vrši unutar postojećih gabarita građevine. 2) Postojeći ravni krovovi mogu se natkriti kosim, uz uvažavanje oblikovnih karakteristika građevine, a u skladu s uvjetima maksimalne visine građevina, ovisno o karakterističnom uzorku naselja.
Članak 72. 1) Na liniji regulacije, sa strane građevne čestice, ovisno o uvjetima karakterističnog uzorka naselja, podiže se ulična ograda. 2) Ukoliko se linija regulacije u postojećoj ulici nanovo utvrđuje, udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od osi ceste mora iznositi najmanje: - kod županijske ceste – 8,0 m - kod lokalne i nerazvrstane ceste – 5,0 m - kod ostalih cesta i poljskih putova – 4,0 m. 3) Ogradu treba oblikovati na način da osigura njeno sigurno korištenje, a pješačke i kolne ulaze s otvaranjem na građevnu česticu. 4) Visina ulične ograde može biti najviše do 1,20 m, uz uvjet da puno podnožje nije više od 0,5 m, a na međi prema susjednim česticama najveća visina ograde može biti 2,0 m. 5) Iznimno, ulične ograde mogu biti više od 1,20 m i to: - kada je to nužno radi zaštite građevine ili načina njezina korištenja - u slučaju poštivanja karakterističnog elementa uličnih ograda u izgrađenim dijelovima naselja - u slučaju oblikovanja slike ulice planom uređenja užeg područja. 6) Dio građevne čestice organizirane kao gospodarsko dvorište na kojem slobodno borave domaće životinje, mora se ograditi ogradom koja onemogućava njihov izlaz van čestice.
Članak 73.
Članak 73. 1) Teren oko građevine, potporni zidovi, terase, stube i druge elemente uređenja okoliša građevina treba izvesti na način da se ne narušava izgled naselja, te da se onemogući otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno susjednih građevina. 2) Najveća visina potpornog zida ne može biti veća od 2,0 m. 3) U slučaju da je potrebno graditi potporni zid veće visine, tada ga je potrebno izvesti u terasama. 2.2.5. Smjernice za prostorno planiranje područja za razvoj naselja
Članak 74. 1) Provedbenim prostornim planovima potrebno je za pojedino područje predviđeno za razvoj naselja pretežito stambene namjene, odrediti karakterističan uzorak naselja, obzirom na: - tip naselja kojem područje za razvoj pripada - pretpostavljenu radnu aktivnost stanovništva 12. ožujka 2018. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 3 - Stranica 527 - ukoliko odabir uzorka, u pogledu potrebne zaštite od negativnih utjecaja, može utjecati na okolno stambeno područje ili obrnuto i karakterističan uzorak naselja kontaktnog izgrađenog područja, na koje se područje za razvoj nastavlja. 2) Primjereni karakteristični uzorci za primjenu na područjima za razvoj - stambenih zona naselja su: - za sva naselja - ruralna matrica bez podvrtnica, i urbana matrica individualne samostojeće gradnje, obje otvorenog tipa - za Donji Kraljevec dodatno individualni stambeni niz i višestambena samostojeća gradnja ili građevni kompleks - za Donji Pustakovec, Sveti Juraj u Trnju i Donji Hrašćan, dodatno ruralna matrica s podvrtnicom.
Članak 74.
3) Odluka o primjeni pojedinog karakterističnog uzorka naselja kod izrade prostornih planova užih područja pretežito stambene namjene, određuje se Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru. 4) Opći uvjeti formiranja građevnih čestica i gradnje građevina, koji se određuju planovima uređenja užih područja za razvoj naselja pretežito stambene namjene, identični su kao i za izgrađene dijelove građevinskih područja naselja i određeni u poglavlju 2.2.4. ovih odredbi.
Članak 75. 1) Kod izrade prostornih planova uređenja područja za razvoj pretežito stambenih zona: - potrebno je osigurati minimalno 5% ukupne površine planiranog područja za uređenje dječjih igrališta i parkovnih površina, a na pojedinačnim česticama urbanog zelenila, unutar stambene zone, može se predvidjeti postava dječjeg igrališta sa igralima za djecu, klupa za sjedenje, te javna ili sakralna plastika i graditi jedno igralište za košarku po čestici - potrebno je osigurati javne površine visokog zelenila u obliku drvoreda ili parkova - ukoliko se unutar stambene zone predviđa izgradnja pojedinačne građevne čestice za sportske sadržaje, one se mogu dimenzionirati kao jedna takva čestica na 5,0 ha stambene zone, te mogu sadržavati samo otvorena tenis igrališta, maksimalnog obima do dva (2) igrališta po čestici, građena na način da igrališta budu minimalno 12,0 m udaljena od postojećih okolnih stambenih građevina i pojasa izgradnje planiranih okolnih stambenih građevina i jednu prizemnu servisnu građevinu s tuševima i sanitarnim čvorom, te prostorom caffe bar-a, ukupne neto površine građevine do 60,0 m2 - ukoliko pojedino područje za razvoj stambenih površina, u cjelini ima više od 5,0 ha, potrebno je osigurati najmanje jednu česticu za izgradnju podcentra sa sadržajima trgovine dnevne opskrbe, te tihim i čistim - ugostiteljskim sadržajem - unutar stambene zone mogu se formirati pojedinačne građevne čestice za gradnju građevina infrastrukture potrebne za komunalno uređenje naselja – transformatorske, telekomunikacijske, plinske redukcijske i prepumpne stanice sustava vodoopskrbe ili odvodnje, na način da se uklope u karakterističan uzorak naselja.
Članak 75.
2) Osiguranje površina za razvoj društvenih djelatnosti, u pojedinim stambenim područjima, pojedinih naselja Općine, utvrđuje se prema poglavlju 4.1.
Članak 76. 1) Za nove stambene zone koje će se graditi na temelju karakterističnog uzorka naselja ruralne matrice potrebno je definirati: - liniju regulacije koja u dijelovima područja omogućava formiranje šire javne zelene površine između pristupne prometnice i građevnih čestica, te vođenje potrebne infrastrukture unutar koridora ulice - građevinsku liniju, koja se uvažavajući tradiciju oblikovanja naselja poklapa s linijom regulacije ili koja omogućava formiranje manjeg predvrta (cvjetnjaka) ispred stambene građevine - strukturu gradnje odabirom između poluotvorene ili otvorene, koja će omogućiti nesmetani prolaz vozilom do stražnjeg dijela čestice, najmanje širine 3,0 m - formiranje građevne čestice na način da dubina čestice omogući njenu podjelu na prednji (stambeni i poslovni) i stražnji (poljoprivredno – gospodarski) dio - pojas izgradnje stambenih, stambeno – poslovnih i poslovnih građevina, unutar prednjeg dijela čestice, najmanje dubine 25,0 m od linije regulacije - eventualno mogućnost integriranja garaže za osobna vozila u dijelu stambene građevine, odnosno gradnje arhitektonskog kompleksa koji se sastoji od stambene ili stambeno – poslovne građevine i garaže - pojas izgradnje pomoćnih građevina koje služe za redovitu upotrebu stambene građevine i pomoćnih poljoprivrednih građevina bez izvora zagađenja u stražnjem dijelu čestice - pojas izgradnje pomoćnih građevina s izvorom zagađenja do ukupne tlocrtne površine od 90,0 m2, po građevnoj čestici, čija udaljenost od pojasa izgradnje stambenih građevina, u planiranom ili postojećim kontaktnim područjima ne može biti manja od 12,0 m.
Članak 76.
2) Izuzetno, ukoliko za to postoji gospodarsko opravdanje, unutar područja je moguće predvidjeti mogućnost gradnje gospodarskih građevina za bučne i/ili potencijalno opasne djelatnosti, koje se prema poglavlju 2.2.2. članku 28. ovih odredbi, mogu locirati u stambenim zonama naselja, na način da njihova udaljenost od pojasa izgradnje stambenih građevina, u planiranom ili postojećim kontaktnim područjima, ne može biti manja od 20,0 m. 3) Izuzetno, ukoliko to ne ugrožava postojeće dijelove naselja, može se predvidjeti pojas izgradnje građevina poljoprivrednog gospodarstva s negativnim utjecajem na naselje, na udaljenosti 50,0 m od završetka pojasa izgradnje stambenih građevina i to radi gradnje građevina za uzgoj životinja sukladno odredbama članka 98.
Članak 77.
Članak 77. 1) Za nove individualne stambene četvrti koje će se graditi na temelju karakterističnog uzorka naselja urbane matrice potrebno je definirati: - liniju regulacije koja omogućava formiranje ulice s funkcijom prolaska javne prometnice, minimalno jednostrane pješačko – biciklističke ili obostrano pješačkih staza, te vođenje potrebne infrastrukture unutar koridora ulice Stranica 528 - Broj 3 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 12. ožujka 2018. - pojas izgradnje stambenih građevina - eventualno pojas izgradnje stambeno – poslovnih ili poslovnih građevina koje će omogućiti korištenje površine između regulacijske linije i pojasa izgradnje za parkiranje osobnih vozila - strukturu gradnje odabirom između otvorene, poluotvorene ili ugrađene, pri čemu je potrebno riješiti mogućnost pristupa interventnog vozila do stražnjeg dijela čestice, - pojas izgradnje pomoćnih građevina koje služe redovnoj upotrebi stambene građevine u stražnjem dijelu čestice - eventualno mogućnost integriranja garaže za osobna vozila u dijelu stambene građevine, odnosno gradnje arhitektonskog kompleksa koji se sastoji od stambene ili stambeno – poslovne građevine i garaže - pojas izgradnje pomoćnih poljoprivrednih građevina bez izvora zagađenja, obavezno iza završetka stambene, odnosno poslovne građevine u dubinu čestice - ukoliko se planiraju čestice veće od minimalnih, moguće je predvidjeti mogućnost gradnje jedne pomoćne poljoprivredne građevine s izvorom zagađenja za uzgoj peradi i kunića, do maksimalno 20,0 m2 površine i na udaljenosti minimalno 37,0 m od regulacijskog pravca.
Članak 78.
Članak 78. 1) Za nove višestambene četvrti koje se mogu planirati u Donjem Kraljevcu, potrebno je definirati: - strukturu gradnje otvorenog bloka, pri čemu je potrebno za svaku pojedinačnu višestambenu građevinu odrediti pripadajuću građevnu česticu - etažnost gradnje s maksimalno mogućom do P+2, odnosno maksimalnom visinom vijenca 10,0 m - izgradivost čestice s maksimalno mogućom od kig=0,4 - mogućnost izgradnje garaža za osobna vozila stanara unutar višestambene građevne čestice ili na zasebnoj građevnoj čestici, koja organizacijski pripada čestici građevine (čestica građevine i čestica parkirališta zajedno čine građevnu česticu bez obzira da li su fizički povezane) - mogućnost formiranja javnih površina urbanog zelenila unutar četvrti.
Članak 79.
Članak 79. 1) Izradom provedbenog prostornog plana područja za razvoj mješovite – stambene zone u Donjem Hrašćanu i Hodošanu, moguće je predvidjeti miješanje stambenih i obrtničkih gospodarskih djelatnosti na pojedinačnim česticama, prema uvjetima za lociranje građevina unutar mješovite – stambene zone, određenim u poglavlju 2.2.2. članku 30. ovih odredbi. 2) Regulacijsku liniju prema županijskoj ili lokalnoj cesti, potrebno je definirati prema posebnim uvjetima nadležne uprave za održavanje županijskih cesta. 3) Unutar vanjskog prostora ulice, od prometnice do građevne linije, može se predvidjeti, uređenje parkirališta, nogostupa za pješake, i trgova, te reprezentativnog i zaštitnog zelenila, prema posebnim uvjetima nadležne uprave za održavanje županijskih cesta. 4) Građevnu liniju u području obuhvata potrebno je definirati prema okolnoj izgrađenoj strukturi, a u neizgrađenim područjima je udaljiti najmanje 20,0 m od osi županijske prometnice. 5) Širina građevnih čestica unutar područja mješovite – stambene zone ne može biti manja od 20,0 m, za čestice na kojima se planira stanovanje, a 28,0 m za čestice isključivo gospodarske namjene. 6) Visinu vijenca građevina, unutar područja moguće je maksimalno planirati s 7,0 m. 7) Ostalu opći uvjeti formiranja građevnih čestica i gradnje građevina, koji se određuju planovima uređenja užih područja za razvoj naselja pretežito stambene namjene, identični su kao i za izgrađene dijelove građevinskih područja naselja i određeni u poglavlju 2.2.4. ovih odredbi.
Članak 80.
Članak 80. 1) Izradom provedbenog prostornog plana područja za razvoj centralnih i društvenih sadržaja u naseljima je potrebno oblikovati prostor javnih funkcija na način da se: - minimalno 20% potrebnih parkirališnih mjesta za sadržaje zone osigura na parkiralištima javnog režima korištenja i to unutar uličnih koridora ili na pojedinačnim česticama za izgradnju javnih parkirališta - centri oblikuju izgradnjom samostojećih građevina na pojedinačnim česticama ili kao kompleksi - česticama za društvene djelatnosti predškolskog odgoja, domova za skrb o starijim i nemoćnim osobama i druge slične djelatnosti obavezno predvidi izgradnja zaštitnih ograda oko dvorišnog prostora koji se koristi kao vanjski prostor građevine - unutar građevnih čestica škola predvidi prostor za prilaz i stajalište školskog autobusa - unutar zone centralnih i društvenih sadržaja predvide pojedinačne čestice urbanog zelenila javnog režima korištenja, veličine minimalno 5%, ukupne površine zone centralnih i društvenih sadržaja, pri čemu se na takvoj čestici mogu postavljati igrala za djecu, klupe za sjedenje, te javna i sakralna plastika - unutar zone centralnih i društvenih sadržaja mogu se formirati pojedinačne građevne čestice za gradnju građevina infrastrukture potrebne za komunalno uređenje naselja – transformatorske, telekomunikacijske i plinske redukcijske stanice, bilo da su ugrađene u kompleks centra, bilo kao samostojeće na čestici, ali ne unutar parkovnih površina iz prethodne alineje - unutar zone centralnih i društvenih funkcija ne mogu se planirati sportska igrališta i sportske dvorane, osim školskih sportskih igrališta i školskih sportskih dvorana uz škole.
Članak 80.
2) Obveza izgradnje pojedinih građevina društvenih djelatnosti u pojedinim zonama centralnih i društvenih sadržaja, te zonama sporta i rekreacije, po naseljima Općine, određena je u poglavlju 4.1.
Članak 81. 1) Za podcentar u području za razvoj stanovanja – Veliki Zdenci u Donjem Kraljevcu, potrebno je definirati: - strukturu gradnje odabirom između otvorene ili blokovske, pri čemu je potrebno za svaku pojedinačnu građevinu odrediti pripadajuću građevnu česticu 12. ožujka 2018. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 3 - Stranica 529 - etažnost gradnje s maksimalno mogućom do P+1+Pk, odnosno maksimalnom visinom vijenca do 7,0 m - izgradivost čestice s maksimalno mogućom od kig=0,4 - mogućnost izgradnje garaža za osobna vozila korisnika na vlastitoj ili na zasebnoj građevnoj čestici, koja organizacijski pripada čestici građevine (čestica građevine i čestica parkirališta zajedno čine građevnu česticu bez obzira da li su fizički povezane) - mogućnost formiranja javnih površina - javnog trga i urbanog zelenila u dijelu područja.
Članak 82.
Članak 82. 1) Smjernice za prostorno planiranje gospodarskih zona u naseljima određeni su u poglavlju 3.1.1. ovih odredbi. 2.3. Izgradnja izvan građevinskih područja naselja
Članak 83. 1) Ovim PPUO-om mogućnost uređenja prostora i gradnje građevina, izvan građevinskih područja naselja određena je za: - izdvojena područja gospodarskih i društvenih djelatnosti, prema odredbama iz poglavlja 3.2.1 i 4.2.1. - uz ograničenje u vrsti djelatnosti i oblikovanju građevina, na kultiviranim predjelima, prema odredbama iz poglavlja 3.2.2. i 4.2.2. - izuzetno na prostorima prirodnih i prirodi bliskih predjela, prema odredbama iz poglavlja 3.2.3. i 4.2.3. - za građevine infrastrukturnih sustava, prema odredbama poglavlja 5. ovih odredbi. 2) Građevine, koje se prema odredbama ovog PPUO-a ili prema odredbama posebnih propisa, mogu ili moraju graditi izvan građevinskog područja naselja, trebaju se projektirati, graditi i koristiti na način da ne ugrožavaju kvalitetu kultiviranih i prirodnih predjela, niti elemente kulturne baštine u prostoru, a posebno arheološke nalaze i nalazišta. 3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI U PROSTORU
Članak 84.
Članak 84. 1) Gospodarske djelatnosti se u odnosu na određivanje njihove pozicije u prostoru dijele na djelatnosti koje se organiziraju u naseljima i djelatnosti koje se, radi uvjetovanosti resursom, boljih prostornih ili komunalnih uvjeta ili radi očekivanog negativnog učinka na naselje, organiziraju izvan granica građevinskog područja naselja. 2) Za sve gospodarske djelatnosti potrebno je: - osigurati minimalni broj parkirališnih mjesta, prema odredbi iz poglavlja 5.1.1.2., članka 145 - predvidjeti mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okolinu prema poglavlju 8, ovih odredbi. 3) Ukoliko se na pojedinačnim građevnim česticama, naslijeđenih gospodarskih djelatnosti, obavljaju djelatnosti koje ne odgovaraju uvjetima naselja, zone u kojoj se čestica nalazi ili namjene površina izvan naselja, potrebno je promijeniti vrstu djelatnosti na čestici, odnosno prilagoditi je uvjetima namjene lokacije, a do prenamjene se legalno izgrađene građevine mogu i dalje koristiti za postojeću namjenu, te ih je moguće građevinski sanirati u nužnom obimu, pod uvjetom da im se ne povećava površina i volumen, ne povećava kapacitet proizvodnje i ne mijenja tehnologija obavljanja djelatnosti. 3.1. Uvjeti uređenja prostora za obavljanje gospodarskih djelatnosti unutar građevinskih područja naselja
Ostali akti u ovom izdanju (81)
- Odluka o odobrenju uporabe grba Međimurske županije župi sv. Antuna Padovanskog u Čakovcu
- Rješenje o imenovanju osobe za kontakt i suradnika od strane Naručitelja Međimurske županije, po Ugovoru o realizaciji projekta „KLONSKA SELEKCIJA KULTIVARA MOSLAVAC (Sin. Pušipel, Vitis vinifera L.) II faza (2016.-2020.)“
- Rješenje o imenovanju predstavnika Međimurske županije u radnu skupinu za provođenje “Projekta povezivanja željeznicom unutar funkcionalne regije Središnje Hrvatske (Čakovec-Varaždin-Lepoglava- Zabok-Zagreb)“
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Upravnog vijeća Međimurske prirode – Javne ustanove za zaštitu prirode o iznosu visine naknade članovima Upravnog vijeća
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Upravnog vijeća Ljekarne Čakovec za sklapanje Ugovora o provođenju ljekarničke djelatnosti na primarnoj razini zdravstvene zaštite, za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2018. godine
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Upravnog vijeća Doma zdravlja Čakovec kojom se Pekarsko-ugostiteljskom obrtu „SREČKO“ daje ponuda za produljenje ugovora o zakupu poslovnog prostora
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Upravnog vijeća Doma zdravlja Čakovec o investicijskom ulaganju u 5. (završnu) fazu izgradnje novog zdravstvenog objekta Doma zdravlja čakovec
- Zaključak o davanju prethodne suglasnosti na Odluku Školskog odbora Osnovne škole Orehovica o prijavi Osnovne škole Orehovica na Javni poziv eksperimentalnog programa „Škola za život“
- Zaključak o davanju prethodne suglasnosti na Odluku Školskog odbora Osnovne škole Sveta Marija o prijavi Osnovne škole Sveta Marija na Javni poziv eksperimentalnog programa „Škola za život“
- Zaključak o davanju prethodne suglasnosti na Odluku Školskog odbora Osnovne škole Donja Dubrava o prijavi Osnovne škole Donja Dubrava na Javni poziv eksperimentalnog programa „Škola za život“
- Zaključak o davanju prethodne suglasnosti na Odluku Školskog odbora Osnovne škole Mursko Središće o prijavi Osnovne škole Mursko Središće na Javni poziv eksperimentalnog programa „Škola za život“
- Zaključak o davanju prethodne suglasnosti Ekonomskoj i trgovačkoj školi Čakovec za pokretanje postupka javne nabave stručnog nadzora za provođenje projekta Energetske obnove zgrade Škole i Školske dvorane
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Školskog odbora Gospodarske škole Čakovec o prijavi Škole na Javni poziv za izvođenje eksperimentalnog programa „Škola za život“
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Upravnog vijeća Zavoda za prostorno uređenje Međimurske županije o raspodjeli rezultata poslovanja Zavoda za prostorno uređenje Međimurske županije utvrđenog za 2017. godinu
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Upravnog vijeća Zavoda za prostorno uređenje Međimurske županije o prihvaćanju Financijsko-računovodstvenih izvještaja Zavoda za prostorno uređenje Međimurske županije za 2017. godinu
- Poslovnik o radu Povjerenstva za zaštitu prava pacijenata u Međimurskoj županiji
- Statutarna odluka o izmjenama i dopunama Statuta Grada Mursko Središće
- Odluka o usvajanju godišnjeg obračuna Proračuna Grada Mursko Središće za razdoblje 01.01. - 31.12.2017. godine
- Odluka o I. izmjenama i dopunama Proračuna Grada Mursko Središće za razdoblje od 01.01. - 31.12.2018. godine
- Odluka o izboru Komisije za statut, poslovnik i normativnu djelatnost
- Odluka o raspodjeli rezultata poslovanja za 2017.godinu
- Odluka o izmjenama Odluke o izboru Mandatne komisije
- Odluka o određivanju pravnih osoba od interesa za sustav civilne zaštite Grada Mursko Središće
- Odluka o uvjetima i načinu držanja kućnih ljubimaca i načinu postupanja s napuštenim i izgubljenim životinjama te divljim životinjama
- Odluka o osnivanju postrojbi civilne zaštite opće namjene Grada Mursko Središće
- I. izmjene Plana nabave Grada Mursko Središće za 2018. godinu
- Plan gospodarenja otpadom Grada Mursko Središće za razdoblje 2018.-2023. godine
- Izvješće o ostvarenju godišnjeg Programa gradnje objekata komunalne infrastrukture na području Grada Mursko Središće za razdoblje 01.01. 2017. do 31.12.2017. godine
- Izvješće o ostvarenju godišnjeg Programa održavanja komunalne infrastrukture na području Grada Mursko Središće za razdoblje 01.01.2017. do 31.12.2017. godine
- Odluka o I. izmjenama i dopunama Programa gradnje objekata komunalne infrastrukture na području Grada Mursko Središće za razdoblje 01.01. 2018. do 31.12.2018. godine
- Odluka o I. izmjenama i dopunama Programa održavanja komunalne infrastrukture u 2018. godini na području Grada Mursko Središće
- Suglasnost (na Odluku Upravnog vijeća Dječjeg vrtića „Maslačak“ o imenovanju za vršiteljicu dužnosti ravnatelja ustanove Dječji vrtić „Maslačak“)
- Suglasnost (na Odluku Upravnog vijeća Dječjeg vrtića „Maslačak“ o razrješenju dužnosti ravnateljice ustanove Dječji vrtić „Maslačak“)
- Plan prijma u službu u Jedinstveni upravni odjel Općine Belica za 2018. godinu
- Statut Općine Dekanovec
- Godišnji izvještaj o izvršenju Proračuna Općine Dekanovec za 2017. godinu
- Odluka o prihvaćanju Godišnjeg izvještaja o izvršenju Proračuna Općine Dekanovec za 2017. godinu
- Odluka o raspodjeli rezultata poslovanja Općine Dekanovec za 2017. godinu
- Odluka o rasporedu sredstava na žiro računu Općine Dekanovec sa 31.12.2017. godine
- Odluka o prihvaćanju Izvješća o provedbi Plana gospodarenja otpadom Općine Dekanovec za 2017. godinu
- Godinu
- Odluka o prihvaćanju Financijskog izvješća Dobrovoljnog vatrogasnog društva Dekanovec za 2017. godinu
- Odluka (o usvajanju Izvješća o radu načelnika Općine Dekanovec za razdoblje od 01.07.- 31.12.2017. godine)
- Odluka o prihvaćanju Izvješća o radu društva PRE-KOM d.o.o. za razdoblje od 01.01.- 31.12.2017. godine
- Odluka o prihvaćanju Izvješća o stanju zaštite od požara na području Općine Dekanovec u 2017. godini
- Ožujka 2018. - Izvješće o stanju zaštite od požara na području Općine Dekanovec u 2017. godini
- Odluka o prihvaćanju Izvješća o stanju provedbe Plana unaprjeđenja zaštite od požara na području Općine Dekanovec za 2017. godinu
- Odluka o prekoračenju po poslovnom računu Općine Dekanovec
- Izvješće o izvršenju Programa izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture Općine Dekanovec za 2017. godinu
- Izvješće o izvršenju Programa održavanja komunalne infrastrukture Općine Dekanovec za 2017. godinu
- Izvješće o izvršenju Odluke o sredstvima za ostvarivanje novčanih pomoći i socijalnih usluga građana i kućanstava u 2017. godini
- Izvješće o izvršenju Programa financiranja javnih potreba u kulturi i športu u 2017. godini
- Odluka o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Donji Kraljevec (pročišćeni tekst)
- Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja dijela industrijske zone u Donjem Kraljevcu (pročišćeni tekst)
- Statut Općine Selnica
- Odluka o imenovanju Stručnog povjerenstva za sve koncesije za komunalne djelatnosti koje se mogu obavljati na temelju koncesije u Općini Selnica
- Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o dodjeli koncesije za obavljanje dimnjačarskih poslova na području Općine Selnica
- Odluka o ostvarivanju prava općinskog načelnika na naknadu putnih troškova
- Odluka o povjeravanju poslova obavljanja komunalne djelatnosti održavanja nerazvrstanih cesta na području Općine Selnica
- Odluka o dodjeli novčane donacije RKT. Župi Sv. Marka ev. u Selnici
- Statutarna odluka o izmjenama i dopunama Statuta Općine Strahoninec
- Odluka o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada na području Općine Strahoninec
- Izmjene i dopune Statuta Općine Sveti Martin na Muri
- Godišnji izvještaj o izvršenju Proračuna Općine Sveti Martin na Muri za 2017. godinu
- Odluka o obavljanju komunalnih djelatnosti na području Općine Sveti Martin na Muri
- Odluka o broju i visini redovnih i jednokratnih stipendija redovnim studentima s područja Općine Sveti Martin na Muri za 2018. godinu
- Odluka o dopunama Odluke o koeficijentima za obračun plaće službenika i namještenika Jedinstvenog upravnog odjela Općine Sveti Martin na Muri
- Odluka o imenovanju Povjerenstva za ravnopravnost spolova Općine Sveti Martin na Muri
- Odluka o pristupanju izradi Programa zaštite divljači na području Općine Sveti Martin na Muri
- Odluka o prodaji nekretnine u vlasništvu Općine Sveti Martin na Muri
- Odluka o raspodijeli rezultata poslovanja - viška prihoda Općine Sveti Martin na Muri za 2017. godinu
- Odluka o raspoređivanju sredstava za redovito godišnje financiranje političkih stranaka u Općinskom vijeću Općine Sveti Martin na Muri u 2018. godini
- Odluka o sklapanju aneksa Ugovora o koncesiji za obavljanje komunalne djelatnosti održavanja groblja na području Općine Sveti Martin na Muri
- Odluka o usvajanju Procjene rizika od velikih nesreća na području Općine Sveti Martin na Muri
- Odluka o donošenju IV. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Sveti Martin na Muri
- Zaključak o prihvaćanju Financijskih izvješća dobrovoljnih vatrogasnih društava Općine Sveti Martin na Muri za 2017. godinu
- Zaključak o prihvaćanju Izvješća o radu načelnika Općine Sveti Martin na Muri za razdoblje 29.05. -31.12.2017. godine
- Izvješće o izvršenju Programa gradnje i održavanja komunalne infrastrukture na području Općine Sveti Martin na Muri za 2017. godinu
- Izvješće o izvršenju Programa javnih potreba u kulturi Općine Sveti Martin na Muri za 2017. godinu
- Izvješće o izvršenju Programa javnih potreba u sportu Općine Sveti Martin na Muri za 2017. godinu
- Izvješće o izvršenju Socijalnog programa Općine Sveti Martin na Muri za 2017. godinu