Odluka o donošenju prostornog plana uređenja Općine Selnica (pročišćeni tekst)
Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
Stranica 1822
Članak 26.
Članak 26. 1) Osnovna funkcionalna podjela prostora naselja načelno se određuje ovim ppuO-om, i prikazana je na kartografskim prikazima br. 4.1. – 4.7. „građevinska područja naselja“. 2) prema pretežitosti sadržaja, dijelovi naselja se razgraničuju na: - stambene zone /žuto/, - zone centralnih i društvenih sadržaja /crveno/, - gospodarske zone /ljubičasto/, - zone sporta i rekreacije /tamno zeleno/, - zone zelenila /svijetlo zeleno/, - groblja /oznaka groblja/. 3) Manje promjene granica zona pretežitih namjena mogu se odrediti izradom prostornih planova užih područja (Dpu), ukoliko se prostornim rješenjem pojedinačnog detalja dokaže funkcionalna opravdanost promjene. 4) Manje promjene granica zona mogu se odrediti i pojedinačnim rješenjem u postupku lokacijske dozvole, uz uvjet da se rješenjem ne mogu smanjivati ovim planom predviđene površine zona centralnih i društvenih sadržaja, zona zelenila niti zona sporta i rekreacije. 5) unutar naselja mogu se u stambenim, mješovitim i gospodarskim zonama, te na zelenim površinama rezervirati prostori i graditi građevine u funkciji infrastrukturnih sustava, kao što su crpne stanice, retencije za oborinsku odvodnju, kišni vrtovi, preljevni sustavi i slično.
Članak 27.
Članak 27. 1) Stambene zone su prvenstveno namijenjene uređenju građevnih čestica i izgradnji stambenih građevina i to prema uvjetima uređenja prostora i gradnje određenih prema karakterističnom uzorku naselja. 2) na pojedinoj građevnoj čestici, unutar stambene zone, može se kao građevina osnovne namjene graditi: - jedna stambena građevina ili - jedna stambeno – poslovna ili poslovna građevina, osim poslovne građevine za obavljanje djelatnosti pranja automobila, biljnu poljoprivrednu proizvodnju (rasadnici, staklenici, plastenici), skladištenje i/ili preradu poljoprivrednih proizvoda biljnog podrijetla (skladišta, sortirnice, pakirnice, vinarije), pružanje jednostavnih ugostiteljskih i trgovačkih usluga u kiosku i silaže stočne hrane, - jedna ili kompleks građevina namijenjenih turizmu, uključujući i građevne komplekse smještajnog tipa u formi apartmana, bungalova i/ilikampa, odnosno kampirališta. eĐiMuRSke županiJe” 6. rujna 2017. 3) izuzetno od prethodnog stavka, na prostorima disperzne naseljenosti, prema uvjetima iz poglavlja 3.2.1., kao osnovna građevina na čestici unutar stambene zone može se graditi i: - poljoprivredna gospodarska građevina u funkciji održavanja trajnog nasada (vinograda ili voćnjaka) – klijet, - gospodarska građevina bučnih i/ili potencijalno opasnih djelatnosti, - kompleks poljoprivrednog gospodarstva biljne proizvodnje ili - kompleks poljoprivrednog gospodarstva uzgoja životinja za obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo ukoliko nositelj gospodarstva ima stalno mjesto boravka unutar istog naselja ili trgovačko društvo ukoliko je vlasnik tvrtke fizička osoba sa stalnim mjestom boravka unutar istog naselja.
Članak 27.
4) ukoliko je osnovna građevina na čestici izgrađena ili se planira gradnja kompleksa, uz osnovnu građevinu se može kao prateća građevina graditi: - uz osnovnu stambenu ili stambeno – poslovnu građevinu, jedna poslovna građevina, - uz osnovnu poslovnu građevinu, jedna stambena ili stambeno – poslovna građevina, te dodatno, ako je poslovna građevina turističko – ugostiteljske funkcije, uz nju je moguće graditi i sportsko – rekreacijski kompleks, - uz osnovnu stambenu ili stambeno-poslovnu građevinu jedna gospodarska građevina bučnih ili potencijalno opasnih djelatnosti – proizvodnje (proizvoda od tekstila, metala, drveta, električnih i elektroničkih proizvoda), djelatnost tehničkih servisa (automehaničarske, autolimarske i limarske radione), te građevinarstva (armiračke, tesarske i bravarske radionice), - uz osnovnu gospodarsku građevinu bučnih, odnosno potencijalno opasnih djelatnosti, moguće je graditi jednu poslovnu građevinu, ali ne i stambene prostore, niti prostore društvenih djelatnosti, - na područjima naselja s utvrđenim granicama građevinskih područja naselja, ukoliko su građevne čestice dužine iznad 110,0 m, uz osnovnu stambenu ili stambeno-poslovnu građevinu, moguće je graditi komercijalnu građevinu za uzgoj životinja, sukladno odredbama članka 104., - na područjima disperzne naseljenosti, uz osnovnu stambenu ili stambeno-poslovnu građevinu, moguće je graditi jednu komercijalnu građevinu za uzgoj životinja ili kompleks poljoprivrednog gospodarstva uzgoja životinja, sukladno odredbama članka 104.
Članak 27.
5) neto tlocrtne površine pratećih građevina unutar stambene zone, osim građevina namijenjenih poljoprivredi, ograničavaju se na 400,0 m2. 6) ukoliko je osnovna građevina na čestici izgrađena, na njoj se može graditi više pomoćnih građevina, za koje mogućnost gradnje i smještaj na čestici ovisi o karakterističnom uzorku naselja.
Članak 28. 1) Ovisno o raznim prometnim, kulturološkim, funkcionalnim, povijesnim i drugim utjecajima, dijelovi zona stanovanja se mogu transformirati (postojeće) ili oblikovati (planirane) 6. rujna 2017. “SlužBeni glaSnik M u područja mješovitih funkcija, unašanjem djelatnosti koje u odnosu na stanovanje imaju servisnu ili razvojnu funkciju i to: - uređenjem podcentara naselja temeljem prostornih planova užih područja (upu i Dpu) koji će: - u područjima za razvoj stambenih zona definirati gradnju građevina namijenjenih za tihe i čiste gospodarske djelatnosti trgovine, turizma ili uslužnih djelatnosti ili društvenih djelatnosti odgoja, zdravstva, kulture ili vjerskih institucija, - u izgrađenim područjima stambenih zona, osim navedenog u prethodnoj alineji, dodatno valorizirati mogućnosti transformacije karakterističnog uzorka naselja, te zaštite graditeljske i spomeničke baštine, - uređenjem pojedinačne čestice za otvorena tenis igrališta, maksimalnog obima do dva (2) igrališta po čestici, u obimu do jedne čestice navedene namjene po naselju, na način da igralište bude minimalno 12,0 m udaljeno od stambenih građevina na susjednim građevnim česticama, te uz mogućnost da se na čestici kao prateći sadržaj može graditi jedna prizemna servisna građevina s tuševima i sanitarnim čvorom, te prostorom caffe bar-a, ukupne neto površine građevine do 60,0 m2, - unutar naselja disperzne naseljenosti uređenjem čestice sportskog parka s igralištima standardnih sportova (nogomet, rukomet, košarka), te uz mogućnost da se na čestici kao prateći sadržaj može graditi jedna prizemna servisna građevina s tuševima i sanitarnim čvorom, te prostorom caffe bar-a, ukupne neto površine građevine do 60,0 m2, - uređenjem pojedinačne čestice zelenila javnog režima korištenja – parka, šetnice ili dječjeg igrališta, pri čemu se na takvoj čestici mogu postavljati igrala za djecu, klupe za sjedenje, javna i sakralna plastika i graditi jedno igralište za košarku, - uređenjem pojedinačne građevne čestice za građevine infrastrukture potrebne za komunalno uređenje naselja – transformatorske, telekomunikacijske, plinske redukcijske i/ili prepumpne stanice sustava vodoopskrbe ili odvodnje i slično.
Članak 28.
2) Obavljanje gospodarskih, društvenih ili komunalnoservisnih djelatnosti unutar stambene zone, ne smije narušavati primarnu stambenu funkciju zone, u pogledu povećanja razine buke, zagađenja zraka, vode i tla.
Članak 29. 1) Zone centralnih i društvenih sadržaja određuju se kao područja naselja prvenstveno namijenjena uređenju građevnih čestica i izgradnji građevina društvene infrastrukture, ovisno o sustavu središnjih naselja i razvojnih žarišta županije, prema uvjetima uređenja prostora i gradnje određenih u poglavlju 4.1. ovih odredbi i karakterističnom uzorku naselja određenih u poglavlju 2.2.3. ovih odredbi. 2) na pojedinoj građevnoj čestici, unutar zone centralnih i društvenih sadržaja, može se kao građevina osnovne namjene graditi: - jedna građevina ili kompleks građevina društvenih djelatnosti – uprave i lokalne samouprave, predškolskog odgoja koji uključuje dječja igrališta, obrazovanja koji uključuje školska sportska igrališta i školsku dvoranu, zdravstva – ambulante primarne zdravstvene zaštite i eĐiMuRSke županiJe” Broj 9 - Stranica 1823 specijalističke ordinacije, kulture, vjerskih institucija ili djelovanja građanskih skupina, - jedna gospodarska građevina tihih i čistih djelatnosti - trgovine, turizma, ili tihih i čistih uslužnih djelatnosti, - ukoliko su postojeće, građevine individualne stambene namjene unutar zona centralnih i društvenih sadržaja mogu se rekonstruirati u istoj namjeni. 3) ukoliko je osnovna građevina na čestici izgrađena ili se predviđa izgradnja fazno neodvojivog kompleksa, na čestici se može graditi prateća građevina:
Članak 29.
- uz osnovnu građevinu društvenih djelatnosti, jedna poslovna, ugostiteljska građevina, - u sklopu osnovne gospodarske građevine tihih i čistih djelatnosti - trgovine, turizma ili tihih i čistih uslužnih djelatnosti, mogu se urediti stambeni sadržaji do 50% ukupne bruto površine građevina na čestici. 4) unutar zone centralnih i društvenih sadržaja, ne mogu se graditi pomoćne građevine, osim: - garaža u građevnom kompleksu s građevinom osnovne ili prateće namjene, - uz postojeću individualnu stambenu građevinu, koja je naslijeđena unutar zone, mogu se graditi pomoćne građevine koje služe redovnoj upotrebi stambene građevine. 5) unutar zone centralnih i društvenih sadržaja mogu se dodatno: - uređivati pojedinačne čestice urbanog zelenila javnog režima korištenja, minimalno 5%, a maksimalno 20% ukupne površine zone centralnih i društvenih sadržaja, pri čemu se na takvoj čestici mogu postavljati igrala za djecu, klupe za sjedenje, te javna i sakralna plastika, - formirati pojedinačne građevne čestice za gradnju građevina infrastrukture potrebne za komunalno uređenje naselja – transformatorske, telekomunikacijske i plinske redukcijske stanice.
Članak 30.
Članak 30. 1) gospodarskim zonama određuju se prostori namijenjeni za obavljanje gospodarskih djelatnosti – proizvodnih, uslužnih, trgovačkih i komunalno – servisnih. 2) na pojedinoj građevnoj čestici, unutar gospodarske zone, mogu se graditi: - kao građevina osnovne namjene, jedna ili kompleks gospodarskih građevina, osim građevina primarne poljoprivredne proizvodnje, - kao prateće građevine, servisne i infrastrukturne građevine u funkciji gospodarske djelatnosti, - više pomoćnih građevina koje služe redovnoj upotrebi gospodarskih građevina. 3) uvjeti uređenja građevnih čestica i gradnje gospodarskih građevina u gospodarskim zonama određuju se prema poglavlju 3.1.1. ovih odredbi. 4) unutar gospodarskih zona mogu se dodatno: - formirati pojedinačne čestice parkirališta javnog režima korištenja, - formirati pojedinačne čestice javnog zelenila, - formirati pojedinačne građevne čestice za gradnju građevina infrastrukture potrebne za komunalno uređenjenaselja–transformatorske,telekomunikacijske, Stranica 1824 - Broj 9 “SlužBeni glaSnik M plinske redukcijske stanice i crpne stanice sustava vodoopskrbe ili odvodnje.
Članak 31.
Članak 31. 1) Zone sporta i rekreacije određuju se kao kompleksni prostori namijenjeni izgradnji građevina i uređenju otvorenih površina za sportske i rekreativne aktivnosti. 2) na pojedinoj građevnoj čestici, unutar zone sporta i rekreacije, mogu se graditi: - kao građevina osnovne namjene jedna ili kompleks građevina sporta i/ili rekreacije i to standardnih pojedinačnih ili grupnih sportova kojima se ne povećava buka i zagađenje zraka u kontaktnim stambenim zonama (nogomet, rukomet, košarka, tenis, poligoni za skateboard i slično), ali ne i sportova za koje je potrebno osigurati posebne prostorne ili sigurnosne uvjete, odnosno uvjete povećane zaštite mogućih negativnih utjecaja na stanovanje (motorističkih disciplina tipa karting i sličnih, sportska letjelišta, golf terene i drugo), - kao prateća građevina jedna građevina gospodarske - ugostiteljske namjene, 3) unutar zona sporta i rekreacije mogu se dodatno formirati pojedinačne građevne čestice za gradnju građevina infrastrukture potrebne za komunalno uređenje naselja – transformatorske i plinske redukcijske stanice. 4) unutar zone sporta i rekreacije, ne mogu se graditi pomoćne građevine, osim garaža u građevnom kompleksu s građevinom osnovne ili prateće namjene.
Članak 32.
Članak 32. 1) Zone tradicijskog ili urbanog zelenila određuju se kao javne površine za uređenje parkova, spomen obilježja, dječjih igrališta, šetališta i sličnih prostora, u pravilu nisu namijenjene izgradnji građevina, već se uređuju izvedbom parternog opločenja, uređenjem nasada i postavom urbane opreme. 2) na pojedinoj čestici, unutar zona zelenila dozvoljava se dodatno: - postava, odnosno gradnja, javne i sakralne plastike tlocrtne površine do 10% površine čestice urbanog zelenila, - izgradnja privremenih građevina namijenjenih javnim manifestacijama, maksimalne površine do 200,0 m2, - postava igrala za djecu i izvedba najviše jednog košarkaškog igrališta na dječjim igralištima.
Članak 33.
Članak 33. 1) groblje (samo u Selnici) je funkcionalna zona naselja komunalne namjene za ukop ljudi, a uređuje se prema odredbama iz poglavlja 5.4. ovih odredbi. 2.2.3 uvjeti uređenja prostora i gradnje unutar izgrađenih dijelova građevinskog područja naselja, obzirom na karakteristične uzorke naselja
Članak 34. 1) karakteristični uzorci naselja određuju se na osnovu prepoznatljivih, jedinstvenih obilježja koja se mogu odnositi na čitava naselja ili na pojedine cjeline unutar naselja. 2) Jedinstvena obilježja odnose se prvenstveno na: eĐiMuRSke županiJe” 6. rujna 2017. - oblik, veličinu i način korištenja građevnih čestica, - oblikovne i funkcionalne značajke građevne strukture, - odnos privatnog i javnog prostora, - odnos prostora naselja prema okolnom području. 3) karakteristični uzorci naselja očitavaju se kao odraz načina života u određenom povijesnom razdoblju razvoja naselja i time čine povijesno urbano nasljeđe, stoga se njihova transformacija može dozvoliti, odnosno planirati, samo ukoliko to pogoduje uređenju ili kvalitetnijem korištenju prostora naselja ili osigurava mogućnosti za razvoj društvenih funkcija u naselju, te onih gospodarskih grana kojima se bavi značajniji udio stanovništva naselja.
Članak 35.
Članak 35. 1) na području Općine Selnica razlikuju se sljedeći osnovni karakteristični uzorci naselja: - područja centralnih i društvenih funkcija: - prostor starog središta Selnice s župnom crkvom sv. Marka, - prostor novog središta Selnice građen kao kompleks samostojećih građevina javne namjene, - ostala središta s društvenim funkcijama u naseljima, nastala relativno recentnom izgradnjom građevina društvenih funkcija i trgovačkih sadržaja na neizgrađenim prostorima unutar naselja, izgradnjom samostojećih građevina na pojedinačnim česticama, - povijesni mali parkovi, odnosno, zeleni otoci na križanjima, na kojima su izgrađene kapele, poklonci ili raspela, - sportski i rekreacijski prostori unutar svih naselja na području Općine nastali planskom urbanizacijom, - pretežito stambena područja: - ruralna matrica naselja nizinskih područja Općine i relativno topografski ujednačenog briježnog područja – pojavljuje se u formi sa ili bez podvrtnice, s obaveznom klasičnom podjelom čestice na ulični stambeni i stražnji – gospodarski prostor, - ruralna matrica briježnog područja, koju obilježavaju formiranje čestica i dispozicija građevina ovisno o karakteristikama terena i disperzna gradnja naselja od više manjih izdvojenih stambenih zona između kojih ostaju potezi šumskog zemljišta ili obradivog tla, - urbana matrica individualne gradnje – u dijelovima Selnice.
Članak 36.
Članak 36. 1) uređivanje prostora i izgradnja na izgrađenim dijelovima svih naselja moguće je jedino u smislu zadržavanja jedinstvenih obilježja karakterističnog uzorka naselja, a dozvoljene transformacije određene su za svaki karakteristični uzorak.
Članak 37. 1) prostor starog središta Selnice, koji objedinjava čestice župne crkve sv.Marka, župnog dvora, zgrade stare škole u kojoj je smješten dječji vrtić i nekoliko građanskih kuća u ulici preko puta župnog dvora, moguće je dograđivati, rekonstruirati i adaptirati na način da se na narušava ambijentalna cjelina prostora. 6. rujna 2017. “SlužBeni glaSnik M 2) prostori uz građevine koje su evidentirane, odnosno zaštićene u skladu s važećim Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, kao i uz građevine koje su predložene za zaštitu na lokalnoj razini, određuju se kao prostori ambijentalnih cjelina, odnosno ambijentalnih vrijednosti značajnih za naselje. 3) uređenje prostora i gradnja mogu se izvoditi sukladno mjerama zaštite iz poglavlja 6.3., odnosno u smislu rekonstrukcije i adaptacije građevina i vanjskih prostora, prema mišljenju nadležnog konzervatorskog odjela.
Članak 38.
Članak 38. 1) prostor novog središta Selnice planski građen kao kompleks građevina javne namjene, objedinjava kompleks osnovne škole s dvoranom, trgovački centar s prostorima društvene funkcije i poslovno – ugostiteljski kompleks potrebno je dovršiti zahvatima preparcelacije, dogradnje, rekonstrukcije i adaptacije, na način da se pojedinačnim funkcijama formiraju vlastite građevinske čestice, formira čestica ulice, javnog parkirališta i eventualno javne površine trga, pri čemu izgrađenost pojedine čestice ne može biti veća od 40% površine čestice. 2) Visina vijenca osnovne škole i dvorane određuje se sa 10,0 m od uređenog terena, a za ostale građevine s 7,0 m. 3) proizvodni prostori poslovnog kompleksa dugoročno se trebaju prenamijeniti u poslovne – uslužne, trgovačke ili ugostiteljske, odnosno stambene.
Članak 39.
Članak 39. 1) Ostala središta s društvenim funkcijama u naseljima, bilo da se radi o postojećim relativno recentnom izgrađenim samostojećim građevinama društvenih funkcija i trgovačkih sadržaja na pojedinačnim česticama, bilo da se radi o novoj gradnji potrebno je i održavati, rekonstruirati, odnosno dograđivati na način da se čuva uzorak otvorene strukture gradnje. 2) najviša etažnost građevina može biti p+1, te najviša visina vijenca građevina 7,0 m, osim građevina škola, sportskih dvorana i crkava kojima visina vijenca može maksimalno iznositi 10,0 m.
Članak 40.
Članak 40. 1) Mali parkovi, odnosno zeleni otoci na križanjima, na kojima su izgrađene kapele, poklonci ili raspela, ne mogu se transformirati izgradnjom novih građevina, već se trebaju uređivati kao zelene površine, a samo izuzetno, ukoliko je to prometno nemoguće, kao opločeni pješački trgovi. 2) prostori uz građevine evidentirane prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, odnosno predložene za zaštitu na lokalnoj razini, određuju se kao prostori ambijentalnih cjelina od značaja za naselje. 3) unutar takvih površina nije dozvoljena: - gradnja nadzemnih građevina infrastrukture (transformatorskih stanica, telekomunikacijskih stanica, plinskih redukcijskih stanica, nadstrešnica i sličnih građevina), - postava prometne signalizacije koja vizualno zaklanja kapelu, poklonac, odnosno raspeće, - postava reklamnih natpisa, te eĐiMuRSke županiJe” Broj 9 - Stranica 1825 - gradnja prometnih građevina niskogradnje - stajališta za autobuse, parkirališta i drugih sličnih građevina. 4) Za zahvate na kapelama, pokloncima i raspelima, koji se nalaze unutar malih parkovnih površina, odnosno zelenih otoka u naseljima, a kategorizirani su kao evidentirana graditeljska baština i javna plastika, osim uvjeta iz ovog članka, potrebno je primijeniti posebne mjere zaštite iz poglavlja 6.3.
Članak 41.
Članak 41. 1) Sportski i rekreacijski prostori unutar svih naselja, nastali planskom urbanizacijom mogu se dalje izgrađivati prema uvjetima za izgradnju zona sporta i rekreacije iz poglavlja 4.1. ovih odredbi.
Članak 42. 1) na prostorima izgrađenih dijelova stambenog područja ruralne matrice nizinskih područja Općine i relativno topografski ujednačenog briježnog područja kojim se smatraju ulice s poštovanom građevinskom linijom ulice (uglavnom područja gdje je prometnica paralelna sa slojnicama terena) - potrebno je zadržati karakterističan uzorak naselja, a dozvoljena transformacija matrice određena je člankom 43. 2) na prostorima na kojima se zadržava ruralna matrica naselja građevnoj čestici određeni su pojasevi izgradnje po dubini čestice i to: - pojas izgradnje stambenih, stambeno – poslovnih i poslovnih građevina određen je sa 25,0 m, od linije regulacije, a maksimalna visina vijenca građevina u tom pojasu određena je visinom vijenca više postojeće osnovne građevine na susjednim građevnim česticama, ali ne može biti viša od 7,0 m. - pojas izgradnje pomoćnih građevina koje služe za redovnu upotrebu stambene građevine, te pomoćnih poljoprivrednih građevina bez izvora zagađenja, određen je od završetka izgradnje stambenih, stambenoposlovnih i poslovnih građevina u dubinu čestice, maksimalna visina vijenca građevina u tom pojasu određena je s 5,00 m, a ukoliko se u tom pojasu locira i tenis igralište (najviše jedno igralište na čestici smatra se uređenjem okućnice), područje igranja treba od susjedne stambene građevine biti udaljeno najmanje 12,0 m, - pojas izgradnje pomoćnih poljoprivrednih građevina s izvorom zagađenja određen je s 12,0 m od završetka pojasa izgradnje stambenih, stambeno-poslovnih i poslovnih građevina u dubinu čestice, - pojas podvrtnice, određen je kao površina iza građevnog dijela čestice, odnosno počinje 100,0 m od regulacijske linije u dubinu čestice, načelno služi poljoprivrednoj obradi, najčešće kao vrt i voćnjak, a izgrađivati se može uz uvjet zadovoljenja koeficijenta izgrađenosti ukupne građevne čestice.
Članak 42.
3) izuzetno od alineje 1. stavka 2. ovog članka, stambene, stambeno–poslovne i poslovne građevine se mogu protezati i više u dubinu čestice, ukoliko to ne onemogućava gradnju pomoćnih poljoprivrednih građevina iza stambenog pojasa, na susjednim građevnim česticama. 4) prilikom rekonstrukcije, zamjene ili interpolacije, osnovnu građevinu je potrebno locirati na građevinskoj liniji postojeće građevine koja se ruši, odnosno na građevinskoj liniji utvrđenoj prema okolnom području ruralne matrice, Stranica 1826 - Broj 9 “SlužBeni glaSnik M te ovisno o lokalnom običaju, na ili uz bočnu među čestice uz koju se karakteristično locirala građevina. 5) pomoćne građevine potrebno je locirati na onoj strani građevne čestice na kojoj je izgrađena i osnovna građevina i oblikovati ih na način da im nagib krovnih ploha ne prelazi 45°, a visina vijenca ne prelazi 3,0 m, osim što za sjenike i spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda visina vijenca može biti do 4,80 m. 6) pomoćne građevine koje se grade kao dijelovi stambenog kompleksa mogu imati visinu vijenca stambenog kompleksa. 7) pomoćne građevine - kolnice, sjenici i druga spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda, mogu se, osim na način određen stavcima 5. i 6. ovog članka, graditi kao ugrađene građevine, odnosno građevine građene poprijeko građevne čestice od lijeve do desne bočne međe, uz uvjet da se osigura kolni prolaz kroz građevinu i da se građevina od stražnje međe građevne čestice udalji najmanje 1,0 m. 8) izuzetno od stavka 5. ovog članka, garaža se može locirati na suprotnoj strani čestice, uz uvjet da je regulacijske linije udaljena najmanje 10,0 m, te da svojom pozicijom ne sprečava slobodni kolni pristup, širine minimalno 3,0 m, do stražnjeg dijela građevne čestice.
Članak 43.
Članak 43. 1) transformacija ruralne matrice nizinskog područja dozvoljava se: - objedinjavanjem najviše dvije susjedne postojeće građevne čestice u jednu, uz uvjet da širina objedinjene čestice ne iznosi više od 32,0 m, - povećanjem izgrađenosti čestice do najviše 40% površine, - ukoliko je građevna linija od regulacijske uvučena za više od 3,0 m, a karakteristika gradnje osnovnih građevina pojedine ulice ili dijela ulice jest da su garaže integrirane u volumen osnovne građevine (u razini pročelja ili od njega odstupaju maksimalno 1,0 m), na isti način se mogu graditi nove, odnosno rekonstruirati postojeće građevine osnovne namjene i - ukoliko je građevna linija od regulacijske uvučena za više od 5,0 m, a karakteristika gradnje osnovnih građevina pojedine ulice ili dijela ulice jest da su garaže građene u kompleksu s osnovnom građevinom (na način da izlaze izvan ravnine pročelja više od 1,0 m), na isti način se mogu graditi nove, odnosno rekonstruirati postojeće građevine osnovne namjene. - zamjenom pomoćnih poljoprivrednih građevina građenih iza pojasa stambene izgradnje ili interpolacijom novih gospodarskih građevina za obavljanje tihih i čistih djelatnosti, uz poštivanje ostalih obilježja matrice, a prvenstveno oblikovnih i funkcionalnih značajki građevne strukture u pojasevima izgradnje pomoćnih građevina, - zamjenom ili prenamjenom pomoćnih poljoprivrednih građevina ili interpolacijom na čestici, najmanje 20,0 m iza pojasa stambene izgradnje pa do početka pojasa podvrtnice, gospodarskih građevina za obavljanje bučnih i potencijalno opasnih djelatnosti - obrtničke proizvodnje (proizvoda od tekstila, metala, drveta, električnih i elektroničkih proizvoda), djelatnost tehničkih servisa (automehaničarske, autolimarske i limarske radione), te građevinarstva (armiračke, tesarske i bravarske radionice), uz poštivanje ostalih eĐiMuRSke županiJe” 6. rujna 2017.
Članak 43.
obilježja matrice, a prvenstveno oblikovnih i funkcionalnih značajki građevne strukture u pojasevima izgradnje pomoćnih građevina, te - postavom na površinu podvrtnice- plastenika i staklenika, visine vijenca konstrukcije do 2,50 m, te visine sljemena konstrukcije do 4,80 metara i bez dijelova s drvenim, limenim ili zidanim oblogama i - uvođenjem pojasa izgradnje građevina poljoprivrednog gospodarstva s negativnim utjecajem na naselje, građenih kao pratećih uz stambenu ili stambenoposlovnu građevinu, prema uvjetima iz članka 104. 2) prostori izuzeti od mogućnosti transformacije iz alineje 8. prethodnog stavka su površine unutar granica građevinskog područja svih naselja, ovim ppuO-om predviđene za razvoj naselja. 3) izuzetno od stavka 1. ovog članka, ukoliko se unutar ruralnog stambenog područja interpolira turističko – ugostiteljski kompleks (hotel, pansion, restoran i slično) ili socijalni stacionarni kompleks (dom za starije i nemoćne osobe ili slično) - veličina interpolirane čestice nije ograničena, visina vijenca svih građevina na čestici može biti do 10,00 m, a kao prateći sadržaj je moguće graditi i sportsko – rekreacijske sadržaje standardnih sportova – prvenstveno tenis igrališta, mali nogomet, rekreacijski bazen i slično, pod uvjetom da su otvorena igrališta od stambenih jedinica na susjednim česticama udaljena najmanje 12,0 m.
Članak 44.
Članak 44. 1) prostori niske stambene izgradnje ruralne matrice, briježnog područja, čija osnovna značajka je disperzna gradnja, nepravilna čestica i slobodna dispozicija građevina unutar čestice, odnosno nepostojanje građevne linije ulice, mogu se izgrađivati i podložni su transformaciji strukture na slijedeći način: - nova građevna čestica treba činiti cjelinu s izgrađenim stambenim područjem, - nova građevna čestica ne smije se formirati cijepanjem od čestice rodnog trajnog nasada, - novu građevnu česticu nije dozvoljeno formirati na plavnim livadama, - građevnu česticu treba oblikovati funkcionalno na način da se međusobno ne narušavaju stambena i gospodarska funkcija, te da stambena funkcija u odnosu na prilaznu ulicu i vizure na česticu ima dominantan položaj, - gospodarski dio čestice potrebno je organizirati na način da nije negativno usmjeren na javni prostor ulice, odnosno da se gospodarske građevine što je moguće više udalje od linije regulacije ulice, - novu građevinu, bez obzira na namjenu nije dozvoljeno locirati na vizualno istaknutim mjestima, zauzimanjem kojih bi se narušio sklad krajobraza, - građevine s izraženim negativnim utjecajem na okolinu i to prvenstveno građevine za držanje životinja i građevine bučnih i potencijalno opasnih djelatnosti od susjednih stambenih građevina, od građevina javnih funkcija i od sportsko-rekreacijskih sadržaja treba udaljiti najmanje 20,0 m, - građevine treba oblikovati na način da visina vijenca osnovne građevine ne prelazi 7,0 m, a ostalih građevina na čestici ne prelazi 4,80 m, 6. rujna 2017. “SlužBeni glaSnik M - ukoliko se unutar ruralnog stambenog područja interpolira turističko – ugostiteljski kompleks (hotel, pansion, restoran i slično) ili socijalni stacionarni kompleks (dom za starije i nemoćne osobe ili slično) - veličina interpolirane čestice nije ograničena, a visina vijenca svih građevina na čestici može biti do 10,00 m, a kao prateći sadržaj je moguće graditi i sportsko – rekreacijske sadržaje standardnih sportova – prvenstveno tenis igrališta, mali nogomet, rekreacijski bazen i slično, pod uvjetom da su otvorena igrališta od stambenih jedinica na susjednim česticama udaljena najmanje 12,0 m.
Članak 45.
Članak 45. 1) Za sve nove građevinske zahvate na području planski formirane urbane matrice individualne samostojeće stambene izgradnje koja je evidentirana u dijelu Selnice, a može se planski formirati i drugim naseljima, određeni su sljedeći pojasevi izgradnje po dubini čestice: - pojas izgradnje osnovne građevine (stambene, stambeno – poslovne ili poslovne), određen je sa 25,0 m, od linije regulacije, a visina vijenca građevina u tom pojasu može iznositi do 7,0 m, - pojas izgradnje prateće građevine određen je od završetka izgradnje osnovne građevine u dubinu čestice, a visina vijenca građevina u tom pojasu može iznositi do 4,80 m, - pojas izgradnje pomoćnih građevina koje služe za redovnu upotrebu stambene građevine određen je od završetka izgradnje osnovne ili prateće građevine u dubinu čestice. 2) izuzetno od prethodnog stavka, garaže, ukoliko se grade u sklopu stambene, stambeno-poslovne ili poslovne građevine ili u kompleksu s navedenim građevinama i oblikuju kao jedinstvena arhitektonska cjelina mogu se graditi i unutar pojasa izgradnje osnovnih građevina. 3) transformacija karakterističnog uzorka naselja, primjerena je ukoliko se radi o dogradnji ili prenamjeni stambene građevine u stambeno-poslovnu ili poslovnu, odnosno interpolaciji jedne poslovne građevine uz postojeću stambenu, te oblikovanju čestice i gradnji građevina koje ne remeti osnovnu urbanu matricu, odnosno ne povećava izgrađenost čestice iznad 40% i etažnost iznad po+p+1+pk, za osnovnu građevinu, po+p+pk, za prateću građevinu i s po+p+pk za pomoćne građevine.
Članak 45.
4) ukoliko se na postojećim građevnim česticama interpolira bazen ili tenis igralište, kao građevine koje služe redovnoj upotrebi stambene građevine, potrebno ih je locirati iza građevine osnovne namjene, a područje igranje tenis igrališta dodatno udaljiti najmanje 12,0 m od pojasa izgradnje osnovnih građevina.
Članak 46. 1) u postojećim stambenim zonama naselja, karakterističnih uzoraka naselja poluotvorene ili otvorene strukture najmanja širina eĐiMuRSke županiJe” Broj 9 - Stranica 1827 gradnje, nije dozvoljeno vršiti transformaciju karakterističnog uzorka na način da se osnovne građevine dograđuju, odnosno nadograđuju, u obliku uličnog niza. 2) unutar Općine dozvoljeno je graditi građevine u formi uličnog niza na područjima za razvoj naselja Selnica.
Članak 47.
Članak 47. 1) unutar uzoraka naselja individualne stambene gradnje moguće je graditi višestambene građevine (građevine koje sadrže više od 3 stana po čestici), ukoliko se: - njihovim oblikovanjem poštuje karakterističan uzorak naselja, - ukoliko se zadovolje funkcionalni zahtjevi građevne čestice u pogledu prihvata potrebnog broja parkirališnih mjesta i lociranja uređaja infrastrukture, te kanti za otpad unutar čestice, - a uz višestambenu građevinu nije moguće graditi prateću građevinu, odnosno na čestici se mogu dodatno graditi jedino garaže i spremišta u funkciji višestambene građevine. 2) postojeće višestambene građevine koje su kao izuzetak izgrađene u pojedinim naseljima moguće je rekonstruirati i nadograđivati u skladu s odredbama poglavlja 2.2.4. 2.2.4 Opći uvjeti uređenja građevnih čestica i gradnje građevina unutar stambenih zona
Članak 48.
Članak 48. 1) Opći uvjeti uređenja građevnih čestica i gradnje građevina unutar stambenih zona u građevinskim područjima naselja iz ovog poglavlja primjenjuju se za sva naselja, uz obvezu provjere: - posebnih uvjeta gradnje prema karakterističnom uzorku naselja utvrđenomu poglavlju 2.2.3. ovih odredbi, - posebnih uvjeta zaštite bilo pojedinačnih građevina bilo dijelova naselja s obzirom na arheološke, kulturnopovijesne i krajobrazne vrijednosti, utvrđene u poglavlju 6. ovih odredbi, - posebnih mjera zaštite okoline iz poglavlja 8. odredbi ukoliko se unutar naselja grade građevine za obavljanje gospodarskih djelatnosti. 2) izuzetno se opći uvjeti analogno primjenjuju i za područja zona centralnih i društvenih djelatnosti, te sporta i rekreacije, ukoliko je to definirano u poglavlju 4.1. ovih odredbi. 2.2.4.1 FORMiRanJe gRaĐeVne ČeStiCe i ODReĐiVanJe gRaĐeVnOg pRaVCa
Članak 49.
Članak 49. 1) Mogućnost formiranja novih građevnih čestica interpolacijom unutar stambenih zona naselja određena je sljedećim minimalnim uvjetima: način izgradnje najmanja dubina najmanja površina dozvoljeni koeficijent građevne čestice /m/ građevne čestice /m/ građevne čestice /m2/ izgrađenosti /kig/ osnovne građevine slobodnostojeće građevine prizemne 16,0 25,0 katne 18,0 30,0 400,0 0,4 540,0 0,4 Stranica 1828 - Broj 9 “SlužBeni glaSnik M poluotvorene građevine prizemne 12,0 25,0 katne 14,0 35,0 ugrađene građevine prizemne 8,0 25,0 katne 6,0 25,0 2) način izgradnje građevina razlikuje slobodnostojeći, poluotvoreni ili ugrađeni pri čemu se: - slobodnostojećom građevinom smatra građevina koja se ni jednom svojom stranom ne prislanja na među susjednih građevnih čestica, - poluotvorenom građevinom smatra građevina koja se jednom stranom prislanja na među susjedne građevne čestice, odnosno zid građevine na susjednoj građevnoj čestici, - ugrađenom građevinom smatra građevina koja se s dvjema ili više svojih strana prislanja na granice susjednih građevnih čestica, odnosno zidove građevina na susjednim građevnim česticama. 3) Širina građevne čestice mjeri se na liniji regulacije ulice s čije prometnice se predviđa kolni prilaz na građevnu česticu. 4) Dubina građevne čestice mjeri se od linije regulacije prilazne ulice u smjeru okomitom na prilaznu ulicu. 5) na građevnim česticama koje se formiraju na način da im je površina veća od minimalno određenih u stavku 1. ovog članka, koeficijent izgrađenosti čestice može maksimalno iznositi 0,4.
Članak 49.
6) na postojećim građevnim česticama unutar izgrađenih stambenih zona čije dimenzije (širina, dubina i/ili površina) su manje od određenih stavkom 1. ovog članka, a na kojima postoji legalno izgrađena građevina, nije moguće vršiti daljnja cijepanja čestice kojima bi se smanjila površina građevne čestice, a moguće je vršiti zamjenu postojeće građevine novom, sanaciju, adaptaciju, rekonstrukciju, dogradnju i nadogradnju postojećih građevina te interpolaciju novih građevina, u skladu s namjenom zone i karakterističnim uzorkom naselja, te ukoliko su zadovoljeni ostali opći uvjeti gradnje građevina na čestici, mjere zaštite kulturno - povijesnih vrijednosti iz poglavlja 6.3. i mjere sprečavanja negativnih utjecaja na okoliš iz poglavlja 8. ovih odredbi. 7) ukoliko se u postojećim stambenim ulicama svih naselja, pojedinačna neizgrađena zemljišna čestica, čija širina je uža od navedenih u tabeli iz stavka 1. ovog članka, ali se nalazi u uličnom nizu izgrađenih građevnih čestica (samostojećih ili poluotvorenih), čija karakteristična širina je također manja od navedenih u tabeli, čestica se može smatrati građevinskom, ukoliko je širine barem kao susjedne građevne čestice, odnosno najmanje 12,0 m. 8) izuzetno od stavka 1. ovog članka građevne čestice na područjima disperznih naselja, ne mogu biti uže od 28,0 m, ako se na njima planira kao osnovna, građevina namijenjena obavljanju jedne od gospodarskih bučnih ili potencijalno opasnih djelatnosti – a koje se prema poglavlju 3.1.1. ovih odredbi mogu obavljati u pojedinoj od navedenih zona.
Članak 49.
9) površina nove građevne čestice građevine višestambene namjene, a koja se može formirati na područjima za razvoj stambenih zona naselja Selnica, osim što treba zadovoljiti uvjete iz stavka 1. ovog članka, dodatno se utvrđuje i prema veličini građevine, na način da: eĐiMuRSke županiJe” 6. rujna 2017. 300,0 0,4 420,0 0,4 200,0 0,5 150,0 0,5 - širina čestice osigurava udaljenost višestambene građevine od postojećih ili mogućih građevina na susjednim česticama od najmanje 10,0 m, - se u površinu čestice uračuna površina potrebna za osiguranje potrebnog broja parkirališnih mjesta, ovisno o broju stanova, te vrsti eventualne prateće namjene.
Članak 50.
Članak 50. 1) preporučena dubina novoformirane građevne čestice je do 100,0 m, odnosno određuje se na način da se ne onemogući daljnji razvoj naselja u pozadini novoformirane građevne čestice. 2) ukoliko se nova građevna čestica formira cijepanjem od postojeće građevne čestice, obje trebaju zadovoljiti minimalne uvjete iz stavka 1. prethodnog članka. 3) u postupku mogućeg objedinjavanja najviše dviju postojećih susjednih građevnih čestica unutar stambene zone, objedinjava se i površina izgradivih dijelova čestica, a zadržavaju broj građevina po čestici i uvjeti minimalnih udaljenosti građevina prema susjednim građevinama, odnosno susjednim građevnim česticama. 4) kada je sukladno odredbama posebnih propisa potrebno utvrditi površinu zemljišta za redovnu upotrebu postojeće građevine osnovne namjene, koja nema formiranu vlastitu građevnu česticu, čestica mora sadržavati zemljište ispod građevine, površinu za održavanje građevine, površinu za privremeno skupljanje komunalnog otpada, površinu za smještaj kućnih instalacija, te prostor za smještaj vozila i pristup s javne prometne površine. 5) Redovnom upotrebom iz prethodnog stavka ne smatraju se zahvati dogradnje i nadogradnje građevine, koji premašuju 5% ukupne bruto površine zgrade u trenutku utvrđivanja površine zemljišta za redovnu upotrebu postojeće građevine, a takvi zahvati se mogu predvidjeti samo ukoliko građevna čestica i građevina zadovoljavaju opće uvjete gradnje građevina iz ovog poglavlja.
Članak 51.
Članak 51. 1) Svaka građevna čestica treba imati najmanje jedan neposredan pristup na javnu prometnu površinu. 2) u slučaju kada se građevna čestica nalazi uz križanje postojećih ulica različitog značaja, prilaz s građevne čestice na javnu prometnu površinu treba ostvariti preko ulice nižeg značaja, a ukoliko je formirana samo jedna od dvije planirane ulice, priključak treba ostvariti s postojeće ulice. 3) u slučaju prilaza na javnu cestu županijskog značaja, potrebno je poštivati posebne uvjete priključenja nadležne uprave za ceste. 4) Smještaj potrebnog broja parkirališnih ili garažnih mjesta određuje se prema uvjetima iz poglavlja 5.1.1.2. ovih odredbi. 6. rujna 2017. “SlužBeni glaSnik M 5) Svaka građevna čestica mora imati osiguran kolni prilaz minimalne širine 3,0 m do stražnjeg dijela čestice, a moguće ga je osigurati unutar površine čestice ili izvan površine čestice.
Članak 52.
Članak 52. 1) linija regulacije je pravac koji razgraničava javnu površinu od građevnih čestica. 2) građevni pravac označava obvezu gradnje građevina osnovne namjene na njime definiranoj udaljenosti od linije regulacije. 3) udaljenost linije regulacije od ruba kolnika treba omogućiti izgradnju pješačkog nogostupa, najmanje širine 1,20 m, a preporuča se 1,60 m i izgradnju mreža komunalne infrastrukture, unutar koridora ulice. 4) unutar izgrađenog dijela građevnog područja, linija regulacije i građevni pravac, određeni prema širem području karakterističnog uzorka naselja, unutar kojeg se nalazi građevna čestica, obvezujući su za novu građevnu česticu, te novu gradnju, odnosno rekonstrukciju, zamjenu ili dogradnju postojećih građevina. 5) izuzetno se može odstupiti od uvjeta iz prethodnog stavka, ukoliko je to uvjetovano: - potrebnom širinom uličnog koridora za mogućnost izvedbe kolnih površina i sigurnost svih sudionika u prometu, - konfiguracijom terena. 6) ukoliko se građevine društvenih djelatnosti lociraju na pojedinačnim građevnim česticama unutar funkcionalnih zona centralnih i društvenih sadržaja, a koje se neposredno nastavljaju na područja stambenih zona, građevine se mogu locirati uvučeno u odnosu na građevni pravac stambenog dijela naselja, a u tom slučaju prostor ispred građevine treba oblikovati kao javni trg ili park. 2.2.4.2 etažnOSt i ViSina gRaĐeVina
Ostali akti u ovom izdanju (45)
- Odluka o povjeravanju izrade II. izmjena i dopuna prostornog plana uređenja Općine Štrigova
- Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o raspodjeli sredstava za naknadu troškova izborne promidžbe za župana Međimurske županije i njegovih zamjenika
- Odluka o sufinanciranju troškova javnog prijevoza redovitih učenika srednjih škola vlakom na području Međimurske i Varaždinske županije za školsku godinu 2017./2018.
- Odluka o sufinanciranju troškova javnog prijevoza redovitih učenika srednjih škola autobusom na području Međimurske županije, koprivničko – križevačke županije i Varaždinske županije za školsku godinu 2017./2018.
- Rješenje o izmjeni i dopuni Rješenja o osnivanju i imenovanju predsjednika i članova povjerenstva za provedbu programa potpora male vrijednosti poduzetnicima za troškove prijave projektnih prijedloga
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku upravnog vijeća Doma zdravlja Čakovec o predfinanciranju projekta „Cross-Care“ s partnerima iz Slovenije i Hrvatske
- Zaključak o sufinanciranju troškova organizacije 4. „Sajma sigurnosti i prevencije 2017.“
- Odluka o osnivanju i imenovanju Stožera civilne zaštite grada Mursko Središće
- Odluka o ii. dopuni plana prijma u službu u upravna tijela grada Preloga za 2017. godinu
- Polugodišnji izvještaj o izvršenju proračuna Općine Donja Dubrava od 01.01.2017. do 30.06.2017. godine
- Odluka o izboru komisije za Statut i poslovnik Općinskog vijeća Općine Donja Dubrava
- Odluka o općinskim porezima Općine Donja Dubrava
- Pravilnik o provedbi postupaka jednostavne nabave
- Odluka o obavljanju dimnjačarskih poslova na području Općine Donji Kraljevec
- Odluka o prihvaćanju izvješća načelnika o provedbi plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2007.-2015. godine na području Općine Donji Kraljevec u 2016. godini
- Odluka o prihvaćanju izvješća o radu gkp pRe-kOM d.o.o. o gospodarenju otpadom na području Općine Donji Kraljevec u 2016. godini
- Polugodišnji izvještaj o izvršenju proračuna Općine Kotoriba na dan 30.6.2017. godine
- Odluka o raspoređivanju sredstava u drugom polugodištu 2017. godine za redovito godišnje financiranje političkih stranaka zastupljenih u Općinskom vijeću Općine Kotoriba
- Odluka o povjeravanju pogrebnih poslova i poslova održavanja groblja
- Odluka o davanju suglasnosti za provedbu ulaganja u poduzetničku zonu Jug
- Odluka o davanju prethodne suglasnosti za sklapanje ugovora o prijenosu ugovora o zakupu
- Odluka o davanju prethodne suglasnosti za sklapanje ugovora o prijenosu ugovora o zakupu
- Odluka o davanju prethodne suglasnosti za sklapanje ugovora o prijenosu ugovora o zakupu
- Odluka o preventivnoj i obveznoj preventivnoj dezinfekciji, dezinsekciji i deratizaciji na području općine Nedelišće
- Odluka o osnivanju Stožera civilne zaštite i imenovanju načelnika, zamjenika načelnika i članova u Općini Pribislavec
- Odluka o donošenju prostornog plana uređenja Općine Selnica (pročišćeni tekst)
- Pravilnik o provedbi postupaka jednostavne nabave Općine Sveta Marija
- Odluka o imenovanju Stožera civilne zaštite Općine Sveti Martin na Muri
- Poslovnik o radu Stožera civilne zaštite
- Polugodišnji izvještaj o izvršenju proračuna Općine Vratišinec za 2017. godinu
- 1. izmjene i dopune proračuna Općine Vratišinec za 2017. godinu
- Odluka o izboru komisije za proračun i financije Općinskog vijeća Općine Vratišinec
- Odluka o imenovanju povremenih radnih tijela Općinskog vijeća Općine Vratišinec
- Odluka o općinskim porezima Općine Vratišinec
- Odluka o izmjeni Odluke o plaći i drugim pravima dužnosnika Općine Vratišinec
- Odluka o izmjeni pravilnika o plaći i pravima iz radnog odnosa dužnosnika Općine Vratišinec, naknadama za rad vijećnicima Općinskog vijeća i članovima radnih tijela
- Odluka o ovlaštenju osoba za potpisivanje dokumentacije platnog prometa po transakcijskom računu
- Odluka o dodjeli javnih priznanja Općine Vratišinec za 2017. godinu
- Odluka o sufinanciranju troškova nabave udžbenika za učenike osnovnih škola s područja Općine Vratišinec
- Odluka o sufinanciranju troškova boravka djece s područja Općine Vratišinec u dječjim vrtićima
- Odluka o radnom vremenu i naknadi predsjednika Općinskog vijeća Općine Vratišinec
- Odluka o prestanku važenja pravilnika o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija Općine Vratišinec
- Zaključak o prihvaćanju plana i programa i financijskog plana Savjeta mladih Općine Vratišinec za 2018. godinu
- Zaključak o prihvaćanju izvješća načelnika za period od 01.01.2017. do 30.06.2017. godine
- Rujna 2017. “SlužBeni glaSnik M međimurska županija akti župana