Arhiva › 2016. › SGGČ 4

SGGČGrad Čakovec · 16. rujna 2016. · KLASA 021-05/16-01/183 · URBROJ 2109/2-02-16-06

Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja zapadnog dijela naselja Savska Ves

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

PDF stranica 102

Članak 34.

Članak 34.
(1) Ograde oko građevne čestice treba oblikovati i izvoditi na način da se uklapaju u sliku naselja te da su u skladu s oblikovanjem okolnog prostora.
(2) Ograda se s unutrašnje strane međe prema javnoj prometnoj površini izvodi visine do 1,20 m, a prema drugim građevnim česticama visine do 1,8 m, pri čemu se podnožje visine do 50cm – može izvesti kao puna ograda od kamena, betona ili opeke, a preostali dio kao »prozračna« ograda od zelenila, drveta, metalne rešetke ili mreže u skladu s lokalnim uvjetima,
(3) U odnosu na ulične koridore ograde se mogu postavljati na liniji regulacije ili uvučeno od nje, ovisno o unutarnjoj organizaciji čestice. 2.5.4. OBAVEZA UREđENJA ZELENIH POVR- ŠINA NA GRAđEVNIm ČESTICAmA

Članak 35.

Članak 35.
(1) Svaka građevna čestica treba imati minimalno 20% površine uređene kao zelene površine.
(2) U zelene površine iz stavka 1.ovog članka ne ubrajaju se zatravnjene parkirališne površine, ni stabla uz parkirališta koja su zasađena u zelene otoke površine manje od 5,0 m2. 3.0. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠ- TVENIH DJELATNOSTI
Članak 36.
(1) Građevine društvenih djelatnosti iz područja uprave, odgoja, kulture, vjerskih institucija, ambulantno i/ili stacionarno organiziranih djelatnosti zdravstva i socijalne skrbi (dječji vrtić, dom za starije osobe i sl.) mogu se graditi kao građevine osnovne namjene na građevinskim česticama lociranim unutar područja mješovite, stambene i/ili poslovne namjene /oznaka m/.
(2) Društvene djelatnosti utvrđene kao poslovne usluge (ambulantno organizirane djelatnosti zdravstvene zaštite, djelatnosti dopunskog obrazovanja u formi tečajeva, djelatnosti djelovanja građanskih organizacija i slično) mogu se graditi unutar područja mješovite, pretežno stambene namjene /oznaka m1/ i unutar područja mješovite, stambene i/ili poslovne namjene /oznaka m/ kao osnovni odnosno prateći sadržaj na čestici. Broj 4 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 489

Članak 37.

Članak 37.
(1) Na česticama na kojima osnovna građevina ima društvenu namjenu, utvrđenu prema stavku 1. članak 36. ove Odluke, kao prateći sadržaj unutar kompleksa građevine, može se izgraditi najviše 1 stan, neto površine do 150,00 m2.
Članak 38.
(1) Društvene djelatnosti utvrđene kao poslovne usluge (ambulantno organizirane djelatnosti zdravstvene zaštite, djelatnosti dopunskog obrazovanja, djelatnosti djelovanja građanskih organizacija i slično) mogu se locirati unutar područja stambene namjene /oznaka S1/, unutar područja mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka m1/ i unutar područja mješovite, stambene i/ili poslovne namjene /oznaka m/ kao i prateća namjena na građevinskoj čestici osnovne stambene namjene.
(2) Uvjeti lociranja društvene djelatnosti kao prateće namjene na čestici stambene namjene, utvrđuju se u poglavlju 4. »Uvjeti i način gradnje stambenih građevina« iz ove Odluke. 3.1. VELIČINA I OBLIK GRAĐEVNIH ČESTICA

Članak 39.

Članak 39.
(1) maksimalna veličina i oblik građevnih čestica namijenjenih društvenim djelatnostima (osnovna na- OSNOVNA GRAĐEVINA max. ZONA mjena), utvrđuje se prema kartografskom prikazu 4b Plan parcelacije građevnih čestica, iznimno i drugačije ako postoje okolnosti iz čl. 6. st. 2. ove Odluke, uz uvjet da nakon parcelacije ne preostanu »međuprostori« koji ne mogu biti samostalne građevne čestice odnosno koje nije moguće pripojiti drugim zemljišnim parcelama radi formiranja građevne čestice. 3.2. VELIČINA I POVRŠINA GRAĐEVINA KOJE SE MOGU GRADITI NA GRAĐEV- NOJ ČESTICI

Članak 40.

Članak 40.
(1) Veličina i površina građevina određuje se prema veličini čestice, temeljem koeficijenata izgrađenosti (kig) i iskoristivosti čestice (kis).
(2) Najveći dozvoljeni kig za čestice s osnovnom poslovnom namjenom iznosi 0,40.
(3) Za zonu mješovite, stambene i/ili poslovne namjene /oznake m/ najveći dozvoljeni kis iznosi 1,6.
Članak 41.
(1) maksimalna visina odnosno etažnost građevina namijenjenih obavljanju društvenih djelatnosti, ovisno o zoni, utvrđuju se ovisno o zoni u kojoj se grade sukladno vrijednostima iz slijedeće tabele: PRATEĆA GRAĐEVINA max. max. etažnost max. etažnost NAMJENA visina vijenca S stambeno poslovna 7,0 NAMJENA visina E E vijenca 4/Po+P+1+Pk ne može se graditi stambena 7,0 4/Po+P+1+Pk poslovna 5,0 3/Po+P+Pk M1 stambeno poslovna 7,0 4/Po+P+1+Pk poslovna 5,0 3/Po+P+Pk poslovna 7,0 4/Po+P+1+Pk poslovna 5,0 3/Po+P+Pk poslovna 7,0 4/Po+P+1+Pk poslovna 5,0 3/Po+P+Pk M stambeno poslovna 10,0 društvena 10,0
(2) Ukupna visina građevine ovisi o rasponu građevine i nagibu krovnih ploha, te kod građevina s kosim krovom ne može biti veća od visine građevine uvećane za ½ najvećeg raspona krovišta.
(3) Na građevinama ravnog ili skrivenog kosog krova, ukupna visina atike iznad vrha krovne konstrukcije uz pročelje građevine, može biti maksimalno 80 cm.

Članak 42.

Članak 42.
(1) Etažnost se određuje brojem punih etaža, pri čemu se zadnja (najviša) etaža može oblikovati kao kat ili alternativno kao potkrovlje. 4/Po+P+2 poslovna 5,0 3/Po+P+Pk 4/Po+P+2 / / /
(2) U potkrovlju se prostor može organizirati samo u jednoj etaži (razini), osim kod krovova velikih volumena gdje je moguće formirati i drugu etažu potkrovlja, ali samo kao galerijski prostor. 3.3. SMJEŠTAJ GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI
Članak 43.
(1) Građevinu osnovne namjene je unutar čestice potrebno locirati u skladu s grafički utvrđenim parametrima iz kartografskog prikaza br. 4a. »Način i uvjeti gradnje« i to: Stranica 490 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 4 - minimalnom udaljenosti građevina od linije regulacije i granica zone - obaveznim građevnim pravcem koji je određen za dijelove područja za koje je predviđena nova gradnja - na obavezni građevni pravac locira se ulično pročelje osnovne građevine
(2) Od ostalih međa sa susjednim česticama, osnovna građevina ne može biti udaljena manje od širine strehe.
(3) Prateće i pomoćne građevine, ukoliko su dopuštene prema uvjetima zone, lociraju se iza pročelja građevine osnovne namjene, osim u slučaju kad se garaža za osobna vozila gradi kao dio kompleksa osnovne građevine, u kojem slučaju se na obavezni građevni pravac locira pročelje garaže.
(4) Udaljenost pojedine građevine do građevine na susjednoj građevnoj čestici ne može biti manja od visine ½ više građevine.
(5) međusobni odnos građevina unutar čestice ovisi o funkcionalnom i tehnološkom rješenju i UPU-om se ne uvjetuje, osim što međusobna udaljenost građevina treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara na način da se osigura:

Članak 43.

- sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima građevina u slučaju urušavanja građevina - dostupnost vatrogasnih vozila do svih građevina na građevnoj čestici - sigurnost od prenošenja požara s jedne građevine na drugu-izvedbom protupožarnih barijera 3.4. OBLIKOVANJE GRAĐEVINA
Članak 44.
(1) Način oblikovanja građevina treba se zasnivati na suvremenoj industriji građevnog materijala i tehnologiji gradnje.
(2) Ukoliko se predviđa samostojeća gradnja, građevina može biti oblikovana kao i arhitektonski kompleks od više jedinica objedinjenih u jednu građevinsku cjelinu.

Članak 45.

Članak 45.
(1) Krovovi se u skladu s funkcijom građevine mogu oblikovati kao kosi, ravni ili kompleksni.
(2) Odvodnja vode s krovnih ploha orijentiranih prema susjednoj građevnoj čestici treba biti riješena na način da se skupljaju unutar vlastite građevne čestice.
Članak 46.
(1) Dijelovi građevina koji su od susjedne međe (bočna ili stražnja međa) udaljeni manje od 3m ne mogu imati otvore orijentirane prema susjednoj međi.
(2) Otvorima se u smislu stavka 1.ovog članka ne smatraju: - prozori ostakljeni neprozirnim staklom, najveće veličine 60x60 cm, izvedeni kao otklopni prema unutra - dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida - ventilacijski otvori najvećeg promjera 20cm, odnosno stranice 15x20 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt 3.5. UREĐENJE GRAĐEVNIH ČESTICA 3.5.1. OSNOVNI UVJETI UREđENJA GRAđEV- NIH ČESTICA

Članak 47.

Članak 47.
(1) Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama.
(2) Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice na osnovu parcelacijskog elaborata, osiguranje pristupa na česticu s javne prometne površine, minimalno izvedene kao makadamske ceste, te mogućnosti rješavanja otpadnih voda sukladno ovoj Odluci i posebnim propisima.
Članak 48.
(1) Priključenje građevnih čestica na prometnu, komunalnu i telekomunikacijsku infrastrukturnu mrežu vrši se neposredno s ulice ili s više njih prema kojoj je čestici utvrđena linija regulacije.
(2) Svaka građevna čestica treba imati najmanje jedan neposredan pristup na javnu prometnu površinu.
(3) Točna pozicija priključenja rješava se za svaku česticu zasebno, glavnim projektom. 3.5.2. UVJETI GRADNJE I UREđENJE mANI- PULATIVNIH POVRŠINA I POVRŠINA PARKIRALIŠTA

Članak 49.

Članak 49.
(1) Na svakoj građevnoj čestici potrebno je izvesti kolni pristup na česticu, te parkirališni ili garažni prostor za vlastite potrebe.
(2) Na svakoj građevnoj čestici, na kojoj je osnovna građevina gospodarske namjene, potrebno je osigurati manevriranje vozila unutar čestice na način da se izlaz sa čestice na prometnicu izvodi prednjom stranom vozila.
(3) Parkirališne, odnosno garažne površine moguće je izvesti kao podzemne garaže, parkirališta u razini terena i kao parkirališne ili garažne zgrade. Broj 4 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 491
(4) minimalni broj parkirališnih ili garažnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici utvrđuje se prema poglavlju 5.1.2. »Promet u mirovanju«.
(5) Parkirališne i manipulativne površine potrebno je predvidjeti uz primjenu mjera zaštite iz poglavlja 9.1. »Zaštita od zagađenja okoliša otpadnim vodama«. 3.5.3. GRADNJA OGRADE

Članak 50.

Članak 50.
(1) Ograde oko građevne čestice treba oblikovati i izvoditi na način da se uklapaju u sliku naselja te da su u skladu s oblikovanjem okolnog prostora.
(2) Ograda se s unutrašnje strane međe prema javnoj prometnoj površini izvodi visine do 1,20 m, a prema drugim građevnim česticama visine do 1,8 m, pri čemu se podnožje visine do 50 cm – može izvesti kao puna ograda od kamena, betona ili opeke, a preostali dio kao »prozračna« ograda od zelenila, drveta, metalne rešetke ili mreže u skladu s lokalnim uvjetima,
(3) U odnosu na ulične koridore ograde se mogu postavljati na liniji regulacije ili uvučeno od nje, ovisno o unutarnjoj organizaciji čestice. 3.5.4. OBAVEZA UREđENJA ZELENIH POVR- ŠINA NA GRAđEVNIm ČESTICAmA

Članak 51.

Članak 51.
(1) Svaka građevna čestica treba imati minimalno 20% površine uređene kao zelene površine.
(2) U zelene površine iz stavka 1.ovog članka ne ubrajaju se zatravnjene parkirališne površine, ni stabla uz parkirališta koja su zasađena u zelene otoke površine manje od 5,0 m2. 4.0. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA
Članak 52.
(1) Uvjeti i način gradnje stambenih građevina utvrđeni su kartografskim prikazom br. 4a »Način i uvjeti gradnje«. Gradnja građevina stambene namjene kao osnovne građevine predviđena je na česticama: - unutar zone individualne stambene namjene /S1/, kao samostojeća gradnja najviše do tri stambene jedinice - unutar zone mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka m1/, kao samostojeća ili dvojna gradnja, najviše tri stambene jedinice - unutar zone mješovite, stambene i/ili poslovne namjene /oznaka m/, kao samostojeća građevina s najviše tri stambene jedinice, kao višestambena gradnja ili kao višefunkcionalni kompleks s više od četiri stambene jedinice.

Članak 53.

Članak 53.
(1) Kao prateći sadržaj stanovanje se može graditi unutar zone mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka m1/ i unutar zone mješovite, stambene i/ ili poslovne namjene /oznaka m/, ovisno o uvjetima utvrđenim za pojedinu zonu.
(2) Uvjeti gradnje za stambene sadržaje koji su utvrđeni kao prateća namjena na čestici, utvrđuje se ovisno o namjeni osnovne građevine, odnosno: - u slučaju da je osnovna namjena na čestici poslovna, određuje se sukladno poglavlju 3. »Uvjeti gradnje gospodarskih građevina.«

Članak 54.

Članak 54.
(1) Uz stanovanje, koje se na čestici locira kao osnovna ili prateća namjena, moguće je locirati i pomoćne sadržaje u funkciji stanovanja i to: - unutar zone individualne, stambene namjene /oznaka S1/, zone mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka m1/ i unutar zone mješovite, stambene i/ili poslovne namjene /oznaka m/ kao sadržaj unutar stambene građevine ili kao zasebne građevine na čestici locirane iza uličnog pročelja osnovne građevine,
Članak 55.
(1) Na građevnoj čestici stambene namjene oznaka /S1/ može se graditi samo individualna građevina (stambena, stambeno-poslovna) sa pomoćnom građevinom.
(2) Na građevnoj čestici mješovite namjene, pretežito stambene /oznake m1/ može se graditi jedna individualna građevina (stambena, stambeno-poslovna) sa pratećom poslovnom građevinom i/ili pomoćnom građevinom.
(3) Na građevnoj čestici mješovite namjene stambene i/ili poslovne /oznake m/ može se graditi (stambena, stambeno-poslovna, višestambena i poslovna građevina). 4.1. VELIČINA I OBLIK GRAĐEVNIH ČE- STICA

Članak 56.

Članak 56.
(1) Građevne čestice formiraju se prema parcelaciji iz kartografskog prikaza br. »4b.« Plan parcelacije građevnih čestica.
(2) U kartografskom prikazu br. »3.« Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina svakoj je građevnoj čestici određen način uređenja površine čestice.
(3) U kartografskom prikazu br. »4a « Način i uvjeti gradnje svakoj je građevnoj čestici određen: - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ - koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/. Stranica 492 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 4

Članak 57.

Članak 57.
(1) Točna površina svake građevne čestice utvrđuje se parcelacijskim elaboratom u skladu s ovim Urbanističkim planom uređenja.
(2) Dozvoljena odstupanja od planiranih površina građevnih čestica mogu se kretati u rasponu od ±5 % planirane površine.
Članak 58.
(1) Granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine među tih dviju građevnih čestica.
(2) U okolnostima iz čl. 6. st.2. između građevnih čestica nije dozvoljeno ostavljati međuprostor koji nije moguće iskoristiti u skladu s namjenom Urbanističkog plana uređenja. NAJMANJA NAMJENA NAČIN GRADNJE ŠIRINA PODRUČJA OSNOVNE GRAĐEVINE

Članak 59.

Članak 59.
(1) Po dvije susjedne čestice iste namjene mogu se objediniti u jednu veću.
(2) Izuzetno od stavka 1. ovog članka tri susjedne čestice mješovite, stambene i/ili poslovne namjene / oznake m/ mogu se objediniti u jednu veću.
(3) Površina građevne čestice dobivene spajanjem prema stavcima 1. i 2. ovog članka, u organizacijskom smislu, tretira se jedinstvenom građevnom česticom, a površine za razvoj građevina na takvoj čestici se spajaju.
Članak 60.
(1) U okolnostima iz čl.6. st.2. veličina i oblik čestica namijenjenih stanovanju (osnovna namjena), utvrđuje se ovisno o namjeni područja (zone) unutar kojeg se formira, kao i o planiranom načinu gradnje, sukladno vrijednostima iz slijedeće tabele: NAJVEĆA NAJMANJA NAJMANJA ŠIRINA DUBINA POVRŠINA GRAĐEVNE GRAĐEVNE GRAĐEVNE GRAĐEVNE (ZONA) 2 ČESTICE /m/ ČESTICE /m/ ČESTICE /m/ ČESTICE /m / samostojeća /SS/ prizemna/ 16,0 Po+P+Pk/ samostojeća /SS/ katna/ S1 18,0 Po+P+1+Pk/ dvojna 14,0 samostojeća prizemna 16,0 M1 Samostojeća katna /SS/ 18,0 dvojna /D/ 16,0 (individualna) samostojeća / 20,0 SS/ M višestambena samostojeća /VS/ 26,0 višefunkcionalni kompleks /K/ 26,0
(2) Građevne čestice se predviđaju formirati nizanjem uz liniju regulacije uličnih koridora (UK do 1 UK ). 8
(3) Kod formiranja pojedinačnih građevnih čestica obavezno je poštivanje slijedećih parametara: - kod parcelacije je potrebno poštivati načelo racionalnog korištenja prostora, pri čemu je potrebno formiranje čestica neposrednim nastavljanjem jedne do druge, - nije dozvoljeno formiranje čestice na način da se dio zemljišta formira iza građevne čestice, odnosno tako da se u pozadini čestica ostavljaju površine do kojih nije mogući pristup s jednog od uličnih koridora - granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine među tih dviju građevnih čestica - Između građevnih čestica nije dozvoljeno ostavljati međuprostor koji nije moguće iskoristiti u 40,0 25,0 400,0 40,0 30,0 540,0 40,0 560,0 40,0 40,0 640 40,0 40,0 720,0 40,0 40,0 640,0 40,0 60,0 1200,0 80,0 60,0 1560,00 80,0 60,0 1560,00 skladu s namjenom površina ovog plana, odnosno ukoliko se između dviju čestica ostavlja prostor još neutvrđene namjene, njegova širina ne može biti manja od najmanje širine građevne čestice utvrđene prema tabeli iz stavka 1. ovog članka.

Članak 60.

4.2. VELIČINA I POVRŠINA GRAĐEVINA
Članak 61.
(1) Veličina i površina građevina koje se mogu graditi unutar obuhvata Urbanističkog plana uređenja ovisi o namjeni i površini građevne čestice.
(2) Veličina i površina građevina iskazuje se kroz: - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ i koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ Broj 4 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 493 - maksimalno dozvoljenu visinu građevina /V/, prvenstveno u odnosu na osnovnu građevinu i maksimalno dozvoljeni broj i tip etaža građevina /E/, prvenstveno u odnosu na osnovnu građevinu MAKSIMALNA NAMJENA NAČIN GRADNJE VISINA(vijenca) PODRUČJA OSNOVNE OSNOVNE (ZONA) GRAĐEVINE GRAĐ V /m/ osn Samostojeća /SS/ 4,80 prizemna/Po+P+Pk/ S1 Samostojeća /SS/ 7,0 katna /Po+P+1+Pk/ Samostojeća /SS/ 4,80 prizemna/Po+P+Pk/ Samostojeća /SS/ 7,00 katna/Po+P+1+Pk/ M1 Dvojna /D/ 4,80 prizemna/Po+P+Pk/ Dvojna /D/ katna/ 7,00 Po+P+1+Pk/ Individualna/ Po+P+1+Pt/ 7,00 samostojeća /SS/ M višestambena /Po+P+2/ 10,0 samostojeća /VS/ višefunkcionalni 10,0 kompleks /K/ /Po+P+2/
(4) Tlocrtna površina građevine je tlocrtna projekcija građevine, uključujući i krovne prepuste na površinu čestice.
(5) Bruto površina građevina je maksimalna bruto površina svih etaža, svih građevina na čestici.
(6) Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ je odnos ukupne tlocrtne površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice.
(7) Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ je u smislu ove Odluke odnos ukupne (bruto) izgrađene površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice.

Članak 62.

Članak 62.
(1) Visina građevine, u smislu ovog plana je istovremeno i visina vijenca i mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu, do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 1,20 m.
(3) Koeficijenti izgrađenosti i iskoristivosti čestice obračunavaju se ovisno o namjeni površina, prema kartografskom prikazu br. 1 »Detaljna namjena površina«, a maksimalne vrijednosti navedenih koeficijenata, kao i najviše dozvoljene vrijednosti za visinu i etažnost građevina, utvrđuje se prema slijedećoj tabeli: MAKSIMALNA MAKSIMALNA VISINA (vijen- VISINA(vijenca) kig kis ca) PRATEĆE POMOĆNE GRAĐ. V /m/ GRAĐ. V /m/ prat pom nije moguće 3,00 0,3 1,0 graditi nije moguće 3,00 0,3 1,2 graditi 5,00 3,00 0,4 1,0 5,00 3,00 0,4 1,2 5,00 3,00 0,4 1,0 5,00 3,00 0,4 1,2 5,00 3,00 0,4 1,2 nije moguće 3,00 0,4 1,6 graditi nije moguće nije moguće 0,4 1,6 graditi graditi
(2) Na građevinama ravnog ili skrivenog kosog krova, ukupna visina atike iznad vrha krovne konstrukcije uz pročelje građevine, može biti maksimalno 80 cm.
(3) Ukupna visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova (sljemena), a kod građevina s ravnim krovom ili kosim krovom i atikom čija visina je veća od visine sljemena, ukupna visina se mjeri do vrha atike.
(4) Ukupna visina građevine, ovisi o rasponu građevine i nagibu krovnih ploha, te kod građevina s kosim krovom ne može biti veća od visine građevine uvećane za ½ najvećeg raspona krovišta.

Članak 63.

Članak 63.
(1) maksimalno dozvoljen broj etaža građevina /E/ određuje se ovisno o namjeni područja unutar kojeg se lociraju, kao i o planiranom načinu gradnje, sukladno vrijednostima iz slijedeće tabele: Stranica 494 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 4 MAKSIMALNA MAKSIMALNA MAKSIMALNA NAMJENA NAČIN GRADNJE ETAŽNOST PODRUČJA OSNOVNE OSNOVNE (ZONA) GRAĐEVINE GRAĐEVINE E Samostojeća /SS/ 3/Po+P+Pk prizemna/Po+P+Pk/ S1 samostojeća /SS/ 4/Po+P+1+Pk katna /Po+P+1+Pk/ samostojeća /SS/ 3/Po+P+Pk prizemna/Po+P+Pk/ samostojeća /SS/ 4/Po+P+1+Pk katna/Po+P+1+Pk/ M1 dvojna /D/ prizemna/ 3/Po+P+Pk Po+P+Pk/ dvojna /D/ katna/ 4/Po+P+1+Pk Po+P+1+Pk/ individualna 4/Po+P+2 samostojeća /SS/ višestambena M 4/Po+P+2 samostojeća /VS/ višefunkcionalni 4/Po+P+2 kompleks /K/
(2) Etažnost se određuje brojem punih etaža, pri čemu se zadnja (najviša) etaža može oblikovati kao kat ili alternativno kao potkrovlje.
(3) U potkrovlju se prostor može organizirati samo u jednoj etaži (razini), osim kod krovova velikih volumena gdje je moguće formirati i drugu etažu potkrovlja, ali samo kao galerijski prostor. 4.3. SMJEŠTAJ GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI

Članak 64.

Članak 64.
(1) Građevinu osnovne namjene je unutar čestice potrebno locirati u skladu s grafički utvrđenim parametrima iz kartografskog prikaza br. 4.1. »Način i uvjeti gradnje« i to: - minimalnom udaljenosti građevina od linije regulacije i granica zone, - obaveznim građevnim pravcem, koji je određen za dijelove područja za koje je predviđena nova gradnja, - na obavezni građevni pravac locira se ulično pročelje osnovne građevine
(2) Građevni pravac se za izgrađene dijelove područja obuhvata utvrđuje prema građevnom pravcu izvedenih susjednih građevina.
(3) Samostojeća osnovna građevina, od međe uz koju se locira, treba biti odmaknuta najmanje 60,0 ETAŽNOST ETAŽNOST POMOĆNE PRATEĆE GRAĐEVINE GRAĐEVINE E osn prat E pom nije moguće graditi 1/P nije moguće graditi 1/P 3/ Po+P+Pk 1/P 3/ Po+P+Pk 1/P nije moguće graditi 1/P nije moguće graditi 1/P 3/ Po+P+Pk 1/P nije moguće graditi 1/P nije moguće graditi 1/P cm, a dvojna osnovna građevina se locira na međi čestice.
(4) Osnovna građevina, od međe koja je suprotna onoj uz koju se locira (ili u slučaju dvojne gradnje na koju se locira), ne može biti manja od 4,0 m.
(5) Prateće i pomoćne građevine, ukoliko su dopuštene prema uvjetima zone, lociraju se iza pročelja građevine osnovne namjene, osim u slučaju kad se garaža za osobna vozila gradi kao dio kompleksa osnovne građevine, u kojem slučaju se na obavezni građevni pravac locira pročelje garaže.
(6) Udaljenost pojedine građevine do građevine na susjednoj građevnoj čestici ne može biti manja od visine ½ više građevine.

Članak 64.

(7) Izuzetno od stavka 8. ovog članka, u području postojeće izgradnje – mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka m1/ udaljenost susjednih građevina može biti i manja, ukoliko se radi o zatečenom stanju.
(8) međusobni odnos građevina unutar čestice ovisi o funkcionalnom i tehnološkom rješenju i UPU-om se ne uvjetuje, osim što međusobna udaljenost građevina treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara na način da se osigura: - sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima građevina u slučaju urušavanja građevina, - dostupnost vatrogasnog vozila do svih građevina na građevnoj čestici, - sigurnost od prenošenja požara s jedne građevinu na drugu – izvedbom protupožarnih barijera Broj 4 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 495 4.4. OBLIKOVANJE GRAĐEVINA

Članak 65.

Članak 65.
(1) Arhitektonsko oblikovanje građevine te građevinski materijal koji će se upotrebljavati mora biti u skladu s uobičajenim načinom građenja na okolnim prostoru, uvažavajući krajobrazne karakteristike i vrijednosti kako bi se ostvarila što kvalitetnija slika prostora.
(2) Preporuča se postići oblikovanje uličnog poteza volumenima u odnosu stranica tlocrta građevine 1:1,5, te postavljanjem duže stranice paralelno s ulicom, pri čemu sljeme građevine u pravilu prati pružanje ulice, osim ako je zatečena izgradnja u predmetnom dijelu obuhvata Plana formirala potez ulice s građevinama zabatom orijentiranim prema ulici i položajem sljemena okomito na ulični pravac.
(3) Krovište građevine može biti ravno ili koso ili drugog oblika, a pokrov treba biti uobičajen za ovo podneblje i krajobrazna obilježja (biber, utoreni crijep, i dr.). Koso krovište je nagiba 25° - 45°.
(4) Na krovnu plohu mogu se ugraditi krovni prozori i kupole za prirodno osvjetljenje, postaviti kolektori sunčeve energije ili istu izvesti dijelom kao ravnu terasu. Krovni otvori mogu biti samo u razini krovnih ploha, isključeni su prodori ravnine pročelja u krovne ravnine.
(5) Oblikovanje pročelja provodi se prema načelima suvremenog građenja primjenom kvalitetnih i postojanih materijala.
(6) Satelitske antene, uređaji za klimatizaciju, ventilaciju i sl. te solarni paneli moraju se postavljati tako da budu što manje uočljivi i u pravilu ne na uličnu stranu.

Članak 66.

Članak 66.
(1) Sve građevine oblikovane kao višefunkcionalni kompleks, ukoliko sadrže više od tri jedinice trebaju za stambeni dio kompleksa imati zasebni pristup, odvojen od ostalih nestambenih sadržaja u građevini (vlastito stubište ili vlastiti neposredni ulaz do stambenih sadržaja).
(2) Sve građevine oblikovane kao višefunkcionalni kompleks ili kao višestambena zgrada trebaju unutar građevine imati: - najmanje jedno spremište za skupljanje otpada minimalne površine 6,0 m2, na svakih 10 stanova - individualna priručna spremišta za svaki stan, minimalne površine 3,0 m2 po jednom stanu
(3) Sve građevine višestambene namjene podliježu uvjetima posebnih propisa u odnosu na osiguranje mogućnosti prenamjene stambenih jedinica u stambene jedinice za osobe smanjene pokretljivosti.

Članak 67.

Članak 67.
(1) Dijelovi građevina koji su od susjedne međe (bočna ili stražnja međa) udaljeni manje od 3,0 m ne mogu imati otvore orijentirane prema susjednoj međi.
(2) Otvorima se u smislu stavka 1. ovoga članka ne smatraju: - prozori ostakljeni staklom, najveće veličine 60 x 60 cm, izvedeni kao otklopni prema unutra, - dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida, - ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 15 x 20 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt.

Članak 68.

Članak 68.
(1) Vanjske jedinice klima uređaja višestambenih zgrada i kompleksa, ne mogu se postavljati na ulično pročelje građevine orijentirane na UK, osim ukoliko nisu smješteni unutar prostora lođa ili dijelom uvučenih balkona, odnosno drugih prostora u kojima su zaklonjene od pogleda.
(2) Kod projektiranja građevina potrebno je voditi računa o odvodu kondenzata iz klima uređaja, koji nije dozvoljeno ispuštati na javne pješačke i kolne površine. 4.5. UREĐENJE GRAĐEVNIH ČESTICA 4.5.1. OSNOVNI UVJETI UREđENJA GRAđEV- NIH ČESTICA

Članak 69.

Članak 69.
(1) Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama.
(2) Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice na osnovu parcelacijskog elaborata, osiguranje pristupa na česticu s javne prometne površine, minimalno izvedene kao makadamske ceste, te mogućnosti rješavanja otpadnih voda sukladno ovoj Odluci i posebnim propisima.
Članak 70.
(1) Sve građevine obavezno se priključuju na sustave komunalne infrastrukture.
(2) minimalna razina komunalne opremljenosti građevne čestice obuhvaća: - javnu prometnu površinu (ulicu) radi ostvarenja pristupa do građevine, - kabelsku mrežu elektroopskrbe na koju je moguće ostvariti priključak građevine, uključivo javnu rasvjetu, Stranica 496 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 4 - javnu mrežu vodoopskrbe i odvodnju oborinskih i otpadnih voda na koje je moguće priključiti građevinu, - kabelsku mrežu telekomunikacija, - mrežu plinoopskrbe.
(3) Iznimno od stavka 2. ovog članka moguće je realizirati gradnju individualne građevine i uz privremeno nižu razinu komunalne opremljenosti koja obuhvaća: - pristupnu cestu ili pristupni put (javno prometna površina), - mrežu elektroopskrbe na koju je moguće ostvariti priključak građevine, - vodoopskrbu iz javne mreže vodovoda, - odvodnju otpadnih voda putem nepropusne sabirne jame.
(4) Navedena iznimna opremljenost građevne čestice komunalnom infrastrukturom u stavku 3. ovog članka predstavlja samo privremeno (etapno) rješenje u prijelaznom periodu do potpune izgradnje uvjetovane minimalne razine, a posebno se odnosi na javnu mrežu odvodnje otpadnih i oborinskih voda.

Članak 71.

Članak 71.
(1) Sve građevne čestice i građevine ili dijelovi građevina za potrebe društvene namjene trebaju biti oblikovane bez arhitektonskih barijera u odnosu na osobe smanjene pokretljivosti. 4.5.2. UVJETI GRADNJE I UREđENJA mANI- PULATIVNIH POVRŠINA I POVRŠINA PARKIRALIŠTA
Članak 72.
(1) Na svakoj građevnoj čestici, potrebno je izvesti kolni pristup na česticu, te parkirališni ili garažni prostor za vlastite potrebe.
(2) Na svakoj građevnoj čestici koja ima izlaz na kategoriziranu prometnicu, potrebno je osigurati manevriranje vozila unutar čestice, na način da se izlaz s čestice na prometnicu može izvesti prednjom stranom vozila.
(3) Parkirališne, odnosno garažne površine moguće je izvesti kao podzemne garaže, parkirališta u razini terena i kao parkirališne ili garažne zgrade.
(4) minimalni broj parkirališnih ili garažnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici utvrđuje se prema poglavlju 5.1.2. »Promet u mirovanju«.
(5) Parkirališne i manipulativne površine potrebno je predvidjeti uz primjenu mjera zaštite iz poglavlja 9.1.»Zaštita od zagađenja okoliša otpadnim vodama.« 4.5.3. GRADNJA OGRADE

Članak 73.

Članak 73.
(1) Ograde oko građevne čestice treba oblikovati i izvoditi na način da se uklapaju u sliku naselja te da su u skladu s oblikovanjem okolnog prostora.
(2) Ograda se s unutrašnje strane međe prema javnoj prometnoj površini izvodi visine do 1,20 m, a prema drugim građevnim česticama visine do 1,8 m, pri čemu se podnožje visine do 60cm – može izvesti kao puna ograda od kamena, betona ili opeke, a preostali dio kao »prozračna« ograda od zelenila, drveta, metalne rešetke ili mreže u skladu s lokalnim uvjetima,
(3) U odnosu na ulične koridore ograde se mogu postavljati na liniji regulacije ili uvučeno od nje, ovisno o unutarnjoj organizaciji čestice.
(4) Kod višestambenih zgrada se ograđivanje čestica ne preporuča. 4.5.4. OBAVEZA UREđENJA ZELENIH POVR- ŠINA NA GRAđEVNIm ČESTICAmA

Članak 74.

Članak 74.
(1) Svaka građevna čestica kojoj je kao osnovna namjena utvrđena stambena namjena treba imati minimalno 20% površine uređeno kao zelene površine.
(2) U zelene površine iz stavka 1. ovog članka ne ubrajaju se zatravnjene parkirališne površine, ni stabla uz parkirališta, koja su zasađena u zelene otoke površina manje od 5,0 m2. 5.0. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRAD- NJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA
Članak 75.
(1) Urbanističkim planom uređenja osigurane su površine za razvoj infrastrukturnih sustava kao linijske i površinske infrastrukturne građevine i to za: - prometnu mrežu (cestovna, pješačka, biciklistička, autobusna), - vodnogospodarski sustav (vodoopskrba i odvodnja otpadnih i oborinskih voda, korištenje i uređenje vodotoka), - energetski sustav (elektroopskrba, plinofikacija), - sustav telekomunikacija.
(2) Infrastrukturni sustavi utvrđeni su na kartografskim prikazima Plana br. 2.a - 2.d Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža u mjerilu 1: 2000.
(3) Građevine i uređaji infrastrukturnih sustava iz stavka 1. ovoga članka mogu se graditi, odnosno Broj 4 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 497 rekonstruirati neposrednom provedbom na čitavom području obuhvata ovoga UPU-a sukladno ovim Odredbama, posebnim propisima te posebnim uvjetima nadležnih ustanova s javnim ovlastima kojima se određuju i mjere zaštite okoliša.
(4) Urbanističkim planom uređenja prikazane trase komunalne infrastrukture su načelne i mogu se izmijeniti temeljem detaljnijih projekata ovisno o konfiguraciji terena, uvjetima zaštite okoliša te drugim posebnim uvjetima, a u svrhu postizanja funkcionalnijeg te tehnološki i ekonomski povoljnijeg rješenja, pri čemu trase treba zadržati u okvirima građevne čestice prometnica.

Ostali akti u ovom izdanju (14)