GLASNIK

Arhiva › 2013. › SGMŽ 19

SGMŽOpćina Pribislavec · 24. prosinca 2013. · KLASA 021-05/13-01/ · URBROJ 2109/26-13-01

Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja „Područja 1“ u Pribislavcu

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 2829

Članak 30.

Članak 30.
(1) Krovovi se, u skladu s funkcijom građevine, mogu oblikovati kao kosi, ravni ili kompleksni.
(2) Krovne plohe orijentirane na ulicu ili susjednu građevnu česticu, ako je građevina od međe udaljena manje od 3,00 m, trebaju obavezno imati izvedene snjegobrane.
(3) Krovne plohe građevina ne mogu biti većeg nagiba od 45°.
(4) Odvodnja vode s krovnih ploha orijentiranih prema susjednoj građevnoj čestici treba biti riješena na način da se skupljaju unutar vlastite građevne čestice.
Članak 31.
(1) Dijelovi građevina koji su od susjedne međe udaljeni manje od 3,00 m ne mogu imati otvore.
(2) Otvorima se u smislu stavka 1. ovoga članka ne smatraju: - prozori ostakljeni neprozirnim staklom, najveće veličine 60 x 60 cm, izvedeni kao otklopni prema unutra, - dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida, - ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 15 x 20 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt.
(3) Izuzetno od stavka 1. ovog članka, otvore prema međi koja je manje od 3,0 m udaljena od vanjskog zida, mogu imati građevine na česticama čije su bočne međe orijentirane na ulicu ili drugu javnu površinu.

Članak 32.

Članak 32.
(1) Kod građevina kod kojih je završni (zabatni) zid udaljen manje od 3,00 metra od zgrade na susjednoj čestici, taj zid treba biti izveden kao protupožarni zid. 2.6 UREĐENJE GRAĐEVNIH ČESTICA 2.6.1 Osnovni uvjeti uređenja građevnih čestica
Članak 33.
(1) Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama.
(2) Uređenje građevne čestice obuhvaća postupak preoblikovanja ili novog formiranja građevne čestice na osnovu parcelacijskog elaborata, sukladno ovom DPU-u, te opremanje građevne čestice komunalnom infrastrukturom u minimalnom opsegu makadamski izvedene pristupne ceste i osiguranja mogućnosti spajanja na javnu mrežu odvodnje otpadnih voda.

Članak 34.

Članak 34.
(1) Ovaj DPU kao konačnu predviđa opremljenost područja asfaltiranom prometnicom, pješačkom stazom, mogućnost priključenja na mrežu vodoopskrbe, plinoopskrbe, odvodnje otpadnih voda, elektroopskrbe, telekomunikacija, javne rasvjete, te uređenje zelenih pojasa unutar koridora ulice.
Članak 35.
(1) Način, odnosno smjer priključenja građevnih čestica na prometnu, komunalnu i telekomunikacijsku infrastrukturnu mrežu prikazan je na grafičkom prikazu br. 3. – “Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina“.

Članak 36.

Članak 36.
(1) Svaka građevna čestica treba imati najmanje jedan neposredan pristup na javnu prometnu površinu – ulicu ili planom predviđenu česticu kolnog prilaza, koji je utvrđen kao zajednički za više čestica.
(2) Svaka građevna čestica mora imati osiguran kolni pristup minimalne širine 3,0 m do stražnjeg dijela čestice, a moguće ga je osigurati unutar površine čestice ili izvan površine čestice. 2.6.2 Uvjeti gradnje i uređenje manipulativnih površina i površina parkirališta
Članak 37.
(1) Na svakoj građevnoj čestici, potrebno je izvesti interne prometne površine koje će omogućiti kružno okretanje vozila, odnosno manevriranje vozila unutar čestice i izlaz na javnu prometnu površinu prednjom stranom vozila.
(2) Izuzetno od stavka 1. ovog članka, kod projektiranja stambenih garaža u kompleksu s osnovnom građevinom na čestici stambene namjene, može se omogućiti lociranje garaže na način da se izlaz na ulicu omogući vožnjom unatrag.
(3) Na svakoj građevnoj čestici je potrebno osigurati prostor za parkiranje vozila za sadržaje koji se na čestici predviđaju.
(4) Parkirališta za poslovne sadržaje čestica mješovite namjene /oznake M/ moguće je osigurati na površinama parkirališta predviđenih u sklopu čestice kolnog prilaza / oznake KP/. Stranica 2830 - Broj 19 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 24. prosinca 2013.
(5) Minimalni broj parkirališnih ili garažnih mjesta (broj PGM), po pojedinoj građevnoj čestici, utvrđuje se, ovisno o namjeni prostora na čestici, sukladno sljedećoj tabeli:

Članak 37.

broj parkirališnih ili namjena građevine koeficijent garažnih mjesta na PROIZVODNJA, 1 RADIONE I 0,45 1 zaposlenika SKLADIŠTA 100 m2 korisnog 2 UREDSKI PROSTORI 2,00 prostora USLUGE, 100 m2 korisnog 3 4,00 UGOSTITELJSTVO prostora SPECIJALIZIRANE 100 m2 korisnog 4 2,50 TRGOVINE prostora STAMBENE 5 1,00 1 stan GRAĐEVINE DRUŠTVENE minimalno 5 po čestici, ostalo 6 DJELATNOSTI (dj. po posebnom propisu vrtić, dom za starije i sl) SMJEŠTAJNE minimalno 10 po čestici, 7 TURISTIČKE ostalo po posebnom propisu GRAĐEVINE
(6) Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici za urede, usluge, trgovine i ugostiteljstvo, za građevine koje sadrže više sadržajnih jedinica (lokali), manjih od 100,0 m2 korisne površine, utvrđuje se prema broju jedinica unutar građevine na način da svaka sadržajna jedinica treba imati osigurano 1 parkirališno ili garažno mjesto na građevnoj čestici. 2.6.3 Gradnja ograda

Članak 38.

Članak 38.
(1) Kod stambenih čestica /oznake S/ ograde se mogu graditi: - na liniji regulacije: - kao dekorativne niske ograde visine do 1,40 m, s parapetom visine do 0,5 m i prozračnom ogradom iznad parapetnog dijela, - kao živica visine do 1,20 m; - ograde prema bočnim i stražnjoj međi mogu se urediti kao prozračne, pune ili živica, visine do 1,80 m, mjereno od najniže kote ograde, odnosno sa strane one građevne čestice koja ima manju apsolutnu visinsku kotu uređenog terena na mjerenoj točki.
(2) Kod mješovitih, pretežito stambenih čestica /oznaka M/ ograde se mogu graditi - kao dekorativne niske ograde visine do 1,40 m, s parapetom visine do 0,5 m i prozračnom ogradom iznad parapetnog dijela, - kao živica visine do 1,20 m.
(3) Kod čestica gospodarske, pretežito proizvodne namjene / oznaka I/, gospodarske, pretežito poslovne namjene / oznaka K/ i čestice infrastrukture /oznaka IS1/ mogu se graditi zaštitne ograde koje mogu biti: - na liniji regulacije: - kao dekorativne niske ograde visine do 1,40 m, s parapetom visine do 0,5 m i prozračnom ogradom iznad parapetnog dijela, - prozračne žičane tipske ograde, ukupne visine do 2,20 m, sa ili bez parapetnog dijela visine do 0,5 m; - ograde prema bočnim i stražnjoj međi: - prozračne žičane tipske ograde, ukupne visine do 2,50 m, sa ili bez parapetnog dijela visine do 0,5 m - tipske zaštitne ograde od betonskog prefabrikata, visine do 2,0 m.
(4) Čestice drugih namjena predviđenih ovim DPU-om nije dozvoljeno ograđivati.
(5) Izuzetno, moguće je unutar javne zelene površine parka ograditi dječje igralište, u kojem slučaju visina ograde ne smije prelaziti 1,20 m, a treba biti izvedena kao prozračna ograda.

Članak 38.

2.6.4 Obveza uređenja zelenih površina na građevnim česticama
Članak 39.
(1) Na svim česticama na kojima je predviđena gradnje, obavezno je najmanje 20% površine urediti kao zelene površine okućnice.
(2) U zelene površine iz stavka 1. ovog članka ne ubrajaju se zatravnjene parkirališne površine, niti površine ispod kojih su ugrađeni servisni i instalacijski uređaji kao što su podzemna vodomjerna okna, uređaji za separaciju ulja i masti, instalacije sustava proizvodnje električne ili toplinske energije, kao ni druge vrste naprava i uređaja koje se djelomično ili u potpunosti zakapaju u tlo. 3 NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM, ULIČNOM, KOMUNALNOM I TELEKOMUNIKACIJSKOM INFRASTRUKTURNOM MREŽOM 3.1 UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA CESTOVNE I ULIČNE MREŽE

Članak 40.

Članak 40.
(1) Prometno rješenje ulične mreže dano je kartografskim prikazom br 2.1 - “Plan komunalne infrastrukture - plan prometa“.
(2) Ulična mreža obuhvata detaljnog plana uređenja sastoji se od 6 novoplaniranih uličnih koridora /UK1, UK2, UK3, UK4, UK5 i UK6, te jednog kolnog prilaza /oznaka KP/.
(3) Ulični koridori UK2 i UK3 nastavljaju se na planirane ulice u istočnoj industrijskoj zoni Čakovca.
(4) Ulični koridor UK6 predviđen je kao slijepi s okretištem na završetku.
(5) Kolni prilaz je zajednički prilaz do čestica mješovite namjene, uz koji se predviđa izvedba javnog parkirališta u funkciji poslovnih sadržaja na česticama mješovite namjene.

Članak 41.

Članak 41.
(1) Minimalna širina koridora ulica definirana je grafički. 24. prosinca 2013. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 19 - Stranica 2831
(2) Cestovni kolnici u obuhvatu DPU trebaju biti projektirani za obostrani kolni promet i imati kolnu površinu minimalne širine 6,0 m.
(3) Minimalna širina pješačkih staza utvrđuje se s 1,2 m, a pješačko – biciklističkih staza s 2,5 m.
(4) Presjecima kroz prometnice u kartografskom prikazu br. 2.1 - “Plan komunalne infrastrukture - plan prometa“ dan je prikaz odnosa kolnih, pješačkih i zelenih površina unutar koridora prometnica.
(5) Za zelene površine unutar uličnog koridora i javnih zelenih površina uz ulični koridor treba prilikom izrade glavnog projekta dati prikaz hortikulturnog rješenja.

Članak 42.

Članak 42.
(1) Za državnu cestu (nova trasa D 209) - sjevernu obilaznicu grada Čakovca, izrađen je idejni projekt - projektanta „Via Plan d.o.o. Varaždin“, Studija o utjecaju na okoliš i dobiveno je rješenje o prihvatljivosti zahvata na okoliš, te se ovim DPU predviđa visinsko, te tlocrtno usklađenje kolnih površina niže kategoriziranih prometnica (ŽC 2018 i LC 20023) koje se s njom križaju, prema navedenom projektu državne ceste.
Članak 43.
(1) Spoj planiranih cesta međusobno, te prema postojećim cestama - županijskoj cesti ŽC 2018 i lokalnoj cesti LC 20023, potrebno je projektirati prema Pravilniku o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključka i prilaza na javnu cestu (NN br. 119/07).
(2) Spoj prometnica je potrebno prometno označiti prema Pravilniku o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi cesta (NN br. 33/05, 64/05 i 155/05). 3.2 UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE I NAČIN PRIKLJUČIVANJA KUĆNIH INSTALACIJA

Članak 44.

Članak 44.
(1) Sve mreže komunalne infrastrukture potrebno je projektirati i izvesti na način da se njihovom upotrebom i izvedbom pojedinačnih priključaka što manje oštećuju javne površine kolnika, pješačkih i biciklističkih staza i zasađenog raslinja.
(2) Idejne projekte mreža infrastrukture preporuča se izraditi za cjelovito područje područja obuhvata DPU.
(3) Projektima je moguće definirati fazno izvođenje pojedinih dionica.
(4) Opseg izvedbe infrastrukture također se predviđa fazno, u smislu razine opremanja, pri čemu I. faza opremanja zone ili dijela zone treba osigurati pristup na pojedinu građevnu česticu makadamskom cestom i mogućnost odvodnje, odnosno zbrinjavanja otpadnih voda, sukladno Zakonu.
(5) Za planirane građevine infrastrukturnih sustava, koje se mogu graditi na česticama druge namjene – prvenstveno se to odnosi na trafostanice, plinske redukcijske stanice i slično, potrebno je osigurati mogućnost pristupa za distributera, bilo direktnim pristupom s javne površine, bilo služnošću prolaza. 3.2.1 Opskrba pitkom vodom, odvodnja otpadnih sanitarnofekalnih, tehnoloških i oborinskih voda, opskrba plinom i drugi energetski izvori

Članak 45.

Članak 45.
(1) Postojeće i planirane trase mreža vodoopskrbe, plinoopskrbe, odvodnje sanitarno-fekalnih voda i odvodnje oborinskih voda, prikazane su na kartografskom prikazu br. 2.2 – “Plan komunalne infrastrukture - mreže vodoopskrbe, plinoopskrbe i odvodnje“, a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica. 3.2.1.1 Vodoopskrba
Članak 46.
(1) Trasom županijske ceste ŽC 2018 izvedeni je magistralni vod vodovoda, na koji se planira priključiti planirana mreža opskrbnog vodovoda, predviđena u novoplaniranim uličnim koridorima u obliku prstena.
(2) Opskrbni vodovod područja obuhvata se predviđa spojiti s vodom opskrbnog vodovoda izvedenim u Ulici bana Josipa Jelačića, koja je za Grad Čakovec istovjetna s LC 20023.

Članak 47.

Članak 47.
(1) Mreže vodoopskrbe treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke.
(2) Materijali koji se mogu primjenjivati za izvedbu mreže ne smiju biti škodljivi za ljudsko zdravlje.
(3) Vodoopskrbnu mrežu potrebno je predvidjeti i za potrebe gašenja požara, sukladno odredbama iz poglavlja 9.2.7. Zaštita od požara, ove Odluke. 3.2.1.2 Zbrinjavanje otpadnih i voda
Članak 48.
(1) Područjem obuhvata DPU prolazi magistralni cjevovod sanitarno – fekalne odvodnje, kapacitiran samo za područje grada Čakovca - sjeverno od zone obuhvata DPU, te se na njega ne može izvršiti priključenje mreže odvodnje, niti pojedinačnih građevnih čestica unutar područja obuhvata DPU.
(2) Razvod sanitarno – fekalne kanalizacije unutar koridora planiranih ulica za zonu obuhvata DPU predviđen je grafički, te se predviđa spajanje sustava sanitarno – fekalne odvodnje za područje obuhvata DPU na kolektor IV sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda Čakovca.
(3) Kod svake planirane nove gradnje i rekonstrukcije postojećih građevina obvezno je priključenje na javni sustav sanitarno – fekalne odvodnje.
(4) Obveza priključenja korisnika na sustav sanitarno – fekalne odvodnje u funkciji, koji je utvrđen drugim propisima, treba se provoditi na području obuhvata DPU i bez planirane gradnje ili rekonstrukcije građevina na čestici, pri čemu je do sada korištene septičke taložnice je potrebno staviti izvan funkcije i sanirati teren. Stranica 2832 - Broj 19 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 24. prosinca 2013.

Članak 49.

Članak 49.
(1) Građevine u planiranom dijelu naselja nije moguće graditi bez stečenih uvjeta za zbrinjavanje otpadnih voda javnim sustavom, odnosno izvedba sanitarno – fekalne mreže odvodnje i njen spoj na cjeloviti sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda u funkciji, preduvjet je za gradnju u novoplaniranom dijelu DPU-a.
(2) Tehnološke vode, se mogu upuštati u javni sustav sanitarno – fekalne odvodnje, uz obvezni prethodni predtretman pročišćavanja propisan odredbama za ispuštanje u sustav javne odvodnje u Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN br. 80/13.).

Članak 50.

Članak 50.
(1) Uličnim koridorima je predviđena izvedba zatvorenog sustava odvodnje oborinskih voda, generalno usmjerenim prema jugozapadu, s ispustom u recipijent kanal Trnavu.
(2) Kako nije moguće sa sigurnošću pretpostaviti da će se odvodnja oborinske vode moći riješiti gravitacijski, planira se mogućnost izvedbe precrpne stanice oborinske odvodnje zone, do ispusta u postojeći kanal južno od ŽC 2018.
(3) Oborinske vode s površina čestica i javnih opločenih površina – uličnih koridora, javnih parkirališta i drugih javnih površina mogu se zbrinjavati na sljedeći način: - klasičnom zatvorenom oborinskom odvodnjom s ispustom u sustav oborinske odvodnje, - primjenom integralnog pristupa oborinske odvodnje – korištenjem zelenih površina unutar uličnih koridora i unutar čestice javne zaštitne zelene površine, - kombinacije sustava iz prethodne dvije alineje.
(4) U slučaju klasičnog rješenja oborinske odvodnje, oborinske vode mogu se ispuštati u sustav javne oborinske odvodnje voda samo preko slivnika s taložnicom, a s parkirališta s 10 i više parkirnih mjesta i preko separatora ulja i masti.
(5) U slučaju primjene integralnog pristupa i ispustom oborinskih voda na vlastitoj čestici, potrebno je projektom dokazati neškodljivost sustava u ekološkom smislu.

Članak 51.

Članak 51.
(1) Čiste oborinske vode s krovova zgrada moguće je, bez obzira na odabrani način oborinske odvodnje, predvidjeti na način da se ispuštaju direktno na zelene površine čestice. 3.2.1.3 Kućni priključci vodoopskrbe i odvodnje
Članak 52.
(1) Priključke građevina na mrežu vodoopskrbe i odvodnje u pravilu treba projektirati i izvoditi kao pojedinačne, odnosno kao jedan priključak na jednu građevinu, odnosno funkcionalnu cjelinu.
(2) Vodomjerno okno potrebno je locirati unutar građevne čestice unutar prvih 5,0 m od ulične međe, odnosno ovisno o stanju na terenu.
(3) Nove čestice, sukladno zakonskim odredbama ne mogu se uređivati, niti je moguće početi gradnju ukoliko za svaki posebni slučaj nije riješen način zbrinjavanja otpadnih voda, sukladno ovom Planu. 3.2.1.4 Plinoopskrba

Članak 53.

Članak 53.
(1) U koridoru županijske ceste ŽC 2018 izveden je srednjetlačni plinovod, kojeg se planira produžiti ulicama koje okružuju čestice namijenjene gospodarskoj namjeni.
(2) Niskotlačna plinska mreža izvedena je u koridoru LC 20023, te se planira produžiti u koridorima ulica s kojih se osigurava pristup planiranim stambenim i mješovitim, pretežito stambenim česticama.
Članak 54.
(1) Sve elemente sustava plinoopskrbe treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima koji se odnose na opasne tvari i materije i prema pravilima struke.
(2) Materijal voda treba definirati kao PE HD.
(3) Izgradnju plinovoda potrebno je predvidjeti na dovoljnoj udaljenosti od visokog raslinja, odnosno van dohvata korijenja, a prelaze preko prometnica izvan područja raskrižja.
(4) Ukoliko posebnim propisom nije određena manja vrijednost, najmanja međusobna udaljenost ukopanog plinovoda od drugih ukopanih instalacija utvrđuje se prema sljedećoj tabeli: križanje paralelno minimalni razmaci /m/ vođenje /m/ plinovodi međusobno 0,20 0,60 plinovod prema vodovodu i 0,20 0,60 kanalizaciji plinovod prema 0,30 0,50 informacijskim kablovima plinovod do 0,50 1,00 elektroenergetskih vodova plinovod do okna i kanala 0,20 0,30

Članak 55.

Članak 55.
(1) Izvedba novih redukcijskih plinskih stanica, ukoliko će iz tehničkih razloga biti potrebna, moguća je na način da se lociraju na javne zelene površine, ili na čestice gospodarske namjene, na način da ne smetaju osnovnom sadržaju čestice, niti prometu.
(2) Potrebno je poštovati udaljenosti plinske stanice prema drugim građevinama sukladno sljedećoj tabeli: vrsta gradnje minimalni razmak plinske redukcijske stanice /m/ od dvorišnih ograda 1,00 od javnih cesta, ulica i nadzemnih 5,00 niskonaponskih vodova i trafostanica od stambenih prostora, drugih 6,00 javnih građevina, odnosno od građevina gdje se okuplja veći broj ljudi, kao i od skladišta zapaljivih materijala i građevina građenih od drveta ili obučenih u drvo 24. prosinca 2013. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 19 - Stranica 2833 3.2.1.5 Kućni priključci plinoopskrbe

Članak 56.

Članak 56.
(1) Priključni plinski set za priključak plina se u pravilu smještava na pročelju osnovne građevine ili postavom tipiziranog samostojećeg plinskog ormara unutar građevne čestice.
(2) Do priključnog seta potrebno je osigurati pristup, radi očitanja i održavanja. 3.2.1.6 Toplovodi i drugi produktovodi
Članak 57.
(1) U slučaju potrebe distribucijski toplovodi i drugi produktovodi, u funkciji distribucije energije, mogu se locirati unutar koridora ulica, kolnog prilaza ili unutar građevnih čestica gospodarske namjene, te ih je potrebno projektirati u skladu s posebnim propisima. 3.2.1.7 Energija iz obnovljivih izvora

Članak 58.

Članak 58.
(1) Za sve građevine poželjna je primjena energije dobivene iz obnovljivih izvora (energija sunca, sustavi korištenja temperature zemlje, vode, biogoriva i drugo), a koju je moguće predvidjeti prvenstveno za potrebe građevina izgrađenih na čestici, ali i s mogućnošću komercijalne isporuke viška energije (električne ili toplinske) u odgovarajuću javnu mrežu.
(2) Posebni uvjet za lociranje sustava za proizvodnju energije temeljen na korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneraciji, je da građevna čestica, na koju se lociranje predviđa, zadrži minimalno 20% površine kao zelene površine prirodnog terena, na kojem i ispod kojeg nije predviđena postava instalacija predmetnog sustava proizvodnje energije.
(3) Ukoliko se radi o komercijalnim sustavima, oni se na česticama stambene i mješovite, pretežito stambene namjene /oznake namjene S i M/ mogu locirati na krovovima građevina ili u sklopu obloge pročelja, a na česticama gospodarskih namjena /oznake namjene I i K/ mogu se osim na krovovima građevina ili u sklopu obloge pročelja, locirati i na tlu, pod uvjetom da je proizvodnja energije na čestici utvrđena kao prateća namjena uz osnovni proizvodni, odnosno poslovni sadržaj.
(4) Unutar područja obuhvata Plana mogu se koristiti biogoriva, ali ne i vršiti njihova proizvodnja.
(5) Postrojenja koja pri proizvodnje energije proizvode buku ili neugodne mirise, neprimjerene uvjetima zone ne mogu se locirati unutar područja Plana.
(6) Kogeneracijska postrojenja u obuhvatu plana moraju biti razine mikro CHP ili mini CHP.

Članak 58.

(7) Uređaji kojima se za dobivanje električne energije koristi vjetar, a čija buka prelazi razinu dozvoljenu za pojedinu namjenu unutar DPU, ne mogu se locirati unutar područja obuhvata DPU.
(8) Ostali uvjeti za lociranje i gradnju utvrđuju se jednako kao i za ostale građevine unutar odgovarajuće funkcionalne zone, unutar kojeg se lociraju. 3.2.2 Elektroopskrba i javna rasvjeta
Članak 59.
(1) Postojeća i planirane mreže elektroopskrbe i javne rasvjete prikazane su na kartografskom prikazu br. 2.3. – “Plan komunalne infrastrukture - elektroopskrba, javna rasvjeta i telekomunikacijska mreža“, a položaj vodova unutar koridora ulice dat je prikazom poprečnog profila ulice.
(2) Opskrbu el. energijom i javnu rasvjetu treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke. 3.2.2.1 Mreže elektroopskrbe i javne rasvjete

Članak 60.

Članak 60.
(1) Srednjenaponska podzemna mreža predviđa se locirati podzemno unutar koridora ulica na način da se nove trafostanice 10(20)/0,4 kV spajaju na postojeću infrastrukturu u okruženju.
(2) Razvoj mreže elektroopskrbe potrebno je koncipirati na daljnjem razvoju sustava koji za gospodarski dio područja obuhvata ima izvedeno napajanje na dva načina: - podzemnim srednjenaponskim vodom iz najbližih trafostanica - podzemnim kablom i priključnim KRO ormarima.
(3) Za dijelove područja koji se odnose na stambene čestice i mješovite, pretežito stambene čestice predviđa se spoj na niskonaponsku mrežu izvedenu unutar koridora Ulice bana J. Jelačića (lokalne ceste LC 20023), unutar uličnog koridora UK 6 i unutar kolnog prilaza mješovitim česticama.
(4) Alternativno je stambene čestice i mješovite, pretežito stambene čestice moguće spojiti na mrežu elektroopskrbe jednako kao i gospodarske čestice, na način predviđen stavkom 2. ovog članka.
(5) Za povećanije priključnih snaga čestica gospodarske namjene, predviđa se mogućnost gradnje dodatnih trafostanica na pojedinačnim gospodarskim česticama, te novih KRO ormara, za potrebe jednog ili više korisnika, kao i njihova srednjenaponska veza na postojeću infrastrukturu.

Članak 61.

Članak 61.
(1) Za izvedbu planirane kabelske podzemne mreže javne rasvjete potrebno je predvidjeti postavu kandelabera jednostrano u uličnim koridorima i pješačkim stazama.
(2) Prosječni razmak između stupova treba projektirati na način da se osigura dobra osvijetljenost ulice.
(3) Zbog racionalnijeg korištenja električne energije, a da bi se osigurali minimalni uvjeti vođenja i identifikacije, treba omogućiti držanje u funkciji polovine rasvjetnih tijela.
(4) Svaki stup treba uzemljiti i zaštititi od indirektnog dodira. 3.2.2.2 Kućni priključci elektroopskrbe

Članak 62.

Članak 62.
(1) Elektroenergetske priključke treba projektirati i izvesti spajanjem na planiranu elektroenergetsku mrežu ili za veće potrošače, pojedinačnim podzemnim priključnim Stranica 2834 - Broj 19 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 24. prosinca 2013. kabelima na odgovarajuću transformatorsku stanicu prema pravilima i tipizaciji lokalnog distributera.
(2) Za potrebe razvoda moguće je na javnoj površini uličnih koridora, na način da ne smetaju prometu, locirati razvodne ormare, u svrhu elektroopskrbe većeg broja građevnih čestica ili javne rasvjete.
(3) Tipski priključni elektroormar može se locirati na vanjskom zidu građevine, na način da bude lakopristupačan za očitanje, spajanje na vanjski priključak i unutarnji razvod. 3.2.3 Telekomunikacijska mreža 3.2.3.1 Mreža fiksne telefonije

Članak 63.

Članak 63.
(1) U novoplaniranim ulicama predviđa se izvedba podzemne telefonske kanalizacije, sa strane planiranih novih građevnih čestica, te povezana s postojećom TK kanalizacijom.
(2) Mreže fiksne telefonije potrebno je polagati unutar podzemne kanalizacije izvedene za navedenu namjenu.
Članak 64.
(1) Telekomunikacijsku kanalizaciju za postavu TK mreže treba projektirati prema posebnim propisima i pravilima struke, te na način da se ista kanalizacija može koristiti za vođenje vodova više operatera.
(2) Obzirom na razvoj novih usluga, unutar zelenih površina unutar uličnih koridora i na česticama druge namjene, moguće je predvidjeti postavu samostojećeg kabineta na površini dimenzija 2,0m x 1,0 m.
(3) Kabinet je pretpostavljene visine 1,5 m, a potrebno ga je postaviti da ne smeta prometu. 3.2.3.2 Mreža mobilne telefonije

Članak 65.

Članak 65.
(1) Bazne postaje mobilnih telekomunikacijskih mreža mogu se pozicionirati na vlastitim stupnim nosačima, lociranim unutar građevinskih čestica gospodarske namjene bilo proizvodne ili poslovne /oznake namjene I ili K/, unutar područja predviđenog za razvoj građevina.
(2) Radi zaštite vizura na spomenik kulture – „Kaštel“ u Pribislavcu, za lociranje antenskog stupa je potrebno ishoditi suglasnost Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine –Konzervatorskog odjela u Varaždinu.

Članak 66.

Članak 66.
(1) Građevine i uređaje pokretne telekomunikacijske mreže treba projektirati prema posebnim propisima i pravilima struke, te ukoliko se postavlja antenski stup, na način da se do tri operatera mogu koristiti istim antenskim stupom. 3.2.3.3 Telefonski priključci
Članak 67.
(1) Kućne priključke na TK kanalizaciju i unutarnji kućni razvod potrebno je projektirati i izvesti sukladno uvjetima Pravilnika o tehničkim uvjetima za elektroničku komunikacijsku mrežu poslovnih i stambenih zgrada (NN 155/09).
(2) Instalacijski i građevinski objekti, koji se u svrhu priključenja zgrada na TK kanalizaciju lociraju na javnoj površini u uličnom koridoru, ne smiju onemogućiti lociranje i prolaz vodovima ostale komunalne infrastrukture, koja je Planom predviđena unutar uličnog koridora.
(3) Unutarnji kućni razvod treba projektirati prema posebnim propisima. 4 UVJETI UREĐENJA I OPREME ZELENIH POVRŠINA

Članak 68.

Članak 68.
(1) Javne zelene površine čine zelene površine javnog režima korištenja neovisno o pripadnosti pojedinoj građevnoj čestici, koridoru prometnice ili je čestica formirana kao zaštitna površina.
(2) Zelene površine potrebno je uređivati sadnjom autohtonih biljnih vrsta, koje nemaju izražena alergena svojstva.
(3) Zeleni pojas u sastavu uličnog koridora određen je karakterističnim poprečnim profilom planirane ulice.
(4) Uvjeti uređenja čestica s namjenom zaštitne zelene površine /oznake namjene Z/ dodatno su utvrđeni člankom 12.
(5) Uvjeti uređenja čestica s namjenom javne zelene površine /oznake namjene Z1/ dodatno su utvrđeni člankom 13. 5 UVJETI UREĐENJA POSEBNO VRIJEDNIH I/ILI OSJETLJIVIH CJELINA I GRAĐEVINA

Članak 69.

Članak 69.
(1) Na prostoru obuhvata DPU nema posebno vrijednih i/ili osjetljivih cjelina i građevina. 6 UVJETI I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA
Članak 70.
(1) Uvjeti gradnje građevina grafički su prikazani na kartografskom prikazu br. 4. – „Uvjeti gradnje“.
(2) Način gradnje utvrđen je definicijama iz članka 4. ove Odluke.
(3) Na novoplaniranim građevnim česticama je graditi dozvoljeno unutar površine za razvoj tlocrta građevina, odnosno u skladu s odredbama iz poglavlja 2.2 – 2.5.
Članak 71.
(1) Samostojeća gradnja /oznaka načina gradnje SS/, predviđena je za planirane čestice: - individualne stambene namjene /oznake namjene S/, - trafostanice /oznake namjene IS1/.
(2) Višestambena gradnja /oznaka gradnje VS/ predviđena je za planirane čestice mješovite, pretežito stambene namjene /oznake namjene M/.
(3) Mješoviti način gradnje /oznaka načina gradnje MJ/ označava mogućnost odabira između samostojeće gradnje, i gradnje u kompleksu, koje su varijantno predviđene na česticama gospodarske, pretežito proizvodne namjene / 24. prosinca 2013. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 19 - Stranica 2835 oznaka namjene I/ i česticama gospodarske, pretežito poslovne namjene /oznaka namjene K/.
(4) Zelene površine nisu namijenjen gradnji, osim u slučajevima utvrđenim člancima 12. i 13. ove Odluke.
(5) Prometne površine se uređuju niskogradnjom.

Članak 72.

Članak 72.
(1) Za pojedine građevne čestice utvrđen je obvezni građevni pravac za lociranje osnovne građevine.
(2) Ukoliko su dozvoljene, prateće i pomoćne građevine, koje se lociraju dublje unutar čestice mogu se locirati ovisno o potrebama funkcionalne organizacije čestica, uz uvjet da se protupožarnim koridorima i posebnim mjerama oblikovanja zgrada spriječi mogućnost prijenosa požara na okolne građevine.
Članak 73.
(1) Posebni uvjeti gradnje, koji nisu sadržani u ovom Detaljnom planu uređenja, određuju se na temelju posebnih zakona i propisa donesenih na temelju zakona. 7 MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO- POVIJESNIH VRIJEDNOSTI 7.1 MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI

Ostali akti u ovom izdanju (50)