Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja dijela naselja na uglu ulica Gornji kraj i Ludbreške u Donjem Kraljevcu

9. Na temelju članka 100., stavka 7., Zakona o prostornom uređenju i gradnji („Narodne novine“ broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12), članka 32. Statuta Općine Donji Kraljevec (“Službeni glasnik Međimurske županije” broj 10/09) i Odluke o izradi Detaljnog plana uređenja dijela naselja na uglu ulica Gornji Kraj i Ludbreške u Donjem Kraljevcu (“Službeni glasnik Međimurske županije” broj 8/12), Općinsko vijeće Općine Donji Kraljevec, na svojoj 32. sjednici održanoj 10.04.2013. godine, donijelo je: ODLUKU o donošenju Detaljnog plana uređenja dijela naselja na uglu ulica Gornji Kraj i Ludbreške u Donjem Kraljevcu u kunama Izvršenje do Plan Indeks 31.12.2012. 94.000,00 89.885,23 95,62% 78.000,00 74.084,81 94,98% 78.000,00 74.084,81 94,98% 78.000,00 74.084,81 94,98% 74.084,81 16.000,00 15.800,42 98,75% 16.000,00 15.800,42 98,75% 16.000,00 15.800,42 98,75% 15.800,42 650.000,00 551.334,11 84,82% 650.000,00 551.334,11 84,82% 650.000,00 551.334,11 84,82% 650.000,00 551.334,11 84,82% 650.000,00 551.334,11 84,82% 650.000,00 551.334,11 84,82% 650.000,00 551.334,11 84,82% 551.334,11 6.201.500,00 5.569.947,70 89,82% I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1.
(1) Odlukom o donošenju Detaljnog plana uređenja dijela naselja na uglu ulica Gornji Kraj i Ludbreške u Donjem Kraljevcu (u daljnjem tekstu Odluka) donosi se Detaljni plan uređenja dijela naselja na uglu ulica Gornji Kraj i Ludbreške u Donjem Kraljevcu (u daljnjem tekstu: Detaljni plan uređenja, odnosno DPU).
(2) Detaljni plan uređenja izradila je tvrtka Urbia d.o.o. Čakovec.
Članak 2.
(1) Područje obuhvata DPU je površine cca 3,0 ha, a odnosi se na dio naselja Donji Kraljevec, na uglu ulica Gornji kraj i Ludbreške.
(2) Obuhvat DPU je prikazan na kartografskim prikazima.
(3) Detaljnim planom uređenja utvrđuje se detaljna namjena površina, uvjeti uređenja površina, način opremanja zemljišta prometnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturom, uvjeti formiranja i korištenja građevnih čestica, uvjeti izgradnje građevina, mjere zaštite kulturnih dobara, mjere sprečavanja štetnih utjecaja na okoliš i drugi elementi od važnosti za uređenje prostora unutar područja obuhvata DPU.

Članak 3.

Članak 3.
(1) Detaljni plan uređenja sadrži: OSNOVNI DIO DPU Stranica 1112 - Broj 6 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 17. travnja 2013. I. Opći prilozi II. Tekstualni dio III. Grafički dio OBAVEZNI PRILOZI DPU I. Obrazloženje DPU 1. Polazišta 2. Plan prostornog uređenja II. Stručne podloge na kojima se temelje prostorno – planska rješenja III. Sektorski dokumenti i propisi koje je bilo potrebno poštivati u izradi DPU IV. Odluka o izradi DPU, zahtjevi i mišljenja iz članka 79. i članka 94. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN BR. 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12) V. Evidencija postupka izrade i donošenja DPU, sa zahtjevima i mišljenjima iz članaka 79. i 94. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN BR. 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12)
(2) Opći prilozi sadrže obrazac prostornog plana s podacima o naručitelju i nositelju izrade i podatke o izrađivaču prostornog plana.
(3) Tekstualni dio sadrži Odluku o donošenju DPU s odredbama za provođenje sljedećeg sadržaja 1. Uvjeti određivanja namjene površina 2. Detaljni uvjeti uređenja i korištenja građevnih čestica, te gradnje građevina 3. Način opremanja zemljišta prometnom, uličnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturnom mrežom 4. Uvjeti uređenja i opreme javnih zelenih površina 5. Uvjeti uređenja posebno vrijednih i /ili osjetljivih cjelina 6. Uvjeti i način gradnje građevina 7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno – povijesnih vrijednosti 8. Mjere provedbe plana 9 Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš
(4) Grafički dio sadrži sljedeće kartografske prikaze u mjerilu 1: 500 0.1 SITUACIJA – POSEBNA GEODETSKA PODLOGA ZA IZRADU DETALJNOG PLANA UREĐENJA S UCRTANOM POSTOJEĆOM INFRASTRUKTUROM I POSEBNIM ZAHTJEVIMA TIJELA S JAVNIM OVLASTIMA 1. DETALJNA NAMJENA POVRŠINA 2.1.PLAN KOMUNALNE INFRASTRUKTURE - PLAN PROMETA 2.2.PLAN KOMUNALNE INFRASTRUKTURE – MREŽE VODOOPSKRBE, ODVODNJE I PLINOOPSKRBE 2.3.PLAN KOMUNALNE INFRASTRUKTURE – MREŽE ELEKTROOPSKRBE, JAVNE RASVJETE I TELEKOMUNIKACIJA MREŽA 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA 4. UVJETI GRADNJE
(5) Obrazac prostornog plana, tekstualni dio i obrazloženje izrađeni su prema Pravilniku o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznima prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (Narodne novine broj 106/98, 39/04, 45/04 i 163/04).

Članak 4.

Članak 4.
(1) Pojmovi koji se koriste u ovoj Odluci imaju sljedeće značenje: - Građevna čestica je zemljišna čestica namijenjena za gradnju građevina. - Namjena površina označava obvezu korištenja površine u predviđenu svrhu, određenu UPU-om. - Linija regulacije je linija koja određuje granicu građevne čestice prema čestici javne prometne površine. - Obavezni građevni pravac je pravac na koji se obvezno postavlja pročelje osnovne građevine. - Površina unutar koje se može razviti tlocrt građevina je površina unutar koje se smješta građevina, uz poštivanje uvjeta izgrađenosti čestice. Označena je na planu uvjeta gradnje, kao i udaljenost te površine od granica građevne čestice. - Tlocrtna površina građevine /PT/ je tlocrtna projekcija nadzemnih etaža građevine na površinu građevne čestice. - Građevinska (bruto) površina građevine /GBP/ je zbroj ukupne bruto površine etaža građevine. - Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ je odnos zbroja svih tlocrtnih površina /PT/ svih građevina na čestici i površine građevne čestice. - Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ je odnos zbroja svih građevinskih (bruto) površina /GBP/ svih građevina na čestici i površine građevne čestice. - Visina građevine (V) je istovremeno i visina vijenca i mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu, do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti veća od 1,20 m. - Ukupna visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova (sljemena), a kod građevina s ravnim krovom ili s kosim krovom i atikom čija visina je veća od visine sljemena, ukupna visina se mjeri do vrha atike.

Članak 4.

- Maksimalno dozvoljena visina građevine (Vmax) je najveća dozvoljena visina (vijenca) osnovne građevine ili građevnog kompleksa. - Etaža (E) je natkriveni korisni prostor zgrade između (pripadajućih) poda i stropa, odnosno krova. Tipovi etaža su podrum, suteren, prizemlje, katovi i potkrovlje. - Maksimalno dozvoljena etažnost građevine (Emax) označava najveći dozvoljeni broj i tip etaža osnovne građevine ili građevnog kompleksa. - Podrum (Po) je dio građevine koji je potpuno ukopan ili je ukopan više od 50% svoga volumena u konačno zaravnani teren i čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena. - Suteren (S) je dio građevine čiji prostor se nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnati teren uz pročelje građevine, 17. travnja 2013. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 6 - Stranica 1113 odnosno s najmanje jednim svojim pročeljem je izvan terena. - Prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,50 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena, mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova). - Kat (K) je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva poda iznad prizemlja. - Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjeg kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova. - Samostojeća građevina (SS) je građevina koja je sa svih strana odmaknuta od međe građevne čestice.

Članak 4.

- Poluugrađena građevina (PU) je građevina koja se jednom svojom stranom prislanja na među susjedne građevne čestice, odnosno uz susjednu građevinu, a od suprotne susjedne međe je odmaknuta. - Dvojna građevina (D) je vrsta poluugrađene građevine koja je s jedne strane prislonjena na susjednu građevinu. - Građevni kompleks (K) je građevina s većim brojem zasebnih funkcionalnih jedinica objedinjenih u jednoj građevini ili u više međusobno fizički povezanih građevina. - Višestambena građevina (VS) je zgrada, odnosno građevni kompleks s više odvojenih funkcionalnih cjelina, pri čemu je više od polovine korisnih površina u funkciji stanovanja, u što se ubrajaju i površine zajedničkih komunikacija i drugih pomoćnih prostora u funkciji stanovanja unutar zgrade. - Mješoviti način gradnje (MJ) određuje mogućnost gradnje građevine kao samostojeće ili u obliku građevnog kompleksa. II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE DETALJNOG PLANA UREĐENJA 1 UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA

Članak 5.

Članak 5.
(1) Utvrđene namjene površina unutar područja obuhvata DPU su sljedeće: - mješovita, pretežito stambena namjena – višestambena /oznaka M1/ - površine javnog parkirališta /oznaka P/ - površina građevina infrastrukturnih sustava - površina za plinsku redukcijsku stanicu /oznaka IS1/ - zelene površine unutar građevne čestice druge osnovne namjene /oznaka Z1/ - parkirališne i/ili garažne površine unutar građevne čestice druge osnovne namjene /oznaka P i oznaka G/
Članak 6.
(1) Namjene koje su kartografskom prikazu br. 1 – “Detaljna namjena površina“ sadržane unutar površine pojedine građevne čestice određuju obvezu uređenja i korištenja označenog područja čestice u svrhu određenu prema namjeni označenog područja.

Članak 7.

Članak 7.
(1) Mješovita, pretežito stambena namjena – višestambena /oznaka M1/ omogućava formiranje građevne čestice za gradnju jedne osnovne građevine po namjeni stambene ili stambeno-poslovne, a po tipologiji višestambene.
(2) Uz osnovnu građevinu moguća je gradnja kompleksa pomoćnih građevina – garaža i spremišta.
(3) Poslovni sadržaj ne smije svojom pozicijom unutar zgrade narušavati kvalitetu stambenih prostora, pri čemu se preferira da ulaz u poslovni dio stambeno – poslovne zgrade bude odvojen od ulaza u stambeni dio zgrade.
(4) Poslovni sadržaj koji se može organizirati unutar višestambene građevine može biti iz sljedećih kategorija djelatnosti: - financijskih, tehničkih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi), - obrtničkih usluga (frizerske, krojačke, postolarske, fotografske i slične radionice), - turističkih i ugostiteljskih djelatnosti bez sadržaja koji utječu na povećanje razine buke ili zagađenja okoline (pansioni, kavane i slično), - isključivo na građevnoj čestici br. 1 - trgovine proizvoda koji ne utječu na povećanje zagađenja zraka ili uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije (specijalizirane trgovine hrane, pića, odjeće, obuće, kućnih potrepština, kućanskih aparata i elektroničkih proizvoda, osim trgovine građevnog materijala, automobila, poljoprivrednih i drugih velikih strojeva i slično).
(5) Unutar gradivih površina čestice potrebno je locirati spremište za skupljanje komunalnog otpada za sve sadržaje zgrade.

Članak 7.

(6) Unutar pojedine građevne čestice nije dozvoljeno graditi: - proizvodne i druge građevine za obavljanje djelatnosti koje uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su buka, požari ili eksplozije - pomoćne građevine s izvorom zagađenja.
Članak 8.
(1) Površine javnog parkirališta /oznaka P/ utvrđuju se kao površine za formiranje građevne čestice pojedinog javnog parkirališta.
(2) Uvjeti uređenja, oblikovanja i korištenja javnih parkirališta utvrđuju se prema prometnim propisima, pri čemu je uvjet da pristup na javno parkiralište obavezno treba imati pristup s javne cestovne površine.
(3) Preko površine javnog parkirališta, koje ima zajednički ulaz, odnosno izlaz na javnu kolnu površinu, moguće je ostvariti sekundarni pristup do pojedinačne građevne čestice druge namjene.
(4) Ukoliko se parkiranje vrši direktno s kolne površine, preko čestice parkirališta nije dozvoljeno pristupati pojedinačnoj građevnoj čestici druge namjene.

Članak 9.

Članak 9.
(1) Površina građevina infrastrukturnih sustava - površina za plinsku redukcijsku stanicu /oznaka IS1/ namijenjena je formiranju građevne čestice plinske redukcijske stanice. Stranica 1114 - Broj 6 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 17. travnja 2013.
Članak 10.
(1) Zelene površine unutar građevne čestice druge osnovne namjene /oznaka Z1/ formiraju se u svrhu oblikovanja ambijenta u funkciji stanovanja.
(2) Kod uređenja zelenih površina se preferira zadržavanje postojećeg visokog zelenila u što je više mogućoj mjeri.
(3) Unutar zelene površine nije moguća gradnja građevina niti parkirnih mjesta.

Članak 11.

Članak 11.
(1) Parkirališne i/ili garažne površine unutar građevne čestice druge osnovne namjene /oznaka P i oznaka G/ obavezno je urediti u funkciji parkirališta i/ili garaža za osobna i/ili dostavna vozila u funkciji sadržaja lociranih u osnovnoj građevini.
(2) Ukoliko funkcija građevine uz koju je utvrđena obveza uređenja parkirališnih površina na čestici uvjetuje veći broj parkirališnih mjesta nego što je to moguće osigurati kroz planom predviđenu površinu za parkiranje, moguće je nedostajući parkirališni prostor osigurati i na drugim dijelovima čestice, osim na zelenoj površini ili unutar građevine.
(3) Također je nedostajući broj parkirališnih mjesta za poslovne sadržaje moguće osigurati: - za poslovne sadržaje predviđene na čestici broj 1 moguće je dodatno predvidjeti i na površini čestice javnog parkirališta broj 3, - za poslovne sadržaje predviđene na čestici broj 2 moguće je dodatno predvidjeti i na površini čestice javnog parkirališta broj 4.
(4) Površina parkirališta na čestici br. 3, koja se nalazi neposredno sjeverno od postojeće zgrade na planiranoj čestici broj 1., rezervira se za dostavu poslovnog sadržaja u prizemlju zgrade. 2 DETALJNI UVJETI UREĐENJA I KORIŠTENJA GRAĐEVNIH ČESTICA, TE GRADNJE GRAĐEVINA

Članak 12.

Članak 12.
(1) Detaljnim uvjetima uređenja i korištenja građevnih čestica, te gradnje građevina, utvrđuje se: - veličina i oblik građevnih čestica, - veličina i površina građevina koje se mogu izgraditi na građevnoj čestici, - namjena građevina, - smještaj građevina na građevnoj čestici, - oblikovanje građevina i - uređenje građevnih čestica. 2.1 VELIČINA I OBLIK GRAĐEVNIH ČESTICA
Članak 13.
(1) Građevne čestice formiraju se prema parcelaciji danoj ovim Detaljnim planom uređenja. OZNAKA NAMJENA TIP kig kis GRAĐ. GRAĐ. GRADNJE ČESTICE ČESTICE 1 M1 VS 0,4 1,50
(2) Svakoj građevnoj čestici dodijeljena je numerička oznaka - broj građevne čestice.
(3) U kartografskom prikazu br. 3. “Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina“ svakoj je građevnoj čestici određen: - način uređenja površine čestice, - smjer priključenja građevne čestice na javnu prometnu površinu, - smjer priključenja čestice na mrežu komunalne infrastrukture.
(4) U kartografskom prikazu br. 4. “Uvjeti gradnje“ svakoj je građevnoj čestici određen: - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/, - koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/.

Članak 14.

Članak 14.
(1) Točna površina svake građevne čestice utvrđuje se parcelacijskim elaboratom u skladu s ovim Detaljnim planom uređenja.
(2) Dozvoljena odstupanja od planiranih površina građevnih čestica mogu se kretati u rasponu od +-5% planirane površine.
Članak 15.
(1) Granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine među tih dviju građevnih čestica.
(2) Između građevnih čestica nije dozvoljeno ostavljati međuprostor koji nije moguće iskoristiti u skladu s namjenom Detaljnog plana uređenja.
(3) Građevne čestice treba formirati na način da se njihove granice, svugdje gdje je to moguće, poklapaju s međama postojećih katastarskih čestica, odnosno vlasničkih čestica ili čestica koje se posebnim postupkom utvrde kao korisničke.

Članak 16.

Članak 16.
(1) Građevne čestice predviđene ovim DPU-om nije dozvoljeno međusobno spajati niti cijepati. 2.2 VELIČINA I POVRŠINA GRAĐEVINA
Članak 17.
(1) Veličina i površina građevina koje se mogu graditi unutar obuhvata Detaljnog plana uređenja ovisi o namjeni i površini građevne čestice.
(2) Veličina i površina građevina iskazuju se kroz: - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/, - koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/, - maksimalno dozvoljenu visinu građevina /V/, prvenstveno u odnosu na osnovnu građevinu, - maksimalno dozvoljeni broj i tip etaža građevina /E/, prvenstveno u odnosu na osnovnu građevinu.
(3) Maksimalni koeficijenti izgrađenosti i iskoristivosti čestice, kao i najviše dozvoljene vrijednosti za visinu i etažnost građevina, utvrđuju se prema sljedećoj tabeli: Vosn Eosn Vpom Epom (m) (m) 10,00 4Po+P+2K 3,50 1/P 17. travnja 2013. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 6 - Stranica 1115 M1 2 P VS 0,4 1,50 Z P 3 x Z 4 P x 5 IS1 x 0,40 0,40 2.3 NAMJENA GRAĐEVINA
(1) Sadržaj osnovne namjene određen je pretežitošću namjene građevne čestice.
(2) Pratećim sadržajem smatra se sadržaj koji je lociran unutar osnovne građevine, a čija namjena je određena vrstom dozvoljenih pratećih sadržaja na čestici, prema poglavlju 1. ove Odluke - Uvjeti određivanja namjene površina.
(3) Pomoćne građevine su servisne građevine i uređaji, određeni u odnosu na osnovnu namjenu pojedine čestice, prema poglavlju 1. – Uvjeti određivanja namjene površina, ove Odluke.
(4) Osnovni sadržaj čestice treba zauzimati više od polovine korisnih površina osnovne građevine.

Članak 17.

2.4 SMJEŠTAJ GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI
Članak 18.
(1) Smještaj građevina na građevnim česticama određen je kartografskim prikazom br. 4. – “Uvjeti gradnje građevina“.
(2) Tim prikazom je za građevne čestice određeno: - površina unutar koje se mogu graditi građevine, - udaljenost te površine od linije regulacije i ostalih granica građevne čestice.
Članak 19.
(1) Međusobna udaljenost građevina treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara na način da se osigura: - sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima građevina u slučaju urušavanja građevina, - dostupnost vatrogasnog vozila do svih građevina na građevnoj čestici, - sigurnost od prenošenja požara s jedne građevine na drugu – izvedbom protupožarnih barijera.
(2) Međusobna udaljenost osnovnih građevina mora biti minimalno jednaka ½ visine osnovnog korpusa više građevine, ali ne može biti manja od širine vatrogasnog koridora, određenog prema poglavlju 9.3.7. ove Odluke - Zaštita od požara. 2.5 OBLIKOVANJE GRAĐEVINA

Članak 20.

Članak 20.
(1) Način oblikovanja građevina treba se zasnivati na suvremenoj industriji građevnog materijala i tehnologiji gradnje, te biti primjeren lokaciji centra naselja.
Članak 21.
(1) Svi istaci na građevini - strehe, vijenci, balkoni, nadstrešnice i slično trebaju biti projektirani i izvedeni na 10,00 4Po+P+2K 3,50 1/P niskogradnja niskogradnja 2,00 1/P nema pomoćne građ. način da nisu više od 1,00 m prepušteni preko granice površine unutar koje se mogu graditi građevine, određeno prema kartografskom prikazu br. 4.

Članak 22.

Članak 22.
(1) Krovovi se, u skladu s funkcijom građevine, mogu oblikovati kao kosi, ravni ili kompleksni.
(2) Krovne plohe orijentirane na ulicu ili susjednu građevnu česticu, ako je građevina od međe udaljena manje od 3,00 m, trebaju obavezno imati izvedene snjegobrane.
(3) Krovne plohe građevina ne mogu biti većeg nagiba od 45°.
(4) Odvodnja vode s krovnih ploha orijentiranih prema susjednoj građevnoj čestici treba biti riješena na način da se skupljaju unutar vlastite građevne čestice.
Članak 23.
(1) Dijelovi građevina koji su od susjedne međe udaljeni manje od 3,00 m ne mogu imati otvore.
(2) Otvorima se u smislu stavka 1. ovoga članka ne smatraju: - prozori ostakljeni neprozirnim staklom, najveće veličine 60 x 60 cm, izvedeni kao otklopni prema unutra, - dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida, - ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 15 x 20 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt. 2.6 UREĐENJE GRAĐEVNIH ČESTICA 2.6.1 Osnovni uvjeti uređenja građevnih čestica

Članak 24.

Članak 24.
(1) Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama.
(2) Uređenje građevne čestice obuhvaća postupak preoblikovanja ili novog formiranja građevne čestice na osnovu parcelacijskog elaborata, sukladno ovom DPU-u, te opremanje građevne čestice komunalnom infrastrukturom.
Članak 25.
(1) Ovaj DPU kao konačnu predviđa mogućnost priključenja na mrežu vodoopskrbe, plinoopskrbe, odvodnje otpadnih voda, elektroopskrbe, telekomunikacija, javne rasvjete, te uređenje zelenih pojasa unutar koridora ulice.

Članak 26.

Članak 26.
(1) Način, odnosno smjer priključenja građevnih čestica na prometnu, komunalnu i telekomunikacijsku infrastrukturnu Stranica 1116 - Broj 6 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 17. travnja 2013. mrežu prikazan je na grafičkom prikazu br. 3. – “Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina“.
Članak 27.
(1) Svaka građevna čestica treba imati najmanje jedan neposredan pristup na javnu prometnu površinu – ulicu. 2.6.2 Uvjeti gradnje i uređenje manipulativnih površina i površina parkirališta

Članak 28.

Članak 28.
(1) Na svakoj građevnoj čestici, potrebno je izvesti interne prometne površine koje će omogućiti kružno okretanje vozila, odnosno manevriranje vozila unutar čestice i izlaz na javnu prometnu površinu prednjom stranom vozila.
(2) Na svakoj građevnoj čestici je potrebno osigurati prostor za parkiranje vozila za sadržaje koji se na čestici predviđaju.
(3) Minimalni broj parkirališnih ili garažnih mjesta (broj PGM), po pojedinoj građevnoj čestici, utvrđuje se, ovisno o namjeni prostora na čestici, sukladno sljedećoj tabeli: broj parkirališnih namjena građevine koeficijent ili garažnih mjesta na PRIRUČNA 1 0,45 1 zaposlenika SKLADIŠTA UREDSKI 100 m2 korisnog 2 2,00 PROSTORI prostora USLUGE, 100 m2 korisnog 3 4,00 UGOSTITELJSTVO prostora SPECIJALIZIRANE 100 m2 korisnog 4 2,50 TRGOVINE prostora 5 STANOVI 1,00 1 stan
(4) Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici za urede, usluge, trgovine i ugostiteljstvo, za građevine koje sadrže više sadržajnih jedinica (lokali), manjih od 100,0 m2 korisne površine, utvrđuje se prema broju jedinica unutar građevine na način da svaka sadržajna jedinica treba imati osigurano 1 parkirališno ili garažno mjesto na građevnoj čestici.

Članak 29.

Članak 29.
(1) Izuzetno od prethodnog članka: - parkirališni prostor za poslovni sadržaj postojeće višestambene zgrade na čestici broj 1 može se osigurati na javnom parkiralištu čestice br. 3, - parkirališni prostor za poslovni sadržaj postojeće višestambene zgrade na čestici broj 2 može se osigurati na javnom parkiralištu čestice br. 4.
(2) Mogućnost normiranja sadržaja i obveznih parkirališnih mjesta na građevnim česticama mješovite, pretežito stambene namjene – višestambena /oznaka M1/ ne utječe na režim korištenja javnih parkirališta, a posebno ne utječe na režim naplate javnog parkirališta. 2.6.3 Gradnja ograda

Članak 30.

Članak 30.
(1) Unutar područja obuhvata DPU mogu se postaviti ograde: - na međi građevnih čestica mješovite i stambene funkcije - prema prijedlogu iz kartografskog prikaza br. 4. - unutar građevnih čestica mješovite namjene u funkciji osiguranja veće privatnosti stanara ukoliko na čestici postoje poslovni sadržaji.
(2) Ograde se mogu urediti kao prozračne žičane ili kao živica, visine do 1,40 m na uličnom pročelju i do 1,80 m, na drugim pozicijama, i to mjereno od najniže kote ograde, odnosno sa strane one građevne čestice koja ima manju apsolutnu visinsku kotu uređenog terena na mjerenoj točki.
(3) Postavljanje ograda na liniji regulacije ulice (ulična međa) nije dozvoljeno. 2.6.4 Obveza uređenja zelenih površina na građevnim česticama

Članak 31.

Članak 31.
(1) Na građevnim česticama je obavezno najmanje 20% površine urediti kao zelene površine, pri čemu je potrebno maksimalno sačuvati postojeće visoko zelenilo.
(2) U zelene površine iz stavka 1. ovog članka ne ubrajaju se zatravnjene parkirališne površine. 3 NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM, ULIČNOM, KOMUNALNOM I TELEKOMUNIKACIJSKOM INFRASTRUKTURNOM MREŽOM 3.1 UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA CESTOVNE I ULIČNE MREŽE
Članak 32.
(1) Prometno rješenje ulične mreže dano je kartografskim prikazom br. 2.1 - “Plan komunalne infrastrukture - plan prometa“.

Članak 33.

Članak 33.
(1) Spoj prometnica projektira se prema Pravilniku o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključka i prilaza na javnu cestu (NN br. 119/07).
(2) Spoj prometnica je potrebno prometno označiti prema Pravilniku o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi cesta (NN br. 33/05, 64/05 i 155/05).
Članak 34.
(1) Minimalna širina koridora ulica definirana je grafički.
(2) Ceste u obuhvatu plana trebaju biti projektirane za obostrani kolni promet i imati kolnu površinu minimalne širine 6,0 m.
(3) Minimalna širina pješačkih staza utvrđuje se s 1,2 m, a pješačko – biciklističkih staza s 2,5 m.
(4) Za zelene površine unutar uličnog koridora i javnih zelenih površina uz ulični koridor treba prilikom izrade glavnog projekta dati prikaz hortikulturnog rješenja. 17. travnja 2013. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 6 - Stranica 1117 3.2 UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE I NAČIN PRIKLJUČIVANJA KUĆNIH INSTALACIJA 3.2.1 Opskrba pitkom vodom, odvodnja otpadnih sanitarno-fekalnih, tehnoloških i oborinskih voda, opskrba plinom i drugi energetski izvori

Članak 35.

Članak 35.
(1) Postojeće i planirane trase mreža vodoopskrbe, plinoopskrbe, odvodnje sanitarno-fekalnih voda i odvodnje oborinskih voda, prikazane su na kartografskom prikazu br. 2.2 – “Plan komunalne infrastrukture - mreže vodoopskrbe, plinoopskrbe i odvodnje“. 3.2.1.1 Vodoopskrba
Članak 36.
(1) Obodnim uličnim koridorima područja obuhvata DPU prolaze vodovi vodovoda, na koje se predviđa priključenje čestica unutar obuhvata DPU-a.
Članak 37.
(1) U slučaju rekonstrukcije, mreže vodoopskrbe treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke.
(2) Materijali koji se mogu primjenjivati za izvedbu mreže ne smiju biti škodljivi za ljudsko zdravlje.
(3) Vodoopskrbnu mrežu potrebno je predvidjeti i za potrebe gašenja požara, sukladno odredbama iz poglavlja 9.2.7. Zaštita od požara, ove Odluke. 3.2.1.2 Zbrinjavanje otpadnih voda

Članak 38.

Članak 38.
(1) U uličnim koridorima oko područja obuhvata DPU izvedeni su cjevovodi sustava mješovite odvodnje, koji je spojen na uređaj za pročišćavanje Donji Kraljevec, te se izvedeni sustav planira koristiti za potrebe prostora u obuhvatu DPU.
(2) Postojeća zgrada se spaja na Ludbrešku ulicu ili Ulicu Gornji kraj, a novoplaniranu na Ulicu Gornji kraj.
Članak 39.
(1) Tehnološke vode, se s obzirom na djelatnosti unutar obuhvata plana ne očekuje, a ukoliko se utvrdi njihovo postojanje, mogu se upuštati u javni sustav sanitarno – fekalne odvodnje, uz obvezni prethodni predtretman pročišćavanja propisan odredbama za ispuštanje u sustav javne odvodnje u Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN br. 87/10.).

Članak 40.

Članak 40.
(1) Oborinske vode s površina čestica i javnih opločenih površina – javnih parkirališta i drugih javnih površina predviđaju se zbrinjavati spojem na mješoviti sustav odvodnje, preko slivnika s taložnicom, a s parkirališta s 10 i više parkirnih mjesta i preko separatora ulja i masti.
Članak 41.
(1) Čiste oborinske vode s krovova zgrada moguće je predvidjeti na način da se ispuštaju direktno na zelene površine čestice. 3.2.1.3 Kućni priključci vodoopskrbe i odvodnje
Članak 42.
(1) Priključke građevina na mrežu vodoopskrbe i odvodnje u pravilu treba projektirati i izvoditi kao pojedinačne, odnosno kao jedan priključak na jednu građevinu, odnosno funkcionalnu cjelinu.
(2) Vodomjerno okno potrebno je locirati unutar građevne čestice unutar prvih 5,0 m od ulične međe. 3.2.1.4 Plinoopskrba

Članak 43.

Članak 43.
(1) U postojećim ulicama – Ludbreškoj i Gornji kraj izvedeni su srednjetlačni i niskotlačni plinovodi, te je građevine unutar obuhvata DPU moguće priključiti na izvedenu plinsku mrežu.
(2) Unutar područja obuhvata izvedena je plinska redukcijska stanica, za što se u DPU i rezervira zasebna zemljišna čestica.
(3) Plinovode je potrebno održavati na dovoljnoj udaljenosti od visokog raslinja, odnosno van dohvata korijenja.
Članak 44.
(1) Sve elemente sustava plinoopskrbe treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima koji se odnose na opasne tvari i materije i prema pravilima struke.
(2) Materijal voda treba definirati kao PE HD.
(3) Ukoliko posebnim propisom nije određena manja vrijednost, najmanja međusobna udaljenost ukopanog plinovoda od drugih ukopanih instalacija utvrđuje se prema sljedećoj tabeli: križanje paralelno minimalni razmaci /m/ vođenje /m/ plinovodi međusobno 0,20 0,60 plinovod prema vodovodu i 0,20 0,60 kanalizaciji plinovod prema 0,30 0,50 informacijskim kablovima plinovod do 0,50 1,00 elektroenergetskih vodova plinovod do okna i kanala 0,20 0,30

Članak 45.

Članak 45.
(1) Potrebno je poštovati udaljenosti plinske redukcijske stanice prema drugim građevinama sukladno sljedećoj tabeli: minimalni razmak vrsta gradnje plinske redukcijske stanice /m/ od dvorišnih ograda 1,00 Stranica 1118 - Broj 6 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 17. travnja 2013. od javnih cesta, ulica i nadzemnih niskonaponskih vodova i 5,00 trafostanica od stambenih prostora, drugih javnih građevina, odnosno od građevina gdje se okuplja veći broj ljudi, kao i od skladišta 6,00 zapaljivih materijala i građevina građenih od drveta ili obučenih u drvo 3.2.1.5 Kućni priključci plinoopskrbe

Članak 46.

Članak 46.
(1) Priključni plinski set za priključak plina se u pravilu smještava na pročelju osnovne građevine.
(2) Alternativno od prethodnog stavka, priključak se može izvesti i postavom tipiziranog samostojećeg plinskog ormara unutar građevne čestice.
(3) Do priključnog seta potrebno je osigurati pristup, radi očitanja i održavanja. 3.2.1.6 Toplovodi i drugi produktovodi
Članak 47.
(1) U slučaju potrebe toplovodi i drugi produktovodi, u funkciji distribucije energije, mogu se locirati unutar koridora ulica, te ih je potrebno projektirati u skladu s posebnim propisima. 3.2.1.7 Energija iz obnovljivih izvora