GLASNIK

Arhiva › 2010. › SGMŽ 27

SGMŽGrad Mursko Središće · 20. prosinca 2010. · KLASA 021-05/10-01/1017 · URBROJ 2109/11-1-01/1-10-1

Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja gospodarske zone “Brezje” u Murskom Središću

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 2244

Članak 35.

Članak 35.
(1) Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama.
(2) Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice na osnovu parcelacijskog elaborata, sukladno ovom DPU-u, te opremanje građevne čestice komunalnom infrastrukturom u minimalnom opsegu makadamski izvedene pristupne ceste.
Članak 36.
(1) Ovaj DPU kao konačnu predviđa opremljenost područja asfaltiranim prometnicama, biciklističkim i pješačkim stazama, mogućnost priključenja na mrežu vodoopskrbe, plinoopskrbe, odvodnje otpadnih voda, elektroopskrbe, telekomunikacija, javne rasvjete, te uređenje javnih zelenih površina i zelenih pojasa unutar koridora ulice.

Članak 37.

Članak 37.
(1) Način, odnosno smjer priključenja građevnih čestica na prometnu, komunalnu i telekomunikacijsku infrastrukturnu mrežu prikazan je na grafičkom prikazu br. 3. - “Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina”.
Članak 38.
(1) Svaka građevna čestica treba imati jedan neposredan pristup na javnu prometnu površinu ulicu.
(2) Svaka građevna čestica mora imati osiguran kolni prilaz minimalne širine 3,0 m do stražnjeg dijela čestice. 2.6.2 Uvjeti gradnje i uređenje manipulativnih površina i površina parkirališta

Članak 39.

Članak 39.
(1) Na svakoj građevnoj čestici, potrebno je izvesti pristup na česticu koji će omogućiti kružno okretanje vozila, odnosno manevriranje vozila unutar čestice, te parkirališni ili garažni prostor za vlastite potrebe.
(2) Minimalni broj parkirališnih ili garažnih mjesta (broj PGM)po pojedinoj građevnoj čestici utvrđuje se, ovisno o namjeni prostora na čestici, sukladno slijedećoj tabeli: 20. prosinca 2010. Broj 27 - Stranica 2245 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 渀愀洀樀攀渀愀 最爀愀ᄁ攀瘀椀渀攀 欀 漀攀昀椀挀 椀樀攀渀琀 ㄀ 䤀一䐀唀 匀 吀刀 䤀䨀 䄀 䤀 匀 䬀 䰀 䄀䐀䤀态 吀䄀 Ⰰ㐀㔀 ㈀ 唀 刀 䔀 䐀匀 䬀 䤀 倀 刀 伀匀 吀伀刀 䤀 ㈀Ⰰ 吀刀 䜀 伀嘀䤀一䔀 Ⰰ 唀 匀 䰀 唀 䜀 䔀 䤀 ㌀ 㐀Ⰰ 唀 䜀 伀匀 吀䤀吀䔀 䰀 䨀 匀 吀嘀伀 㐀 匀 吀䄀一 娀䄀 䐀伀䴀䄀刀 䄀 ㄀Ⰰ 匀 䴀䨀 䔀 态 吀䄀䨀 一䤀 吀唀 刀 䤀匀 吀䤀ఁ 䬀 䤀 瀀爀攀洀愀 㔀 匀 䄀䐀刀 紁䄀䨀 䤀 戀爀漀樀 瀀愀爀欀 椀爀愀氀椀愁 渀椀栀 椀氀椀 最愀爀愀縁渀椀栀 洀樀攀猀 琀愀 渀愀 ㄀ 稀愀瀀漀猀 氀攀渀椀欀愀 ㄀ 洀㈀ 欀漀爀椀猀 渀漀最 瀀爀漀猀 琀漀爀愀 ㄀ 洀㈀ 欀漀爀椀猀 渀漀最 瀀爀漀猀 琀漀爀愀 ㄀ 猀 琀愀渀 瀀漀猀 攀戀渀漀洀 瀀爀漀瀀椀猀 甀 ⴀ猀 甀欀氀愀搀渀漀 漀搀最漀瘀愀爀愀樀甀܁漀樀 欀愀琀攀最漀爀椀稀愀挀椀樀椀
(3) Parkirališni prostor organizira se prvenstveno unutar prostora čestice sa namjenom specificiranom kao parkiralište /oznaka P/, a dodatno se parkiranje može organizirati i na drugim dijelovima čestice.
(4) Parkiralište se može predvidjeti: - na površinama namijenjenim za parkirališta /oznake P/ kao otvoreni, nenatkriveni prostor, - na ostalim dijelovima čestice na kojima nije predviđena mogućnost gradnje građevina visokogradnje, kao otvorena nenatkrivena ili nadstrešnicom natkrivena parkirališta - unutar područja za gradnju građevina kao otvoreni ili zatvoreni parkirališni prostor, uključujući i mogućnost gradnje podzemne garaže.

Članak 40.

Članak 40.
(1) Obavezna je ugradnja separatora za pročišćavanje oborinskih voda od ulja i masti za parkirališta označena kao parkirališne površine /oznaka P/ u kartografskom prikazu br. 1- “Detaljna namjena površina” i na drugim parkiralištima s više od 10 parkirališnih mjesta na čestici. 2.6.3 Gradnja ograda
Članak 41.
(1) Ograde se mogu graditi na međama građevnih čestica ili unutar same čestice kao zaštitne ili servisne ograde.
(2) Ukoliko se čestica oblikuje na način da se u njenom prednjem dijelu uređuje parkirališni prostor i/ili reprezentativni park - ogradu je moguće uvući od linije regulacije u dubinu čestice.
(3) Česticu infrastrukturnih sustava /oznake IS1/ nije predviđeno ograđivati.

Članak 42.

Članak 42.
(1) Ograde se mogu oblikovati kao prozračne žičane ograde ili žive ograde.
(2) Visina ograda ne može prelaziti 2,0 m, osim u slučaju kada se rabi radi zaštite. 2.6.4 Obveza uređenja zelenih površina na građevnim česticama
Članak 43.
(1) Svaka građevna čestica s osnovnom gospodarskom namjenom /oznaka I i K/ treba imati minimalno 20% površine građevne čestice uređeno kao zelene površine.
(2) U zelene površine iz prethodnog stavka ubrajaju se i parkirališta osobnih vozila, popločena travnim elementima i zasađena drvoredom.
(3) Broj stabala na površini parkirališta, da bi se ono moglo smatrati zelenom površinom, treba iznositi 1 stablo na 2 parkirališna mjesta, a minimalna površina zemljišta koje ne služi parkiranju (zemljište ispod stabla) po stablu treba iznositi 2,5 x 5,5 m.
(4) Vrsta stabala treba se odabrati između autohtonih listopadnih vrsta. 2.6.5 Postava ugostiteljskih terasa, kioska i druge urbane opreme na građevnim česticama

Članak 44.

Članak 44.
(1) U sklopu vanjskog uređenja građevnih čestica moguće je predvidjeti postavu ugostiteljskih terasa, pod uvjetom da terase niti njihovi elementi opreme (tende, suncobrani i drugo) ne izlaze izvan površine čestice. 3 NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM, ULIČNOM, KOMUNALNOM I TELEKOMUNIKA- cIJSKOM INFRASTRUKTURNOM MREŽOM
Članak 45.
(1) Postojeća magistralna linijska infrastruktura koja je podzemno ili nadzemno izvedena unutar područja gospodarske zone, a koja mjestimično prolazi zemljištem predviđenim za formiranje građevnih čestica, ne ograničava formiranje građevnih čestica, niti gradnju u prvoj fazi do njena izmještanja, ukoliko: - se kod lociranja građevina poštuju zaštitni pojasevi linijske infrastrukture, - se za održavanje infrastrukture utvrdi obvezu služnosti pristupa radi održavanja, odnosno mogućnosti sanacije i rekonstrukcije linijske infrastrukture. 3.1 UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPRE- MANJA CESTOVNE I ULIČNE MREŽE I UVJETI REKONSTRUKCIJE ŽELJEZNIČKE INFRASTRUK- TURE

Članak 46.

Članak 46.
(1) Prometno rješenje mreže dano je kartografskim prikazom br 2.1 - “Plan komunalne infrastrukture - plan prometa”, a obuhvaća i planirane presjeke kroz karakteristične dijelove prometnica.
(2) Sve elemente prometnih sustava potrebno je projektirati sukladno posebnim propisima, prema pravilima struke, te uz poštivanje posebnih uvjeta održavatelja sustava. Stranica 2246 - Broj 27 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 20. prosinca 2010. 3.1.1 Cestovna i ulična mreža

Članak 47.

Članak 47.
(1) Širina planiranih uličnih koridora /oznaka UK s odgovarajućom numeričkom oznakom/ definirana je parcelacijom.
(2) Unutar uličnog koridora treba omogućiti izvedbu pješačke, odnosno pješačko - biciklističke staze, odvodnje oborinske vode s javnih prometnih površina, kao i vođenje mreža komunalne infrastrukture.
(3) Sve prometnice predviđaju se s minimalnom širinom kolnika od 6,0 m.
(4) Minimalna širina pojedine pješačko - biciklističke staze određuje se sa 2,5 m, a preporučena širina je 3,0 m.
(5) Minimalna širina pješačke staze predviđena je s 1,2 m, a preporuča se s 1,40 m.

Članak 48.

Članak 48.
(1) Visinsko vođenje trase prometnica, kolnih prilaza treba se prilagoditi terenu i omogućiti izvedbu kolnih prilaza građevnim česticama.
(2) Unutar uličnih koridora, kolnih prilaza i samostalnih pješačkih površina treba omogućiti vođenje mreža komunalne infrastrukture, odnosno priključaka.
(3) Prilikom izrade glavnog projekta uličnih koridora, kolnih prilaza i samostalnih pješačkih površina potrebno je dati prikaz parternog uređenja, a za zelene površine unutar navedenih površina prikaz hortikulturnog rješenja.

Članak 49.

Članak 49.
(1) Prilaze i priključke na postojeće ceste potrebno je projektirati prema Pravilniku o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključka i prilaza na javnu cestu (“Narodne novine”, broj 119/07) i prema odgovarajućim normama.
(2) S kolnog priključka i s ceste niže kategorije ne smije se izlijevati voda na kolnik ceste više kategorije.
(3) Spojevi prometnica nižeg ranga na prometnice višeg ranga trebaju biti riješeni na način da se utvrdi pravo prvenstva prometnice višeg ranga.
(4) Spoj prometnica je potrebno prometno označiti prema Pravilniku o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi cesta (“Narodne novine”, broj 33/05, 64/05 i 155/05).

Članak 50.

Članak 50.
(1) Postojeću lokalnu cestu Lc 20003 Mursko Središće (D209) - želj. kolodvor - Brezje - Brodec (L20019) potrebno je dugoročno rekonstruirati prema uvjetima plana, uz osiguranje širine koridora, te servisnih površina, prvenstveno pješačko - biciklističke staze. 3.1.1 Željeznička pruga i industrijski kolosijek
Članak 51.
(1) Željezničku prugu od značaja za lokalni promet L 101 Čakovec - M. Središće - Državna granica (Lendava) moguće je rekonstruirati i osuvremenjivati unutar vlastite čestice, pri čemu se predviđa osuvremenjivanje postojećeg cestovnog prijelaza /oznaka cP1/ na trasi lokalne ceste Lc 20003 s povećanjem sigurnosti prijelaza.

Članak 52.

Članak 52.
(1) Unutar čestica zaštitnih zelenih površina, neposredno zapadno od postojeće željezničke pruge može se predvidjeti izvedba industrijskog kolosijeka s direktnom priključkom na građevinske čestice brojeva 4 i 6, odnosno čestica koje će se formirati u zoni između uličnih koridora UK1, UK4, UK7 i UK9.
(2) Izvedba industrijskog kolosijeka nije obvezna, a ukoliko se izvodi moguće ga je izvesti djelomično i/ili fazno.
(3) Ukoliko će se graditi, industrijski kolosijek treba locirati na način: - da ima ishodište s prostora željezničkog kolodvora Mursko Središće, - da se za njegovo lociranje u zoni sjeverno od UK1 (zona u kojoj nije moguće priključenje čestica na industrijski kolosijek) osigurava negradivi prostor širine 15,0 m između osi postojeće željezničke pruge i ruba kolnika planirane ceste UK6. - da se za njegovo precizno lociranje i izvode prema pojedinačnim česticama u zoni južno od UK1 (zona u kojoj je moguće priključenje čestica na industrijski kolosijek), osigurava negradivi prostor širine 20,0 m između osi postojeće željezničke pruge i ruba kolnika planirane ceste UK7.
(4) Industrijski kolosijek treba projektirati i izvesti u skladu s posebnim propisima.
(5) Precizna pozicija i način pristupa industrijskog kolosijeka na pojedinu građevnu česticu utvrđuje se idejnim projektom. 3.2 UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMA- NJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE I NAČIN PRIKLJUČIVANJA KUĆNIH INSTALACIJA

Članak 53.

Članak 53.
(1) Sve mreže komunalne infrastrukture potrebno je projektirati i izvesti na način da se njihovom upotrebom i izvedbom pojedinačnih priključaka što manje oštećuju javne površine kolnika, pješačkih i biciklističkih staza i zasađenog raslinja.
(2) Glavne projekte mreža infrastrukture potrebno je izraditi za cjelovito područje zone obuhvata DPU-a, u kojima je moguće definirati fazno izvođenje pojedinih dionica.
(3) Za izvedenu linijsku infrastrukturu, čije trase se dijelom ili u cijelosti ne poklapaju s uličnim koridorima, predviđa se izmjestiti prema ovom Planu, a u periodu do predviđenog izmještanja, potrebno je utvrditi služnost prolaza za moguće održavanje i/ili rekonstrukciju infrastrukture unutar čestica druge namjene.
(4) Za planirane građevine infrastrukturnih sustava, koje se mogu graditi na česticama druge namjene - prvenstveno se to odnosi na trafostanice, plinske redukcijske stanice, TK kabinete i slično, potrebno je osigurati mogućnost pristupa za distributera, bilo direktnim pristupom s javne površine, bilo služnošću prolaza. 3.2.1 Opskrba pitkom vodom, odvodnja fekalnih, tehnoloških i oborinskih voda, opskrba plinom i energija iz drugih izvora

Članak 54.

Članak 54.
(1) Postojeće i planirane trase mreža voodopskrbe, plinoopskrbe, odvodnje sanitarno-fekalnih voda i odvodnje 20. prosinca 2010. Broj 27 - Stranica 2247 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” oborinskih voda, prikazane su na kartografskom prikazu br. 2.2 - “Plan komunalne infrastrukture - mreže vodoopskrbe, plinoopskrbe i odvodnje”, a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica. 3.2.1.1 Vodoopskrba
Članak 55.
(1) Razvodnu vodoopskrbnu mrežu predviđa se izvesti produženjem postojeće vodoopskrbne mreže u neposrednoj blizini područja obuhvata DPU i s vezom na postojeći magistralni vodovodni vod za Brezje.

Članak 56.

Članak 56.
(1) Mreže vodoopskrbe treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke.
(2) Materijali koji se mogu primjenjivati za izvedbu mreže ne smiju biti škodljivi za ljudsko zdravlje.
(3) Vodoopskrbnu mrežu potrebno je predvidjeti i za potrebe gašenja požara, sukladno odredbama iz poglavlja 7.4 Zaštita od požara, ove Odluke.
Članak 57.
(1) U posebnim slučajevima, kada se radi tehnološkog postupka ili potrebe zaštite od požara utvrdi potreba za zahvatom tehnološke vode iz podzemlja, navedeni zahvat moguće je predvidjeti u skladu s posebnim uvjetima Hrvatskih voda i prema posebnim propisima za koncesije.

Članak 58.

Članak 58.
(1) Priključke građevina na mrežu vodoopskrbe u pravilu treba projektirati i izvoditi kao pojedinačne, odnosno kao jedan priključak na jednu građevinu, odnosno funkcionalnu cjelinu.
(2) Vodomjerno okno u pravilu se locira unutar građevne čestice unutar prvih 5 m od ulične međe, osim ako u posebnim uvjetima distributera nije određeno drugačije.
(3) Priključenje građevina na sustav vodoopskrbe predviđa se spojem na vodoopskrbni cjevovod, ali je izuzetno, temeljem posebnih uvjeta distributera, moguće i direktno priključenje pojedinačnih čestica na magistralni vod. 3.1.1.2 Odvodnja i zbrinjavanje otpadnih voda

Članak 59.

Članak 59.
(1) Mreža odvodnje predviđena je kao razdjelna, a projektirat će se i izvoditi zajedno s mrežom odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda za čitavo naselje Mursko Središće, odnosno odgovarajuće šire područje.
(2) Nove građevne čestice, sukladno zakonskim odredbama, ne mogu se uređivati, niti je moguće početi gradnju ukoliko za svaki posebni slučaj nije riješen način zbrinjavanja otpadnih voda, sukladno ovoj Odluci.
(3) Sve vode koje se ispuštaju u sustave javne odvodnje, u ovom slučaju odgovarajuće sustave sanitarno - fekalne odvodnje ili oborinske odvodnje gospodarske zone, trebaju imati sastav i kakvoću koja odgovara uvjetima Pravilnika o graničnim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (“Narodne novine”, broj 94/08). 3.2.1.2.1 Oborinske vode

Članak 60.

Članak 60.
(1) Kanali oborinske odvodnje planirani su kao zatvoreni, unutar javnih površina, sa spojem na sustav oborinske odvodnje naselja, odnosno s ispustom u Obodni - lateralni kanal.
(2) Oborinske vode sa cijelog područja trebaju u sustav javne odvodnje ispuštati samo preko slivnika s taložnicom.
(3) Ukoliko je izvedivo, zbrinjavanje oborinskih voda s građevnih čestica, moguće je predvidjeti i na način da se ispuštaju na vlastitoj čestici, bilo na zelene površine, bilo u upojne bunare, uz prethodnu separaciju ulja i masti, odnosno drugih moguće štetnih čestica, koje bi mogle štetno utjecati na kakvoću podzemnih voda.

Članak 61.

Članak 61.
(1) Za parkirališta na česticama, čiji je broj parkirališnih mjesta veći od 10 po čestici, kao i s manipulativnih površina na kojima se ulja i masti mogu pojaviti, obavezna je izvedba kontroliranog skupljanja oborinskih voda, na način da se iz njih izdvajaju čestice ulja i masti, prije ispuštanja voda u oborinsku mrežu odvodnje otpadnih voda. 3.2.1.2.2 Sanitarno - fekalne vode
Članak 62.
(1) Preduvjet za priključenje građevina na javni sustav odvodnje i pročišćavanja sanitarno - fekalnih voda je izgradnja i puštanje u pogon uređaja za pročišćavanje otpadnih voda za naselje Mursko Središće.
(2) Trase mreže sanitarno - fekalne odvodnje određene su u kartografskom prikazu i predviđene su u koridorima javnih površina, te dijelom preko zelenih površina.

Članak 63.

Članak 63.
(1) U prvoj fazi, do izvedbe cjelovitog sustava javne odvodnje za područje naselja, otpadne sanitarno - fekalne vode trebaju se skupljati u vodonepropusnim septičkim taložnicama zatvorenog tipa, koje je potrebno redovito prazniti prema posebnim propisima, po ovlaštenom poduzeću.
(2) Nakon izvedbe planirane mreže javne odvodnje, sve građevne čestice obavezno je priključiti na navedeni sustav, a izvedene septičke taložnice staviti izvan funkcije.
Članak 64.
(1) Za proizvodno - gospodarske i trgovačke komplekse, alternativno od izvedbe septičkih taložnica, predviđa se mogućnost izvedbe vlastitog sustava za pročišćavanje sanitarno - fekalnih voda, odnosno ugradnja tzv. biorotora, za vlastite potrebe.
(2) U slučaju vlastitog pročišćavanja otpadnih sanitarnofekalnih voda na čestici, voda se može upuštati u oborinsku kanalizaciju zone, pod uvjetom da se dokaže, prati i održava kvaliteta vode na ispustu sukladno uvjetima Pravilnika o graničnim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (“Narodne novine”, broj 94/08), te drugih posebnih propisa i to posebno u odnosu na salinitet i temperaturu.

Članak 65.

Članak 65.
(1) Priključke građevina na odgovarajuće mreže odvodnje (sanitarno fekalnu i oborinsku) u pravilu treba projektirati Stranica 2248 - Broj 27 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 20. prosinca 2010. i izvoditi kao pojedinačne, odnosno kao jedan priključak na jednu građevinu, odnosno funkcionalnu cjelinu.
(2) Septičke taložnice mogu se locirati minimalno: - 3,0 m od linije regulacije, - 1,0 m od susjedne međe, - 3,0 m od susjedne građevine i - 1,0 m od vlastite građevine. 3.2.1.2.3 Tehnološke vode

Članak 66.

Članak 66.
(1) Tehnološke vode mogu se upuštati u izvedeni sustav sanitarno - fekalne odvodnje, uz obvezni prethodni predtretman pročišćavanja do razine određene posebnim propisom.
(2) Do izgradnje sustava javne odvodnje, prethodno pročišćene tehnološke vode prema uvjetima Pravilnika o graničnim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (“Narodne novine”, broj 94/08), trebaju se skupljati u tehnički odgovarajućim sabirnim jamama koje je potrebno prazniti prema posebnom propisu, po ovlaštenom poduzeću.

Članak 67.

Članak 67.
(1) Tehnološke vode se mogu pročišćavati pojedinačnim uređajima na vlastitim česticama, te nakon tretmana upuštati u sustav oborinske odvodnje gospodarske zone, pod uvjetom da se dokaže, prati i održava kvaliteta vode na ispustu sukladno uvjetima Pravilnika o graničnim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (“Narodne novine”, broj 94/08), te drugih posebnih propisa i to posebno u odnosu na salinitet i temperaturu.
(2) Vodu koja ni nakon pročišćavanja nema kvalitetu sukladno posebnom propisu, jednako kao i tehnološki talog, treba zbrinjavati prema posebnim propisima o tvarima štetnim za okoliš. 3.2.1.3 Plinoopskrba

Članak 68.

Članak 68.
(1) Postojeći plinovod srednjeg tlaka PE 160 Mursko Središće - Peklenica, izveden sjeverno od Lc 20003, pred- 洀椀渀椀洀愀氀渀椀 爀愀稀洀愀挀 椀 瀀氀椀渀漀瘀漀搀椀 洀攀ᄁ甀猀 漀戀渀漀 瀀氀椀渀漀瘀漀搀 瀀爀攀洀愀 瘀漀搀漀瘀漀搀甀 椀 欀愀渀愀氀椀稀愀挀椀樀椀 瀀氀椀渀漀瘀漀搀 瀀爀攀洀愀 椀渀昀漀爀洀愀挀椀樀猀 欀椀洀 欀愀戀氀漀瘀椀洀愀 瀀氀椀渀漀瘀漀搀 搀漀 攀氀攀欀琀爀漀攀渀攀爀最攀琀猀 欀椀栀 瘀漀搀漀瘀愀 瀀氀椀渀漀瘀漀搀 搀漀 漀欀渀愀 椀 欀愀渀愀氀愀
Članak 70.
(1) Unutar područja obuhvata DPU ne predviđa se izvedba novih redukcijskih stanica, međutim ukoliko je to potrebno za povećanje kvalitete mreže plinoopskrbe, redukcijska stanica se može izvesti na čestici zaštitne zelene stavlja smetnju realizaciji sjevernog dijela zone, te ga je potrebno izmjestiti.
(2) Za izmicanje plinovoda srednjeg tlaka Ø 160, Mursko Središće - Peklenica treba se koristiti pojas lokalne ceste Lc 20003, tako da se istovremeno zamijeni i plinovod srednjeg tlaka NO 80 plinovodom Ø 160 i uličnim koridorom UK3 spoji na planirani plinovod s druge strane pruge i na sigurnoj udaljenosti od pruge.
(3) Postojeći plinovod NO 80, lociran unutar Lc 20003 planira se staviti izvan funkcije, a za plinovod NO 50 u smjeru Brezja se predviđa se zamjena novim PE vodom.
(4) Sjeverno od Lc 20003 uz sam rub obuhvata nalazi se postojeća plinska mjerno redukcijska stanica, koja se zadržava.
(5) Plinovod niskog tlaka, izveden u koridoru Lc 20003 - izvan obuhvata plana, koji služi za potrebe opskrbe plinom potrošača u Ulici Marka Kovača, nema dovoljno kapaciteta plina za opskrbu ove zone, već se opskrba zone predviđa srednjetlačnim plinovodima.
(6) Za opskrbu plinom građevinskih čestica unutar zone, planira se priključenje na plinovod srednjeg tlaka, tako da se osigura trasa za plinovod u pojasu južnog prstena ulica UK4 i UK9.

Članak 70.

(7) Za ostale čestice se treba planirati priključenje na plinovod koji se izmiče, odnosno na PE plinovod kojim se zamjenjuje čelični plinovod do redukcijske stanice u Brezju.
Članak 69.
(1) Sve elemente sustava plinoopskrbe treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima koji se odnose na opasne tvari i materije i prema pravilima struke.
(2) Materijal voda treba definirati kao PE HD.
(3) Izgradnju plinovoda potrebno je predvidjeti na dovoljnoj udaljenosti od visokog raslinja, odnosno van dohvata korijenja.
(4) Ukoliko posebnim propisom nije određena manja vrijednost, najmanja međusobna udaljenost ukopanog plinovoda od drugih ukopanih instalacija utvrđuje se prema slijedećoj tabeli: 欀 爀椀縁愀渀樀攀 ⼀洀⼀ 瀀愀爀愀氀攀氀渀漀 瘀漀ᄁ攀渀樀攀 ⼀洀⼀ Ⰰ㈀ Ⰰ㘀 Ⰰ㈀ Ⰰ㘀 Ⰰ㌀ Ⰰ㔀 Ⰰ㔀 ㄀Ⰰ Ⰰ㈀ Ⰰ㌀ površine ili na pojedinačnoj građevnoj čestici gospodarske namjena.
(2) Ukoliko će se izvoditi nove plinske redukcijske stanice, potrebno ih je locirati na slijedeće udaljenosti od u tabeli navedenih građevina: 20. prosinca 2010. Broj 27 - Stranica 2249 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 瘀爀猀琀愀 最爀愀 搀渀樀攀 漀搀 搀瘀漀爀椀愁 渀椀栀 漀最爀愀搀愀 漀搀 樀愀瘀渀椀栀 挀攀猀 琀愀Ⰰ 甀氀椀挀愀Ⰰ 瀀甀琀漀瘀愀 椀 渀愀搀稀 攀洀渀椀栀 洀椀渀椀洀愀 氀渀椀 爀愀 稀 洀愀 欀 漀搀 瀀氀椀渀漀瘀漀搀愀 ⼀洀⼀ ㄀Ⰰ 渀椀猀 欀漀渀愀瀀漀渀猀 欀椀栀 瘀漀搀漀瘀愀 漀搀 猀 琀愀洀戀攀渀椀栀 最爀愀ᄁ攀瘀椀渀愀Ⰰ 琀爀愀昀漀猀 琀愀渀椀挀愀 椀 瘀椀猀 漀欀椀栀 猀 琀愀戀愀氀愀 漀搀 樀愀瘀渀椀栀 最爀愀ᄁ攀瘀椀渀愀Ⰰ 漀搀渀漀猀 渀漀 漀搀 最爀愀ᄁ攀瘀椀渀愀 最搀樀攀 猀 攀 椀܁瘀攀 戀爀漀樀 氀樀甀搀椀Ⰰ 欀愀漀 椀 漀搀 猀 欀氀愀搀椀愁 琀愀 稀 愀瀀愀氀樀椀瘀椀栀 洀愀琀攀爀椀樀愀氀愀 最爀愀ᄁ攀瘀椀渀愀 最爀愀ᄁ攀渀椀栀 漀搀 搀爀瘀攀琀愀 椀氀椀 漀戀甀ഁ攀渀椀栀 甀 搀爀瘀漀Ⰰ 琀攀 瘀漀搀漀琀漀欀愀

Članak 71.

Članak 71.
(1) Priključenje pojedinačnih građevina, odnosno kompleksa moguće je na odgovarajuću srednjetlačnu plinsku mrežu.
(2) Plinski priključak se u pravilu smještava na pročelju osnovne građevine.
(3) Alternativno od prethodnog stavka, priključak se može izvesti i postavom tipiziranog samostojećeg plinskog ormara unutar građevne čestice, na poziciji na kojoj ne ometa promet. 3.2.1.4 Toplovodi i drugi produktovodi
Članak 72.
(1) U slučaju potrebe toplovodi i drugi produktovodi, u funkciji distribucije energije, mogu se locirati unutar koridora ulica, unutar zaštitnih zelenih površina ili uz među unutar građevnih čestica gospodarske namjene.
(2) Toplovode i druge produktovode, u funkciji distribucije energije, je potrebno projektirati u skladu s posebnim propisima. 3.2.1.5 Energija iz obnovljivih izvora

Članak 73.

Članak 73.
(1) Za sve građevine poželjna je primjena energije dobivene iz obnovljivih izvora (energija vjetra, sunca, sustavi korištenja temperature zemlje, vode, biomase, bioplina i drugo), a koju je moguće predvidjeti kao: - individualnu - proizvedenu na vlastitoj čestici, prvenstveno za vlastite potrebe i s mogućnošću “vraćanja” viška električne energije (ili toplinske) u odgovarajuću javnu mrežu, - zajedničku za više korisnika, kao alternativni sustav u odnosu na konvencionalne načine opskrbe energijom.
(2) Postrojenja koja pri proizvodnje energije proizvode buku ili neugodne mirise potrebno je najmanje 50,0 m udaljiti od granice stambene zone i od stacionarnih turističkih sadržaja, a kod drugih vrsta opasnih zračenja, udaljenost je potrebno predvidjeti ovisno o posebnim propisima. 3.2.2 Elektroopskrba i javna rasvjeta

Članak 74.

Članak 74.
(1) Planirane mreže elektroopskrbe i javne rasvjete prikazane su na kartografskom prikazu br. 2.3. - “Plan ㌀Ⰰ 㐀Ⰰ 漀欀甀瀀氀樀愀 椀 㘀Ⰰ 漀搀 爀甀戀愀 komunalne infrastrukture - elektroopskrba, javna rasvjeta i telekomunikacijska mreža”, a položaj vodova unutar koridora ulica dat je prikazom poprečnog profila ulice.
(2) Opskrbu el. energijom i javnu rasvjetu treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke. 3.2.2.1 Elektroopskrba
Članak 75.
(1) Postojeći zračni 35 kV dalekovod, koji vodi od TS Mursko Središće (TS 35/10(20) kV) prema Republici Sloveniji predstavlja značajno ograničenje u korištenju zone, se predviđa njegovo izmještanje s ciljem boljeg iskorištavanja prostora zone u gospodarske svrhe.
(2) Do izmještanja je potrebno poštovati ograničenje - zabranu gradnje unutar zaštitnog koridora, koji je određen s 15,0 m lijevo i desno od osi dalekovoda.

Članak 76.

Članak 76.
(1) Unutar područja obuhvata DPU planirana je jedna nova transformatorska stanica /oznaka IS1/ - TS 10(20)/0,4 kV, koju je potrebno podzemnim srednjenaponskim vodom spojiti na postojeći srednjenaponski kabel koji povezuje TS br. 538 - Rade Končara i TS br. 363 -Mural.
(2) Niskonaponska mreže elektroopskrbe predviđena je kao podzemna kabelska mreža, a trase su prikazane grafički.
(3) Niskonaponski razvod koji se predviđa u koridoru planirane ulice UK7 potrebno je okomito ispod željezničke pruge spojiti s planiranom trafostanicom.
(4) Dio zone lociran zapadno od željezničke pruge moguće je u prvoj fazi izvedbe zone, ili trajno (što ovisi o potrebnom kapacitetu korisnika), opskrbiti električnom energijom iz postojeće trafostanice TS 538 Rade Končara.
(5) Obzirom na nemogućnost preciznog planiranja potreba za energijom pojedinačnih korisnika, izgradnja transformatorskih stanica, moguća je unutar pojedinih građevnih čestica druge osnovne namjene, sukladno posebnim uvjetima distributera.

Članak 77.

Članak 77.
(1) Elektroenergetske priključke treba projektirati i izvesti spajanjem na uličnu niskonaponsku mrežu ili za veće potrošače, pojedinačnim podzemnim priključnim kabelima na odgovarajuću transformatorsku stanicu prema pravilima i tipizaciji lokalnog distributera. Stranica 2250 - Broj 27 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 20. prosinca 2010.
(2) Za potrebe razvoda moguće je na javnoj površini uličnih koridora, ili na zaštitnim zelenim površinama, na način da ne smeta prometu, locirati kabelski razvodni ormar, u svrhu elektroopskrbe jedne ili više planiranih građevnih čestica i/ili javne rasvjete.
(3) Tipski priključni elektroormar može se locirati na vanjskom zidu građevine, na način da bude lako pristupačan za očitanje, spajanje na vanjski priključak i unutarnji razvod. 3.2.2.2 Javna rasvjeta

Ostali akti u ovom izdanju (71)