Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja poduzetničke zone u Palinovcu

11. Na temelju članka 325. stavka 2. i članka 100. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (“Narodne novine”, broj 76/07 i 38/09), članka 25. Statuta Općine Donji Kraljevec (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 5/01) i Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 2/05, 2/06 i 5/07), Op- Stranica 1466 - Broj 12 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 20. kolovoza 2009. ćinsko vijeće Općine Donji Kraljevec na svojoj 3. sjednici održanoj 12. kolovoza 2009. godine, donijelo je ODLUKU o donošenju Detaljnog plana uređenja poduzetničke zone u Palinovcu i. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1. 1) Ovom Odlukom donosi se Detaljni plan uređenja poduzetničke zone u Palinovcu (u daljnjem tekstu: Detaljni plan uređenja, odnosno DPU), kojeg je izradila tvrtka Urbia d.o.o. Čakovec. 2) Detaljnim planom uređenja utvrđuje se detaljna namjena površina, uvjeti uređenja zemljišta, način opremanja zemljišta prometnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturom, uvjeti formiranja i korištenja građevnih čestica, uvjeti izgradnje građevina, uvjeti za sprečavanje štetnih utjecaja na okoliš i drugi elementi od važnosti za uređenje prostora unutar područja obuhvata DPU.

Članak 2.

Članak 2. 1) Područje obuhvata nalazi južno od naselja Palinovec, neposredno zapadno uz lokalnu prometnicu LC 20031 Sv. Juraj u Trnju - Palinovec. 2) Granice obuhvata Detaljnog plana uređenja prikazane su na kartografskim prikazima. 3) Površina obuhvata iznosi cca 6,95 ha.
Članak 3.
(1) Sukladno članku 58. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (“Narodne novine”, broj 76/07 i 38/09), u daljnjem tekstu: Zakon, Detaljni plan uređenja sadrži: OSNOVNI DIO DPU I. Opći prilozi II. Tekstualni dio III. Grafički dio OBAVEZNI PRILOZI DPU I. OBRAZLOŽENJE 1. Polazišta 2. Plan prostornog uređenja II. Potvrda grafičke podloge za izradu DPU - izdana od Državne uprave za katastar - Ispostava Čakovec III. Izvod iz prostornog plana šireg područja koji se odnosi na područje obuhvata detaljnog plana uređenja - PPUO DONJI KRALJEVEC (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 3/04, 11/04, 10/06 i 12/08) IV. Evidencija postupka izrade i donošenja DPU, sa zahtjevima i mišljenjima iz članaka 74. i 94. Zakona i sažetkom Detaljnog plana uređenja za javnost
(2) Opći prilozi sadrže obrazac prostornog plana s podacima o naručitelju i nositelju izrade i podatke o izrađivaču prostornog plana.
(3) Tekstualni dio sadrži Odluku o donošenju DPU s odredbama za provođenje.
(4) Grafički dio sadrži slijedeće kartografske prikaze: 0.1 Situacija - podloga za izradu DPU - posebna geodetska podloga MJ = 1:1.000 0.2 Situacija - podloga za izradu DPU s ucrtanom postojećom i planiranom infrastrukturom, te zahtjevima tijela s javnim ovlastima MJ = 1:1.000 1. Detaljna namjena površina MJ = 1:1.000 2.1 Plan komunalne infrastrukture - plan prometa MJ = 1:1.000 2.2 Plan komunalne infrastrukture - mreže vodoopskrbe, odvodnje i plinoopskrbe MJ = 1:1.000 2.3 Plan komunalne infrastrukture - mreže elektroopskrbe, javne rasvjete i telekomunikacija MJ = 1:1.000 3. Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina MJ = 1:1.000 4. Uvjeti gradnje građevina MJ = 1:1.000
(5) Obrazac prostornog plana, tekstualni dio i obrazloženje izrađeni su prema Pravilniku o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznima prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (“Narodne novine”, broj 106/98, 39/04, 45/04 i 163/04).

Članak 4.

Članak 4.
(1) Pojmovi koji se koriste u ovoj Odluci imaju slijedeće značenje: - Tlocrtna površina građevine /PT/ je tlocrtna projekcija nadzemnih etaža građevine na površinu građevne čestice. - Građevinska (bruto) površina građevine /GBP/ je zbroj ukupne bruto površine etaža građevine. - Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ je odnos zbroja svih tlocrtnih površina /PT/ svih građevina na čestici i površine građevne čestice, - Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ je odnos zbroja svih građevinskih (bruto) površina / GBP/ svih građevina na čestici i površine građevne čestice. - Visina građevine je istovremeno i visina vijenca i mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu, do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti veća od 1,20 m. - Ukupna visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova (sljemena), a kod građevina s ravnim krovom ili s kosim krovom i atikom čija visina je veća od visine sljemena, ukupna visina se mjeri do vrha atike. - Maksimalno dozvoljena visina osnovne građevine (Vosn) je najveća dozvoljena visina osnovne građevine ili građevnog kompleksa. 20. kolovoza 2009. Broj 12 - Stranica 1467 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” - Etaža (E) je natkriveni korisni prostor zgrade između (pripadajućih) poda i stropa, odnosno krova, pri čemu je visinska kota poda svih prostorija iste etaže ista ili se razlikuje za najviše ½ visine etaže (poluetaža).

Članak 4.

- Podrum (Po) je ukopani dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena. - Suteren (S) je dio građevine čiji prostor se nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnati teren uz pročelje građevine, odnosno s najmanje jednim svojim pročeljem je izvan terena. - Prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,50 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena, mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova). - Kat (K) je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva poda iznad prizemlja. - Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjeg kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova. - Samostojeća građevina je građevina koja je sa svih strana odmaknuta od međe građevne čestice. - Građevni kompleks je funkcionalna cjelina većeg broja sadržaja objedinjenih u jednoj ili više građevina međusobno funkcionalno ili fizički povezanih - Mješoviti način gradnje je mogućnost gradnje građevine kao samostojeće ili u obliku građevnog kompleksa. ii. ODREDBE ZA PROVOĐENJE DETALJNOG PLANA UREĐENJA 1 UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA

Članak 5.

Članak 5. 1) Unutar gospodarske zone predviđaju se locirati proizvodne i/ili poslovne djelatnosti namijenjene industrijskoj ili obrtničkoj proizvodnji ili preradi, te poslovnim - uslužnim, trgovačkim i komunalno servisnim djelatnostima, koje se mogu obavljati unutar naselja, ali imaju veće energetske i prostorne potrebe, te mogu potencijalno utjecati na povećanje buke i zagađenja zraka ili uzrokovati pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, a za sprečavanje kojih je potrebno provoditi dodatne mjere zaštite.

Članak 6.

Članak 6. 1) Namjena površina prikazana je na kartografskom prikazu br. 1. - “Detaljna namjena površina“, kojime je definirana namjena površina: - gospodarske namjene - proizvodne i/ili poslovne / oznaka I/; - parkirališta /oznaka P/, - građevine infrastrukturnih sustava - za gradnju transformatorske stanice /oznaka IS/; - uličnih koridora /oznaka UK sa dodatnom numeričkom oznakom ulice/, - zelenih površina i pješačkih staza unutar uličnih koridora /linijska oznaka/.
Članak 7. 1) Površine građevnih čestica određuju se na način da se unutar čestice planira podjela na područja jedne ili dvaju različitih namjena. 2) Osnovna namjena građevne čestice je namjene koja određuje gradnju građevine visokogradnje. 3) Ostale namjene koje su kartografskom prikazu br. 1. “Detaljna namjena površina“ sadržane unutar površine pojedine čestice, određuju obvezu uređenja i korištenja označenog područja čestice u svrhu određenu prema namjeni označenog područja.

Članak 8.

Članak 8. 1) Površine gospodarske namjene - poslovne i/ili proizvodne /oznaka I/ označavaju dio građevnih čestica na kojima se mogu graditi građevine osnovne namjene kao jedna građevina ili kompleks: - proizvodnih građevina, industrijske ili obrtničke razine, - poslovnih građevina - uslužne, trgovačke ili komunalno-servisne namjene. 2) Proizvodnom građevinom smatra se građevina za: - otkup i preradu biljnih poljoprivrednih proizvoda, - preradu mlijeka, mesa, riba, rakova i slično, uključujući i klaonice, - preradu drveta, - preradu mineralnih sirovina i proizvodnju betonskih i opekarskih proizvoda, žbuke i slično, - proizvodnju tekstila, hrane i pića, - proizvodnju proizvoda od tekstila, kože, stakla, metala, drveta, kamena, plastike, - proizvodnju električnih i elektroničkih proizvoda, kemijskih proizvoda i slične djelatnosti. 3) Poslovnom građevinom za obavljanje uslužnih djelatnosti smatra se građevina za obavljanje: - financija, tehničkih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi), - tehničkih servisa (automehaničarske, autolimarske, vulkanizerske, strojobravarske, klesarske i limarske radione, kovačnice i sl.) - obrtničkih usluga (frizerske, krojačke, postolarske, fotografske, autoelektričarske radionice, autopraonice i slično), - građevinarstva (armiračke, tesarske, stolarske i slične radionice), 4) Poslovnom građevinom za trgovačke djelatnosti smatra se građevina za: - trgovinu prehrambenih i neprehrambenih proizvoda, osim trgovine životinjama, - skladišni prostori robe namijenjene trgovini, uključujući specijalizirana skladišta kao što su hladnjače, silosi, trgovine plinom i sl.

Članak 8.

5) Poslovnom građevinom za obavljanje komunalnoservisnih djelatnosti smatraju se: - kamionska parkirališta, - građevine za privremeno skupljanje i selektiranje neopasnog komunalnog otpada, - tržni i sajmišni prostori otvorenog tipa i sl. Stranica 1468 - Broj 12 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 20. kolovoza 2009. 6) Uz građevine osnovne namjene je u kompleksu ili kao samostojeće moguće graditi kao prateće - servisne i infrastrukturne građevine u funkciji poslovne djelatnosti - porte, prostore ugostiteljske namjene kao restorane za vlastite potrebe, te caffe barove i snack barove javnog korištenja, nadstrešnice za parkirališta, garaže za vozila, otvorena skladišta, utovarno - istovarne rampe, silose, mjerne i druge uređaje velikih dimenzija, transformatorske stanice i plinske redukcijske stanice, spremnike goriva i slično. 7) Unutar površina proizvodne i/ili poslovne namjene ne mogu se graditi građevine za: - primarnu poljoprivrednu proizvodnju uzgoja životinja, - proizvodnju metala, kože i stakla, - preradu životinjskih ostataka, - preradu otpada, osim mehaničke obrade neopasnog otpada sekundarne sirovine, - selektiranje tehnološkog otpada i sbvih vrsta opasnog otpada, - deponiranje otpada, - građevine smještajne turističko-ugostiteljske namjene (hoteli, moteli, pansioni i sl.), te - građevine privremenog ili stalnog stanovanja.

Članak 9.

Članak 9. 1) Površine parkirališta /oznaka P/ označavaju manji dio građevnih čestica predviđen za uređenje parkirališta u funkciji gospodarske čestice.
Članak 10. 1) Površina, odnosno čestica građevine infrastrukturnih sustava /oznaka iS/ - za gradnju transformatorske stanice je namijenjena formiranju građevne čestice za izgradnju transformatorske stanice.
Članak 11. 1) Površina uličnih koridora /oznaka UK s pripadajućom numeričkom oznakom/ je površina prometnica s pripadajućim koridorima, a odnosi se na već izvedenu lokalnu cestu 20031 Sv. Juraj u Trnju - Palinovec i pristupnu ulicu za čestice unutar poduzetničke zone. 2) Površina je namijenjena za cestovnu prometnicu, pješačke, odnosno pješačko-biciklističke staze, komunalne infrastrukturne mreže opskrbe vodom, plinom, električnom energijom, javnom rasvjetom, telekomunikacijskom mrežom, te sustava za odvodnju otpadnih voda. 2 DETALJNI UVJETI UREĐENJA I KORIŠTENJA GRAĐEVNIH ČESTICA, TE GRADNJE GRAĐEVINA

Članak 12.

Članak 12. 1) Detaljnim uvjetima uređenja i korištenja građevnih čestica, te gradnje građevina, utvrđuje se: - veličina i oblik građevnih čestica, - veličina i površina građevina koje se mogu izgraditi na građevnoj čestici, - namjena građevina, - smještaj građevina na građevnoj čestici, - oblikovanje građevina i - uređenje građevnih čestica. 2.1 VELIČINA I OBLIK GRAĐEVNIH ČESTICA
Članak 13. 1) Građevne čestice formiraju se prema parcelaciji danoj ovim Detaljnim planom uređenja. 2) Svakoj građevnoj čestici dodijeljena je numerička oznaka - broj građevne čestice. 3) U kartografskom prikazu br. 3. - “Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina“ svakoj je građevnoj čestici određen: - način uređenja površine čestice, - smjer priključenja građevne čestice na javnu prometnu površinu i - smjer priključenja čestice na mrežu komunalne infrastrukture. 4) U kartografskom prikazu br. 4 - “Uvjeti gradnje građevina“ svakoj je građevnoj čestici određen: - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ i - koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/.

Članak 14.

Članak 14. 1) Točna površina svake građevne čestice utvrđuje se parcelacijskim elaboratom u skladu s ovim Detaljnim planom uređenja. 2) Dozvoljena odstupanja od planiranih površina građevnih čestica mogu se kretati u rasponu od +-8% planirane površine.
Članak 15. 1) Granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine među tih dviju građevnih čestica. 2) Između građevnih čestica nije dozvoljeno ostavljati međuprostor koji nije moguće iskoristiti u skladu s namjenom Detaljnog plana uređenja. 3) Građevne čestice treba formirati na način da se njihove granice, svugdje gdje je to moguće, poklapaju s međama postojećih katastarskih čestica.

Članak 16.

Članak 16. 1) Više susjednih građevnih čestica iste namjene, koje nisu međusobno odvojene javnom prometnicom, mogu se spojiti u jednu veću, kod čega se površina tako dobivene građevne čestice, u organizacijskom smislu, tretira jedinstvenom građevnom česticom. 2) Jedna građevna čestica predviđena detaljnim planom uređenja može se cijepati na najviše dvije, pod uvjetom da nijedna od novoformiranih nije uža od 28,0 m i nema površinu manju od 1.120,0 m. 2.2 VELIČINA I POVRŠINA GRAĐEVINA
Članak 17. 1) Veličina i površina građevina koje se mogu graditi unutar zone obuhvata Detaljnog plana uređenja ovisi o namjeni i površini građevne čestice. 20. kolovoza 2009. Broj 12 - Stranica 1469 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 2) Veličina i površina građevina iskazuju se kroz: - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/, - koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/, - maksimalno dozvoljenu visinu osnovnih građevina /Vosn/, - maksimalno dozvoljeni broj i tip etaža građevina /E/.

Članak 18.

Članak 18. 1) Koeficijent izgrađenosti građevnih čestica /kig/ iznosi za sve građevne čestice kig<=0,40. 2) Nadstrešnicom natkrivena parkirališna mjesta i pristupne površine, te natkrivena otvorena skladišta, visine vijenca do 5,0 m, građene unutar površina za razvoj na građevnim česticama gospodarske, poslovne i/ili proizvodne namjene /oznaka I1/, ne ubrajaju se u koeficijent izgrađenosti građevne čestice, ali površina pod nadstrešnicama ne može premašivati više od 20% površine čestice.
Članak 19. 1) Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ je u smislu ove Odluke odnos ukupne (bruto) izgrađene površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice. 2) Koeficijent iskoristivosti građevnih čestica /kis/ za građevne čestice /oznake I1/ iznosi kis<=1,0. 3) Koeficijent iskoristivosti građevne čestice za infrastrukturne građevine /oznaka IS/ iznosi kis<=0,4.

Članak 20.

Članak 20. 1) Maksimalno dozvoljena visina osnovnih (i pratećih) građevina koje se mogu graditi unutar površine za razvoj tlocrta građevina iznosi: - za gospodarsku, poslovnu i/ili proizvodnu namjenu /oznaka I1/ Vosn=7,00 m, - za infrastrukturne građevine /oznaka IS/ Vosn=4,00m. 2) Izuzetno od alineje 1. stavka 1. ovog članka, ukoliko to zahtijeva proizvodno-tehnološki proces, radni uvjeti prema posebnim propisima, konstrukcija građevine ili specifična funkcija građevine (silosi, dimnjaci i slično), na građevnim česticama gospodarske, poslovne i/ili proizvodne namjene /oznaka I1/, visina vijenca može se predvidjeti i iznad 7,0 m, uz uvjet da visinu vijenca iznad 12,0 m ne može imati više od 30% izgrađenih građevina na čestici.

Članak 21.

Članak 21. 1) Na građevnim česticama gospodarske, poslovne i/ ili proizvodne namjene /oznake I1/, građevine mogu imati najviše četiri (4) etaže i to PODRUM + PRIZEMLJE + 1 KAT + UREĐENO POTKROVLJE. 2) Alternativno od prethodnog stavka, POSLJEDNJA ETAŽA na građevinama osnovne namjene se može oblikovati i kao KAT, ukoliko je visina prostora uvjetovana visinom konstrukcije, odnosno ukoliko je vijenac građevine viši od 7,00 m.
Članak 22. 1) Na građevnoj čestici infrastrukturne građevine /IS/ građevina može imati najviše jednu (1) etaže i to PRIZE- MLJE.

Članak 23.

Članak 23. 1) Visina nadozida mjeri se na unutarnjoj plohi vanjskog zida građevine, od gornje kote ploče do najviše kote zida na kojem leži ili na koji je bočno pričvršćena nazidnica (ili drugi nosivi element krovne konstrukcije). 2) Kod složenih krovova, kod kojih se na istom pročelju pojavljuju različite visine vijenca i različite visine nadozida, visina nadozida mjeri se na najvišem vanjskom zidu istog pročelja. 3) Ukoliko se kod složenih krovova građevina oblikuje izvedbom više od jednog zabata na pročelju, odnosno na način da je ukupna dužina nazidnice manja od polovine ukupne širine pročelja, prostor ispod krovišta smatra se katom. 2.3 NAMJENA GRAĐEVINA

Članak 24.

Članak 24. 1) Građevinom osnovne namjene smatra se građevina čija namjena je određena pretežitošću namjene građevne čestice, prema kartografskom prikazu br. 1. - “Detaljna namjena površina“ i definicijom osnovne građevine iz članaka 8. i 10. ovih odredbi.
Članak 25. 1) Pratećom građevinom smatra se građevina čija namjena je određena vrstom dozvoljenih pratećih djelatnosti na čestici, prema članku 8. ovih odredbi. 2) Pomoćne građevine su određene prema osnovnoj namjeni pojedine čestice i definirane su u članku 8. ovih odredbi. 3) Površina pratećih i pomoćnih građevina na građevnim česticama gospodarske, poslovne i/ili proizvodne namjene /oznaka I1/ nije limitirana u odnosu na površinu građevine osnovne namjene. 2.4 SMJEŠTAJ GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI

Članak 26.

Članak 26. 1) Smještaj građevina na građevnim česticama određen je kartografskim prikazom br. 4. - “Uvjeti gradnje građevina“. 2) Tim prikazom je za građevne čestice određeno: - površina unutar koje se mogu graditi građevine i - udaljenost te površine od linije regulacije i ostalih granica građevne čestice. 3) Linija regulacije u smislu ovog Detaljnog plana uređenja, je linija koja određuje granicu građevne čestice prema čestici javne prometne površine.
Članak 27. 1) Međusobna udaljenost građevina na istoj čestici treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara na način da se osigura: - sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima građevina u slučaju urušavanja građevina i Stranica 1470 - Broj 12 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 20. kolovoza 2009. - dostupnost vatrogasnog vozila do svih građevina na građevnoj čestici. 2) Međusobna udaljenost građevina na istoj građevnoj čestici, ukoliko nisu građene u kompleksu, mora biti minimalno jednaka ½ visine osnovnog korpusa više građevine, ali ne može biti manja od širine vatrogasnog koridora. 3) Vatrogasni koridor određuje se sa 4,0 m, a iznimno može biti i uži, ukoliko je to u posebnim uvjetima za projektiranje i gradnju utvrdilo nadležno upravno tijelo za zaštitu od požara. 2.5 OBLIKOVANJE GRAĐEVINA

Članak 28.

Članak 28. 1) Način oblikovanja građevina treba se zasnivati na suvremenoj industriji građevnog materijala i tehnologiji gradnje. 2) Građevina može biti oblikovana kao samostojeća ili arhitektonski kompleks od nekoliko građevina smještenih na istoj građevnoj čestici, međusobno povezanih otvorenim ili zatvorenim komunikacijskim prostorima.
Članak 29. 1) Svi istaci na građevini - strehe, vijenci, balkoni, nadstrešnice i slično trebaju biti projektirani i izvedeni na način da ne zadiru u zračni prostor susjednih građevnih čestica, odnosno da nisu više od 1,00 m prepušteni preko granice površine unutar koje se mogu graditi građevine.

Članak 30.

Članak 30. 1) Krovovi se u skladu s funkcijom građevine mogu oblikovati kao kosi, ravni, lučni ili kompleksni. 2) Krovne plohe građevina ne mogu biti većeg nagiba od 45°. 3) Izvedba krovnih kućica (vertikalnih krovnih otvora u razini uličnog pročelja ili iza razine pročelja) nije dozvoljena. 4) Odvodnja vode s krovnih ploha orijentiranih prema susjednoj građevnoj čestici treba biti riješena na način da se skupljaju unutar vlastite građevne čestice.
Članak 31. 1) Gradnja građevina nije predviđena na udaljenosti manjoj od 4,0 m od susjedne međe, stoga sve građevine mogu imati otvore prema susjednoj međi. NAMJENA GRAĐEVINE 2.6 UREĐENJE GRAĐEVNIH ČESTICA

Članak 32.

Članak 32. 1) Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama. 2) Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice na osnovu parcelacijskog elaborata, sukladno ovom DPU-u i opremanje građevne čestice komunalnom infrastrukturom.
Članak 33. 1) Ovaj DPU kao konačnu predviđa opremljenost područja asfaltiranim javnim prometnim površinama kolnih prilaza, mogućnost priključenja na mrežu vodoopskrbe, plinoopskrbe, odvodnje otpadnih voda, elektroopskrbe, telekomunikacija, javne rasvjete, te uređenje pješačkih staza i zelenih pojasa unutar koridora ulice. 2) Kad sustavi vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda budu izvedeni, odnosno kad se steknu uvjeti za priključenje građevina unutar zone na mreže navedenih sustava, svi korisnici, odnosno vlasnici dužni su to učiniti. 3) Na ostale sustave priključenje je opcionalno, ovisno o funkciji čestice.

Članak 34.

Članak 34. 1) Način, odnosno smjer priključenja građevnih čestica na prometnu, komunalnu i telekomunikacijsku infrastrukturnu mrežu prikazan je na grafičkom prikazu br. 3. - “Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina“.
Članak 35. 1) Svaka građevna čestica treba imati neposredan pristup na javnu prometnu površinu. 2) Svaka građevna čestica mora imati osiguran kolni prilaz minimalne širine 3,0 m do stražnjeg dijela čestice, a moguće ga je osigurati unutar površine čestice ili izvan površine čestice.

Članak 36.

Članak 36. 1) Na svakoj građevnoj čestici unutar površine predviđene za parkiranje i na drugim dijelovima čestice potrebno je izvesti parkirališni prostor za vlastite potrebe. 2) Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici utvrđuje se prema slijedećoj tabeli: BROJ MJESTA NA POTREBAN BROJ MJESTA 1. proizvodnja i skladišta 2. uredski prostori 100 m2 3. trgovina, usluge, ugostiteljstvo 100 m2 3) Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici za urede, usluge, trgovine i ugostiteljstvo, za građevine koje sadrže više sadržajnih jedinica (lokali), manjih od 100,0 m2 korisne površine, utvrđuje se prema broju jedinica unutar građevine na način da svaka sadržajna 1 zaposleni 0,45 PGM korisnog prostora 2 PGM korisnog prostora 4 PGM jedinica treba imati osigurano 1 parkirališno ili garažno mjesto na građevnoj čestici.

Članak 37.

Članak 37. 1) Na liniji regulacije građevnih čestica mogu se graditi ulične ograde. 20. kolovoza 2009. Broj 12 - Stranica 1471 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 2) Ukoliko se čestica oblikuje na način da se u njenom prednjem dijelu uređuje parkirališni prostor i/ili reprezentativni park - ogradu je moguće uvući od linije regulacije u dubinu čestice. 3) Ograde (ulične i susjedne) /čestica oznake I1/ trebaju biti prozračne žičane ograde, visine do 2,0 m. 4) Ograde na međi prema susjednim česticama mogu biti prozračne najveće visine 2,20 m. 5) Ograde se ne predviđaju na čestici infrastrukturnih sustava /oznaka IS/.

Članak 38.

Članak 38. 1) Svaka građevna čestica gospodarske namjene, poslovne i/ili proizvodne /oznaka I1/ treba imati minimalno 20% površine građevne čestice uređeno kao zelene površine. 2) U zelene površine iz prethodnog stavka ubrajaju se i parkirališta osobnih vozila, popločena travnim elementima i zasađena drvoredom. 3) Broj stabala na površini travnim elementima uređenih parkirališta, da bi se ono moglo smatrati zelenom površinom treba iznositi 1 stablo na 2 parkirališna mjesta, a minimalna površina zemljišta po stablu treba iznositi 2,5 x 5,5 m. 4) Vrsta stabala treba se odabrati između autohtonih listopadnih vrsta. 3 NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM, ULIČNOM, KOMUNALNOM I TELEKOMUNIKA- CIJSKOM INFRASTRUKTURNOM MREŽOM 3.1 UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA CESTOVNE I ULIČNE MREŽE

Članak 39.

Članak 39. 1) Prometno rješenje dano je kartografskim prikazom br. 2.1. - Plan prometa. 2) Prostor unutar građevinskog područja u zoni obuhvata DPU-a je prometno riješen s jednim uličnim koridorom označen kao UK1 a koji izlazi na postojeću lokalnu cestu LC 20031 Palinovec-Sveti Juraj u Trnju od koje je dio isto u obuhvatu ovog DPU-a te je označen s oznakom UK2. 3) Pretpostavka je da će se radi fazne urbanizacije ulica izvoditi s različitom razinom uređenja, počevši od šljunčanog puta, do konačno asfaltirane ceste, što ovisi prvenstveno o broju zainteresiranih korisnika, ali i o proračunskim mogućnostima Općine.

Članak 40.

Članak 40. 1) Za postojeću lokalnu cestu određuje se širina kolnika s minimalno 5,50, ali se preporuča izvršiti proširenje kolnika na barem 6,00 m. 2) Za planiranu ulicu UK1 određuje se širina asfaltnog kolnika s minimalno 5,50 m. 3) Širina pješačko-biciklističke staze unutar koridora UK2 određuje se sa najmanje 2,5, m, a pješačke staze unutar koridora UK1 sa 1,20 m, ali se preporuča širina 1,60 m.
Članak 41. 1) Visinsko vođenje trase treba se prilagoditi terenu i omogućiti izvedbu kolnih prilaza građevnim česticama. 2) Unutar uličnog koridora i kolnih prilaza treba omogućiti vođenje mreža komunalne infrastrukture.

Članak 42.

Članak 42. 1) Presjekom kroz prometnice u kartografskom prikazu br. 2.1 - “Plan prometa“ dan je prikaz pozicija pješačkobiciklističke i pješačke staze u koridoru prometnica. 2) Za pješačke površine unutar uličnog koridora treba prilikom izrade glavnog projekta dati prikaz parternog uređenja, a za zelene površine unutar uličnog koridora prikaz hortikulturnog rješenja.
Članak 43. 1) Na parkiralištu je potrebno predvidjeti odgovarajući broj parkirališnih mjesta za osobe s posebnim potrebama, sukladno posebnim propisima. 3.2 UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMA- NJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE I NAČIN PRIKLJUČIVANJA KUĆNIH INSTALACI- JA

Članak 44.

Članak 44. 1) Sve mreže komunalne infrastrukture potrebno je projektirati i izvesti na način da se njihovom upotrebom i izvedbom pojedinačnih priključaka što manje oštećuju javne površine kolnika, pješačkih i biciklističkih površina i zasađenog raslinja. 3.2.1 Opskrba pitkom vodom, odvodnja fekalnih, tehnoloških i oborinskih voda i opskrba plinom
Članak 45. 1) Trase mreža voodopskrbe, plinoopskrbe, odvodnje sanitarno-fekalnih voda i odvodnje oborinskih voda prikazane su na kartografskom prikazu br. 2.2. - “Plan komunalne infrastrukture - mreže vodoopskrbe, plinoopskrbe i odvodnje“, a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica. 2) Glavne projekte mreža vodoopskrbe, plinoopskrbe i odvodnje otpadnih voda potrebno je izraditi za cjelovito područje zone, u kojima je moguće definirati fazno izvođenje pojedinih dionica. 3) Izuzetno je moguće glavne projekte izraditi i za pojedine dijelove zone, koji čine funkcionalnu cjelinu za pojedini dio mreže, ali je u tom slučaju idejnim rješenjem potrebno dokazati dimenzioniranje pojedine dionice mreže na način da mreža u konačnici može zadovoljiti funkcije zone obuhvata.