GLASNIK

Arhiva › 2026. › SGMŽ 25

SGMŽOpćina Vratišinec · 12. listopada 2026. · KLASA 024-01/26-01/04 · URBROJ 2109-19-01-26-8

Odluka o donošenju plana upravljanja održivom turističkom destinacijom za razdoblje 2026.- 2030.

Važenje nije potvrđeno. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 237

Članak 3.

pokazatelj pGs-2 mjeri ukupni godišnji poslovni prihod gospodarskih subjekata koji djeluju u sektorima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, a obveznici su poreza na dobit. Ovaj pokazatelj služi kao važan indikator ekonomske aktivnosti, konkurentnosti i ukupne vitalnosti turističkog gospodarstva destinacije. Njegovo praćenje omogućuje razumijevanje doprinosa turizma lokalnom gospodarstvu, procjenu investicijskog potencijala i planiranje daljnjeg razvoja sektora. Tablica 27. Poslovni prihod gospodarskih subjekata pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane PGS-2 Poslovni prihod gospodarskih subjekata (obveznika poreza na dobit) u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane Poslovni prihod gospodarskih subjekata ostvaren tijekom godine (EUR) 49.531.468,17 Tablica 28. Poslovni prihod gospodarskih subjekata (obveznika poreza na dobit) u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane po JLS Poslovni prihod gospodarskih subjekata (obveznika poreza na dobit) u Turistička zajednica djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 2024. godina Turistička zajednica Grada Čakovca 19.894.359,17 € Turistička zajednica Grada Preloga / Dravsko blago 6.024.202,10 € Turistička zajednica Općine Štrigova 499.738,06 € Turistička zajednica Općine Sveti Martin na Muri 13.193.498,96 € Turistička zajednica Područja Mura i gorice 3.749.637,45 € Grad Mursko Središće 1.325.175,39 € Općina Selnica 645.923,28 € Općina Vratišinec 534.080,88 € Općina Podturen 1.244.457,90 € Turistička zajednica Područja Srce Međimurja 6.170.032,43 € Općina Nedelišće 3.865.968,27 € Općine Sveti Juraj na Bregu 1.155.482,16 € Općina Gornji Mihaljevec 84.273,97 € Općina Šenkovec 864.762,85 € Općina Strahoninec 199.545,18 € UKUPNO 49.531.468,17 € prikazani rezultati:

Članak 3.

• poslovni prihod gospodarskih subjekata ostvaren tijekom godine: 49.531.468,17 eUR Tumačenje pokazatelja: • Ostvareni godišnji prihod gospodarskih subjekata u iznosu od 49,53 milijuna eura pokazuje značajnu stranica 238 - Broj 25 “slUŽBeNI GlAsNIK M gospodarsku aktivnost u turizmu, posebice u sektorima smještaja i ugostiteljstva. • Ovaj rezultat potvrđuje da turizam ima snažnu ekonomsku ulogu u lokalnom gospodarstvu te predstavlja jedan od ključnih pokretača razvoja i zapošljavanja u destinaciji. • visina prihoda ukazuje i na stabilnu potražnju za turističkim uslugama, kao i na atraktivnost destinacije za posjetitelje tijekom cijele godine. • Uz to, prihod od gotovo 50 milijuna eura stvara prostor za daljnja ulaganja u kvalitetu usluga, inovacije, razvoj novih turističkih proizvoda i povećanje konkurentnosti. Zaključak: sektor smještaja i ugostiteljstva ostvaruje značajnu razinu gospodarske aktivnosti i predstavlja temelj razvoja turističkog gospodarstva destinacije. Ostvareni prihod jasno potvrđuje važnost turizma za lokalnu ekonomiju te naglašava potrebu daljnjeg jačanja poslovnog okruženja, poticanja investicija i eĐIMURsKe ŽUpANIje” 12. listopada 2026. osnaživanja malih i srednjih poduzetnika. preporučuje se nastavak praćenja ovog pokazatelja u kontinuitetu radi identifikacije trendova i pravovremenog planiranja mjera za poticanje održivog gospodarskog rasta u turističkom sektoru. 4.1.4. obvezni pokazatelji održivosti koji mjere utjecaj turizma na prostorne aspekte održivosti destinacije i organizaciju turizma 4.1.4.1. turistička infrastruktura 4.1.4.1.1. Identifikacija i klasifikacija turističkih atrakcija TI-1 je osnovni pokazatelj za razumijevanje i strateško upravljanje turističkim potencijalima neke destinacije. Njegovo praćenje doprinosi očuvanju baštine, odgovornom korištenju prirodnih i kulturnih dobara te pozicioniranju destinacije kao održive i autentične turističke regije.

Članak 3.

Tablica 29. TI-1Turistička infrastruktura Zaštićena kulturna dobra Naziv kulturnog dobra Naselje Arheološka zona sveti Martin sveti Martin na Muri na Muri–antički Halicanum Arheološko nalazište “stara Nedelišće;strahoninec ves” Arheološko nalazište Gradišće Nedelišće Cjelina arhivskih fondova i zbirki u posjedu Državnog arhiva u Štrigova Međimurju Crkva Marije Kraljice i sv. Mursko središće ladislava Crkva pohoda Blažene Djevice Macinec Marije Crkva presvetog Trojstva i Nedelišće župni dvor Crkva sv. jakova Čukovec Crkva sv. jakova i pil sv. prelog Obitelji Crkva sv. jeronima i nekadašnja Štrigova pavlinska rezidencija Crkva sv. jurja i župni dvor lopatinec;pleškovec Crkva sv. Katarine Gornji Mihaljevec Crkva sv. lovre Cirkovljan Crkva sv. Margarete Kapelščak Crkva sv. Marije Magdalene i Štrigova kurija župnog dvora Crkva sv. Marka evanđelista, selnica župni dvor i pomoćne građevine Crkva sv. Martina podturen Crkva sv. Martina sveti Martin na Muri Crkva sv. Nikole s franjevačkim Čakovec samostanom Crkva sv. Roka Draškovec Crkva sv. Roka Novo selo Rok Crkva Uzvišenja svetog Križa vratišinec Kameni pil sv. Trojstva Čakovec Kapela sv. jelene Šenkovec vrsta Pravni status Arheologija Zaštićeno kulturno dobro Arheologija Zaštićeno kulturno dobro Arheologija Zaštićeno kulturno dobro pokretna zbirka Zaštićeno kulturno dobro Nepokretna pojedinačna Zaštićeno kulturno dobro Nepokretna pojedinačna Zaštićeno kulturno dobro Nepokretna pojedinačna Zaštićeno kulturno dobro Nepokretna pojedinačna Zaštićeno kulturno dobro Nepokretna pojedinačna Zaštićeno kulturno dobro Nepokretna pojedinačna Zaštićeno kulturno dobro Nepokretna pojedinačna Zaštićeno kulturno dobro Nepokretna pojedinačna Zaštićeno kulturno dobro Nepokretna pojedinačna Zaštićeno kulturno dobro Nepokretna pojedinačna Zaštićeno kulturno dobro Nepokretna pojedinačna Zaštićeno kulturno dobro Nepokretna pojedinačna Zaštićeno kulturno dobro Nepokretna pojedinačna Zaštićeno kulturno dobro Nepokretna pojedinačna Zaštićeno kulturno dobro Nepokretna pojedinačna Zaštićeno kulturno dobro Nepokretna pojedinačna Zaštićeno kulturno dobro Nepokretna pojedinačna Zaštićeno kulturno dobro Nepokretna pojedinačna Zaštićeno kulturno dobro Nepokretna pojedinačna Zaštićeno kulturno dobro Nepokretna pojedinačna Zaštićeno kulturno dobro 12. listopada 2026. “slUŽBeNI GlAsNIK M Kompleks starog grada Čakovec Kulturno–povijesna cjelina Čakovec grada Čakovca Majur Feštetić Štrukovec Memorijalno mjesto stradanja Draškovec Roma u II svjetskom ratu pil s likom Trpećega Gornji Mihaljevec (Žalosnoga) Krista pil sv. Florijana Štrigova pil sv. Mihovila Arkanđela Čakovec pil sv. Roka Štrigova poklonac sv. Florijana Draškovec Štrigovska skupina govora Tradicijsko lončarstvo na području sjeverozapadne Hrvatske Umijeće izrade tradicijske selnica pokladne maske pikač visoka učiteljska škola Čakovec Zgrada stare škole vratišinec Židovsko groblje Mihovljan Arheološko nalazište Črečan Črečan Crkva svete Marije pomoćnice strahoninec Kurija Zichy-Terbócz Železna Gora Tradicijska kuća i okućnica s Cirkovljan pomoćnim zgradama Izvor: https://registar.kulturnadobra.hr, obrada YouAre d.o.o.

Članak 3.

Tablica 30. TI-1Turistička infrastruktura Zaštićena prirodna područja Popis Kategorija Mura – Drava Regionalni park Hrast U Donjem spomenik prirode vidovcu B e d e k o v i ć e v e spomenik prirode Grabe v u č e t i n e c – spomenik parkovne arhitekture Tulipanovac sveti Urban–Dvije spomenik parkovne arhitekture platane Nedelišće–platana spomenik parkovne arhitekture Č a k o v e c – D v i j e spomenik parkovne arhitekture Glicinije p r i b i s l a v e c spomenik parkovne arhitekture Magnolija Čakovec–perivoj spomenik parkovne arhitekture Zrinski Donja Dubrava spomenik parkovne arhitekture Ginko Mura Značajni krajobraz Izvor: https://bioportal.hr/gis/, obrada YouAre d.o.o. eĐIMURsKe ŽUpANIje” Broj 25 - stranica 239 Nepokretna pojedinačna Zaštićeno kulturno dobro Kulturnopovijesna cjelina Zaštićeno kulturno dobro Nepokretna pojedinačna Zaštićeno kulturno dobro Nepokretna pojedinačna Zaštićeno kulturno dobro Nepokretna pojedinačna Zaštićeno kulturno dobro Nepokretna pojedinačna Zaštićeno kulturno dobro Nepokretna pojedinačna Zaštićeno kulturno dobro Nepokretna pojedinačna Zaštićeno kulturno dobro Nepokretna pojedinačna Zaštićeno kulturno dobro Nematerijalna Zaštićeno kulturno dobro Nematerijalna Zaštićeno kulturno dobro Nematerijalna Zaštićeno kulturno dobro Nepokretna pojedinačna Zaštićeno kulturno dobro Nepokretna pojedinačna Zaštićeno kulturno dobro Nepokretna pojedinačna Zaštićeno kulturno dobro privremeno zaštićeno Arheologija kulturno dobro privremeno zaštićeno Nepokretna pojedinačna kulturno dobro privremeno zaštićeno Nepokretna pojedinačna kulturno dobro privremeno zaštićeno Nepokretna pojedinačna kulturno dobro 4.1.4.2. održivo upravljanje destinacijom 4.1.4.2.1. Status implementacije aktivnosti iz plana upravljanja destinacijom pokazatelj OUD-1 – status implementacije aktivnosti iz plana upravljanja destinacijom povezanost pokazatelja s međunarodnim, zakonodavnim i strateškim dokumentima • Međunarodni okvir:

Članak 3.

GsTC – Global sustainable Tourism Council preporučuje da destinacija ima ažuriran i javno dostupan višegodišnji plan ili strategiju, što je temelj za učinkovito i transparentno upravljanje razvojem. • Zakon o turizmu (čl. 14, st. 2): Naglašava obvezu održivog upravljanja destinacijom, pri čemu plan upravljanja ima ključnu ulogu kao alat za praćenje, usmjeravanje i evaluaciju turističkog razvoja. • Ciljevi održivog razvoja (sDG): - Cilj 11: poticanje održivog urbanog razvoja, uključujući turističke destinacije - Cilj 8: promicanje održivog gospodarskog rasta i kvalitetnog zapošljavanja kroz odgovorno planiranje - Cilj 12: Uključivanje održive potrošnje i proizvodnje u turističke politike - Cilj 17: jačanje partnerstava u svrhu provedbe razvojnih strategija stranica 240 - Broj 25 “slUŽBeNI GlAsNIK M • strategija i Nacionalni plan: - strateški cilj: Otporan turizam - posebni cilj: Uspostava učinkovitog okvira za upravljanje razvojem održivog turizma Definicija i svrha pokazatelja • Definicija: pokazatelj prati stupanj implementacije aktivnosti definiranih u planu upravljanja destinacijom. Referentna točka je terminski plan provedbe. • Opis i svrha: s obzirom na to da je izrada i provedba plana upravljanja obveza za sve destinacije u Hrvatskoj, ovaj pokazatelj osigurava praćenje učinkovitosti upravljačkog procesa Cilj je osigurati: - transparentnost u implementaciji - praćenje postignuća u odnosu na zadane ciljeve - identifikaciju izazova i uskih grla u provedbi - evaluaciju rezultata na razini destinacije podpokazatelji (opcionalno):

Članak 3.

• postojanje i dostupnost strateškog dokumenta (strategije/ akcijskog plana) • vidljivost dokumenta na mrežnim stranicama • postotak provedenih aktivnosti s jasno definiranim učincima podaci i izvori • Naziv podataka: 1. postoji li javno dostupan plan upravljanja destinacijom – DA/Ne 2. Ukupan broj definiranih aktivnosti u planu 3. Broj provedenih (implementiranih) aktivnosti • Mjerna jedinica: 1. Dokument (strategija i/ili plan) 2. Broj aktivnosti 3. postotak provedenih aktivnosti = (broj implementiranih aktivnosti / ukupan broj aktivnosti) × 100 • Izvor podataka / potencijalni izvor: Turističke zajednice destinacije i jedinice lokalne samouprave (jls) Dostupnost i učestalost podataka • Dostupnost: podaci su dostupni, temeljem lokalne i turističke dokumentacije • periodičnost prikupljanja: jednom godišnje • Učestalost mjerenja: Godišnje Metodologija izračuna pokazatelja • pokazatelj se izračunava kao omjer implementiranih aktivnosti u odnosu na ukupno planirane aktivnosti, prema formuli: (Broj implementiranih aktivnosti / Ukupan broj aktivnosti) × 100 eĐIMURsKe ŽUpANIje” 12. listopada 2026. • Aktivnost se smatra implementiranom isključivo ako je u potpunosti provedena i za nju postoje mjerljivi učinci (npr. izvješća, javne objave, realizirani projekti). Zaključak pokazatelj OUD-1 predstavlja ključni alat za procjenu učinkovitosti destinacijskog upravljanja. Redovitim praćenjem implementacije strateških aktivnosti omogućuje se održivi razvoj, racionalno upravljanje resursima te jačanje odgovornosti i partnerstva na lokalnoj razini.

Članak 3.

Nije primjenjivo za 2024. godinu. 4.1.4.3. održivo upravljanje prostorom 4.1.4.3.1. broj ostvarenih noćenja u smještajnim objektima destinacije po hektaru izrađenog građevinskog područja JlS OUp-1 – Broj ostvarenih noćenja u smještajnim objektima destinacije po hektaru izgrađenog građevinskog područja jls Opći opis pokazatelja: pokazatelj OUp-1 mjeri intenzitet turističkog korištenja prostora kroz odnos između ukupnog broja ostvarenih noćenja i površine izgrađenog građevinskog zemljišta u jedinicama lokalne samouprave (jls). Cilj je procijeniti učinkovitost korištenja prostora u turističke svrhe te pratiti razinu pritiska turizma na urbanizirani prostor. Ovaj pokazatelj pomaže u planiranju prostornog razvoja, upravljanju infrastrukturom i osiguravanju održivog razvoja destinacije. Tablica 31. OUP-1 – Broj ostvarenih noćenja u smještajnim objektima destinacije po hektaru izgrađenog građevinskog područja JLS OUP-1 Broj ostvarenih noćenja u smještajnim objektima destinacije po hektru izgrađenog građevinskog područja JLS Broj ostvarenih noćenja u smještajnim objektima po hektru izgrađenog građevinskog područja (noćenje/ha) 29,6672056 prikazani rezultati: • Broj ostvarenih noćenja po hektaru izgrađenog građevinskog područja: 29,67 noćenja/ha • Ukupan broj turističkih noćenja: 220190 • površina izgrađenog građevinskog zemljišta u zonama stanovanja: 5.201,00 ha • površina izgrađenog građevinskog zemljišta u zonama mješovite namjene: 2.202,00 ha • površina izgrađenog građevinskog zemljišta u zonama predviđenim za ugostiteljsko-turističke aktivnosti:

Članak 3.

19,00 ha Tumačenje pokazatelja: • s vrijednošću od 29,67 noćenja po hektaru, destinacija ostvaruje relativno umjeren intenzitet korištenja izgrađenog građevinskog prostora za turističke svrhe. • Ovakav rezultat ukazuje na uravnotežen odnos između prostorne dostupnosti i turističke aktivnosti, što je povoljno s aspekta održivog prostornog razvoja. 12. listopada 2026. “slUŽBeNI GlAsNIK M • Relativno mala površina zemljišta izravno namijenjenog ugostiteljsko-turističkim sadržajima (19 ha) u usporedbi s ukupnim urbaniziranim područjem ukazuje na to da se turističke aktivnosti velikim dijelom odvijaju unutar mješovitih ili stambenih zona. • Takav prostorni raspored može pridonijeti integraciji turizma u lokalnu zajednicu, ali i zahtijevati dodatnu pažnju u planiranju infrastrukture, prometa i komunalnih usluga kako bi se izbjegli konflikti korištenja prostora. eĐIMURsKe ŽUpANIje” Broj 25 - stranica 241 Zaključak: pokazatelj OUp-1 potvrđuje da je turistička aktivnost u destinaciji dobro integrirana u postojeću prostornu strukturu te da ne stvara pretjerani pritisak na izgrađeno građevinsko područje. Ipak, ograničena površina zemljišta namijenjenog specifično turističkim aktivnostima sugerira potrebu za strateškim planiranjem budućih zona razvoja kako bi se podržao daljnji rast turizma bez narušavanja kvalitete života stanovnika. preporučuje se i daljnje praćenje ovog pokazatelja radi pravodobnog uočavanja promjena u intenzitetu prostorne uporabe i njihovih učinaka na održivost destinacije.

Članak 3.

5. Izračun obveznih pokazatelja prihvatnog kapaciteta destinacije Sv. Marin na Muri Tablica 32. Skupni izračun obveznih pokazatelja prihvatnog kapaciteta destinacije Sv. Marin na Muri OBVEZNI POKAZATELJI – pregled rezultata 2020.-2024. Pokazatelj 2020 2021 1.1 Stav o turizmu kao faktoru povećanja blagostanja stanovnika 2.1 Omjer broja kreveta u komercijalnom smještaju te kućama i 49,11 47,72 stanovima za odmor u odnosu na 100 stanovnika 2.2 Omjer broja kreveta u nekomercijalnom smještaju u odnosu na 5,91 5,65 100 stanovnika 2.3 Omjer broja smještajnih objekata u domaćinstvu te kućama i stanovima za odmor u odnosu na broj stanova za stalno 0,22 0,21 stanovanje 2.4 Broj kreveta u komercijalnom smještaju te kućama i stanovima 0,03 0,03 za odmor na 100 m² građevinskog područja naselja HOT 37%; HOT 37%; 2.5 Struktura smještajnih kapaciteta izražena u postotnim KMP 9%; KMP 9%; udjelima DOM 16%; DOM 16%; PKS 39% PKS 38% 3.1 Intenzitet stacionarnog, komercijalnog i nekomercijalnog turizma kao omjer prosječnog broja turista po stanovniku u vršnim 0,11 0,13 danima turističke sezone 3.2 Nezadovoljstvo radi gužve na ulicama, trgovima, atrakcijama 4.1 Koncentracija materijalnih atrakcija na odabranim područjima 0,03 0,03 destinacije / definiranim zonama 4.2 Koncentracija ugostiteljskih sadržaja na odabranim 1,23 1,37 područjima destinacije / definiranim zonama 4.3 Kakvoća voda za kupanje na mjernim stanicama na području n/p n/p destinacije tijekom razdoblja lipanj–rujan 4.4 Raspoloživa površina plaže po kupaču u danima vršne n/p n/p turističke sezone 4.5 Kakvoća zraka na mjernim stanicama na području destinacije I. kat. I. kat.

Članak 3.

tijekom razdoblja lipanj–rujan 4.6 Utjecaj turizma na izgled destinacije 4.7 Utjecaj turizma na korištenje javnog prostora 4.8 PH2 Zadovoljstvo ljepotom mjesta 4.8 PH3 Zadovoljstvo uređenošću mjesta 4.8 PH4 Zadovoljstvo uređenošću glavnih atrakcija 5.1 Razina buke u danima vršne turističke sezone u odnosu na Lday +3 dB; Lday +4 dB; ostatak godine Lnight -2 dB Lnight -2 dB 5.2 Iritacija razinom buke u vršnim danima turističke sezone 5.3 Utjecaj buke na kvalitetu boravka 6.1 Udio stambenih jedinica turističke namjene u ukupnom broju 2,64 3,78 stambenih jedinica 6.2 Maksimalni potencijal izgradnje na neizgrađenim i izgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja mješovite namjene 1488,18 1348,04 (srednja procjena) 6.3 Mogućnosti nove stambene izgradnje na neizgrađenim 40853,20 40853,20 površinama mješovite namjene građevinskog područja naselja 6.4 Utjecaj pretvaranja stanova u turističke apartmane na kvalitetu života 7.1 Vršno opterećenje u odnosu na kapacitete – voda 1211,10 1978,07 7.2 Vršno opterećenje u odnosu na kapacitete – električna energija -49,32 -36,92 7.3 Broj djelatnika na održavanju javnih površina u odnosu na m² 2022 2023 2024 Nalaz (kratko) Vrlo visok udio pozitivnih stavova; turizam se percipira kao 95,59% doprinos kvaliteti života. Postupan rast smještajnih kapaciteta u odnosu na broj 47,58 52,78 56,47 stanovnika. Raste udio nekomercijalnog smještaja, ali bez izraženog 8,88 12,49 12,53 pritiska na destinaciju. 0,22 0,22 0,22 Odnos turističkih i stambenih objekata ostaje stabilan.

Članak 3.

0,03 0,03 0,04 Vrlo niska prostorna gustoća smještajnih kapaciteta. HOT 40%; HOT 36%; HOT 36%; KMP 5%; KMP 5%; KMP 5%; Struktura se pomiče prema jačanju privatnog smještaja uz DOM 27%; DOM 34%; DOM 34%; stabilan hotelski segment. PKS 27% PKS 25% PKS 25% Turistički intenzitet raste, ali ostaje nizak u odnosu na broj 0,15 0,18 0,21 stanovnika. Gužve se ne doživljavaju kao značajan problem za većinu 16,00% stanovnika. Broj atrakcija postupno raste, ali koncentracija ostaje 0,04 0,04 0,05 umjerena. Raste iskorištenost ugostiteljskih kapaciteta i potražnja za 1,50 1,62 1,73 uslugama. n/p n/p n/p Pokazatelj nije primjenjiv / nema relevantnih podataka. n/p n/p n/p Pokazatelj nije primjenjiv za destinaciju. I. kat. I. kat. I. kat. Kvaliteta zraka ostaje u I. kategoriji; ljeti povoljnija nego zimi. 88,24% Vrlo pozitivan učinak turizma na izgled i uređenost destinacije. Većina stanovnika ne vidi negativan utjecaj turizma na javni 66,18% prostor. 76,00% Visoka razina zadovoljstva estetskom kvalitetom mjesta. 72,00% Stanovnici mjesto doživljavaju kao uredno i održavano. 76,00% Glavne atrakcije percipiraju se kao dobro uređene. Lday +5 dB; Lday +6 dB; Lday +7 dB; Dnevna buka prelazi referentne vrijednosti, no noćna ostaje u Lnight -1 dB Lnight -1 dB Lnight 0 dB granicama. 2,94% Buka se rijetko percipira kao ozbiljan problem. Utjecaj buke postoji, ali ne narušava značajno kvalitetu 12,00% boravka. Postupan rast turističkih stambenih jedinica, ali bez izražene 4,17 4,33 4,37 turistifikacije.

Članak 3.

Potencijal izgradnje je velik, iako se postupno smanjuje zbog 1311,27 1344,40 1310,32 rasta izgrađenosti. Vrlo velik prostorni potencijal za novu stambenu izgradnju 40853,20 40853,20 40853,20 unutar postojećeg građevinskog područja. 16,18% Apartmanizacija se zasad ne doživljava kao izražen problem. Turistički promet snažno utječe na sezonsko opterećenje 1976,19 7249,96 7896,69 vodoopskrbe. Turizam ne povećava ukupno opterećenje elektroenergetskog -31,22 -34,24 -34,02 sustava. 16873333,33 16873333,33 16873333,33 16873333,33 16873333,33 Jedan djelatnik pokriva vrlo veliku površinu javnog prostora. javnih površina 7.4 Kapaciteti (ljudski i tehnološki) za odvoz otpada 4,03 4,58 7.5 Iritacija neprimjereno odloženim otpadom tijekom turističke sezone 8.1 Prosječan promet na odabranim prometnicama tijekom vršne 25,00% 30,00% turističke sezone (iskorištenost kapaciteta) 8.2 Prosječna kapaciteta i iskorištenost parkirališta u razdoblju 61,22% 70,59% vršne turističke sezone 8.3 Iritacija gužvom u prometu tijekom turističke sezone 8.4 Zadovoljstvo prometom u mjestu 9.1 Kretanje broja stanovnika u posljednjem desetogodišnjem 2011: 2625 2021: 2371 razdoblju 9.2 Iritacija gužvom i specifično gužvama na ulicama / javnim površinama 9.3 Indeks priuštivosti stana (na razini destinacije) 7,70 7,70 10.1 Raspoloživost dodatne radne snage (stopa nezaposlenosti; 60-80 55-75 broj izdanih radnih dozvola po mjesecima) 5,19 5,61 5,78 Kapacitet sustava odvoza otpada postupno raste. Otpad se prepoznaje kao umjeren izazov, ali ne kao 20,59% dominantan problem.

Članak 3.

Prometno opterećenje raste, ali prometnice i dalje imaju 35,00% 42,00% 45,00% rezervu kapaciteta. 76,78% 90,48% 96,95% Parkirališta su gotovo potpuno iskorištena u vršnoj sezoni. Prometne gužve nisu dominantan izvor nezadovoljstva 10,29% stanovnika. 44,00% Umjerena razina zadovoljstva prometnim sustavom. Bilježi se pad broja stanovnika u posljednjem desetljeću. 5,88% Gužve na javnim površinama ne predstavljaju veći problem. 7,90 8,10 8,20 Priuštivost stanovanja se postupno smanjuje. 46-65 40-60 35-55 Smanjuje se raspoloživost lokalne dodatne radne snage. stranica 242 - Broj 25 “slUŽBeNI GlAsNIK M 5.1. Institucionalni i strateški okvir 5.1.1. Stav o turizmu kao faktoru povećanja blagostanja stanovnika pokazatelj procjenjuje percepciju lokalnog stanovništva o tome doprinosi li turizam kvaliteti života i općem blagostanju zajednice. podaci se prikupljaju anketnim istraživanjem među stanovnicima destinacije te predstavljaju jedan od ključnih pokazatelja društvene održivosti turizma. ponuđeni odgovori u anketi: • 1 – smanjuje kvalitetu života • 2 – pomaže u održanju kvalitete života • 3 – pomaže u unapređenju kvalitete života • 4 – Nema nikakav učinak Tablica 33. Stav o turizmu kao faktoru povećanja blagostanja stanovnika destinacije Sv. Marin na Muri 1.1 Stav o turizmu kao faktoru povećanja blagostanja stanovnika Odgovor Udio (%) 1) Smanjuje kvalitetu života 0,00 2) Pomaže u održanju kvalitete života 23,53 3) Pomaže u unaprijeđenu kvalitete života 72,06 4) Nema nikakav učinak 0,00 Konačan izračun (%) 95,59% Rezultat pokazuje da čak 95,59 % ispitanika smatra da turizam doprinosi očuvanju ili poboljšanju kvalitete života u destinaciji.

Članak 3.

Ovakav rezultat ukazuje na vrlo visoku razinu društvene prihvaćenosti turizma. pozitivan stav lokalnog stanovništva predstavlja važan preduvjet održivog razvoja turizma jer podrška zajednice smanjuje potencijalne konflikte između turističkih aktivnosti i svakodnevnog života stanovnika. U kontekstu upravljanja destinacijom, ovakav rezultat potvrđuje da turizam trenutno generira pozitivne socio-ekonomske učinke te da se razvoj turizma doživljava kao doprinos lokalnom razvoju. 5.2. Smještajni kapaciteti 5.2.1. omjer broja kreveta u komercijalnom smještaju te kućama i stanovima za odmor u odnosu na 100 stanovnika pokazatelj omjera broja kreveta u komercijalnom smještaju te kućama i stanovima za odmor u odnosu na 100 stanovnika koristi se za procjenu intenziteta turističkog smještajnog kapaciteta u odnosu na broj stalnih stanovnika destinacije. Ovim pokazateljem analizira se razina turističke razvijenosti destinacije te potencijalni pritisak turističkih kapaciteta na lokalnu zajednicu. U izračun pokazatelja uključuju se komercijalni smještajni kapaciteti (hoteli, kampovi, apartmani i drugi registrirani turistički objekti), kao i kuće i stanovi za odmor koji se ne koriste za kratkoročni turistički najam, ali predstavljaju dio ukupnog turističkog smještajnog fonda destinacije. pokazatelj se izračunava prema sljedećoj formuli: gdje je: eĐIMURsKe ŽUpANIje” 12. listopada 2026. • broj kreveta u komercijalnom smještaju – ukupan broj turističkih kreveta u registriranim smještajnim objektima • broj kreveta u kućama i stanovima za odmor – procijenjeni broj kreveta u objektima za odmor koji nisu u kratkoročnom najmu • broj stalnih stanovnika – broj stanovnika destinacije • Dobivena vrijednost pokazuje koliko turističkih kreveta dolazi na 100 stanovnika destinacije.

Članak 3.

Tablica 34. Omjer broja kreveta u komercijalnom smještaju te kućama i stanovima za odmor u odnosu na 100 stanovnika destinacije Sv. Marin na Muri 2.1. Omjer broja kreveta u komercijalnom smještaju te kućama i stanovima za odmor u odnosu na 100 stanovnika PODATAK 2020 2021 2022 2023 2024 Broj turističkih kreveta u komercijalnim smještajnim kapacitetima u destinaciji u 755 771 741 825 879 mjesecu s najvećim ostvarenim brojem noćenja, Procijenjeni broj kreveta u kućama i stanovima za odmor koji se ne koriste za 350 370 400 430 460 kratkoročni najam u destinaciji, Broj stalnih stanovnika u destinaciji 2250 2391 2398 2378 2371 REZULTAT 49,11 47,72 47,58 52,78 56,47 Rezultati pokazatelja ukazuju na postupan rast smještajnih kapaciteta u odnosu na broj stanovnika tijekom promatranog razdoblja. vrijednost pokazatelja povećala se s 49,11 kreveta na 100 stanovnika u 2020. godini na 56,47 kreveta na 100 stanovnika u 2024. godini. Trend povećanja prvenstveno je posljedica rasta broja turističkih kreveta u komercijalnom smještaju, koji se u promatranom razdoblju povećao s 755 na 879 kreveta, kao i postupnog povećanja procijenjenog broja kreveta u kućama i stanovima za odmor. Istodobno se broj stalnih stanovnika destinacije tijekom promatranog razdoblja zadržava na relativno stabilnoj razini. povećanje vrijednosti pokazatelja upućuje na zaključak da turistički smještajni kapaciteti rastu brže od broja stanovnika, što je čest trend u destinacijama koje postupno razvijaju turističku ponudu.

Članak 3.

Unatoč vidljivom rastu, ukupna vrijednost pokazatelja i dalje ukazuje na umjerenu razinu turističke intenzivnosti. vrijednost od približno 56 turističkih kreveta na 100 stanovnika znači da broj smještajnih kapaciteta još uvijek nije izrazito velik u odnosu na veličinu lokalne zajednice. U mnogim izrazito turističkim destinacijama ovaj pokazatelj može doseći znatno više vrijednosti, što može dovesti do snažnijeg pritiska na infrastrukturu, prostor i svakodnevni život stanovnika. U promatranoj destinaciji takav pritisak trenutno nije izražen. sveukupno gledano, dobiveni rezultati ukazuju na zaključak da turistički smještajni kapaciteti u destinaciji postupno rastu, ali trenutačno ne prelaze razinu koja bi ukazivala na prekomjernu turističku izgrađenost ili neravnotežu između turističkih kapaciteta i lokalnog stanovništva. sustavno praćenje ovog pokazatelja važno je kako bi se osigurao uravnotežen razvoj turizma i očuvala kvaliteta života lokalne zajednice. 5.2.2. omjer broja kreveta u nekomercijalnom smještaju u odnosu na 100 stanovnika pokazatelj omjera broja kreveta u nekomercijalnom smještaju u odnosu na 100 stanovnika koristi se za procjenu intenziteta korištenja nekretnina za povremeni boravak u destinaciji. Nekomercijalni smještaj obuhvaća objekte u kojima se boravi povremeno (npr. kuće za odmor, vikendice ili stanovi koji se ne iznajmljuju na tržištu), ali mogu generirati određeni 12. listopada 2026. “slUŽBeNI GlAsNIK M turistički promet ili dodatno opterećenje infrastrukture i javnih usluga.

Članak 3.

Ovaj pokazatelj važan je jer pokazuje koliko sekundarno stanovanje i nekomercijalni boravci utječu na prostorne i infrastrukturne kapacitete destinacije, iako takav smještaj ne sudjeluje izravno u turističkom tržištu. pokazatelj se izračunava prema sljedećoj formuli: Omjer kreveta u nekomercijalnom smještaju na 100 stanovnika = gdje je: • Broj kreveta u nekomercijalnom smještaju – ukupan broj kreveta u objektima koji se ne koriste za komercijalno iznajmljivanje • Broj stalnih stanovnika – ukupan broj stanovnika destinacije prema službenim demografskim podacima • vrijednost pokazatelja omogućuje procjenu potencijalnog pritiska sekundarnog stanovanja na lokalne resurse i infrastrukturu. Tablica 35. Omjer broja kreveta u nekomercijalnom smještaju u odnosu na 100 stanovnika destinacije Sv. Marin na Muri 2.2. Omjer broja kreveta u nekomercijalnom smještaju u odnosu na 100 stanovnika PODATAK 2020 2021 2022 2023 2024 Broj kreveta u nekomercijalnom smještaju 133 135 213 297 297 Broj stalnih stanovnika u destinaciji 2250 2391 2398 2378 2371 REZULTAT 5,91 5,65 8,88 12,49 12,53 Rezultati pokazatelja ukazuju na postupan rast udjela nekomercijalnog smještaja u destinaciji tijekom promatranog razdoblja. vrijednost pokazatelja povećala se s 5,91 kreveta na 100 stanovnika u 2020. godini na 12,53 kreveta na 100 stanovnika u 2024. godini. Najveći porast zabilježen je između 2021. i 2023. godine, kada je broj kreveta u nekomercijalnom smještaju porastao s 135 na 297 kreveta, što se odrazilo i na značajan rast vrijednosti pokazatelja. U 2024. godini vrijednost pokazatelja ostaje stabilna na razini prethodne godine, što upućuje na stabilizaciju broja takvih kapaciteta.

Članak 3.

Unatoč uočenom rastu, ukupna razina pokazatelja i dalje se može smatrati relativno umjerenom, osobito u usporedbi s turistički izrazito razvijenim destinacijama u kojima sekundarno stanovanje može značajno nadmašiti broj stalnih stanovnika. U ovom slučaju broj kreveta u nekomercijalnom smještaju i dalje predstavlja manji udio u odnosu na ukupni broj stanovnika destinacije. Ovakav rezultat upućuje na zaključak da nekomercijalni smještaj trenutno ne predstavlja značajan pritisak na infrastrukturu i javne usluge destinacije, ali trend rasta sugerira potrebu za kontinuiranim praćenjem ovog pokazatelja u budućnosti. sustavno praćenje omogućuje pravovremeno reagiranje u slučaju da sekundarno stanovanje počne značajnije utjecati na korištenje prostora, komunalne sustave ili dostupnost stanovanja za lokalno stanovništvo. 5.2.3. omjer broja smještajnih objekata u domaćinstvu te kućama i stanovima za odmor u odnosu na broj stanova za stalno stanovanje pokazatelj omjera broja smještajnih objekata u domaćinstvu te kuća i stanova za odmor u odnosu na broj stanova za stalno stanovanje koristi se za procjenu intenziteta turističke funkcije u stambenom fondu destinacije. Ovim pokazateljem analizira se odnos između objekata koji služe za turistički smještaj ili eĐIMURsKe ŽUpANIje” Broj 25 - stranica 243 povremeni boravak i objekata koji se koriste za stalno stanovanje. U turističke objekte u ovom pokazatelju uključuju se: • komercijalni smještajni objekti u domaćinstvu (apartmani, sobe za iznajmljivanje, kuće za odmor, studio apartmani i sl.) registrirani u sustavu evisitor • kuće i stanovi za odmor koji se ne koriste za kratkoročni najam, ali predstavljaju oblik sekundarnog stanovanja pokazatelj omogućuje procjenu potencijalne turistifikacije stambenog prostora, odnosno stupnja u kojem turističke aktivnosti počinju zauzimati prostor koji je primarno namijenjen stanovanju.

Članak 3.

pokazatelj se izračunava prema sljedećoj formuli: Dobivena vrijednost pokazuje koliki dio ukupnog stambenog fonda ima turističku ili sekundarnu funkciju. Tablica 36. Omjer broja smještajnih objekata u domaćinstvu te kućama i stanovima za odmor u odnosu na broj stanova za stalno stanovanje destinacije Sv. Marin na Muri 2.3. Omjer broja smještajnih objekata u domaćinstvu te kućama i stanovima za odmor u odnosu na broj stanova za stalno stanovanje PODATAK 2020 2021 2022 2023 2024 Broj komercijalnih smještajnih objekata registriranih u eVisitoru kao podvrste Objekti u domaćinstvu, Apartman, Kuća 36 40 56 67 63 za odmor, Sobe za iznajmljivanje i Studio apartman. Broj kuća i stanova za odmor koji se ne koriste za kratkoročni najam 150 145 140 130 135 Broj kuća i stanova za stalno stanovanje 860 868 875 881 887 REZULTAT 0,22 0,21 0,22 0,22 0,22 Takav rezultat upućuje na zaključak da turizam u promatranoj destinaciji još uvijek ne uzrokuje izražene procese turistifikacije stambenog prostora, niti stvara značajan pritisak na dostupnost stanovanja za lokalno stanovništvo. Istodobno, trend povećanja broja komercijalnih smještajnih objekata ukazuje na postupni razvoj turističke ponude, zbog čega je važno i dalje pratiti ovaj pokazatelj kako bi se pravodobno uočile eventualne promjene u strukturi stambenog fonda. 5.2.4. broj kreveta u komercijalnom smještaju te kućama i stanovima za odmor na 100 m2 građevinskog područja naselja pokazatelj broja kreveta u komercijalnom smještaju te kućama i stanovima za odmor na 100 m² građevinskog područja naselja koristi se za procjenu prostorne gustoće turističkog smještaja unutar izgrađenog građevinskog područja. Ovim pokazateljem analizira se intenzitet korištenja prostora za turističke svrhe u odnosu na ukupnu površinu izgrađenog dijela naselja.

Članak 3.

Za razliku od pokazatelja koji promatraju odnos turizma i broja stanovnika, ovaj pokazatelj daje uvid u prostorni pritisak turizma, odnosno u kojoj mjeri turistički smještaj zauzima izgrađeni prostor destinacije. Time se može procijeniti postoji li rizik od prekomjerne izgradnje ili prevelike koncentracije smještajnih kapaciteta u određenim dijelovima destinacije. pokazatelj se izračunava prema sljedećoj formuli: gdje je: • broj turističkih kreveta – zbroj kreveta u komercijalnom smještaju i procijenjenog broja kreveta u kućama i stanovima za odmor • površina građevinskog područja naselja – ukupna površina izgrađenog građevinskog zemljišta u zonama stanovanja i mješovite namjene stranica 244 - Broj 25 “slUŽBeNI GlAsNIK M vrijednost pokazatelja omogućuje procjenu intenziteta turističkog korištenja prostora te je važan alat za praćenje ravnoteže između turističkog razvoja i prostornog planiranja. Tablica 37. Omjer broja smještajnih objekata u domaćinstvu te kućama i stanovima za odmor u odnosu na broj stanova za stalno stanovanje destinacije Sv. Marin na Muri 2.4. Broj kreveta u komercijalnom smještaju te kućama i stanovima za odmor na 100 m2 građevinskog područja naselja PODATAK 2020 2021 2022 2023 2024 Površina izgrađenog građevinskog zemljišta u zonama stanovanja i mješovite namjene 3513000 3584000 3656000 3728000 3800000 Broj turističkih kreveta u komercijalnim smještajnim kapacitetima (mjesec s najvećim 755 771 741 825 879 brojem noćenja) Procijenjeni broj kreveta u kućama i stanovima za odmor koji se ne koriste za kratkoročni 350 370 400 430 460 najam Broj kreveta u objektima (Kuća/Stan za odmor) registriranima u eVisitor 0 0 0 0 0 REZULTAT 0,03 0,03 0,03 0,03 0,04 Rezultati pokazatelja ukazuju na vrlo nisku prostornu gustoću turističkog smještaja unutar građevinskog područja naselja. Tijekom cijelog promatranog razdoblja vrijednost pokazatelja ostaje gotovo nepromijenjena i kreće se oko 0,03 kreveta na 100 m² građevinskog područja, dok se u 2024. godini povećava na 0,04 kreveta na 100 m².

Članak 3.

Unatoč postupnom povećanju broja turističkih kreveta – koji je porastao s 755 kreveta u 2020. godini na 879 kreveta u 2024. godini, uz dodatni procijenjeni broj kreveta u kućama i stanovima za odmor – ukupni utjecaj na prostornu strukturu naselja ostaje vrlo ograničen. Razlog tome je činjenica da se paralelno povećava i površina izgrađenog građevinskog zemljišta, koja se u promatranom razdoblju povećala s 3.513.000 m² na 3.800.000 m². Takav odnos između rasta smještajnih kapaciteta i rasta građevinskog područja rezultira vrlo niskom prostornom koncentracijom turističkog smještaja, što upućuje na relativno disperziran raspored turističkih objekata unutar naselja. Drugim riječima, turistički smještaj nije koncentriran na malom prostoru niti stvara značajan pritisak na prostorne kapacitete destinacije. Dobiveni rezultati sugeriraju da turistički razvoj u destinaciji trenutno ne uzrokuje prekomjernu izgradnju niti značajnu transformaciju prostora u turističku zonu. prostorni kapaciteti i dalje omogućuju daljnji razvoj turističkih sadržaja bez ugrožavanja ravnoteže između stanovanja, turističkih aktivnosti i drugih funkcija prostora. Ipak, zbog kontinuiranog rasta turističkih kapaciteta preporučuje se redovito praćenje ovog pokazatelja kako bi se osigurala dugoročna održivost prostornog razvoja destinacije. 5.2.5. Struktura smještajnih kapaciteta izražena u postotnim udjelima pokazatelj strukture smještajnih kapaciteta izražen u postotnim udjelima koristi se za analizu raspodjele smještajnih kapaciteta prema vrsti smještaja u destinaciji. Cilj pokazatelja je utvrditi kakva je struktura turističke ponude te u kojoj mjeri pojedine vrste smještaja sudjeluju u ukupnom broju raspoloživih kreveta.

Članak 3.

U okviru ovog pokazatelja smještajni kapaciteti razvrstavaju se u nekoliko osnovnih kategorija: • HOT – broj kreveta u hotelima • KMp – broj kreveta u kampovima • DOM – broj kreveta u objektima u domaćinstvu (apartmani, sobe, kuće za odmor i sl.) • pKs – broj kreveta u preostalom komercijalnom smještaju (npr. hosteli, pansioni, prenoćišta i slični objekti) pokazatelj se izražava kao postotni udio pojedine vrste smještaja u ukupnom broju raspoloživih kreveta. Izračunava se prema sljedećoj formuli: eĐIMURsKe ŽUpANIje” 12. listopada 2026. Analiza strukture smještajnih kapaciteta važna je za razumijevanje turističkog profila destinacije, jer različite vrste smještaja privlače različite segmente tržišta te imaju različit utjecaj na prostorno planiranje, zapošljavanje i gospodarske učinke turizma. Tablica 38. Struktura smještajnih kapaciteta izražena u postotnim udjelima destinacije Sv. Marin na Muri 2.5. Struktura smještajnih kapaciteta izražena u postotnim udjelima PODATAK 2020 2021 2022 2023 2024 HOT – broj kreveta u hotelima 37% 37% 40% 36% 36% KMP – broj kreveta u kampovima 9% 9% 5% 5% 5% DOM – broj kreveta u objektima u domaćinstvu 16% 16% 27% 34% 34% PKS – broj kreveta u preostalom komercijalnom smještaju 39% 38% 27% 25% 25% REZULTAT 100% 100% 100% 100% 100% Rezultati pokazuju relativno uravnoteženu strukturu smještajnih kapaciteta u destinaciji, uz određene promjene u raspodjeli pojedinih vrsta smještaja tijekom promatranog razdoblja. U 2024. godini struktura smještajnih kapaciteta sastoji se od:

Članak 3.

• 36 % hotelskog smještaja • 5 % kampova • 34 % objekata u domaćinstvu • 25 % preostalog komercijalnog smještaja U usporedbi s početkom promatranog razdoblja može se uočiti porast udjela smještaja u domaćinstvu, koji se povećao s 16 % u 2020. godini na 34 % u 2024. godini. Istodobno je zabilježen pad udjela preostalog komercijalnog smještaja, koji se smanjio s 39 % na 25 %, dok je udio hotelskog smještaja ostao relativno stabilan i kreće se između 36 % i 40 %. Ovakva struktura upućuje na postupno jačanje privatnog smještaja, što je karakteristično za brojne kontinentalne destinacije u kojima se turistička ponuda razvija kroz manje smještajne objekte i obiteljsko poduzetništvo. Istodobno, relativno stabilan udio hotelskog smještaja ukazuje na postojanje važnog segmenta profesionalnog turističkog smještaja koji pridonosi stabilnosti turističke ponude. Ukupna struktura smještajnih kapaciteta može se ocijeniti relativno raznolikom, što omogućuje prilagodbu različitim turističkim segmentima i tipovima potražnje. Raznolikost smještajne ponude pridonosi otpornosti turističkog sektora i omogućuje razvoj različitih oblika turizma, uključujući obiteljski, ruralni i aktivni turizam. 5.3. turistička potražnja 5.3.1. Intenzitet stacionarnog, komercijalnog i nekomercijalnog, turizma kao omjer prosječnog broja turista po stanovniku u vršnim danima turističke sezone pokazatelj intenziteta stacionarnog turizma mjeri odnos između prosječnog broja turista koji borave u destinaciji tijekom vršnih dana turističke sezone i ukupnog broja stalnih stanovnika. Ovaj pokazatelj koristi se za procjenu razine turističkog opterećenja destinacije, odnosno za utvrđivanje u kojoj mjeri turistički promet nadmašuje ili približava broj stanovnika.

Članak 3.

U izračun pokazatelja uključuju se svi turisti koji borave u destinaciji, neovisno o tome borave li u komercijalnom ili nekomercijalnom smještaju. Time se dobiva realnija slika stvarnog broja osoba koje u određenom trenutku koriste infrastrukturu, javne prostore i usluge destinacije. pokazatelj se izračunava prema sljedećoj formuli: gdje je: 12. listopada 2026. “slUŽBeNI GlAsNIK M • prosječan dnevni broj turista – prosječan broj turista koji istodobno borave u destinaciji tijekom vršnih dana turističke sezone • broj stalnih stanovnika – ukupan broj stanovnika destinacije vrijednost pokazatelja pokazuje koliki je odnos turista i stanovnika u vršnom razdoblju turističke aktivnosti. vrijednosti veće od 1 ukazuju na situacije u kojima broj turista nadmašuje broj stanovnika, dok niže vrijednosti upućuju na relativno umjeren turistički intenzitet. Tablica 39. Intenzitet stacionarnog, komercijalnog i nekomercijalnog, turizma kao omjer prosječnog broja turista po stanovniku u vršnim danima turističke sezone destinacije Sv. Marin na Muri 3.1. Intenzitet stacionarnog, komercijalnog i nekomercijalnog, turizma kao omjer prosječnog broja turista po stanovniku u vršnim danima turističke sezone PODATAK 2020 2021 2022 2023 2024 Prosječan dnevni broj turista 250 300 360 430 500 Broj stalnih stanovnika u destinaciji 2250 2391 2398 2378 2371 REZULTAT 0,11 0,13 0,15 0,18 0,21 Rezultati pokazatelja ukazuju na postupni rast intenziteta turističkog prometa u destinaciji tijekom promatranog razdoblja, ali i dalje na relativno nisku razinu turističkog opterećenja.

Članak 3.

vrijednost pokazatelja povećala se s 0,11 turista po stanovniku u 2020. godini na 0,21 turista po stanovniku u 2024. godini. Rast vrijednosti pokazatelja prvenstveno je posljedica povećanja prosječnog dnevnog broja turista, koji je u promatranom razdoblju porastao s 250 na 500 turista, dok se broj stanovnika zadržava na približno istoj razini. Unatoč tom rastu, vrijednost pokazatelja i dalje je znatno manja od 1, što znači da broj turista tijekom vršnih dana turističke sezone ne prelazi broj stanovnika destinacije. Drugim riječima, turistički promet i dalje ostaje na razini koja ne uzrokuje prekomjerno opterećenje prostora, infrastrukture i javnih usluga. Ovakav odnos između broja turista i stanovnika karakterističan je za kontinentalne destinacije s umjerenim turističkim prometom, u kojima turizam predstavlja važan gospodarski sektor, ali ne dominira u svakodnevnom životu lokalne zajednice. Dobiveni rezultati upućuju na zaključak da destinacija trenutno raspolaže dovoljnim društvenim i infrastrukturnim kapacitetima za prihvat postojećeg turističkog prometa, a istodobno postoji i određeni prostor za daljnji razvoj turizma bez značajnog narušavanja kvalitete života lokalnog stanovništva. Međutim, kontinuirani rast turističkog prometa sugerira potrebu za redovitim praćenjem ovog pokazatelja kako bi se pravodobno uočile eventualne promjene u razini turističkog opterećenja destinacije. 5.3.2. Nezadovoljstvo radi gužve na ulicama, trgovima, atrakcijama pokazatelj nezadovoljstva zbog gužve na ulicama, trgovima i turističkim atrakcijama mjeri percepciju lokalnog stanovništva o razini turističkog opterećenja javnih prostora u destinaciji.

Članak 3.

Riječ je o društvenom pokazatelju prihvatnog kapaciteta koji omogućuje procjenu utječe li turistički promet na svakodnevno korištenje javnih površina i kvalitetu života lokalne zajednice. podaci za ovaj pokazatelj prikupljaju se putem anketnog istraživanja među stanovnicima destinacije. Ispitanici procjenjuju razinu nezadovoljstva gužvama koristeći likertovu eĐIMURsKe ŽUpANIje” Broj 25 - stranica 245 ljestvicu od 1 do 7, gdje pojedine vrijednosti označavaju sljedeće: • 1 – uopće ne predstavlja problem • 2 – vrlo mali problem • 3 – mali problem • 4 – umjeren problem • 5 – veći problem • 6 – značajan problem • 7 – vrlo velik problem Konačni rezultat pokazatelja izračunava se kao udio ispitanika koji su gužve ocijenili kao značajan ili vrlo velik problem, odnosno kao postotak negativnih odgovora u ukupnom broju ispitanika. Ovaj pokazatelj posebno je važan jer ukazuje na društvenu prihvatljivost turističkog prometa i može biti rani signal pojave problema prenapučenosti ili konflikata između turista i lokalnog stanovništva. Tablica 40 Nezadovoljstvo radi gužve na ulicama, trgovima, atrakcijama destinacije Sv. Marin na Muri 3.2. PH1 Nezadovoljstvo zbog gužve na ulicama/trgovima/atrakcijama Odgovor Udio (%) 1 44 2 16 3 4 4 16 5 4 6 12 7 4 Konačan izračun (%) 16% Rezultati ankete pokazuju da 16 % ispitanika smatra gužve na ulicama, trgovima i turističkim atrakcijama značajnim problemom. To znači da većina stanovnika ne doživljava turistički promet kao ozbiljan izvor opterećenja javnih prostora.

Članak 3.

Distribucija odgovora pokazuje da najveći dio ispitanika gužve percipira kao manji ili umjeren problem, dok samo manji dio stanovništva smatra da gužve značajno narušavaju kvalitetu svakodnevnog života. Takav rezultat ukazuje na relativno dobru ravnotežu između turističkih aktivnosti i korištenja javnog prostora od strane lokalne zajednice. s obzirom na to da je udio negativnih percepcija relativno nizak, može se zaključiti da trenutna razina turističkog prometa ne uzrokuje značajnu prenapučenost javnih prostora. Turisti i lokalno stanovništvo očito uspijevaju dijeliti javne prostore bez izraženijih konflikata ili osjećaja preopterećenosti. Istodobno, činjenica da dio stanovnika ipak prepoznaje gužve kao problem ukazuje na potrebu za kontinuiranim praćenjem ovog pokazatelja, osobito u razdobljima povećanog turističkog prometa ili tijekom većih događanja. pravodobno praćenje percepcije stanovnika omogućuje upravljačima destinacije da poduzmu odgovarajuće mjere upravljanja posjetiteljima, poput boljeg prostornog rasporeda turističkih aktivnosti, unapređenja infrastrukture ili usmjeravanja posjetitelja prema manje opterećenim lokacijama. Ukupno gledano, dobiveni rezultat upućuje na zaključak da destinacija trenutno ne pokazuje znakove prenapučenosti javnih prostora, a percepcija lokalnog stanovništva ostaje relativno pozitivna u odnosu na turistički promet. 5.4. Resursno atrakcijska osnova 5.4.1. Koncentracija materijalnih atrakcija na odabranim područjima destinacije/definiranim zonama stranica 246 - Broj 25 “slUŽBeNI GlAsNIK M pokazatelj koncentracije materijalnih atrakcija koristi se za procjenu prostorne raspodjele turističkih atrakcija unutar destinacije. Cilj ovog pokazatelja je utvrditi u kojoj mjeri su atrakcije koncentrirane na određenom području ili su prostorno ravnomjernije raspoređene.

Članak 3.

Materijalne turističke atrakcije obuhvaćaju fizičke elemente turističke ponude kao što su kulturna baština, prirodne znamenitosti, muzeji, interpretacijski centri, povijesni lokaliteti, kulturne ustanove ili druge posjetiteljske točke koje predstavljaju motiv dolaska turista. pokazatelj se izračunava kao odnos broja turističkih atrakcija i površine promatranog područja destinacije, čime se dobiva uvid u gustoću atrakcija na određenom prostoru. Formula izračuna pokazatelja: gdje je: • broj materijalnih atrakcija – ukupan broj identificiranih turističkih atrakcija u destinaciji • površina zone – površina promatranog područja izražena u hektarima vrijednost pokazatelja omogućuje procjenu prostorne koncentracije turističkih sadržaja. visoka koncentracija može ukazivati na snažnu turističku fokusiranost određenog područja, dok niže vrijednosti upućuju na disperziraniji raspored atrakcija. Tablica 41 Koncentracija materijalnih atrakcija na odabranim područjima destinacije/definiranim zonama destinacije Sv. Marin na Muri 4.1. Koncentracija materijalnih atrakcija na odabranim područjima destinacije/definiranim zonama PODATAK 2020 2021 2022 2023 2024 Broj materijalnih atrakcija 4 4 5 5 6 Površina zone u hektarima 120 120 120 120 120 REZULTAT 0,03 0,03 0,04 0,04 0,05 Rezultati pokazatelja pokazuju postupno povećanje broja materijalnih turističkih atrakcija u destinaciji tijekom promatranog razdoblja. Broj atrakcija povećao se s 4 atrakcije u 2020. godini na 6 atrakcija u 2024. godini, dok površina promatranog područja ostaje konstantna na 120 hektara.

Članak 3.

posljedično tome, vrijednost pokazatelja koncentracije atrakcija povećala se s 0,03 na 0,05 atrakcija po hektaru. Iako se radi o relativno malom povećanju, trend pokazuje postupno obogaćivanje turističke ponude i razvoj novih posjetiteljskih sadržaja. Unatoč rastu broja atrakcija, ukupna vrijednost pokazatelja i dalje upućuje na relativno nisku prostornu koncentraciju turističkih atrakcija. To znači da turistički sadržaji nisu izrazito koncentrirani na malom području, već su raspoređeni na širem prostoru destinacije. Takva prostorna raspodjela može biti pozitivna jer smanjuje rizik od prekomjerne koncentracije posjetitelja na jednoj lokaciji i doprinosi ravnomjernijem korištenju prostora. Istodobno, postupno povećanje broja atrakcija ukazuje na razvoj i diversifikaciju turističke ponude, što može pridonijeti produljenju boravka posjetitelja i povećanju atraktivnosti destinacije. Razvoj novih atrakcija također može doprinijeti boljoj prostornoj distribuciji turističkog prometa, čime se smanjuje pritisak na najposjećenije lokalitete. Ukupno gledano, dobiveni rezultati upućuju na zaključak da turističke atrakcije u destinaciji nisu prostorno prekomjerno koncentrirane, što je u skladu s načelima održivog razvoja turizma i uravnoteženog korištenja prostora. 5.4.2. Koncentracija ugostiteljskih sadržaja na odabranim eĐIMURsKe ŽUpANIje” 12. listopada 2026. područjima destinacije/definiranim zonama pokazatelj koncentracije ugostiteljskih sadržaja koristi se za procjenu odnosa između potražnje za ugostiteljskim uslugama i raspoloživih kapaciteta ugostiteljskih objekata na području destinacije. Ovim pokazateljem analizira se u kojoj mjeri postojeći kapaciteti restorana, barova i drugih ugostiteljskih objekata mogu zadovoljiti broj posjetitelja u promatranom području.

Članak 3.

U analizi se uzimaju u obzir podaci o fiskaliziranim računima izdanim u ugostiteljskim objektima tijekom određenog razdoblja, kao i ukupni broj raspoloživih sjedećih mjesta u objektima za pripremu i usluživanje hrane te u objektima za usluživanje pića. U izračun se uključuje i prosječan broj osoba koje putuju zajedno, kako bi se procijenio stvarni broj korisnika ugostiteljskih usluga. pokazatelj se izračunava prema sljedećoj formuli: gdje je: • broj fiskaliziranih računa – ukupan broj izdanih računa u promatranom razdoblju • broj sjedala u objektima za hranu – broj sjedećih mjesta u restoranima i drugim objektima za pripremu hrane • broj sjedala u objektima za piće – broj sjedećih mjesta u barovima i sličnim objektima • prosječan broj osoba na putovanju – prosječan broj osoba koje koriste ugostiteljske usluge zajedno Dobivena vrijednost pokazuje odnos između potražnje za ugostiteljskim uslugama i raspoloživog kapaciteta objekata. veće vrijednosti mogu ukazivati na visoku iskorištenost kapaciteta, dok niže vrijednosti upućuju na veću dostupnost slobodnih kapaciteta. Tablica 42 Koncentracija ugostiteljskih sadržaja na odabranim područjima destinacije/definiranim zonama destinacije Sv. Marin na Muri 4.2. Koncentracija ugostiteljskih sadržaja na odabranim područjima destinacije/definiranim zonama PODATAK 2020 2021 2022 2023 2024 Broj fiskaliziranih računa izdanih tijekom petodnevnog razdoblja na 6500 7500 8500 9500 10500 otvorenom i zatvorenom prostoru u restoranima, ostalim objektima za pripremu i usluživanje hrane te objektima za pripremu i usluživanje pića na području zone/destinacije;

Ostali akti u ovom izdanju (24)