GLASNIK

Arhiva › 2024. › SGMŽ 20

SGMŽOpćina Dekanovec · 20. kolovoza 2024. · KLASA 350-02/23-01/03 · URBROJ 2109-20-02-24-51

Prostorni plan uređenja Općine Dekanovec Odredbe za provedbu i kartografski prikazi (pročišćeni tekst)

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 2825

Članak 139.

Članak 139. 1) U cilju zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti treba očuvati područja prekrivena autohtonom vegetacijom, postojeće šumske površine, šumske rubove, živice koje se nalaze između obradivih površina, treba izbjegavati velike poljoprivredne površine zasijane jednom kulturom, te treba osobito štititi područja prirodnih vodotoka i vlažnih livada, kao ekološki vrijednih područja. 2) Postojeće veće površine obradivog tla potrebno je mjestimično presijecati prirodnom vegetacijom u vidu šumaraka, živica, livada i slično, a preporuča se da se takve površine uređuju kao neograđene lovačke remize, odnosno prostori za sklanjanje divljači.

Članak 140.

Članak 140. 1) U cilju očuvanja tradicijskih akcenata i orijentira, na raskrižjima poljskih putova i u naseljima, potrebno je obnavljati i održavati tradicijska sakralna obilježja (kapelice, poklonce i raspela) zajedno s pratećim hortikulturnim elementima - ograđenim cvjetnjakom, te jednim ili skupinom visokih stabala. 2) Kao dio tradicije, mogu se, na raskrižjima prometnica i poljskih putova postavljati i nova kulturno – vjerska obilježja – kapelice, poklonci i raspela. 6.2 MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI 6.2.1. Zaštićena područja i područja ekološke mreže

Članak 141.

Članak 141. Zaštita prirode, prema Zakonu o zaštiti prirode („Narodne novine“ broj 80/13, 15/18, 14/19) treba se provoditi kroz očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti, te zaštitu prirodnih vrijednosti, odnosno zaštićenih područja, zaštićenih svojti i zaštićenih minerala i fosila.
Članak 141a. 1) Unutar Općine, u sjeveroistočnom dijelu, nalaze se dijelovi područja zaštićenog prema Zakonu o zaštiti prirode (NN br. 80/13, 15/18, 14/19): - Regionalni park Mura - Drava - Značajni krajobraz “Rijeka Mura” 2) U Regionalnom parku su dopuštene gospodarske i druge djelatnosti i radnje korisnika prostora kojima se upravlja i gospodari u skladu s posebnim propisima, a pri čemu je potrebno očuvati prirodne osobitosti prostora, odnosno zaštititi njegova bitna obilježja. 3) Mjere zaštite regionalnog parka će se utvrditi Planom upravljanja i Prostornim planom područja posebnih obilježja predmetnog zaštićenog područja, a do donošenja navedenih dokumenata primjenjuju se mjere zaštite: - zabrana i aktivno sprječavanje gradnje vikendica i sličnih građevina uz rijeku Muru i ostale vodene površine - izgradnju izvan granica građevinskog područja kontrolirati u veličini gabarita i izbjegavati postavu takve izgradnje uz zaštićene i vrijedne krajobrazne pojedinačne elemente, - ograničiti i pratiti građevinsko zauzimanje neposredne obale - poticanje održivog gospodarskog razvoja, ekološke poljoprivrede, očuvanja tradicijskih obrta u novoj funkciji i sl. - očuvanje rukavaca, močvarnih i barskih područja uz riječni tok - očuvanje vlažnih livada, šumaraka i šikara - sprječavanje degradacije vlažnih i poplavnih šuma, te njihovo uključenje u područje zaštitne zone jer čine prirodno jedinstvo s tokom rijeke, - sve aktivnosti u regionalnom parku moraju biti u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode.

Članak 141a.

4) Mjere zaštite značajnog krajobraza će se utvrditi Planom upravljanja, a do njegova donošenja primjenjuju se mjere utvrđene prethodnim stavkom za regionalni park.
Članak 142. 1) Prema Uredbi o ekološkoj mreži (NN br. 124/13, 105/14) unutar Općine nalaze se dijelovi područja ekološke mreže Republike Hrvatske koja predstavlja područja ekološke mreže Europske unije -Natura 2000: - Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove - POVS: - MURA HR2000364 2) Svi planovi, programi i zahvati koji mogu imati značajan negativan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže podliježu ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu, sukladno Zakonu o zaštiti prirode (NN br. 80/13, 15/18, 14/19) i Pravilniku o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu (NN br. i 146/14). 3) Od zahvata koji mogu imati negativan utjecaj na područja ekološke mreže posebno treba izdvojiti radove regulacije vodotoka, obuhvatne infrastrukturne projekte/koridore, hidrotehničke i melioracijske zahvate, pristaništa i razvoj turističkih zona. 4) U postupcima izdavanja odobrenja prema propisima koji reguliraju prostorno uređenje i građenje, za sve zahvate u području ekološke mreže, potrebno je od upravnog tijela nadležnog za poslove zaštite prirode ishoditi uvjete zaštite prirode i suglasnost na projektnu dokumentaciju za predviđene zahvate. 5) Posebni uvjete zaštite prirode i suglasnost nadležnog upravnog tijela za poslove zaštite prirode obvezni su i za zahvate koji se ne smatraju građenjem, ukoliko su planirani u području ekološke mreže.

Članak 142.

6.2.2. Strogo zaštićene vrste
Članak 143. 1) Na području Općine rastu i obitavaju biljke i životinje zaštićene prema propisu o zaštiti prirode, a nabrojene su u poglavlju 3.4.2 “Zaštita prirodnih vrijednosti Obrazloženja ovog Plana. Zabranjene su radnje kojima se zaštićene biljke i životinje ometa i uznemiruje u prirodnom životu i slobodnom razvoju (branje, uklanjanje, oštećivanje, rastjerivanje, proganjanje, hvatanje i dr.). 2) Strogo zaštićene vrste (fauna) na području Općine su: Stranica 2826 - Broj 20 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 20. kolovoza 2024. Znanstveno ime vrste Hrvatsko ime vrste Barbastella barbastellus SISAVCI Regionalna kat. Zaštita po Direktive o ugroženosti PSVZ staništima širokouhi mračnjak DD SZ x Castor fiber dabar Cricetus Cricetus hrčak Lutra lutra vidra Myotis bechsteinii velikouhi šišmiš Myotis myotis veliki šišmiš Plecotus austriacus sivi dugoušan PTICE Znanstveno ime vrste Hrvatsko ime vrste Actitis hypoleucos mala prutka Casmerodius albus*(Egretta albus) velika bijela čaplja Columba oenas golub dupljaš Riparia riparia bregunica VODOZEMCI Znanstveno ime vrste Hrvatsko ime vrste Bombina bombina crveni mukač Bombina variegata žuti mukač Pelobates fuscus češnjača NT SZ x NT SZ DD SZ x VU SZ x NT SZ x EN SZ Kategorija Direktive o ugroženosti pticama VU gp EN gp x VU gp VU gp Kategorija Zaštita po Direktive o ugroženosti PSVZ staništima NT SZ x NT SZ x DD SZ GMAZOVI Emys orbicularis barska kornjača RIBE Eudontonmyzon vladykovi dunavska paklara Gymnocephalus baloni Balonijev balavac Gymnocephalus schraetser prugasti balavac Misgurnus fossilis piškur Romanogobio kessleri(=Gobio kessleri) keslerova krkuša Romanogobio uranoscopus(=Gobio uranoscopus) tankorepa krkuša Romanogobio vladykovi(=Gobio albipinnatus)

Članak 143.

NT SZ x NT SZ II VU SZ II,V CR SZ II,V VU SZ II NT SZ II NT SZ II bjeloperajna krkuša DD SZ II Sabanejewia balcanica(=Sabanejewia aurata) zlatni vijun Telestes souffia (=Leuciscus souffia) blistavac Umbra krameri crnka Zingel streber mali vretenac Zingel zingel veliki vretenac LEPTIRI Colias myrmidone narančasti poštar Euphrydryas aurinia močvarna riđa Euphrydryas maturna VU SZ II VU SZ II EN SZ II VU SZ II VU SZ II CR SZ x NT SZ x mala svibanjska riđa NT SZ x Lycaena dispar kiseličin vatreni plavac NT SZ x Papilio machaon obični lastin rep Phengaris teleius (Maculinea telejus) NT SZ veliki livadni plavac CR SZ x Zerynthia polyxena uskršnji leptir 3) Mjere zaštite u cilju očuvanja strogo zaštićenih vrsta: - prije radova rekonstrukcije ili rušenja građevina (naročito onih koje se nekoliko ili više godina nisu koristile) nužno je kontaktirati nadležnu javnu ustanovu zaštite prirode radi utvrđivanja prisustva strogo NT SZ zaštićene i/ili ugrožene faune, ponajprije šišmiša, te provoditi utvrđene dodatne mjere zaštite u smislu pogodnih razdoblja za obavljanje radova i omogućavanja nesmetanog ulaza i izlaza za šišmiše, 20. kolovoza 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 20 - Stranica 2827 - javnu rasvjetu i vanjsku rasvjetu istaknutih objekata planirati i izvoditi na način koji ne djeluje štetno na faunu područja, - pri utvrđivanju prikladnog tehničkog rješenja izvedbe elektroenergetskih objekata, potrebno je voditi računa o sprječavanju stradavanja ptica na tim objektima, - ograničavati intenziviranje poljoprivrede i izgradnje na područjima važnim za očuvanje strogo zaštićenih vrsta, ograničiti uporabu pesticida na poljprivrednim zemljištima u blizini prirodnih staništa gore navedenih vrsta, te održivim gospodarenjem u šumama i na poljoprivrednim površinama očuvati biljke i životinje hraniteljice, - onemogućiti prenamjenu i isušivanje močvara, vodotokova, prirodnih stajaćica (bare i drugo), - u što većoj mjeri očuvati prirodnost obala i cjelovitost priobalne vegetacije rijeke Mure i potoka - očuvati staništa na kojima ove vrste obitavaju s naglaskom na vlažna, vodena i travnjačka staništa, - očuvati povoljan vodni režim i povezanost toka rijeke Mure i potoka.

Članak 143.

4) Osim zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta na području Općine rasprostranjene su i ugrožene vrste čija brojnost opada, a staništa im nestaju. Za ugrožene biljne i životinjske vrste koje su nabrojene u poglavlju 3.4.2 “Zaštita prirodnih vrijednosti Obrazloženja ovog Plana preporuča se da vrijede ista ograničenja kao i za zaštićene biljne vrste. 6.2.3. Ugroženi i rijetki stanišni tipovi
Članak 144. 1) Na području općine Dekanovec prisutna su ugrožena i rijetka staništa, prema Pravilniku o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (NN br. 88/14) i EU Direktivi o staništima. Tip staništa - NKS NKS kod Neobrasle i slabo obrasle obale tekućica - Neobrasle i slabo obrasle obale tekućica suhe uslijed umjetnog ili prirodnog kolebanja vodnog lica. Uključuje obale s mekim i A.2.7 mobilnim sedimentima, te kamenite i stjenovite obale. Često važna staništa za ishranu nekih migratornih vrsta ptica. Vlažne livade Srednje Europe (Red MOLINIETALIA W. Koch 1926) - pripadaju razredu MOLINIO-ARRHENATHERETEA R.TX.1937. Navedeni skup predstavlja C.2.2. higrofilne livade Srednje Europe koje su rasprostranjene od nizinskog do brdskog vegetacijskog pojasa. Poplavne šume vrba (Sveza Salicion albae Soo E.1.1. 1930) Poplavne šume topola (Sveza Populion albae E.1.2. Br.Bl. 1931) 2) Na području Općine Dekanovec nema hrvatskih endemičnih vrsta, odnosno endemičnih vrsta za Republiku Hrvatsku, niti su definirani ekološki koridori i selidbeni putovi životinja. 3) Mjere zaštite u cilju očuvanja ugroženih i rijetkih stanišnih tipova:

Članak 144.

- ugrožene i rijetke stanišne tipove očuvati na što većoj površini i u što prirodnijem stanju, ne planirati zahvate kojima se unose strane (alohtone) vrste - očuvati raznolikost staništa na vodotocima (neutvrđene obale, sprudovi, brzaci) i povoljnu dinamiku voda (meandriranje, prenošenje i odlaganje nanosa) - na prostorima ugroženih i rijetkih močvarnih i vlažnih staništa izbjegavati planiranje građevinskih zahvata, posebno prometne i komunalne infrastrukture - u gospodarenju vodama osigurati prikladnu brigu za očuvanje ugroženih i rijetkih divljih svojti, te sustavno praćenje njihova stanja - osigurati propisno zbrinjavanje otpada i otpadnih voda. 6.3 MJERE ZAŠTITE KULTURNO – POVIJESNIH VRIJEDNOSTI

Članak 145.

Članak 145. 1) Mjere zaštite kulturnih dobara provode se neposrednom primjenom zakonskih akata posebnih propisa. 2) Konzervatorski odjel u Varaždinu, u daljnjem tekstu nadležni Konzervatorski odjel, nadležan je za nadzor provedbe mjera zaštite kulturno -povijesnih vrijednosti na području Općine. 3) Zaštitu kulturnih dobara treba provesti njihovom identifikacijom - izradom inventara kulturnih dobara, dokumentiranjem - uspostavljanjem arhiva podataka i revizijom postojeće evidencije (uspostavljanje ili skidanje zaštite).

Članak 145a.

Članak 145a. 1) Evidentirani arheološki lokalitet na području općine Dekanovec je antički arheološki lokalitet “Beli pil”, otkriven cca 500 m južno od Dekanovca. 2) Za sve iskope i zemljane radove unutar arheološkog lokaliteta i nalazišta navedenih u stavku 1. ovog članka, a koji se izvode na dubini većoj od 40 cm ispod razine tla, potrebno je osigurati nadzor arheologa. 3) Ukoliko se izvan područja arheološkog lokaliteta, pri izvođenju građevinskih radova ili bilo kakvih radova u zemlji naiđe na predmete ili nalaze za koje se pretpostavlja da imaju arheološki i/ili povijesni značaj potrebno je radove odmah obustaviti i o tome obavijestiti nadležni Konzervatorski odjel. 4) Za zahvate u prostoru kod kojih se izvode zemljani radovi na velikim površinama kao što su planirani infrastrukturni koridori državnog i županijskog značaja, potrebno je zatražiti posebne uvjete nadležnog Konzervatorskog odjela radi utvrđivanja potrebe rekognosciranja terena radi determinacije moguće arheološke baštine na tom prostoru. Temeljem izvješća o izvršenom rekognosciranju terena, ovisno o rezultatima, stručna služba nadležnog tijela za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara utvrditi će daljnje smjernice i uvjete sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

Članak 146.

Članak 146. 1) Prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN RH br. 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13,152/14, 98/15-Uredba, 44/17) na području općine Dekanovec župna crkva Svih Svetih zaštićena je Stranica 2828 - Broj 20 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 20. kolovoza 2024. kao kulturno dobro, te je upisana je u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, u Listu zaštićenih kulturnih Naselje, Adresa Kulturno dobro DEKANOVEC Župna crkva Svih Svetih 2) Kulturnih dobara upisanih u Listu preventivno zaštićenih kultunih dobara Republike Hrvatske na području Općine nema. 3) Sve zahvate na zaštićenim i preventivno zaštićenim kulturnim dobrima i na pripadajućim građevnim česticama treba provoditi prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, odnosno prema posebnim uvjetima i prethodnom odobrenju nadležnog Konzervatorskog odjela, pri čemu se zahvatima smatraju zahvati gradnje, ali i drugi zahvati koji utječu na oblikovanje kao što su restauracija elemenata pročelja, bojanje, ograđivanje, izvedba parternog opločenja, sadnja ukrasnog bilja i sl. 4) Ukoliko se za pojedina evidentirana kulturna dobra utvrđena ovom Odlukom, kroz postupak vrednovanja za zaštitu na lokalnoj razini utvrdi da se radi o dobru od potencijalno nacionalnog značaja, za ista se može pokrenuti postupak utvrđivanja vrijednosti za zaštitu upisom u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske

Članak 147.

Članak 147. 1) Evidentirana graditeljska baština i javna plastika na području Općine s preporukom zaštite na lokalnoj razini je: - Župni dvor - kasno barokni poklonac Sv. Antuna Padovanskog, preko puta zgrade općine - barokni poklonac Ivana Nepomuka, uz dom kulture, - rustični pil s baldahinom iz sredine 20. st – pieta, na čestici u ulici M. Kovača15 - poklonac s raspećem i Marijom te Josipom u podnožju, na čestici kuće u ulici Florijana Andrašeca 91, - pil Presvetog Srca Isusovog iz 1929, na čestici u ulici F. Andrašeca 55, - poklonac Sv. Florijana, na javnoj površini, ispred k. br. 44 u ulici F. Andrašeca - raspelo na groblju 2) Evidentirana dobra se predlažu za zaštitu na lokalnoj razini usvajanjem zasebne Odluke o zaštiti kulturnih dobara od lokalnog značaja, a prema članku 17. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. 3) Općinsko će tijelo Odlukom, uz suglasnost Konzervatorskog odjela u Varaždinu, odrediti način zaštite, a do tada je za bilo kakve zahvate na evidentiranoj graditeljskoj baštini (obnova, održavanje, sanacija, restauracija i dr.) potrebno zatražiti mišljenje tijela nadležnog za zaštitu kulturne baštine (Konzervatorskog odjela u Varaždinu). 4) Zaštitu odnosno prezentaciju evidentiranih građevina i javne plastike iz stavka 1. ovog članka treba provoditi s ciljem očuvanja općeg kulturnog nasljeđa - oblikovanjem ambijentalno značajnih prostora unutar naselja ili krajobraznih elemenata izvan naselja. dobara Republike Hrvatske pod kategorijom nepokretnih kulturnih dobara:

Članak 147.

Prostorne međe Broj Registra Katastarske čestice Katastarska općina 2434(82/3), 2433(45). Dekanovec Z-3436
Članak 148. 1) Očuvane stambene graditeljske sklopove iz raznih povijesnih razdoblja razvoja naselja, koje čine pojedinačne ili grupe svjetovnih građevina, uključujući pripadajuće gospodarske sklopove u okviru građevnih čestica, koji formiraju prostore ambijentalnih vrijednosti poželjno je stručno valorizirati, te temeljem valorizacije odrediti mogućnost prezentacije graditeljske baštine, kao dio programa gospodarskog, turističkog ili kulturnog razvoja Općine. 2) Građevine i sklopovi iz prethodnog stavka su građevine s gospodarskim sklopovima na k.br. 73 I 101. u Ulici F. Andrašeca. 3) Građevine, navedene u prethodnom stavku, radi njihove povijesne, društvene ili arhitektonske vrijednosti, ne mogu se rušiti niti nadograđivati, a prilikom zahvata adaptacije, rekonstrukcije ili dogradnje, treba tražiti mišljenje nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine. 4) Pri očuvanju navedenih sklopova dodatnu pažnju treba posvetiti očuvanju tradicijske gradnje gospodarskih građevina na čestici, građenih od drva i opeke, kao što je štagalj, kukuružnjak, spremište žita, bunar i drugo.

Članak 149.

Članak 149. 1) Za uređenje povijesnih mjesnih trgova, uz poklonac sv. Ivana Nepomuka i sv. Florijana, kao i za uređenje zelenog prostora ispred k.br. 99 i 101 u ulici F. Andrašeca, treba tražiti stručno mišljenje nadležnog Konzervatorskog odjela. 2) Radi zaštite vizure na vedutu naselja s župnom crkvom, u postupcima izrade plana uređenja užeg područja za razvoj naselja, kao i u postupku izmjena i dopuna UPU-a, potrebno je prije izrade navedenih prostornih planova ishoditi mišljenje o uvjetima gradnje od nadležnog Konzervatorskog odjela, a u postupku usvajanja navedenih planova ishoditi suglasnost od nadležnog Konzervatorskog odjela.

Članak 150.

Članak 150. 1) Povijesna valorizacija središta Dekanovca treba biti osnova za uređenje novog parka uz župnu crkvu, kao javnog prostora naselja, uređenog uz poštivanje tradicijskih ruralnih obilježja javnih površina u naselju.
Članak 151. 1) U neposrednoj blizini građevina kulturne baštine, kao i na javnim i drugim parkovnim zelenim površinama nije primjereno postavljati kontejnere za skupljanje otpada, a trafostanice, TK stanice, plinske redukcijske stanice i nadstrešnice javnog prijevoza ne mogu se locirati na udaljenosti manjoj od 30,0 m od građevina kulturne baštine. 2) U postupku utvrđivanja lokacije za infrastrukturne građevine većih visina, kao što su stupovi za bazne radio ili 20. kolovoza 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 20 - Stranica 2829 telekomunikacijske postaje i slične visoke građevine, potrebno je tražiti mišljenje nadležnog Konzervatorskog odjela, u odnosu na očuvanje tradicijskih vizura naselja. 7 POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 152.

Članak 152. 1) Lokacije odlagališta komunalnog otpada u postupku sanacije, kao i građevina i prostora rezerviranih za gospodarenje otpadom prikazana su na kartografskom prikazu br. 1.”Korištenje i namjena površina”. 2) Postupanje otpadom potrebno je provoditi primjenom zakonskih akata posebnih propisa, odgovarajućih podzakonskih propisa i općinskog plana gospodarenja otpadom. 3) Na općinskom području se zasnivanje odlagališta otpada ne predviđa. 4) Sva periodično uočena “divlja” odlagališta potrebno je sanirati sukladno Zakonu. 5) Uspostava i provedba cjelovitog sustava gospodarenja komunalnim otpadom, koji će obuhvaćati odvojeno skupljanje, odvoz, odvajanje korisnih komponenti, zbrinjavanje komunalnog otpada na siguran način i druge potrebne postupke, u nadležnosti je Općine, a potrebno ga je integrirati u centralni sustav gospodarenja otpadom (CGO) županijske, odnosno regionalne razine. 6) Uspostavljen je sustav organiziranog odvoza komunalnog otpada za cjelovito općinsko područje. 7) Uspostavljen je sustav organiziranog odvojenog skupljanja otpada putem postavljanja odgovarajućih spremnika/ posuda/kontejnera – zelenih otoka za odvojeno skupljanje osnovnih skupina otpada, na javnim površinama unutar građevinskog područja naselja.

Članak 153.

Članak 153. 1) Lokacija za gradnju građevine za privremeno skupljanje i selektiranje neopasnog komunalnog i tehnološkog otpada – sekundarne sirovine, odnosno tzv. reciklažno dvorište je definirana kao izdvojeno područje komunalnih djelatnosti /oznake K3/ i označena na kartografskom prikazu br. 1 «Korištenje i namjena površina» i kartografskom prikazu br. 4 „Građevinsko područje naselja“, kao izdvojeno područje u kontaktnom prostoru naselja. 2) Uvjeti za uređenje područja određuju se temeljem Zakona o održivom gospodarenju otpadom i drugih propisa koji definiraju uvjete gradnje i korištenja prostora za privremeno skladištenje i selektiranje komunalnog otpada. 3) Postojeća odlagališta komunalnog otpada, koja ne odgovaraju uvjetima Zakona o održivom gospodarenju otpadom, potrebno je sanirati u skladu s važećim propisima o zaštiti okoliša.

Članak 154.

Članak 154. 1) Za sve građevne čestice treba prilikom izrade glavnog projekta utvrditi prostor za privremeno skupljanje komunalnog i tehnološkog otpada na građevnoj čestici i navesti način zbrinjavanja, odnosno mjesto odlaganja otpada, te tehnologiju skupljanja. 2) Ukoliko na pojedinoj građevnoj čestici, uslijed obavljanja gospodarske djelatnosti nastaje opasni otpad, način njegova zbrinjavanja rješava se, ovisno o vrsti otpada koji nastaje, neposrednom primjenom Zakona o održivom gospodarenju otpadom. 3) Na građevnim česticama s više od 3 zasebne korisničke jedinice, izdvojeni zatvoreni ili otvoreni prostor za skupljanje komunalnog i tehnološkog otpada, potrebno je najmanje 10,0 m udaljiti od osnovnih građevina na susjednim česticama. 4) Vlastiti komunalni otpad biljnog podrijetla, moguće je individualno kompostirati na dvorištima u zonama mješovite namjene /oznaka M1 i M2/, uz uvjet da se kompostište smjesti u dvorišnom dijelu čestice i najmanje 20,0 m udaljeno od višestambenih zgrada, odgojnih i obrazovnih ustanova, te stacionarnih građevina socijalne i turističke namjene, kao što su prostori za boravak u domovima za starije, hotelima, pansionima, sobama u sklopu seoskog turizma i slično.

Članak 155.

Članak 155. 1) Zbrinjavanje otpada koji nastaje na (obiteljskim) poljoprivrednim gospodarstvima treba se rješavati za svaki pojedinačni slučaj, ovisno o vrsti poljoprivredne proizvodnje i vrsti otpada koji nastaje, primjenom načela održivog gospodarenja otpadom iz poljoprivrede i mjera zaštite okoliša od takvog otpada. 2) Pojedinačna građevina za privremeno skladištenje i zrenje gnoja može se graditi: - u sklopu građevne čestice poljoprivrednoga gospodarstva za uzgoj životinja - na zasebnoj građevnoj čestici smještenoj unutar površine obradivog tla – ostala obradiva tla /oznaka P2/ najmanje 500,0 m udaljeno od građevinskih područjanaselja. 3) Zasebna građevna čestica za građevinu za privremeno skladištenje i zrenje gnoja dimenzionira se kao minimalna površina za smještaj građevine i servisni pristup vozilom, pri čemu je građevinu od međe pristupnog puta potrebno odmaknuti najmanje 5,0 m, a od ostalih međa najmanje 1,0 m. 8. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 156.

Članak 156. 1) Općina Dekanovec u Izvješću o stanju okoliša, treba izvršiti inventarizaciju svih zagađivača na području Općine, te Programom mjera zaštite okoliša Općine, propisati mjere za uklanjanje štetnih utjecaja na okoliš. 2) Ovisno o odabranom sustavu praćenja stanja okoliša na razini Županije, općina Dekanovec je obvezana uključiti se u navedeni sustav, odnosno uspostaviti vlastiti. 8.1 Vode
Članak 157. 1) Na svim područjima predviđenim za razvoj naselja, treba predvidjeti izgradnju sustava javne odvodnje i to kao razdjeljnog sustava. 2) Ne dozvoljava se ispuštanje otpadnih sanitarno-fekalnih voda u vodotoke, kanale hidromelioracijskog niti sustava oborinske odvodnje. Stranica 2830 - Broj 20 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 20. kolovoza 2024. 3) Oborinske vode s površina parkirališta potrebno je spojiti na sustav odvodnje oborinskih voda uz obaveznu prethodnu separaciju pijeska, ulja i masti, u skladu s posebnim propisima. 4) Za sve čestice treba riješiti postupanje s otpadnim i oborinskim vodama prema poglavlju 5.3.3. “Zbrinjavanje otpadnih voda i zaštita voda”, na način da se zadovolji propisani standard kvalitete za ispuštanje voda u sustave javne odvodnje ili u površinske vode prema podzakonskim aktima posebnih propisa prije ispuštanja.

Članak 158.

Članak 158. Zbog zaštite površinskih i podzemnih voda, potrebno je pratiti sastav i kvalitetu poljoprivrednog zemljišta, te provoditi kontrolu primjene zaštitnih sredstava, posebno kontrolom prisutnosti nitrata u tlu. 8.2 Tlo
Članak 159. 1) Obradivo tlo, potrebno je koristiti u skladu s namjenom, prema odredbama ovog PPUO-a, a ukoliko se ne koristi u navedene svrhe, potrebno ga je pošumiti autohtonim biljnim vrstama. 2) Obradivo tlo nije dozvoljeno devastirati iskopom, koji nema poljoprivrednu namjenu, niti je na njemu dozvoljeno vršiti radnje asfaltiranja, betoniranja, te navoza, razastiranja ili nabijanja različitog dovezenog materijala po površini, odnosno vršiti druge radnje koje mogu dovesti do smanjenja kvalitete u smislu poljoprivredne proizvodnje. 3) Površine obradivog tla nije dozvoljeno ograđivati, ukoliko nisu uređene kao trajni nasadi ili izdvojena poljoprivredna gospodarstva, prema uvjetima iz poglavlja 3.2.2. ovih odredbi. 4) Na obradive površine može se razastirati, odnosno izlijevati sadržaj iz gnojnih jama samo ukoliko je u potpunosti biološki razgradiv, odnosno ukoliko u njemu nema primjesa tvari štetnih za tlo, vode, te uzgoj usjeva ili konzumaciju konačnog poljoprivrednog proizvoda.

Članak 160.

Članak 160. 1) Radi podizanja kvalitete obradivog tla namijenjenog intenzivnoj biljnoj proizvodnji, predviđa se mogućnost izgradnje sustava navodnjavanja obradivih površina, posebno na području južno od kanala Muršćak. 2) Sustav je potrebno realizirati temeljem studije natapanja, županijske razine.
Članak 161. 1) Postojeća odlagališta komunalnog otpada potrebno je sanirati iskopom i premještanjem materijala, u skladu s važećim propisima o zaštiti okoliša.
Članak 162. 1) U cilju formiranja obradivih tla različitih proizvodnih kvaliteta, a time i stvaranja mogućnosti razvoja ekološke i biološke poljoprivredne proizvodnje, obradivo tlo na prostoru općine Dekanovec razdijeljeno je na površine na kojima se može obavljati poljoprivredna proizvodnja s različitim stupnjem ekološke osjetljivosti. 2) Klasifikacija tla obzirom na uvjete iz prethodnog stavka dana je u poglavlju 3. – Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti u prostoru. 3) Obradivo tlo, potrebno je koristiti u skladu s namjenom, prema odredbama ovog PPUO-a, a ukoliko se ne koristi u navedene svrhe, potrebno ga je pošumiti autohtonim biljnim vrstama. 8.3 Šume

Članak 163.

Članak 163. 1) Šumske površine na lokaciji Muharička u funkciji su očuvanja staništa lovne divljači i potrebno ih je održavati, te širiti na okolno manje kvalitetno poljoprivredno tlo. 2) Šume posebne namjene, a prema ovom PPUO-u to su šume uz naselje, ambijentalno su značajni prostori koje treba čuvati u svrhu stvaranja identiteta ruralnog krajolika.
Članak 164. 1) Na poljoprivrednim površinama unutar područja ostalog obradivog tla, šuma i šumskog zemljišta /oznaka PŠ/, odnosno na prostorima gdje to nije u suprotnosti s ekonomikom poljoprivrednog gospodarenja, potrebno je čuvati mozaični krajolik isprepletenih obradivih površina i manjih šumaraka, odnosno visokog raslinja. 2) Postojeće šume treba maksimalno zaštititi i očuvati, pa nije dozvoljena njihova prenamjena i krčenje. 3) Potrebno je zaustaviti negativan trend krčenja privatnih šuma kroz Programe gospodarenja privatnim šumama, čiju izradu treba potaknuti i s razine Općine. 4) Poželjno je pošumljavati nekvalitetna i neobrađena poljoprivredna tla, proširivati šumske površine na te prostore. 8.4 Zrak

Članak 165.

Članak 165. Zaštitu zraka na području općine potrebno je provoditi sukladno zakonskim aktima posebnih propisa i podzakonskim propisima proizašlim temeljem zakona.
Članak 166. 1) Na području Općine potrebno je sukladno Zakonu o zaštiti zraka provesti ocjenjivanje razine onečišćenosti, te utvrditi kategoriju kakvoće zraka. 2) Po potrebi će se uspostaviti lokalna mreža za praćenje kakvoće zraka, ovisno o ocijenjenoj kakvoći zraka i to ako su razine onečišćenosti više od graničnih vrijednosti. 3) Temeljem utvrđene kategorije kakvoće zraka, a sukladno postojećim i planiranim aktivnostima na području Općine potrebno je provoditi mjere zaštite i poboljšanja kakvoće zraka prema Zakonu o zaštiti zraka, sa ciljem dugoročnog postizanja i očuvanja kakvoće zraka prve kategorije. 4) Za područje Općine u kojem je razina onečišćenosti iznad tolerantnih vrijednosti Općinsko vijeće donosi Program zaštite i poboljšanja kakvoće zraka, koji je sastavni dio Programa zaštite okoliša za područje Županije. 20. kolovoza 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 20 - Stranica 2831 8.5 Buka

Članak 167.

Članak 167. Bučne gospodarske djelatnosti potrebno je grupirati unutar gospodarskih zona, s poštivanjem zakonom određenih mjera zaštite u odnosu na područja posebno osjetljiva na buku.
Članak 168. 1) Buka koja se može razviti u radnim prostorima, treba se primjenom propisa zaštite na radu ograničiti na dozvoljenu, prema zakonskim i podzakonskim aktima posebnih propisa. 2) Ako se građevine ili dijelovi građevina s izvorom buke, smještaju unutar funkcionalnih zona koje su posebno osjetljiva na buku, potrebno ih je primijeniti odgovarajuće mjere zaštite, sukladno zakonskim i podzakonskim aktima posebnih propisa. 3) Razina buke koja je posljedica gospodarskih djelatnosti: - unutar područja posebno osjetljivih na buku, kojima se smatraju zone mješovite, pretežito stambene namjene, javne i društvene namjene, sporta i rekreacije i javnog zelenila /oznake M1, D, R i Z/, buka ne smije premašivati vrijednosti 55 dB(A) danju i 45 dB(A) noću - unutar područja zona mješovite, stambeno – poslovne namjene /oznaka M2/, buka ne smije premašivati vrijednosti 65 dB(A) danju i 50 dB(A) noću - na granici pojedine građevne čestice unutar zona gospodarske namjene /oznake I i K/ ne smije premašivati 80 dB(A) - na granici pojedine funkcionalne zone ne smije prelaziti dopuštene razine za funkcionalnu zonu s manjom propisanom vrijednosti. 8.6 Upravljanje rizicima

Članak 169.

Članak 169. 1) Primjena mjera zaštite od nesreća provodi se sukladno zakonskim aktima posebnih propisa, pripadajućem podzakonskom aktu “Procjena rizika od velikih nesreća za Općinu Dekanovec” i drugim općinskim dokumentima iz područja civilne zaštite. 2) Pojave razmatrane Procjenom rizika su: potres, poplava, ekstremne temperature, epidemije i pandemije i tehničko – tehnološke nesreće s opasnim tvarima, a rezultat analize u odnosu na najgore moguće posljedice ukazuje na sljedeće: - potres jačine 7° MSC i jači utvrđen je kao pojava umjerenog rizika, iznimno male vjerojatnosti i katastrofalnih posljedica - poplava, razmatrana kao posljedica bujičnih voda Trnave i razlijevanja Mure uslijed obilnih kiša i naglog topljenja leda utvrđena je kao pojava vrlo visokog rizika,umjerene vjerojatnosti, s umjerenim posljedicama - epidemije i pandemije utvrđene su kao pojave vrlo visokog rizika, umjerene vjerojatnosti i katastrofalnih posljedica - ekstremne temperature, uključujući posljedicu tuče i suše, utvrđene su kao pojave visokog rizika, iznimno velike vjerojatnosti i s umjerenim posljedicama - industrijske nesreće (analizirano samo za slučaj istjecanja i zapaljenja naftnih derivata na benzinskoj postaji u Turčišću), utvrđena je kao pojava vrlo visokog rizika, sa značajnom posljedicom, umjerene vjerojatnosti 3) Gradnja novih skloništa se na području Općine ne predviđa, osim ukoliko navedeno bude propisano odgovarajućim propisima iz stavka 1. ovog članka. 8.7 ZAŠTITA OD POŽARA

Članak 170.

Članak 170. 1) Mjere zaštite od požara potrebno je provoditi sukladno Zakonu o zaštiti od požara (NN br. 92/10) i odgovarajućim podzakonskim propisima. 2) Prilikom projektiranja ulične mreže vodoopskrbe, potrebno je projektirati vanjsku hidrantsku mrežu i odrediti lokacije vanjskih nadzemnih hidranata, unutar uličnih koridora, sukladno aktima posebnih propisa. 3) Osim unutar uličnih koridora, nadzemne hidrante za zaštitu od požara moguće je smjestiti i na drugim površinama, ukoliko je to predviđeno posebnim propisima, te ukoliko za to postoji prostorna mogućnost. 4) Vanjska hidrantska mreža poslovnih građevina, unutar pojedinačnih građevnih čestica, treba također biti izvedena nadzemnim hidrantima. 5) Ukoliko iz tehničkog razloga nije moguće mrežu vodoopskrbe predvidjeti za zaštitu od požara, ili područje nema izvedenu, odnosno nema planiranu javnu mrežu vodoopskrbe, sustav zaštite od požara je potrebno predvidjeti prema posebnim uvjetima nadležne policijske uprave. 6) U svrhu sprječavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od građevine na susjednoj građevnoj čestici najmanje ½ visine više građevine. 7) Izuzetno, udaljenost može biti i manja: - ako se protupožarnim projektom dokaže, uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevina, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevina i drugo, da se požar neće prenijeti na susjedne građevine ili - ako je građevina odvojena od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov građevine najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1,0 m ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole.

Članak 170.

8) Za skladišne prostore, u skladu s posebnim propisima, širina konzole vatrootpornosti 90 minuta koja se radi u slučajevima predviđenim prethodnim stavkom, treba iznositi najmanje 1,60 m na svaku stranu od zida. 9) Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevine i gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru, građevina mora imati vatrogasni pristup određen prema posebnim propisima. 10) Za građevine u kojima se na bilo koji način koriste zapaljive tekućine ili plinovi, potrebno je u svrhu izrade glavnog projekta zatražiti posebne uvjete zaštite od požara, od nadležne policijske uprave. Stranica 2832 - Broj 20 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 20. kolovoza 2024. 8.8 OSTALE MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNIH UTJECAJA NAOKOLIŠ

Članak 171.

Članak 171. 1) U slučaju kada se kod građevina gospodarske namjene bučnih i/ili potencijalno opasnih djelatnosti utvrđuju prostorni elementi za novu izgradnju ili dogradnju, odnosno izmjenu postojećeg tehnološkog procesa u postojećim građevinama (ukoliko im sadržaj odgovara uvjetima gradnje osnovnih ili pratećih djelatnosti funkcionalne zone naselja), a gdje se tijekom tehnološkog procesa upotrebljavaju ili razvijaju agresivni i štetni plinovi ili tekućine, ili postoji opasnost od eksplozije, za navedene zahvate će biti potrebno dokazati primijenjene mjere zaštite okoliša i zaštite od industrijskih nesreća, u skladu s posebnim propisima. 2) Nove građevine iz prethodnog stavka obavezno se lociraju: - unutar gospodarske zone ili 3) Provedba postupka procjene utjecaja na okoliš za pojedinačnu gradnju definira se sukladno Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN br. 61/14, 3/17). 4) Ostali uvjeti sprječavanja negativnih utjecaja na okoliš, vezanih za obavljanje pojedine djelatnosti određuju se na temelju posebnih propisa. 8.9. Krajobrazne, kulturne i prirodne vrijednosti područja općine

Članak 172.

Članak 172. 1) Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti, te kulturno-povijesne baštine određene su u poglavlju 6. ovih odredbi. 8.10. Biljne i životinjske vrste
Članak 173. 1) U cilju očuvanja biljnih i životinjskih vrsta na području općine, a posebno u područjima zaštićenog krajolika Mure, potrebno je u korištenju prostora, a do izrade PPPPO–a, pridržavati mjera zaštite, propisanih dokumentima zaštite okoliša Županije. 9 MJERE PROVEDBE PLANA 9.1 Obveza izrade prostornih planova
Članak 174. 1) Na području Općine su važeći provedbeni prostorni planovi čija primjena se nadalje predviđa do pretežite izgrađenosti površina unutar njihovih obuhvata, ili do stavljanja van snage iz drugih razloga u kom slučaju je za preostale neizgrađene i komunalno neuređene površine iz obuhvata predmetnih planova potrebno izraditi novi provedbeni prostorni plan. 2) Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja ‘’Južne privredne zone Dekanovec’’ (“Službeni glasnik Međimurske županije” 8/15) stavlja se van snage zbog pretežite izgrađenosti infrastrukture i cjelovitog formiranja građevnih čestica prema urbanističkom planu uređenja, a zbog nemogućnosti provedbe planiranih projekata. 3) Za neizgrađene dijelove građevinskog područja unutar obuhvata urbanističkog plana uređenja, ovim Planom određuju se nove namjene i propisuju se uvjeti provedbe zahvata u prostoru s detaljnošću propisanom za urbanistički plan uređenja.

Ostali akti u ovom izdanju (31)