GLASNIK

Arhiva › 2020. › SGMŽ 15

SGMŽOpćina Donji Kraljevec · 1. listopada 2020. · KLASA 810-01/20-01/12 · URBROJ 2109-06-20-02

Odluka o donošenju procjene rizika od velikih nesreća za područje Općine Donji Kraljevec- Revizija I.-8/2020

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 3233

Članak 3.

kretanje zaraznih bolesti na području Međimurske županije, pa time i na području općine Donji kraljevec je povoljno. epidemiološka služba Zavoda za javno zdravstvo županije potpuno je spremna za bilo koju katastrofičnu situaciju. primarne aktivnosti bile bi poduzimanje svih preventivnih mjera da do masovne pojave zaraznih bolesti ne dođe, a ukoliko bi do toga ipak došlo, poduzimale bi se aktivnosti na otkrivanju izvora zaraze i sprečavanju širenja zaraznih bolesti. nema zaraznih bolesti koje su „izmakle“ kontroli, i veće napore bi jedino trebalo uložiti u poboljšanje stanja s tuberkulozom. Za smanjenje broja oboljelih nisu dovoljne samo zdravstvene, već i socio-ekonomske mjere, pošto pojavnost tuberkuloze uvelike ovisi o uvjetima i standardu života. srećom, tuberkuloza nije stranica 3234 - Broj 15 “sLužBeni GLasnik M lako prenosiva bolest, tako da se uz nju ne vežu epidemije s velikim brojem oboljelih. prema podacima Doma zdravlja epidemiološka situacija u pogledu zaraznih bolesti na području je mirna i povoljna. Glavni parametri na temelju kojih se može dati takva procjena su ovi: • Bolesti protiv kojih se provodi sustavno cijepljenje praktično nema (dječja paraliza, diphtheria, tetanus, zaušnjaci, morbilli (ospice), rubeola, pertussis (hripavac), hepatitis B. Bolesti niske higijene i niskog standarda posve su odsutne (trbušni tifus, disenterija, hepatitis a), • niska je učestalost aktivne tuberkuloze. • spolne bolesti su rijetke i pod nadzorom. • javna vodoopskrba u županiji i općini je sigurna.

Članak 3.

Od zaraznih bolesti koje su se pojavljivale u širem području prosječno godišnje nabrojit ćemo najznačajnije po broju oboljelih: salmonellosis 39 Toxiinfectio alimentaris 53 enterocolitis 84 Hepatitis B 2 Angina streptococcica 98 scarlatina 78 varicella 219 Mononucleosis infectiosa 12 parotitis epidemica 6 Meningitis virosa 2 erysipelas 41 Tuberculosis activa 8 enterovirosis 8 pediculosis 3 pneumonia 128 Herpes zoster 42 Lyme borreliosis 7 influenza 1432 Chlamidiasis 9 Helminthiasis 3 5.4.1. razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći epidemija pandemijske gripe pojavila se u prosincu i trajala je devet tjedana. Iz tablice 1 razvidan je broj oboljelih i umrlih tijekom dosadašnjih epidemija gripe u Hrvatskoj, a podaci se mogu uzeti kao relevantni i za područje Općine. s obzirom da bi pandemijsku epidemiju uzrokovao novi virus, s kojim stanovništvo prethodno nije bilo u kontaktu, može se očekivati veći pobol i smrtnost. Može se očekivati nekoliko stotina oboljelih u području Općine Donji kraljevec, a od gripe i njenih posljedica moglo bi pojedini oboljeli i umrijeti. tablica 1: Broj oboljelih i umrlih od gripe i upale pluća u zimskim mjesecima, u periodu od 2000.-2014.godine (HZjZ i Državni zavod za statistiku) eĐiMuRske županije” 1. listopada 2020. Broj osoba koje će se cijepiti, osim po stručnoj preporuci koja se daje javnim medijima, ovisi i o nekim paramedicinskim čimbenicima, poput percepcije javnosti i zdravstvenih djelatnika o ozbiljnosti pandemije i percepciji učinkovitosti cjepiva što značajno utječe na odaziv stanovništva na cijepljenje.

Članak 3.

Antivirusni lijekovi antivirusni lijekovi su dopuna cijepljenju protiv influence. predviđa se njihova uporaba u prevenciji gripe u razdoblju pandemije u kojemu neće biti dostupno cjepivo protiv pandemijskog soja, kao i u liječenju oboljelih. inhibitori M2 proteina: rimantadin i amantadin aktivni su protiv virusa influence tipa a. koriste se u profilaksi i terapiji influence tipa a odraslih i djece >1 godine života. nije dokazano djelovanje ovih lijekova protiv virusa H5n1. pandemijski a/H1n1 virus iz pandemije 2009./10. bio je rezistentan na inhibitore M2 proteina. također, na temelju sekvence M2 proteina, očekuje se da je ptičji virus influence a/ H7n9, koji je izazvao zabrinutost u kini 2012./13. godine, rezistentan na ove lijekove. inhibitori neuraminidase: oseltamivir i zanamivir Oseltamivir odobren je za liječenje i profilaksu gripe kod odraslih i djece starije od 1 godine. Oseltamivir treba upotrijebiti unutar 48 sati od pojave simptoma. Dokazano je njegovo djelovanje na skraćivanje trajanja simptoma gripe. u pandemiji se oseltamivir može koristiti i kod dojenčadi. Zanamivir ima slično djelovanje kao i oseltamivir. primjenjuje se u obliku spreja. njegova je uporaba namijenjena isključivo liječenju oboljelih. pandemijski a/H1n1 virus iz pandemije 2009./10. (H1n1pdm) bio je osjetljiv na inhibitore neuraminidaze i njihova se upotreba pokazala vrlo korisnom u svrhu ograničavanja širenja infekcije u ranim stadijima pandemije i u svrhu liječenja oboljelih tijekom cijelog trajanja pandemije. Inhibitori neuraminidaze se smatraju djelotvornima u liječenju gripe uzrokovane ptičjim virusom influence a/ H7n9.

Članak 3.

predviđena uporaba lijekova i potrebe za zalihama na razini države na temelju dokumenata svjetske zdravstvene organizacije, podataka iz literature i ponuđenih modela planiranja zaliha lijekova, kao i posljednjih informacija proizvođača, polazi se od sljedećih činjenica: 1. listopada 2020. “sLužBeni GLasnik M 1. Oseltamivir i zanamivir su jedini lijekovi koji djeluju na H5n1 influencu i jedini su se pokazali djelotvorni u liječenju bolesti uzrokovane s H1n1pdm. Dokazana je djelotvornost oseltamivira u profilaksi gripe osoba starijih od godinu dana, a dokazan je i njegov terapijski efekt koji smanjuje trajanje bolesti i olakšava simptome kod djece starije od 1 godine. s obzirom da pandemijski soj može biti različit od H5n1 i H1n1pdm i a/H7n9 može se očekivati djelovanje rimantadina/amantadina. Ove bi lijekove trebalo sačuvati prije svega za profilaksu kod visokorizične djece. terapijsko djelovanje zanamivira je slično oseltamiviru, osim što se oseltamivir daje preventivno. 2. prema raspoloživoj literaturi može se reći da je profilaktička uporaba oseltamivira mnogo efikasnija od terapijske koja je dokazana u kliničkim istraživanjima. 3. prema raspoloživim podacima čini se da se u većini država primjenjuje kombinacija profilakse i terapije, s većim naglaskom na terapiju oboljelih, a ograničenu profilaksu. pretpostavlja se da je to s toga što terapija zahtijeva 5 dana po 2 kapsule dnevno (10 kapsula), a preekspozicijska profilaksa 6 tjedana po 1 kapsulu dnevno (42 kapsule). 4. postekspozicijska profilaksa nije provediva u jeku pandemije, već samo na njenom početku (pojedinačni bolesnici ili manje epidemije). provodi se 10 dana po 1 kapsula.

Članak 3.

5. profilaktička primjena oseltamivira omogućuje prokuživanje, te stjecanje imuniteta. 6. Lijek je potrebno nabaviti i staviti u pričuvu. 7. Rok trajanja oseltamivira je 7 godina. 8. prema dostupnoj literaturi i preporukama predlaže se sljedeća uporaba lijeka (minimalne zalihe). postekspozicijska profilaksa primjenjuje se kada se pojavljuju pojedinačni slučajevi bolesti ili manje epidemije (hospitalne, obiteljske, u poslovnom objektu i sl.). uski kontakti oboljelog od pandemijske gripe – osobe koje su njegovale oboljelog, kućni kontakti, direktni kontakt s respiratornim sekretom (kapljice sline, kašlja, kihanja, tjelesnim tekućinama i ekskretima (feces) visoko suspektnog ili potvrđenog slučaja. profilaksa se provodi samo kod osoba starijih od godinu dana, a u pandemiji dolazi u obzir primjena i kod dojenčadi. profilaksu treba započeti unutar dva dana od ekspozicije. Odrasli: profilaksa se provodi sa 75 mg oseltamivira dnevno kroz 7 dana. Djeca starija od godinu dana: profilaktička doza ovisi o tjelesnoj težini, prema sažetku opisa svojstava lijeka. Dojenčad u dobi od 1 do 12 mjeseci: profilaktička doza ovisi o tjelesnoj težini, prema sažetku opisa svojstava lijeka. ako je pandemijski virus osjetljiv na M2 inhibitore, kod djece starije od 1 godine (1-9 godina) profilaksa se može provesti amantadinom. Dnevna doza je 5 mg/kg tjelesne težine (terapijska i profilaktička doza) s time da se ne smije prijeći 150/mg/dan (FDa i MMWR). kod djece starije od 10 godina i odraslih osoba dnevna doza je 200mg/dan (100mg dva puta dnevno).

Članak 3.

Međutim, kod djece s manje od 40 kg tjelesne težine trebalo bi propisati 5 mg/kg tjelesne težine bez obzira na dob. eĐiMuRske županije” Broj 15 - stranica 3235 Ova se profilaksa neće primijeniti u slučaju H5n1 pandemije, s obzirom da amantadin nije djelotvoran u profilaksi ovog podtipa gripe. Očekivani broj osoba koje će primiti postekspozicijsku zaštitu na samom početku pandemije je oko 1.000 kontakata oboljelih. Ova mjera pokazala se u zadnjoj pandemiji 2009./10. kao vrlo učinkovita u obuzdavanju širenja infekcije. Međutim, postekspozicijsku profilaksu nije moguće provoditi kod svih kontakata tijekom cijelog trajanja pandemije te će na temelju epidemiološke procjene situacije i preporuka epidemiologa u tijeku pandemije ona ograničiti na osobe s najvećim rizikom od smrti. preekspozicijska profilaksa Dolazi u obzir za one operativne službe koje nužno moraju funkcionirati u slučaju pandemije, posebice na početku. provodi se do maksimalno 6 tjedana. Liječenje antivirusnim lijekovima: - liječenje oboljelih pod povećanim rizikom od komplikacija, - liječenje grupa prema epidemiološkim pokazateljima tijekom pandemije. terapija je predviđena za osobe starije od 1 godine. Terapijska doza za djecu stariju od 13 godina i odrasle osobe je 75 mg oseltamivira 2 puta na dan kroz 5 dana. Terapija zanamivirom traje 5 dana 2x5mg. Zanamivir se udiše. epidemiološka simulacija predviđa najmanje 250.000 osoba za provođenje nužnog antivirusnog liječenja. to je ukupno, najmanje 250.000 terapijskih doza koje treba držati u pričuvi. procijenjeni trošak osiguranja potrebnih količina bio bi 25.000.000,00 kn na razini RH.

Članak 3.

u pandemiji 2009./10. pobol je bio niži od očekivanog, s pedeset tisuća prijavljenih bolesnika, što ukazuje na to da su predviđanja o broju osoba kod kojih će trebati terapijski primijeniti antivirusne lijekove vrlo gruba i nepouzdana. Ostala cjepiva sezonsko cjepivo i cjepivo protiv H5n1 ptičje gripe protiv sezonske gripe cijepit će se sve osobe s povećanim rizikom. Cijepit će se i osobe zaposlene na peradarskim farmama. ako se pandemija pojavi izvan Republike Hrvatske, sezonskim cjepivom će se cijepiti skupine povećanog rizika. Za osobe na peradarskim farmama i osobe koje će doći u kontakt s ptičjim virusom (virolozi, veterinari), cca 700 osoba na razini RH, preporučuje se i sezonsko cijepljenje protiv gripe i cijepljenje cjepivom protiv H5n1 ptičje gripe. pneumokokno cjepivo Cijepe se svi pod povećanim rizikom. ako se pojavi pandemija cijepit će se sve osobe starije od 65 godina, sve osobe starije od 2 godine s kroničnim bolestima (kOpB, kongestivno zatajenje srca, šećerna bolest, kronični alkoholizam, kronična bolest jetre, kronična bolest bubrega, imunodeficijentni bolesnici) i to ako nisu ranije cijepljene. Za potrebe provedbe spomenutog cijepljenja bilo bi potrebno osigurati 100.000 doza pneumokoknog cjepiva predviđene ukupne cijene koštanja od 30.000.000,00 kn na razini RH. stranica 3236 - Broj 15 “sLužBeni GLasnik M Antipiretici antipiretici poput paracetamola bit će indicirani kod gripe. acetil-salicilat je kontraindiciran kod djece u slučaju sumnje na gripu. pretpostavlja se da za ove lijekove nije nužno stvaranje zaliha, već će se u slučaju pandemije isti moći nabaviti u ljekarnama.

Članak 3.

Medicinska oprema Zdravstvene ustanove i odgovorno medicinsko osoblje treba voditi računa o potrebi stvaranja zaliha adekvatnih količina lijekova za simptomatsku terapiju i pribora poput igala, šprica. također treba predvidjeti svu potrebnu opremu i lijekove za intenzivno liječenje bolesnika te osobna zaštitna sredstva. Antibiotici s obzirom na česte bakterijske komplikacije kod influence, valja planirati veću uporabu antibiotika u situaciji gdje se očekuje velika incidencija komplikacija poput upale pluća. valja osigurati siguran izvor opskrbe antibiotika (s antistafilokoknim spektrom djelovanja). Osobna zaštitna oprema Osobna zaštitna oprema namijenjena je zdravstvenim radnicima koji pružaju neposrednu zdravstvenu zaštitu, uključivo epidemiološkom timu koji će provoditi terenska ispitivanja. procjenjuje se da za ovu i druge izvanredne situacije treba pohraniti 500.000 kompleta osobne zaštitne opreme za jednokratnu uporabu procijenjene vrijednosti 50.000.000,00 kn na razini RH. Razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći Obzirom na epidemiološku situaciju u većem dijelu svijeta, farmaceutske tvrtke ne uspijevaju proizvesti dovoljne količine cjepiva, a dolazi i do nestašice lijekova za liječenje gripe i njenih komplikacija. Ovakva situacija dodatno povećava zabrinutost cjelokupnog stanovništva i opterećenost zdravstvene službe u Hrvatskoj, Međimurskoj županiji i Općini Donji kraljevec. prema postojećem nacionalnom planu za pandemijsku gripu, u Hrvatskoj je proglašen 6. stadij, te sukladno njemu pokrenute su sve predviđene aktivnosti. Radi lakšeg savladavanja “lažnih uzbuna”, koje su posljedica poboljšanog virološkog nadzora nad kretanjem virusa influence, definirani su stadiji koji olakšavaju pripremu za pandemiju.

Članak 3.

iznenadna i neočekivana genska mutacija virusa influence i mogućnost njegovog povoljnog i brzog širenja osnovna je pretpostavka kao okidač za nastanak epidemije i pandemije koji u bilo kojem trenutku može izmaći kontroli i pretvoriti se u događaj razmjera velike nesreće i u Općini Donji kraljevec. 5.4.2 Okidač koji je uzrokovao veliku nesreću Tri su teorije o nastanku pandemijskih virusa: • Genetskom rekombinacijom između ljudskih i životinjskih virusa influence, • izravan prijenos virusa sa životinja na ljude i obrnuto, te • javljanje novih virusa, odnosno ulazak ranije postojećih virusa u stanovništvo sa neprepoznatog rezervoara. Teorija rekombinacije je najprihvatljivija za pojavu a(H3n2) virusa koji je uzrokovao pandemiju 1968./69. eĐiMuRske županije” 1. listopada 2020. Teorija izravnog prijenosa je najvjerojatnije objašnjenje za pojavu a(H1n1) virusa koji je uzrokovao pandemiju 1918. godine (tzv. Španjolska gripa) dok je treća teorija najvjerojatnije objašnjenje za ponovnu pojavu a(H1n1) virusa, uzročnika “ruske pandemije” 1977. godine koji je gotovo identičan virusu izoliranom 1950. godine, ali je nepoznato gdje i kako je virus tih godina opstao. Čak i u odsutnosti epidemije, pojava novog podtipa virusa gripe, uz tek nekoliko inficiranih ljudi, može zbog straha od mogućnosti nastanka pandemije, postaviti ogromne zahtjeve pred zdravstveni sustav na svim razinama i državnu upravu. 5.5. Opis događaja najvjerojatniji neželjeni događaj Do pojave pandemijske gripe će doći prvo izvan Hrvatske, pretpostavljamo najvjerojatnije na području azije gdje stanovništvo živi u bliskom kontaktu sa životinjama i gdje će najvjerojatnije i nastati i početi se širiti pandemijski soj.

Članak 3.

informacija o pojavi pandemijskog soja gripe bit će poznate već prije pojave prvih slučajeva bolesti u europi, a samim time i u Hrvatskoj. pojava prvih slučajeva bolesti bila bi povezana s osobama, putnicima koje su u kontakt s uzročnikom bolesti došle izvan granica Hrvatske. samim time prve pojave bolesti mogle bi se pojaviti u gradovima koji imaju zračne i pomorske luke s međunarodnim vezama. epidemija bi mogla trajati najmanje 9 tjedana. prema iskustvima iz prethodne pandemije broj oboljelih bio bi najveći u mlađim dobnim skupinama (do 80% oboljelih), za razliku od sezonske gripe koja pogađa starije, kronične bolesnike. Očekuje se pobol od 20% stanovništva kroz 9 tjedana trajanja epidemije. vrhunac pandemije u Hrvatskoj se javlja otprilike 30 dana od početka epidemije tj. sredinom siječnja, nakon čega slijedi postupni pad u broju oboljelih od gripe. tijekom epidemijskog događaja od 9 tjedana obolijeva ukupno 40% radno aktivnih stanovnika Općine Donji kraljevec od kojih pomoć od strane liječnika primarne zdravstvene zaštite traži 12% stanovništva. Zbog razvoja komplikacija bolesti (2,6%) oboljelih zahtijevalo je bolničko liječenje. Od gripe i njenih komplikacija kroz 9 tjedana umire nekoliko oboljelih osoba (smrtnost do 0,01%) posljedice Zdravstveni sustav ima ključnu ulogu u epidemiološkom, kliničkom i virusološkom praćenju gripe na temelju kojeg donosi i provodi protuepidemijske mjere i liječenje kojima će se smanjiti rizik od širenja pandemijskog virusa te time smanjiti morbiditet i mortalitet. Različite strukture nezdravstvenog sustava osiguravaju tijekom pandemije funkcioniranje javnih službi (opskrba energijom, transport, snabdijevanje hranom)

Članak 3.

kako bi se smanjio utjecaj na zdravstveni sustav, gospodarstvo i društvo u cjelini. Posljedice proistekle iz pandemijskog scenarija gripe mogu se sagledati s aspekta: a) socijalnih faktora, koji uključuju veličinu naše populacije, distribuciju visokorizičnih grupa u njoj te ponašanje i životni stil određenih grupa u populaciji; b) tehničkih i znanstvenih faktora, koji podrazumijevaju implementaciju nadzora i mogućnosti da se identificira sumnjivi slučaj koji bi mogao oboljeti, mogućnosti i mehanizmi pristupačnosti teško dostupnim određenim grupama ljudi i mogućnost i prihvatljivost efektivnih preventivnih mjera, odnosno provedba profilaktičke, kao i kasnije suportivne terapije; 1. listopada 2020. “sLužBeni GLasnik M c) ekonomskih faktora, koji podrazumijevaju u opisu direktne i indirektne financijske troškove kao što su utjecaj na kućni proračun, troškovi hospitalizacija te potencijalni utjecaj na trgovinu i turizam i ostale zavisne i nezavisne grane iz ekonomske branše; d) etičkih faktora, koji podrazumijevaju osobnu privatnost, upotreba neodobrenih proizvoda, utjecaj na transparentnost; te e) političkih faktora, koji podrazumijevaju reakciju i odgovor zakonskih nosioca u zdravstvu i medija, kapacitiranost tijela javne vlasti na upravljanje u krizi. život i zdravlje ljudi posljedice na život i zdravlje ljudi život i zdravlje ljudi kategorija posljedice % ODaBranO 1 neznatne <0,001 2 Malene 0,001-0,004 3 umjerene 0.0047-0,011 X 4 Značajne 0,012-0,035 5 Katastrofalne 0,036> Gospodarstvo posljedica na gospodarstvo Gospodarstvo kategorija % ODaBranO 1 0,5-1 2 1-5 X 3 5-15 4 15-25 5 >25 Društvena stabilnost i politika Društvena stabilnost – kritična infrastruktura (ki)

Članak 3.

Društvena stabilnost i politika Oštećena kritična infrastruktura kategorija kvalitativno Vjerojatnost 1 Iznimno mala <1% 2 Mala 1-5% 3 umjerena 5-50% 4 velika 51-98% 5 Iznimno velika >98% Događaj s najgorim mogućim posljedicama prvi oboljeli od pandemijske gripe u Hrvatskoj su rezultat unosa virusa gripe koji je već određeno vrijeme u pandemijskom obliku prisutan na području azije, odakle se kroz međunarodna putovanja proširio i u europu. eĐiMuRske županije” Broj 15 - stranica 3237 % prokategorija posljedice ODaBranO računa 1 0,5-1 neznatne X 2 1-5 Malene 3 5-15 umjerene 4 15-25 Značajne 5 >25 Katastrofalne Društvena stabilnost – Štete/gubici na građevinama od javnog društvenog značaja Društvena stabilnost i politika štete/gubici na građevinama od javnog društvenog značaja % proračukategorija posljedice ODaBranO na 1 0,5-1 neznatne X 2 1-5 Malene 3 5-15 umjerene 4 15-25 Značajne 5 >25 Katastrofalne posljedice za društvenu stabilnost i politiku Društvena stabilnost i politika štete/gubici na kritična kategorija ukupno građ. od javnog infrastruktura društ.značaja 1 X X X 2 3 4 5 Vjerojatnost događaja vjerojatnost/frekvencija Vjerojatnost/frekvencija Frekvencija ODaBranO 1 događaj u 100 godina i rjeđe 1 događaj u 20 do 10 godina 1 događaj u 2-20 godina X 1 događaj u 1-2 godine 1 događaj godišnje ili češće s obzirom da su informacija o pojavi pandemijskog soja gripe u aziji poznate već prije pojave prvih slučajeva bolesti u europi, a samim time i u Hrvatskoj. najveći broj oboljelih je u mlađim radno sposobnim dobnim skupinama (do 80% oboljelih), za razliku od sezonske gripe koja pogađa starije, kronične bolesnike. Oboljelo je 30% stanovništva tijekom stranica 3238 - Broj 15 “sLužBeni GLasnik M trajanja epidemije, s vrhuncem epidemije otprilike 30 dana od početka epidemije tj. sredinom mjeseca siječnja, nakon čega slijedi postupni pad u obolijevanju. Tijekom epidemijskog događaja od 9 tjedana ukupno je u Općini Donji kraljevec oboljelo više stotina osoba, od kojih je pomoć liječnika primarne zdravstvene zaštite zatražilo njih 20% (procjena).

Članak 3.

Zbog razvoja komplikacija bolesti, 3% oboljelih zahtijevalo je bolničko liječenje. u jedinicama intenzivnog liječenja liječeno je desetak osoba oboljelih od gripe. Od gripe i njenih komplikacija kroz 9 tjedana umrle su pojedine osobe s područja Općine (smrtnost od 0,2%). 5.5.1. posljedice Zdravstveni sustav ima ključnu ulogu u epidemiološkom, kliničkom i virusološkom praćenju gripe na temelju kojeg donosi i provodi protuepidemijske mjere i liječenje kojima će se smanjiti rizik od širenja pandemijskog virusa te time smanjiti morbiditet i mortalitet. Različite strukture nezdravstvenog sustava osiguravaju tijekom pandemije funkcioniranje javnih službi (opskrba energijom, transport, snabdijevanje hranom) kako bi se smanjio utjecaj na zdravstveni sustav, gospodarstvo i društvo u cjelini. Ozbiljnost događaja epidemije-pandemije kao i posljedični događaji uvelike ovise o pitanjima koje svaka epidemija i pandemija postavlja: a) koliko učestalo se pojavljuju novi slučajevi b) koje grupe ljudi će teže i ozbiljnije oboliti ili imaju veći rizik za umiranje c) koji oblici oboljenja i posljedičnih komplikacija su viđeni u trenutku pojave d) Da li je virus influence osjetljiv na antiviralnu terapiju e) koliko će uopće po procjeni ljudi oboljeti od gripe f) kakav će biti utjecaj na zdravstveni sektor u cjelini uključujući i cjelokupni angažman kompletnog zdravstvenog sustava koji ima. Kratki prikaz zdravstvenih resursa koji bi podnijeli glavni teret javno zdravstvenog odgovora na epidemiju-pandemiju gripe u Općini i ukupno:

Članak 3.

• 2 ambulante opće/obiteljske medicine u Općini te Dom zdravlja Čakovec; 1 ljekarna u Općini Donji kraljevec • Zavod za hitnu medicinu Međimurske županije, nadležna ispostava prelog – sa 5 timova a. • županijska bolnica Čakovec3, • kapaciteti na razini RH (24 specijalnih bolnica; 20 Općih bolnica; 5 klinika; 3 kliničke bolnice i 5 kliničkih bolničkih centara. Opterećenost postojećeg zdravstvenog sustava sa bremenom epidemijskog-pandemijskog vala gripe zahtijevat će barem dvostruko veću angažiranost postojećeg kapaciteta ljudstva odnosno resursa. s obzirom na broj osoba oboljelih, pa i umrlih od gripe, kao i broj osoba koje će koristiti zdravstvene resurse (liječnike opće medicine i bolnice), dolazi do pojačanog pritiska na zdravstvene i socijalne službe, pa je potrebno osigurati organizacijske prilagodbe sukladno postojećim planovima korištenja kapaciteta potrebnih za povećan priliv oboljelih osoba. 3 županijska bolnica Čakovec ima 346 kreveta, od čega: 275 za akutne potrebe, 52 stolaca/kreveta, 17 posebnih kreveta i 2 kreveta za palijativnu skrb eĐiMuRske županije” 1. listopada 2020. Osiguran je nesmetan rad najvažnijih službi (zdravstvo, vatrogasci, policija, vojska) sukladno planovima provedbe preventivnih mjera. smještaj u bolnicama oboljelih od gripe je u trenutku epidemijskog-pandemijskog vrhunca kapacitetom ograničen, pa je potreban dodatni smještajni kapacitet u drugim ustanovama poput umirovljeničkih domova, dječjih vrtića, škola, hotela i sličnih objekata u trenutku pandemijskog vrhunca gripe jer sam zdravstveni sektor ne može odgovoriti na pritisak i opterećenost koji je stvoren valom oboljelih. u kalkulaciju treba uzeti i angažman i ovih dodatnih kapaciteta za smještaj oboljelih kojima je potrebna medicinska skrb.

Članak 3.

nadalje, posljedice pandemije gripe obuhvaćaju i sve aspekte proizašle iz provedbe protuepidemijskih mjera koji se odnose na socijalne navike stanovništva poput restrikcije putovanja, zatvaranja granice za putovanja, zatvaranja škola i drugih ustanova te izračun posljedičnih šteta ovakvih događaja također treba uzeti u obzir. ako bismo prema procjeni eCDC-a odlučili cijepiti zaposlene u najvažnijim službama i osobe s povećanim rizikom od komplikacija (kronične bolesnike, djecu od 6 do 24 mjeseca starosti, obiteljske kontakte djece mlađe od 6 mjeseci starosti i osobe starije od 65 godina), ciljna bi skupina bila 35% stanovništva (1.400 stanovnika Općine Donji kraljevec). tablica 2: prioritetne skupine stanovništva Općine glede cijepljenja protiv gripe prioritet skupina Broj 1. kronični bolesnici u dobi 0-64 160 (hipertenzija isključena) 2. Zdravstveni djelatnici (svi) 8 3. Trudnice 60 4. Djeca od 6-23 mjeseca starosti 80 5. Djeca od 24-59 mjeseci starosti 180 6. Zdravi kućni kontakti onih koji se 20 ne mogu cijepiti (djece mlađe od 6 mjeseci) 7. kronični bolesnici u dobi 65+ 130 (hipertenzija isključena) 8. Zdrave osobe srednjoškolske dobi 80 9. Zdrave osobe osnovnoškolske dobi 400 itd. to je nešto više od procjene iz nacionalnog pandemijskog plana, prema koji obuhvaća sljedeće kategorije osoba: esencijalne službe bez zdravstva, zdravstveni djelatnici, djeca 6-24 mjeseca starosti, obiteljski kontakti djece do 6 mjeseci starosti, trudnice, kronični bolesnici do 65 godina starosti, osobe starije od 65 godina).

Članak 3.

u slučaju nedostatnih količina cjepiva ili sukcesivnih pošiljki ukupnih količina cjepiva kroz dulje vremensko razdoblje, može se cijepiti ovisno o dostupnim količinama cjepiva prema prioritetnim skupinama počevši od kroničnih bolesnika u dobi od 0-64 godine, zatim zdravstvene djelatnike, trudnice, itd. kao što je prikazano u tablici 2 koja slijedi - redoslijed prioritetnih skupina se može mijenjati, ovisno o karakteristikama epidemije-pandemije. prema tome, samo za osiguravanje funkcioniranja zdravstvene i drugih najvažnijih službi te osoba pod povećanim rizikom za komplikacije, a prema eCDC podjeli prioritetnih skupina, ciljna skupina za cijepljenje je do 1.400 stanovnika Općine Donji kraljevec. 1. listopada 2020. “sLužBeni GLasnik M trošak nabave cjepiva ovisio bi o njegovoj cijeni na tržištu. Hrvatska bi cjepivo nabavljala kroz mehanizam zajedničke nabave zemalja eu koji je uspostavljen temeljem odluke o prekograničnim prijetnjama zdravlju donesene krajem 2013. godine. Trošak nabave cjepiva mogao bi se kretati u rasponu od 6.000.000 do 10.000.000 kn za područje RH. 5.5.1.1. život i zdravlje ljudi virus influence je izrazito zarazan virus koji izaziva epidemijsko obolijevanje tijekom uobičajene sezone gripe. u slučaju epidemije-pandemije gripe predviđa se značajno veće obolijevanje stanovništva Općine nego inače, s obzirom na nepostojanje prethodne imunosti na takav pandemijski soj. Za očekivati je značajno veća stopa bolovanja radno aktivnog stanovništva, kao i veći stupanj komplikacija i smrtnih ishoda kod vulnerabilnih skupina stanovništva. Tijekom epidemijepandemije pratila bi se dinamika obolijevanja i umiranja na tjednoj osnovi, kao što se i inače prati kretanje sezonske gripe.

Članak 3.

tijekom epidemijskog događaja od 9 tjedana ukupno bi oboljelo više stotina osoba od kojih bi pomoć od strane liječnika primarne zdravstvene zaštite zatražilo njih 20%. Zbog razvoja komplikacija bolesti 3% oboljelih zahtijevalo bi bolničko liječenje. Od gripe i njenih komplikacija kroz 9 tjedana mogle bi umrijeti pojedine osobe. tablica 3: posljedice na život i zdravlje ljudi život i zdravlje ljudi kategorija posljedice % ODaBranO 1 neznatne <0,001 2 Malene 0,001-0,004 3 umjerene 0.0047-0,011 4 Značajne 0,012-0,035 X 5 Katastrofalne 0,036> na procjenu rizika utječu i: • preventivne DDD mjere, preventivna cijepljenja, održavanje higijene. • Brze intervencijske higijensko epidemiološke djelatnosti u suradnji s ostalim djelatnostima Zavoda za javno zdravstvo Mž i sanitarne inspekcije. • Zahvaljujući organiziranom djelovanju cjelokupnog sustava javnog zdravstva koji pridonosi zdravlju ljudi na području Općine Donji kraljevec i Mž, epidemiološka situacija zaraznih bolesti može se ocijeniti povoljnom. • Bolesti protiv kojih se cijepi potisnute su na niske brojeve (ospice, rubeola, zaušnjaci, hripavac, tetanus), a neke su i posve eliminirane (difterija, poliomijelitis). • Mogućnost pojavnosti stočnih zaraznih bolesti na području Općine Donji kraljevec, pa i Mž, je mala; zbog dobre educiranosti posjednika životinja o istima te kontakta koji veterinarske institucije s područja imaju s posjednicima. • Bolesti stočnog fonda mogu prvenstveno biti uzrokovane mikroorganizmima i parazitima.

Članak 3.

5.5.1.2. Gospodarstvo približno 75% cijene u kalkulaciji liječenja oboljelih iznosi cijena lijekova odnosno tehničko održavanje sustava za eĐiMuRske županije” Broj 15 - stranica 3239 potpomognutu respiraciju sa pročišćavanjem krvi (eCMO sustav). u ovom vjerojatnom scenariju troškovi liječenja hospitaliziranih oboljelih, kojih se procjenjuje da bi bilo više desetina, uključujući i one koji bi zahtijevali intenzivnu skrb (eCMO aparat), iznosili bi i nekoliko stotina tisuća kuna. posljedice epidemije-pandemije influence primarno bi se očitovale kroz indirektne troškove kao posljedica apsentizma zaposlenih osoba i troškove zdravstvenog sustava za liječenje oboljelih i provođenje preventivnih mjera u cilju suzbijanja i sprječavanja daljnjeg širenja epidemije-pandemije. Očekuje se prosječan iznos novčane nadoknade po danu bolovanja od 145,00 kn. u slučaju obolijevanja 50% radno aktivnih osoba u prosječnom trajanju bolovanja od 7 dana, ukupni troškovi mogli bi doseći 700 tisuća kuna. tome bi trebalo pribrojiti i troškove koji mogu nastati zbog otežanog odvijanja proizvodnih procesa u uvjetima odsutnosti dijela specijalizirane radne snage i neispunjenja ugovora tako da se ukupni troškovi mogu kretati preko 1 milijun kuna, no troškovi npr. za lijekove ne iskazuju se neposredno na Općinu. tablica 4: posljedica na gospodarstvo Gospodarstvo kategorija % ODaBranO 1 0,5-1 2 1-5 X 3 5-15 4 15-25 5 >25 5.5.1.3. Društvena stabilnost i politika tablica 5: Društvena stabilnost – kritična infrastruktura (ki)

Članak 3.

Društvena stabilnost i politika Oštećena kritična infrastruktura % proračukategorija posljedice ODaBranO na 1 0,5-1 neznatne X 2 1-5 Malene 3 5-15 umjerene 4 15-25 Značajne 5 >25 Katastrofalne iako je za očekivati da bi došlo do prekida uobičajenog rada javnih službi, primjerenom organizacijom i ciljanim preventivnim mjerama sukladno navedenom planu, održala bi se potrebna razina aktivnosti neophodnih da se zadovolje elementarne potrebe stanovništva Općine u takvim uvjetima. ne očekuje se znatnija oštećenja kritične infrastrukture, štete/gubici na građevinama od javnog društvenog značaja, kao niti prekid dulji od 10 dana u radu kritične infrastrukture. ne očekuje se znatnija šteta ili gubitci do kojih bi moglo doći na građevinama od javnog društvenog značaja. stranica 3240 - Broj 15 “sLužBeni GLasnik M tablica 6: Društvena stabilnost – Štete/gubici na građevinama od javnog društvenog značaja Društvena stabilnost i politika štete/gubici na građevinama od javnog društvenog značaja % kategorija posljedice ODaBranO proračuna 1 0,5-1 neznatne X 2 1-5 Malene 3 5-15 umjerene 4 15-25 Značajne 5 >25 Katastrofalne kategorija Društvene stabilnosti i politike dobit će se srednjom vrijednosti kategorija kritične infrastrukture (ki) i ustanova/građevina javnog i društvenog značaja. s obzirom da je dolazak epidemijskog-pandemijskog vala gripe u Hrvatskoj uslijedio nekoliko mjeseci nakon pandemije u aziji i prvih grupiranja gripe u nekim europskim zemljama, epidemiološka služba je kroz svoju mrežnu strukturu uspjela provesti organizaciju i ciljane preventivne mjere sukladno tablica 8: v eĐiMuRske županije” 1. listopada 2020.

Članak 3.

postojećem nacionalnom planu, te se tako održala potrebna razina aktivnosti javnih službi neophodnih da se zadovolje elementarne potrebe stanovništva u takvim uvjetima. nisu zabilježena znatnija oštećenja kritične infrastrukture, štete/ gubici na građevinama od javnog društvenog značaja, kao niti prekid dulji od 10 dana u radu kritičnih infrastruktura. iako se može očekivati odsustvo zaposlenika u pojedinim društvenim djelatnostima zbog bolovanja, ne treba očekivati značajne poteškoće u radu kritičnih službi na rok dulji od 10 dana. Tome bi sigurno doprinijele preventivne mjere u tim skupinama zaposlenika i posljedice bi se mogle procijeniti kao malene. tablica 7: posljedice za društvenu stabilnost i politiku Društvena stabilnost i politika štete/gubici kritična na građ. od kategorija ukupno infrastruktura javnog društ. značaja 1 X X X 2 3 4 5 jerojatnost/frekvencija kategorija kvalitativno Vjerojatnost 1 Iznimno mala <1% 2 Mala 1-5% 3 umjerena 5-50% 4 velika 51-98% 5 Iznimno velika >98% tablica 9: nepouzdanost rezultata procjene rizika ne postoji dovoljna količina statističkih podataka, iskustva stručnjaka i ostalih podataka te pouzdana metodologija procjene posljedica – zbog čega se očekuju značajne greške Vrlo visoka 4 nepouzdanost Visoka 3 nepouzdanost niska nepou- 2 X zdanost Vrlo niska 1 nepouzdanost postoji dovoljna količina statističkih podataka, iskustva stručnjaka i pouzdana metodologija procjene - zbog čega je pojavljivanje grešaka vrlo malo vjerojatno Vjerojatnost/frekvencija Frekvencija ODaBranO 1 događaj u 100 godina i rjeđe 1 događaj u 20 do 10 godina 1 događaj u 2-20 godina X 1 događaj u 1-2 godine 1 događaj godišnje ili češće 5.5.2. podaci, izvori i metode izračuna Za izradu analize korišteni su podaci i izvori iz državne procjene, podaci liječnika ambulanti Općine (2), Državnog zavoda za statistiku te Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije. neki podaci su procijenjeni za razinu Općine sukladno onima na razini RH koji postoje.

Članak 3.

Za izradu analize rizika kao izvori podataka korišteni su registar prijava zaraznih bolesti, javno-zdravstvena baza podataka umrlih osoba, baza podataka o hospitaliziranim osobama koje se nalaze u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. u procjeni pobola, smrtnosti i korištenja resursa zdravstvene zaštite korištena dostupna je znanstvena literatura eCDC-a, CDC-a i WHO. vjerojatnost događaja nije moguće sa sigurnošću procijeniti s obzirom da nije moguće predvidjeti kada će doći do genetske promjene uzročnika gripe i posljedično njegove povećane virulencije i osjetljivosti stanovništva. procjene pobola i smrtnosti stanovništva rađene su na temelju informacija prikupljenih iz prethodnih pandemijskih događaja i ne moraju biti dobar prediktor budućih događaja. 5.6. matrice rizika RiZik: epiDemije i panDemije 1. listopada 2020. “sLužBeni GLasnik M r eĐiMuRske županije” Broj 15 - stranica 3241 izik se može prihvatiti, izuzev u iznimnim situacijama r izik se može prihvatiti ukoliko je smanjenje nepraktično ili troškovi uvelike premašuju dobit r izik se može prihvatiti ukoliko troškovi premašuju dobit Dodatne mjere nisu potrebne, osim uobičajenih naZiV scenarija: epidemije i pandemije na području Općine Donji kraljevec najvjerojatniji neželjeni događaj život i zdravlje ljudi Gospodarstvo Društvena stabilnost i politika Događaj s najgorim mogućim posljedicama život i zdravlje ljudi Gospodarstvo Društvena stabilnost i politika najvjerojatniji neželjeni događaj, ukupno Događaj s najgorim mogućim posljedicama, ukupno stranica 3242 - Broj 15 “sLužBeni GLasnik M 5.7. karte rizika nnD Dnp izvodno iz procjene rizika međimurske županije (3/2019)

Članak 3.

napomena radne skupine Općine Donji kraljevec: • procjenom rizika za ukupno područje Međimurske županije utvrđen je vRLO visOk RiZik od epidemija/ pandemija. • procjenom rizika za područje Mž iskazan je vRLO visOk RiZik za područje Općine Donji kraljevec, što je eĐiMuRske županije” 1. listopada 2020. veće od rizika koji je Općina procijenila samostalno, za što smatramo da nema opravdanja. Dodatak po epidemiji COviD 19 koja traje /u vrijeme Rev.i procjene rizika/: Od 29. svibnja 2020. godine, definicija bolesti COviD-19 je revidirana. klinički kriteriji Osoba koja ima barem jedan od simptoma: • kašalj, • povišenu tjelesnu temperaturu, • dispneju, • nedostatak zraka, • nagli gubitak mirisa, okusa ili • promjenu okusa. Radiološki dijagnostički kriterij • Radiološki dokaz lezija kompatibilnih s COviD-19. Laboratorijski kriterij • Detekcija saRs-Cov-2 Rna u kliničkom uzorku. Epidemiološki kriteriji Barem jedno od dvoje niže navedenoga: • bliski kontakt s oboljelim od COviD-19 unutar 14 dana prije početka simptoma • bolesnik je unutar 14 dana prije početka simptoma bio korisnik ili zaposlenik ustanove za smještaj osjetljivih skupina u kojoj je potvrđena transmisija COviD-19. klasifikacija slučaja Moguć slučaj: Osoba koja ispunjava kliničke kriterije vjerojatan slučaj: Osoba koja ispunjava kliničke kriterije i jedan od epidemioloških kriterija; ili Osoba koja ispunjava radiološki dijagnostički kriterij. potvrđen slučaj: Osoba koja ispunjava laboratorijski kriterij. Dodatni, manje specifični, kriteriji mogu uključivati glavobolju, zimicu, bolove u mišićima, umor, povraćanje i/ili proljev.

Članak 3.

Kad zdravstveni djelatnik na temelju gore navedenih kriterija postavi indikaciju za testiranje važno je pravilno klinički zbrinuti oboljelog te provesti potrebnu dijagnostičku obradu. Daljnji postupak ovisi i o tome gdje je postavljena indikacija za testiranje (ambulanta primarne zdravstvene zaštite, bolnica i sl.) i težini kliničke slike oboljelog. 1. postupak ako težina kliničke slike zahtijeva hospitalizaciju 1.1. ako indikaciju za testiranje postavlja liječnik pZZ, oboljelog treba uputiti u Kliniku za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ (područje Zagreba) ili u teritorijalno nadležne regionalne zdravstvene ustanove, koje su prijavile mogućnost izolacije bolesnika i imaju infektološke klinike/odjele/službe. Bolesnika može voziti u bolnicu član kućanstva koji je ionako već s njim u kontaktu ili hitna medicinska služba. ne smije se radi vožnje bolesnika u bolnicu izložiti osobu koja nije ranije s bolesnikom bila u kontaktu ili koja nema propisanu zaštitnu opremu. 1. listopada 2020. “sLužBeni GLasnik M nije potrebno da se hitna medicinska služba prije prijevoza oboljelog konzultira s epidemiologom, već treba koristiti osobnu zaštitnu opremu kod takvog oboljelog. Bolesnika je prije upućivanja na pregled/premještaj potrebno najaviti telefonom dežurnom liječniku (nadslužbi) u klinici/odjelu, ne uvoditi ga u čekaonicu, već ga, u dogovoru s dežurnim osobljem, direktno uvesti u ambulantu za izolaciju. Ako zdravstveno stanje bolesnika zahtijeva intenzivno liječenje koje nadilazi mogućnosti bolnice u kojoj je pacijent zaprimljen, dogovara se po potrebi premještaj oboljelog u Kliniku za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“.

Članak 3.

1.2. ako indikaciju za testiranje postavi kliničar u bolnici u kojoj je bolesnik hospitaliziran ili gdje je dopremljen na hitni prijem, provodi uzimanje uzoraka i dogovara slanje uzoraka za laboratorijsku dijagnostiku u najbliži dijagnostički centar. 1.3. ako indikaciju za testiranje postavlja liječnik hitne medicinske pomoći, u dogovoru s dežurnim liječnikom nadležne bolnice dogovara transportiranje pacijenta u bolnicu. Ako se radi o kazuistici koja se mora hitno zbrinjavati (npr. trauma, kardiološki, cerebrovaskularni incidenti, akutni abdomen i sl.), a istovremeno se postavlja indikacija za testiranje na COviD-19, bolesnika se prevozi u najbližu bolnicu koja ima mogućnost zbrinjavanja takvih stanja. Ako se radi o potrebi hospitalizacije zbog respiratorne bolesti, bolesnika se prevozi u najbližu bolnicu koja ima infektološki odjel s izolacijskim kapacitetima, a u Zagrebu u kliniku za infektivne bolesti. ako se kod bolesnika potvrdi COviD-19, bolnica obavještava telefonom teritorijalno nadležnog epidemiologa radi obrade kontakata i dužna je ispuniti obrazac prijave oboljenja-smrti od zarazne bolesti odmah, odnosno u roku od 24 sata i dostaviti prijavu oboljenjasmrti od zarazne bolesti teritorijalno nadležnom epidemiologu, a prema dopisu Ministra zdravstva od 20. ožujka 2020. teritorijalna nadležnost epidemiologa određuje se prema adresi prebivališta pacijenta. iznimka je klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ koja prijave oboljenja-smrti od COviD-19 odmah šalje Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

Članak 3.

1.4. ako bolesnik posumnja da boluje od COviD-19, treba se javiti telefonom izabranom liječniku ili u slučaju hitnosti hitnoj medicinskoj službi. 2. postupak ako težina kliničke slike ne zahtijeva hospitalizaciju ako se indikacija postavi kod osobe dobrog općeg stanja, dolazi u obzir: - hospitalizacija u najbližoj bolnici uz dogovor i provjeru izolacijskih kapaciteta, ili - liječenje kod kuće, ako u kućanstvu nema osoba starije životne dobi ili osoba s kroničnim bolestima, uz uvjet da su ispunjeni uvjeti za liječenje kod kuće, u skladu s preporukama navedenim na poveznici https://www. hzjz.hr/wp-content/uploads/2020/03/kucna_izolacija_ za_potvrdjene_1.pdf - izolacija i liječenje u organiziranoj jedinici. 3. uzorke oboljele osobe sa sumnjom na COviD-19 šalje se u najbliži dijagnostički centar uz prethodnu najavu. ako eĐiMuRske županije” Broj 15 - stranica 3243 se uzorci šalju u laboratorij Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ dostava uzoraka najavljuje se na kontakt telefon: • 01/2826-283 tijekom radnog vremena (ponedjeljak – petak) • 091/4012-687 izvan gore navedenog vremena Zadnja ažurirana verzija dijagnostičkih uputa je dostupna na web stranici klinike: http://www.bfm.hr 4. po postavljanju indikacije za testiranje na temelju gore navedenih kriterija, liječnik (bilo pZZ, bilo kliničar u bolnici, bilo liječnik hitne medicinske pomoći) treba odmah telefonom obavijestiti teritorijalno nadležnog epidemiologa radi identifikacije kontakata oboljelih s indikacijom za testiranje i daljnjeg postupanja.

Članak 3.

u slučaju laboratorijske potvrde, liječnik koji je uputio uzorak na testiranje ili je bez provedenog testiranja zaključio da se radi o COviD-19 treba odmah telefonom obavijestiti teritorijalno nadležnog epidemiologa i ispuniti obrazac prijave oboljenja-smrti od zarazne bolesti odmah, najkasnije u roku od 24 sata i dostaviti ga teritorijalno nadležnom epidemiologu. u digitalnoj platformi za praćenje COviD-19 nalazi se WHO obrazac “Obrazac za prijavu oboljelih s potvrđenom infekcijom novim koronavirusom COviD-19“ koji sadrži dodatne podatke o kliničkom statusu pacijenata, o riziku izlaganja u razdoblju od 14 dana prije pojave prvih simptoma kao i podatke o ishodu bolesti. To su sve dodatni podaci u odnosu na obrazac prijave oboljenja-smrti od zarazne bolesti koji je liječnik dužan dostaviti najkasnije u roku od 24 sata teritorijalno nadležnom epidemiologu. Ovim se dodatnim podacima putem WHO obrasca nastoji od liječnika koji skrbe o COviD-19 pacijentima prikupiti dodatna saznanja o ovoj novoj bolesti. neki od podataka WHO obrasca ispunjavaju se odmah, dok će se podaci o npr. ishodu ispuniti čim ishod bolesti bude poznat ili 30 dana nakon prve prijave. preporuke o mjerama prevencije i suzbijanja širenja zaraze u zdravstvenim ustanovama u slučaju postavljanja sumnje na novi koronavirus (saRs-Cov-2) Oboljelom pod sumnjom na COviD-19 treba staviti kiruršku masku, smjestiti ga u zasebnu prostoriju/sobu i zatvoriti vrata (ako je moguće u sobu za izolaciju oboljelih s infekcijama koje se prenose zrakom). ukoliko se radi o više bolesnika, preporuča se kohortiranje (prijem i smještaj bolesnika unutar jednog odjela) oboljelih s potvrđenom COviD-19. kohortiranje oboljelih sa sumnjom u istoj sobi preporuča se izbjegavati. eventualno se mogu kohortirati oboljeli sa sumnjom s istom epidemiološkom anamnezom (izloženost), ali i tada samo ako nema mogućnosti da se odvoje.

Članak 3.

Zdravstveni djelatnici trebaju primjenjivati standardne mjere zaštite pri kontaktu s bolesnicima, što podrazumijeva primjenu mjera za sprečavanje infekcija koje se prenose kontaktnim putem (jednokratni ogrtač/pregača, jednokratne rukavice, zaštitne naočale) i zrakom (minimalno kirurške maske, a po mogućnosti FFp2 maske). kod intervencija koje generiraju aerosol (npr. intubacija, bronhoskopija) koristiti FFp3 masku. važna napomena: Osoba koja sumnja da boluje od COviD-19 javlja se telefonom svom izabranom liječniku. O bolesti kako prepoznati simptome i što učiniti ako ih uočite. Definicija bolesti COviD-19 revidirana je 29. svibnja 2020. godine. Osoba koja ima barem jedan od navedenih simptoma: stranica 3244 - Broj 15 “sLužBeni GLasnik M • kašalj • povišenu tjelesnu temperaturu • dispneju, nedostatak zraka • nagli gubitak mirisa, okusa ili promjenu okusa. Dodatni, manje specifični kriteriji mogu uključivati glavobolju, zimicu, bolove u mišićima, umor, povraćanje i/ili proljev. epidemiološki kriteriji za određivanje zaraze su: • bliski kontakt s oboljelim od COviD-19 14 dana prije početka simptoma • bolesnik je unutar 14 dana prije početka simptoma bio korisnik ili zaposlenik ustanove za smještaj osjetljivih skupinama u kojoj je potvrđena transmisija COviD-19. pojam bliski kontakt uključuje: • izravan tjelesni kontakt s oboljelim od COviD-19 (npr. rukovanje) • nezaštićen izravan kontakt s infektivnim izlučevinama oboljelog od COviD-19 (dodirivanje korištenih maramica golom rukom ili npr. ako se bolesnik iskašlje u osobu)

Članak 3.

• kontakt licem u lice s COviD-19 bolesnikom na udaljenosti manjoj od dva metra u trajanju duljem od 15 minuta • Boravak u zatvorenom prostoru (npr. učionica, soba za sastanke, čekaonica u zdravstvenoj ustanovi itd.) s COviD-19 bolesnikom u trajanju duljem od 15 minuta • Zdravstveni radnik ili druga osoba koja pruža izravnu njegu oboljelom od COviD-19 ili laboratorijsko osoblje koje rukuje s uzorcima oboljelog bez korištenja preporučene osobne zaštitne opreme ili ukoliko je došlo do propusta u korištenju osobne zaštitne opreme. • Kontakt u zrakoplovu ili drugom prijevoznom sredstvu s bolesnikom dva mjesta ispred, iza, ili sa strane; suputnici ili osobe koje skrbe o bolesniku tijekom putovanja; osoblje koje je posluživalo u dijelu zrakoplova u kojem sjedi bolesnik (ako težina kliničke slike ili kretanje bolesnika upućuje na izloženost većeg broja putnika, bliskim kontaktima se mogu smatrati putnici cijelog odjeljka ili cijelog zrakoplova). u slučaju da primijetite neke od simptoma, odmah nazovite svog liječnika ili epidemiološku službu. Opišite im svoje stanje i poslušajte njihove upute. nemojte odlaziti liječniku prije nego što ga nazovete. O prevenciji – upute sa WeB stranice Ravnateljstva CZ RH • preporuke vezane uz posjet domovima zdravlja • upute za liječnike obiteljske medicine • upute za starije osobe i kronične bolesnike • upute za posjet ljekarnama i trgovinama • upute za korištenje zaštitnih maski • najčešća pitanja i odgovori • upute za osobe u samoizolaciji • kriteriji za završetak izolacije bolesnika • upute za posjete u zdravstvenim ustanovama • upute za djelatnike zdravstvenih ustanova, pacijente i posjetitelje slike 1 i 2: presjek stanja epidemije COviD 19 u RH i Međimurskoj županije na dan 18.7.2020.; trenutno i ukupno eĐiMuRske županije” 1. listopada 2020.

Članak 3.

stanje + izvješće Općine scenarij V. 5. Opis scenarija: Degradacija tla – klizišta u području Općine Donji kraljevec, zbog visinske uravnoteženosti tla, nema pojavnosti klizišta. visina tla je u zapadnom dijelu Općine 150 m.n.m. i lagano pada prema istočnom dijelu (140 m.n.m). Zbog izostanka vodotoka u području Općine nema niti erozije tla. sukladno izostanku ugroze ne izrađuje se scenarij velikih nesreća. izvodno iz procjene rizika Međimurske županije (3/2019) 1. listopada 2020. “sLužBeni GLasnik M napomena Radne skupine Općine Donji kraljevec: • procjenom rizika za ukupno područje Međimurske županije utvrđen je vRLO visOk RiZik od klizišta tla. • procjenom rizika za područje Mž rizik od klizišta tla za Općinu Donji kraljevec nije iskazan (procjenjivan) a razvidno je da je pojavnost vezana za Gornje (brdovito) Međimurje. scenarij Vi. 5. Opis scenarija: Tehničko-tehnološke nesreće s opasnim tvarima u postrojenjima – industrijske nesreće u Općini Donji kraljevec 5.1. naziv scenarija, rizik na području Općine Donji kraljevec posluje nekoliko gospodarskih subjekata koji u svom radu koriste opasne tvari u malim količinama. to su magistralni, spojni i distributivni plinovodi i plinsko-redukcijske stanice; transformatorske stanice razine 35kv i 10(20)kv razine sa trafo-uljem; plinski klor za dezinfekciju vode na vodocrpilištu prelog (u južnom kontaktnom području ali s ugrozom područja Općine Donji kraljevec), benzinska postaja kraljica s naftnim derivatima i unp; radni plinovi u postrojenjima novog Feromonta i Ferokotla, te najvećeg potencijala ugroze amonijak iz Hladnjače agromeđimurja d.d. postoji i provoz opasnih tvari cestama i željeznicom kroz područje Općine.

Članak 3.

najveći potencijal i zone ugroze postoje iz područja Hladnjače agromeđimurja d.d. (amonijak) te plinskim klorom iz vodocrpilišta prelog (operator Međimurske vode d.o.o.), dok su ostale ugroze relativno male i ograničene uglavnom na samo postrojenje. Bez obzira na sve poduzete mjere tehničke i organizacijske prirode koje operatori poduzimaju na lokaciji postrojenja s opasnim tvarima u malim količinama, i regulirane procjene i planove postupanja i kontakte s Općinom glede problematike, potencijal ugroze velikog broja stanovnika Općine nalaže da se problematika analizira kroz scenarij. Operateri su izradili zakonom obavezne procjenu rizika za postrojenje i slijedne Operativne planove, koje periodično ažuriraju, a dokumentaciju su dostavili Općini Donji kraljevec na znanje (to je zakonska obaveza operatora s obzirom na posjedovanje opasnih tvari4 te odgovornost Općine za 4 Definiranje opasnih tvari utemeljeno je na uredbi o sprečavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari (sevesso ii Direktiva eu, nn 30/14 i 67/14). s obzirom na to da operateri koji posluju imaju opasne tvari navedene u prilozima uredbe u količinama od nekoliko posto od graničnih, one se kvalificiraju kao opasne tvari u malim količinama, a operatori su dužni za takva postrojenja eĐiMuRske županije” Broj 15 - stranica 3245 cjelokupno svoje područje-uključujući i postrojenja tih operatora). Do izrade ove procjene rizika Općine Donji kraljevec predmetna dokumenta dostavili su općini: agromeđimurje d.d., za postrojenje Hladnjače Donji kraljevec;

Ostali akti u ovom izdanju (71)